19.
Na temelju članaka 100 i 101. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12) i članaka 31. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine PGŽ«,
broj 27/09, 31/09 i 43/10) Gradsko vijeće Grada Vrbovskog, na 31. sjednici
održanoj dana 12. srpnja 2012. godine, donijelo je sljedeću
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja DPU 2 - za zonu proizvodne namjene
(I7)-Gomirje
I. OPĆE ODREDBE
Članak
Donosi se Detaljni plan uređenja DPU 2 zone
proizvodne namjene (I7) - Gomirje (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak
2.
Plan je izradio »Geoprojekt« d.d. Nova cesta
224/2, Opatija
Članak
3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako
slijedi:
OPĆI DIO
1. Izvod iz sudskog registra
2. Suglasnost za upis u sudski registar
nadležnog Ministarstva
Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih
arhitekata Hrvatske komore arhitekata za odgovornog voditelja u pravnoj osobi
A. TEKSTUALNI DIO
UVOD
I. Odredbe za provođenje Plana
1. Uvjeti određivanja namjene površina.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih
čestica i građevina.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost,
iskorištenost i gustoća izgrađenosti).
2.2. Gradivi dio građevne čestice.
2.3. Veličina i površina građevina.
2.4. Broj etaža i visina građevina.
2.5. Namjena građevina.
2.6. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.7. Oblikovanje građevina
2.8. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom
mrežom.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne
i ulične mreže.
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste
nadmjesnog
značenja (elementi trase i mjesta priključka
prometnica manjeg značaja).
3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski
i visinski
elementi trasa i križanja i poprečni profili
s
tehničkim elementima).
3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i
stajališta).
3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj
mjesta).
3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta).
3.1.6. Biciklističke staze.
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale
prometne mreže.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
telekomunikacijske mreže.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova
unutar
prometnih i drugih javnih površina)opskrba
pitkom
vodom, odvodnje i pročišćavanje otpadnih
voda,
oprskrba plinom, opskrba toplinskom
energijom,
elektroopskrba i javna rasvjeta).
3.4.1. Vodoopskrba
3.4.2. Odvodnja otpadnih voda
3.4.3. Elektroopskrba
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i
građevina.
6. Uvjeti i način gradnje.
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti.
8. Mjere provedbe plana.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš.
9.1. Postupanje s otpadom
9.2. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
9.4. Mjere zaštita od elementarnih nepogoda i
ratnih
opasnosti
9.5. Mjere zaštite od požara
9.6. Mjere zaštite od potresa
B. GRAFIČKI DIO
Obvezni kartografski prikazi:
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ 1:500
2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA
2.A. Energetski sustav - elektroopskrba MJ
1:500
2.B. Telekomunikacijska mreža MJ 1:500
2.C. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba
i odvodnja MJ 1:500
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA MJ 1:500
4. UVJETI GRADNJE MJ 1:500
C. OBVEZNI PRILOZI
a) Obrazloženje Plana
1. Polazišta
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja
unutar
obuhvata Plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih
vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna
opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja
prostora
2. Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu,
način korištenja i uređenja površina i
planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna
infrastruktura
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno
povijesnih cjelina
i građevina te ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
B. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja
šireg
područja, koji se odnosi na područje obuhvata
Prostornog plana,
C. Stručne podloge, na kojima se temelje
prostorno planska
rješenja,
D. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje
je bilo
potrebno poštivati u njegovoj izradi, te
sažetak dijelova
tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj
Plana,
E. Zahtjevi, mišljenja i suglasnosti iz
članka 79., članka 94. i
članka 97. Zakona o prostornom uređenju i
gradnji,
F. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi,
G. Evidencija postupka izrade i donošenja
Plana,
H. Sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
4.
Planom se detaljno razrađuju uvjeti za
gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu
namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja
na komunalnu infrstrukturu te određuju mjere za zaštitu okoliša, prirodnih,
krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti na području obuhvata
Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima
Prostornog plana uređenja Grada Vrbovsko Prostornog plana uređenja Grada
Vrbovsko (»Narodne novine« broj 41/05), Plan sadrži način i oblike korištenja i
uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te
druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Članak
5.
Namjena površina u obuhvatu Plana prikazana
je na kartografskom prikazu br. 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:500, a
tabelarnim iskazom iz članka 10. dati su kvantificirani pokazatelji u svezi s
postojećim stanjem i planiranom namjenom građevinskog zemljišta i građevina u
obuhvatu Plana.
Planom se osigurava pretežito gospodarska -
proizvodna namjena zone, a određene su površine sljedećih namjena:
- površina gospodarske/proizvodne namjene
oznaka: (I),
- površine zaštitnih zelenih površina oznaka:
(Z)
- površine infrastrukturnih građevina i
uređaja oznake: (TS).
Planom određene namjene utvrđuju se osnovnim
ili pretežitim, što znači da je u okviru njih moguće razvijati i ostale
kompatibilne djelatnosti odnosno druge namjene prema važećim propisima, ukoliko
to nije detaljnije razrađeno ili zabranjeno odredbama ove Odluke.
Članak
6.
Površine gospodarske/proizvodne namjene (oznake:
I) namijenjene su razvoju proizvodnih - industrijskih i zanatskih djelatnosti
(proizvodnja, prerađivačka djelatnost, obrtništvo, servisi i sl.).
Unutar površina gospodarske/proizvodne
namjene ne mogu se graditi građevine stambene niti javne i društvene namjene.
Infrastrukturna namjena (oznake: TS) odnosi
se na površine za trafostanicu.
Zaštitne zelene površine (oznake: Z)
uključuju postojeće zaštitno zelenilo - polja za agrikulturu, smještena unutar
građevinskog područja.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
7.
Građevne čestice i građevine određene ovim
Planom mogu se uređivati, graditi i koristiti samo sukladno planskim odredbama,
ako važećim propisima nije drugačije određeno.
Građevinom se, u smislu ovih odredbi, smatra
i više građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije
drugačije određeno.
Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti
jedna ili više građevina.
Postojeća građevina je građevina izvedena na
temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga
građevina koja je prema propisima s njom izjednačena.
Uvjeti za gradnju novih te rekonstrukciju
postojećih građevina i uređaja su pojedinačno razrađeni tekstualno i tabelarno,
a prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE.
Privremene građevine i naprave mogu se
postavljati na javne i zajedničke površine u obuhvatu Plana samo na uređeno
građevinsko zemljište, odnosno uz uvjet da se njihovim postavljanjem postigne
uređenje adekvatnog dijela zemljišta u skladu s planiranom namjenom.
2.1 Veličina i oblik građevnih čestica.
Članak
8.
Identifikacija građevnih čestica u obuhvatu
Plana vrši se prema zatečenim katastarskim oznakama katastarskih čestica.
Ukoliko izvod iz katastarskog operata tijela
državne uprave nadležnog za katastar i geodetske poslove ima drugačiju
identifikaciju brojeva ili površinu u odnosu na grafički prikaz iz plana,
adekvatno će se primjenjivati podaci nadležnog tijela.
Sve građevne čestice označene su planskom
oznakom a planska veličina građevne čestice određena je površinom u kvadratnim
metrima m2 iskazanom tablicom
u članku 10. Točne površine čestica utvrđuju se izvodom iz katastarskog operata
ili parcelacijskim elaboratom.
Parcelacija, odnosno formiranje novih
građevnih čestica u obuhvatu Plana može se izvršiti samo prema odredbama ovog
plana.
Formiranje planske čestice uvjetuje se kod
gradnje nove građevine.
Oblik građevnih čestica u pravilu je
pravokutan ili trapezast, a utvrđen je na kartografskim prikazima ovog Plana.
Izgrađenost čestice određena je u tablici u
postocima u odnosu na planiranu površinu čestice, a znači odnos izgrađene
površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice, pri
čemu iskazani koeficijent izgrađenosti (kig) znači najveću dopuštenu
izgrađenost čestice.
Zemljište pod građevinom je vertikalna
projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova
građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju
građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Parkirališta,
manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, cisterne i
spremnici, izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (građevne čestice) -
popločenja na tlu, nenatkrivene prizemne terase, kamini, roštilji, pergole i
sl., koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom
pojedinom mjestu neposredno uz građevinu te potporni zidovi i nasipi prema
konfiguraciji terena, izuzimaju se iz proračuna koeficijenta izgrađenosti
građevne čestice.
Iznimno, za dio čestice na kojoj je
predviđeno širenje trafostanice, koeficijent izgrađenosti nije iskazan jer će
se izgradnja vršiti sukladno režimu određenim posebnim zakonima.
Gustoća izgrađenosti (Gig) čestica u obuhvatu
Plana kao odnos zbroja izgrađenosti pojedinih čestica i zbroja građevnih
čestica iznosi 9%.
Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos
građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice, koji na
području obuhvata Plana za građevine svih namjena ne može iznositi više od 1,0.
U slučaju kada je koeficijent izgrađenosti
ili koeficijent iskorištenosti postojeće građevine veći od onog utvrđenog
tablicom u čl. 10., zadržava se postojeći koeficijent izgrađenosti ili
koeficijent iskorištenosti.
Uvjeti za rekonstrukciju i gradnju zamjenskih
građevina provode se prema odredbama za gradnju novih građevina (članak 34.).
2.2 Gradivi dio građevne čestice.
Članak
9.
Gradivi dio građevne čestice je dio građevne
čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na
građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina.
Gradivi dijelovi građevnih čestica unutar
obuhvata Plana defininirani su na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE.
Sve etaže građevine (podzemna i nadzemne) moraju biti unutar gradivog dijela
građevne čestice.
U gradivi dio građevne čestice ne mora se
smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje građevne čestice, kao što su
nenatkrivene terase koje nisu konstruktivno povezane s građevinom, cisterne i
sl. svi niži od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu
neposredno uz građevinu te lagane nadstrešnice parking prostora i konstrukcije
za postavljanje pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije.
Gradivi dio građevne čestice za gradnju
slobodnostojeće zgrade određuje se tako da je zgrada od granice građevne
čestice udaljena najmanje za polovicu visine sljemena krova, mjereno od kote
konačno zaravnatog terena na njegovom najnižem dijelu, ali ne manje od 5m.
Ukoliko je zgrada prema susjednoj građevnoj
čestici okrenuta zabatom tada udaljenost mora biti najmanje polovica visine
mjereno do najvišeg zabata, ali ne manje od 5m.
2.3 Veličina i površina građevine.
Članak
10.
Veličina građevina u obuhvatu Plana određena
je u tablici u čl. 10., koeficijentom izgrađenosti i iskorištenosti građevne
čestice, najvećim brojem etaža te najvišom visinom građevine, a njihov
međusobni odnos pobliže je određen ovim odredbama.
Građevinska (bruto) površina građevine je
zbroj površina mjerenih u razini podova svih etaža građevine uključivo površine
lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje
se obračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde.
2.4. Broj etaža i visina građevine
Članak
11.
U tablici je za svaku građevinu utvrđen
najveći dopušteni broj etaža koje je moguće izgraditi, a polazeći od načela:
- gospodarske/proizvodne građevine mogu imati
najviše 2 nadzemne etaže te 1 ili više podzemnih etaža. Najveća dopuštena
visina za gospodarsko/proizvodne građevine iznosi 12,0 m
- nadstrešnice i slične konstrukcije
privremenog karaktera mogu imati najviše 1. nadzemnu etažu. Najveća dopuštena
visina iznosi 5,5 m.
Suteren je dio građevine čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni
i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim
pročeljem izvan terena.
Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji
se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
Podzemnim etažama u smislu ovog Plana
smatraju se podrum te suteren u slučaju da je:
- na ravnom terenu visinska razlika između
stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu
jednaka ili manja od 1,0 metar,
- na kosom terenu visinska razlika između
stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu
jednaka ili manja od 2,0 metra.
Nadzemne etaže su prizemlje i kat te suteren
ukoliko se ne smatra podzemnom etažom prema odredbama iz prethodnog stavka.
Prizemlje je dio građevine čiji se prostor
nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i
zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi
između dva poda iznad prizemlja.
Visina građevine mjeri se od konačno
zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata.
Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se
ulazna rampa za podzemnu garažu, locirana na optimalnoj udaljenosti između
javne prometne površine i garaže, te vanjske stepenice uz građevinu (zgradu) za
silazak u podrum.
Ograničenja iz prethodnih stavaka ne odnose
se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne tornjeve za
ubacivanje i izbacivanje svježeg zraka), te slične građevne elemente i
instalacije.
Najveća visina nadzemnih i podzemnih etaža
je:
- 5,5 m za etaže građevina gospodarske
namjene i nadstrešnice.
Pod kosim terenom u smislu ovih odredbi
podrazumijeva se nagib terena građevne čestice za 20% i više.
2.5. Namjena građevine
Članak
12.
Pretežita namjena građevina pojedinačno je
utvrđena tablicom u čl. 10. a pobliže je opisana ovim odredbama. Izgradnja
obiteljskih zgrada nije predviđena u obuhvatu Plana.
Građevinom gospodarsko/proizvodne namjene
(oznaka: I), u smislu ovih odredbi, smatra se građevina koja je namjenjena
obavljanju gospodarskih i poslovnih djelatnosti, što znači da se u građevini
može odvijati više proizvodnih (industrijskih, zanatskih, itd.) ili poslovnih
djelatnosti istovremeno uz zadovoljenje uvjeta kompatibilnosti ili odvojenosti
djelatnosti.
Pomoćnom građevinom, prema ovim odredbama,
smatra se garaža, spremište, nadstrešnica i slična samostojeća građevina koje
ne predstavlja uređenje čestice, a koja se, kao samostalna gradi na građevnoj
čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine.
U obuhvatu Plana nalazi se postojeća stupna
trafostanica TS 20/0.4, maksimalnog kapaciteta 250 kVa koja ostaje u uporabi do
trenutka kada ukupna snaga zone ne prijeđe instaliranu snagu postojeće stupne
trafostanice.
Ovim planom predviđena je nova trafostanica
20/0.4 kV, koja će se izgraditi na zasebnoj građevinskoj čestici (načelno
označeno u grafičkom prilogu) te se time mora osigurati površina minimalnih
dimenzija 7x7m2 u slučaju
priključenja novih kupaca odnosno u slučaju modernizacije i proširenja pogona
pilane. Trafostanica će se izgraditi kao samostojeća građevina. Izgradnjom nove
trafostanice mora se omogućiti neometan pristup disribuciji, ako će u zoni biti
samo jedan kupac trafostanica može biti u vlasništvu kupca. Za napomenuti je da
će trafostanica imati pristup do javne površine posredno preko čestice pilane i
da će biti udaljena 1m od granice čestice te 2m od pristupnog puta.
Članak
13.
Na građevnim česticama gradi se u skladu s
namjenom određenom ovim Planom, te u skladu s uvjetima u sljedećoj tablici:
2.6. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak
14.
Na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI
GRADNJE prikazani su uvjeti smještaja građevina na čestici sa iskazanim minimalnim
udaljenostima građevine od granice čestice.
Regulacijski pravac jest granica građevne
čestice prema javnoj prometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više
regulacijskih pravaca.
Građevni pravac jest obavezni pravac kojim se
određuje položaj osnovne građevine na građevnoj čestici na način da se na njega
naslanjaju najmanje dvije najistaknutije točke pročelja.
Udaljenost građevina, odnosno građevinskih
pravaca od granice čestice određena je na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI
GRADNJE.
Površina koju građevni pravci omeđuju, a koja
je određena ovisno o obliku i veličini građevne čestice, je gradiva površina
koja ne mora biti u cijelosti izgrađena, već omogućuje da se građevina locira
na onu stranu koja pruža najpovoljnije smještajne uvjete u odnosu na pogled,
osunčanje i sl., ako je to moguće u odnosu na maksimalnu dozvoljenu izgrađenost
čestice.
Utvrđena najveća dozvoljena izgrađenost
građevne čestice ne može biti veća od utvrđenog gradivog dijela građevne
čestice. Ukoliko je utvrđena najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice
veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice, tada je mjerodavan utvrđeni
gradivi dio građevne čestice.
Elementi urbane opreme ne mogu se postavljati
iznad kolnika, a svojim postavljanjem ne smiju ometati nesmetan prolaz vozila,
pješaka i, općenito, ne smiju ugrožavati sigurnost prometa, a uz pješačke
prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do
granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila,
odnosno ne ugrožava sigurnost prometa.
Iznimno, za česticu na kojoj je predviđeno
širenje trafostanice, udaljenost od granice čestice iznosi 1 m dok udaljenost
od javne prometne površine-pristupnog puta iznosi 2 m.
2.7. Oblikovanje građevina
Članak
15.
Svaka intervencija u prostoru mora biti
izvedena uz uvjet poštovanja postojeće strukture u arhitektonskom i
urbanističkom smislu, odnosno mora biti u suglasju s istim.
Gabariti novih građevina moraju se oblikovati
u odnosu prema pripadajućoj građevnoj čestici te prema susjednim postojećim
građevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.
Krovovi mogu biti ravni i kosi, izvedeni od
jednostrešnih, dvostrešnih ili višestrešnih ploha, uz nagib krovnih ploha prema
važećim tehničkim propisima i pravilima struke.
Ograničenja iz prethodnog stavka ne odnose se
na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne tornjeve za ubacivanje
i izbacivanje svježeg zraka), te slične elemente.
Za osvjetljavanje potkrovnih prostorija
dozvoljena je ugradnja krovnih prozora uz uvjet da sljemena krovnih prozora ne
smiju biti viša od sljemena krova na kojem se prozori nalaze.
Na cijeloj površini krovišta moguća je
izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora, bez obzira na
njihov nagib, sve u okviru površine unutar koje se može razviti tlocrt
građevine osnovne namjene.
Kod garaža i pomoćnih građevina koje se grade
na građevnim česticama izvan osnovne građevine, krovovi mogu biti ravni i kosi,
uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke.
Za sve novoplanirane građevine
gospodarsko/proizvodno/poslovne namjene dozvoljavaju se, obzirom na funkciju i
vrstu građevina, elementi oblikovanja, upotreba materijala i obrada ploha u
duhu moderne arhitekture.
Namjena građevina, lokalni građevinski
materijali i tradicionalne tehnologije uvjetuju izbor oblikovanja ograda i
ogradnih zidova, te otvorenih površina, a oblik, detalji i boje pročelja moraju
se prilagoditi karakteristikama tipa građevina u radnoj zoni.
2.8. Uređenje građevnih čestica
Članak
16.
Građevne čestice mogu biti ograđene, a
parterno moraju biti uređene i ozelenjene. Preporuča se sadnja visokog zelenila
uz prometnice, na mjestima gdje to ne ometa pristup na česticu, odnosno sigurnost
odvijanja prometa.
Ograde je moguće riješiti kao zidane,
žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i
zelene živice, ili uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne
ograde.
Česticu trafostanice treba ograditi
odgovarajućom ogradom u cilju zaštite opreme od oštećenja i nedozvoljenog
pristupa opremi koja je pod naponom.
Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno
1,5m, osim u slučaju kada se ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (do
1,0m visine) i transparentne metalne ograde, kada takva ograda može imati
ukupnu visinu do 2,0 m. Visina ogradnog zida mjeri se od konačno zaravnatog
terena na svakom pojedinom mjestu uz ogradni zid.
Cisterne, rezervoari za vodu i gorivo (naftu,
plin), pasivni sistemi za iskorištavanje sunčeve energije mogu biti izgrađeni
ili postavljeni bilo gdje u okviru građevne čestice ukoliko visina građevinskog
dijela nije viša od 1 metar od najniže točke konačno zaravnatog terena
neposredno uz tu pomoćnu građevinu ili uređaj.
Smještaj vozila kod svih gospodarskih
građevina koje imaju neposredni kolni pristup s javne prometne površine
predviđa se u sastavu građevine osnovne namjene, u skupnim garažama koje moraju
biti smještene unutar gradivog dijela građevne čestice ili na otvorenom
parkiralištu unutar građevne čestice.
Propisani broj parkirališnih mjesta određuje
se prema sljedećoj tablici:
|
Namjena
prostora u građevinama
|
Minimalni
broj parkirališnih ili garažnih mjesta
|
Jedinica
|
|
Industrija i
skladišta
|
0,5
PGM
|
1
zaposlenik
|
|
Uredski prostori
|
20
PGM
7 PGM
|
1000
m2 površine
10 zaposlenih
|
(* Izvod iz Prostornog plana uređenja
Grada Vrbovskog).
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
Članak
17.
Ovim Planom utvrđeni su trase i koridori
prometne, telekomunikacijske i elektroenergetske mreže te vodoopskrbe i
odvodnje
otpadnih voda, čime je osigurano opremanje zemljišta i priključak postojećih I
planiranih građevina.
Idejna rješenja trasa prikazana u grafičkim
prikazima br. 2a. - 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA su shematskog i usmjeravajućeg karaktera i mogu varirati
u ovisnosti od tehničkih zahvata koje je potrebno izvesti za osiguranje
priključka građevina ili uvjeta nadležnih poduzeća odnosno institucija.
Mjesto i način priključivanja građevine na
komunalnu infrastrukturu prikazan je shematski u grafičkim prikazima br. 2a. -
2d. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, a
mogućnost, stvarno mjesto i način priključivanja građevine na komunalne
infrastrukturne građevine putem odgovarajućih priključnih ormarića ili šahtova,
odredit će se uz primjenu odgovarajućih važećih propisa, kao i uobičajenih
pravila graditeljske struke prema posebnim uvjetima koja će odrediti nadležna
poduzeća odnosno institucije.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
Članak
18.
Unutar obuhvata Plana predviđena je interna
prometnica.
3.1.1 Glavne gradske ulice
Članak
19.
U obuhvatu Plana ne nalaze se glavne ulice.
3.1.2 Sabirne i ostale ulice
Članak
20.
U obuhvatu Plana ne nalaze se sabirne i
ostale ulice.
3.1.3 Površine za javni prijevoz
Članak
21.
U obuhvatu Plana nije predviđeno uređenje
površina za javni prijevoz.
3.1.4 Javna parkirališta
Članak
22.
U obuhvatu Plana nema predviđenih javnih
parkirališta.
3.1.5 Javne garaže
Članak
23.
Izgradnja samostalnih javnih garaža Planom
nije predviđena.
3.1.6 Biciklističke staze
Članak
24.
Izgradnja biciklističkih staza Planom nije
predviđena.
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
25.
U obuhvatu Plana nema površina s izrazitim
karakteristikama trga.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
ostale prometne mreže
Članak
26.
Nema uvjeta.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
27.
Rješenje telekomunikacijske mreže prikazano
je na grafičkom prikazu br. 2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA - Telekomunikacijska mreža.
Točan položaj i kapaciteti svake pojedine
dionice DTK odredit će se izvedbenim projektima koje treba izraditi u sklopu
projektiranja novih i rekonstrukcija postojećih prometnica.
Telekomunikacijska mreža graditi će se ili
rekonstruirati po zahtjevu investitora drugih građevina, gradskih tijela ili
temeljem planova nadležnih institucija koje upravljaju istima.
DTK mreža treba biti u pravilu podzemna, osim
ako to nije moguće iz tehničkih razloga, a treba težiti realizaciji po
segmentima (fazama), uz istovremenu izvedbu kompatibilnih vodova radi
racionalnosti i ekonomičnosti izvedbe.
Sve građevine priključuju se na nepokretnu
DTK mrežu gradnjom cijevi (min dvije) do priključne točke te opremaju
telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj
veličini i namjeni, a u skladu s posebnim i općim propisima iz ovog područja.
Na području obuhvata Plana planiran je novi
čvor.
Telekomunikacijske instalacije unutar
građevina treba graditi tehnologijom strukturnog kabliranja (standard ISO/IEC
11801). Koncentracija instalacije mora biti u priključnoj kutiji ili izvodnom
ormaru, koji se obvezno uzemljuje na temeljni uzemljivač građevine. Preporuča
se izrada optičkih instalacija ili ostavljanje koridora za prodor optičkih
instalacija.
Poklopce priključnih šahtova ili mjerna
mjesta treba locirati na lako dostupnim mjestima, ali ne na pročeljima zgrada
prema ulici.
Kod rekonstrukcija podzemnih vodova na
uređenom zemljištu uvjetuje se povrat parternog uređenja u prijašnje stanje.
Investitor ili izvođač radova dužan je
osigurati geodetski premjer TT-vodova prije zatrpavanja rova i izradu elaborata
katastra vodova prema posebnom zakonu.
Pokretne (mobilne) telekomunikacije
Članak
28.
U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog
sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja,
povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i
sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, na području
obuhvata ovog Plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih
stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na antenske prihvate na
građevinama, uz suglasnost vlasnika građevine, uz uvjet da ne ugrožavaju
sigurnost ljudi i okolnih građevina.
Osnovne postaje moraju se postavljati
sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u
Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr). Planom se dopušta postavljanje
baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to
dozvoljavaju tehnički i imovinskopravni uvjeti.
Nosači antenskih sustava postavljaju se
sukladno propisima.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
Članak
29.
Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda.
Prikazani su osnovni pravci za izgradnju
komunalne infrastrukturne mreže, s time da se kod razrade projekata trase mogu
korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.
Komunalna infrastruktura treba biti u pravilu
podzemna, osim ako to nije moguće iz tehničkih razloga, a treba težiti
realizaciji po segmentima (fazama), uz istovremenu izvedbu kompatibilnih vodova
radi racionalnosti i ekonomičnosti izvedbe.
Poklopce priključnih šahtova ili mjerna
mjesta treba locirati na lako dostupnim mjestima. Kod rekonstrukcija podzemnih
vodova na uređenom zemljištu uvjetuje se povrat parternog uređenja u prijašnje
stanje.
Investitor ili izvođač radova dužan je osigurati
geodetski premjer vodova prije zatrpavanja rova i izradu elaborata katastra
vodova prema posebnom zakonu.
3.4.1. Vodoopskrba
Članak
30.
Na kartografskom prikazu br. 2c. PROMETNA,
TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodoopskrba i odvodnja
otpadnih voda prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže vodoopskrbe.
Vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih
dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao
i za protupožarne potrebe, a prema tehničkim uvjetima koje će odrediti nadležni
vodovod. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata
najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti definiranoj propisima.
Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju
sustava vodoopskrbe su:
- prosječna dubina polaganja vodovodnih
cjevovoda je 1,00m,
- izvedba vodovodne mreže načelno TRM -
Ductile ili PVC cijevima, sa zračnicima i muljnicima, uz spajanje s
lijevano-željeznim fazonskim komadima i armaturom,
- vodovodne cijevi, gdje god je to moguće,
voditi po javnim površinama, odnosno smjestiti ih u trup prometnice.
Priključenje građevine na sustav opskrbe
pitkom vodom izvodi se pod sljedećim tehničko-tehnološkim uvjetima:
- vodovodni priključak mora imati svoje
vlastito posebno ili zajedničko okno za ugradnju vodomjera, prema uvjetima
nadležnog poduzeća,
- vodovodni priključak se polaže na lako
pristupačno mjesto prema utvrđenim uvjetima nadležnog poduzeća,
- vodovodne priključke treba u pravilu
izvoditi okomito na os cjevovoda,
- kućne spojnice - ogrlice ne smiju slabiti
poprečni presjek cijevi, niti se smiju postavljati na manjem međusobnom razmaku
od 5 m,
- ispred i iza vodomjera obavezno predvidjeti
usmjerivač ulaza - ravnu dionicu cjevovoda (ulaznu i izlaznu) prema naputku proizvođača
vodomjera,
- minimalni presjek vodovodnog priključka
određuje se na temelju hidrauličnog proračuna i u pravilu ne može biti manji od
profila 25 mm,
- najmanja dubina vodovodnog priključka je
0,6 m i zavisi o mjestu i presjeku priključka; dubinu vodovodnog priključka
određuje nadležno poduzeće,
- križanje priključka s drugim instalacijama
gradi se u pravilu pod pravim kutom, pri čemu se vodovodni priključak mora
položiti iznad kanalizacije; minimalna međusobna udaljenost na mjestu križanja
iznosi od 30 do 50cm, ovisno o instalaciji infrastrukture (mjereno vertikalno
na mjesto križanja),
- ukoliko se, osim korištenja vode za
sanitarne potrebe, zahtijeva i korištenja vode za protupožarnu zaštitu, u
vodomjernom se oknu ugrađuju zasebni vodomjeri ili jedan kombinirani vodomjer,
- vodomjer se u pravilu ugrađuje uz
regulacijski pravac, na zemljištu koje pripada građevini,
- ako se regulacijski pravac poklapa s
građevnim pravcem, vodomjer se u pravilu ugrađuje na javnoj površini; iznimno,
kada postoje tehničke mogućnosti, može se odobriti ugradnja vodomjera u
građevini,
- vodomjer s ventilima ugrađuje se u okno;
vodomjerno okno održava potrošač o svom trošku i brine se da uvijek budu
ispravno, čisto i pristupačno,
- nadležno poduzeće dužno je voditi kartoteku
priključaka iz koje je vidljiv položaj, presjeci, dužine, tip i presjek
vodomjera, dan ugradnje, vrijednost priključka i sl.,
- nadležno poduzeće održava vodomjere po
kojima ispostavlja račune, kontrolira ih, popravlja, baždari u zakonskom roku i
zamjenjuje u slučaju istrošenosti ili kvara.
3.4.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak
31.
Na kartografskom prikazu br. 2c. PROMETNA,
TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA NFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodoopskrba i odvodnja
otpadnih voda prikazani su osnovni pravci za izgradnju sustava odvodnje
otpadnih voda.
Rješenje odvodnje otpadnih voda temelji se na
odredbama Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog i Odluke o zonama sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (»Službene novine
PGŽ« Primorsko-goranske županije broj 23/04).
Cjelokupno područje Plana nalazi se u izvan
zone sanitarne zaštite (prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće
na području Gorskog kotara) i na području zahvata nema registriranih vodotoka.
Za potrebe prihvata i odvodnje otpadnih voda
u sklopu Plana predviđena je izgradnja individualnog razdjelnog sustava
odvodnje tj. odvojenog sistema za odvodnju sanitarno- tehnoloških voda i
oborinskih voda.
Odvodnja sanitarno-tehnoloških i oborinskih
otpadnih voda mora biti u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/ 09), te
Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), odnosno
Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 89/10).
Sve otpadne vode prije upuštanja u recipijent
treba tretirati tako da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i
recipijent.
Trase i položaj kanalizacijskih individualnih
sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja predviđeni Planom su načelni, njihov
točan položaj i profil biti će određeni projektnom dokumentacijom.
Članak
32.
Zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih
voda vrši se gradnjom kanalizacijske mreže i lokalnog uređaja za obradu
otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja. Pročišćena
otpadna voda upušta se u teren putem upojnih bunara.
Uređaj za pročišćavanje sanitarno-tehnoloških
otpadnih voda planira se smjestiti unutar građevinske čestice proizvodne namjene.
Do izgradnje individualnog sustava odvodnje
dozvoljava se na građevinskoj čestici proizvodne namjene za građevine s
opterećenjem do 10 ES izgradnja nepropusne septičke taložnice za zbrinjavanje
sanitarno-tehnoloških otpadnih voda.
Nakon izgradnje individualnog sustava obvezan
je priključak građevne čestice na isti.
Kanalizacijsku mrežu je potrebno izvoditi
nepropusnim cijevima.
Članak
33.
Oborinske vode sa površina krovova, pješačkih
staza i ostalih površina sa kojih dobivamo »čiste« oborinske vode treba
riješiti disperzijom u teren, ili na mjestima koncentriranih tokova (oluci i
sl.) predvidjeti upojne građevine.
Za manje parkirne, radne i manipulativne
površine (do 300 m2), zagađene
naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni
teren raspršenim sustavom odvodnje.
Na građevinskoj čestici proizvodne namjene
nužno je oborinske vode sa internih prometnica, parkirališta i manipulativnih
površina (preko 300 m2) prije
upuštanja u teren tretirati taložnicama i separatorima masnoće i ulja. Nakon
tretiranja na separatoru, pročišćena voda se putem upojnih bunara upušta u
podzemlje.
Uređaj za pročišćavanje oborinskih voda
planira se smjestiti unutar građevinske čestice proizvodne namjene.
Mjesto za izgradnju separatora mora biti na
lokaciji na koju je moguć nesmetan pristup cisterni i vozilima koja se koriste
u interventnim situacijama i u redovitom održavanju separatora.
3.4.3. Opskrba plinom
Članak
34.
Izgradnja plinovoda nije predviđena dok je
opsrba plinom moguća korištenjem LPG plinskih spremnika u sklopu građevinske
čestice a sve prema uvjetima MUP-a.
3.4.4. Elektroopskrba
Članak
35.
Osnovni pravci elektroopskbne mreže prikazani
su na kartografskom prikazu br. 2a. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA - Elektroenergetska mreža.
Za napomenuti je da su sve kabelske trase u
Planu samo načelno nacrtane. Postojeća stupna trafostanica 20/04 kV u imovini
je HEP-a i maksimalnog je kapaciteta 250 kVa te u potpunosti zadovoljava
sadašnje potrebe korisnika. Planom se omogućuje da ukoliko poraste potražnja za
strujom (novi korisnici i nova trošila) trafostanica može ostati distributivna
u vlasništvu nadležne distribucije (na lokaciji predviđenoj u Planu) ili može
biti u vlasništvu kupca - pošto u proizvodnoj zoni funkcionira samo jedan
kupac- pogon pilane.
Za napomenuti je da se nova trafostanica mora
udaljiti 1m od ruba granice čestice te 2m od javne površine-pristupnog puta.
Pristup trafostanici sa javne površine biti će posredan preko čestice pilane.
Elektroenergetska infrastruktura (kabelska)
se polaže u cijevima u prometnicu, zajedno s ostalim infrastrukturnim vodovima,
u rasporedu prema pravilima struke. Propisane dubine polaganja kabela su
načelno od 80 - 120 cm.
Srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu graditi
kabelski, tipiziranim distribucijskim kabelima 10 (20) kV, odnosno 0,4 kV.
Građevine se u načelu priključuju podzemnim
kabelima. Priključno mjesto građevine je na granici građevne čestice, gdje se
postavlja KPO ili KPMO.
NN kabeli, kao i priključni kabeli, se u
načelu postavljaju u PEHD cijevi 1125mm.
Javna rasvjeta treba biti izvedena prema
pravilima struke.
4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak
36.
Površine koje su Planom predviđene kao
zaštitne zelene površine (oznaka: Z1, Z2, Z3, Z4, Z5 i Z6) mogu se
hortikulturno obrađivati.
5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I / ILI
OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
37.
U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih
građevina ili cjelina koje bi potpadale pod poseban režim uređenja i gradnje
propisan posebnim propisom.
6. UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak
38.
Uvjeti izgradnje novih i rekonstrukcije
postojećih građevina prikazani su grafički na prikazu br: 4 UVJETI I NAČIN
GRADNJE te određeni u tablici u članku 10., a posebne odredbe utvrđene su ovim
Planom i odredbama posebnih propisa.
Rekonstruirati se mogu sve postojeće
građevine, a kod utvrđivanja uvjeta rekonstrukcije postojećih građevina
odgovarajuće se primjenjuju odredbe za izgradnju novih građevina utvrđene ovim
Planom.
Rekonstrukcija postojećih građevina čiji su
visinski ili tlocrtni gabariti, koeficijent izgrađenosti ili koeficijent
iskorištenosti veći od onih utvrđenih čl. 10., moguća je isključivo u
postojećim gabaritima građevine (tlocrtno i visinski). Zamjenske građevine
grade se u skladu s odredbama ovog Plana.
Pomoćne građevine mogu se graditi samo unutar
gradivog dijela čestice.
U građevinama u obuhvatu Plana ne planira se
izgradnja javnih skloništa, već se sklanjanje ljudi i materijalnih dobara vrši u
podrumima objekata i putem zaklona koji se grade u neposrednoj ratnoj
opasnosti, a eventualne druge uvjete u svezi sklanjanja ljudi i materijalnih
dobara utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje lokacijskih ili građevnih dozvola
sukladno posebnim propisima.
Vatrootpornost građevina mora iznositi
najmanje 2 sata.
Zapaljive tekućine i plinovi moraju se držati
u objektima i posudama koje odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima i
standardima.
Zatvoreni prostor koji se koristi za
skladištenje zapaljivih tekućina i plinova mora imati odgovarajuće
provjetravanje.
Rezervoari i drugi objekti, te posude koje se
koriste za skladištenje zapaljivih tekućina i plinova mogu se graditi odnosno
držati samo na mjestu koje odobri nadležno tijelo državne uprave za
protupožarnu zaštitu.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
39.
Na području obuhvata Plana nema registriranih
spomenika kulture.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo
kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe
na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti
radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
40.
Planska rješenja ostvarivati i provodit će se
temeljem programa unapređenja i zaštite okoliša odnosno drugih planova i
projekata koje će donositi tijela jedinice lokalne samouprave, kao i putem
izgradnje građevina u vlasništvu građana i drugih pravnih osoba.
Nove građevine mogu se realizirati samo
sukladno odredbama ovog plana uz uvjet osiguranja i uređenja prometnica kojima
im se osigurava pristup.
Postojeće građevine mogu se rekonstruirati
ukoliko komunalni priključci nisu uvjet rekonstrukcije, te ako nema drugih
zapreka određenih ovim Planom.Izgradnja i uređenje površina unutar obuhvata
Plana može se izvesti neposrednom provedbom ovog Plana.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Postupanje s otpadom
Članak
41.
Pri postupanju s otpadom potrebno je
izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i
volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno
sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i
elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN
178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Svaka građevina
mora imati osigurano mjesto za zbrinjavanje otpada u vidu posuda, kanti,
kontejnera ili sl.
Posude ili spremnici za odlaganje smeća
moraju biti dostupni vozilima za čišćenje i odvoz smeća.
9.2. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak
42.
Područje obuhvata Plana nalazi se izvan
područja zona sanitarne zaštite.
Pri izdavanju odobrenja za zahvate u prostoru
zbog gradnje građevina i uređivanja zemljišta te kod korištenja postojećih
građevina i slobodnih površina treba se pridržavati propisa kojima se osigurava
propisana kategorizacija voda.
Cisterne i spremnici za vodu, septičke jame
te nadzemni i podzemni spremnici za goriva mogu se realizirati isključivo
ukoliko je to omogućeno važećom odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće.
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak
43.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i
druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza
održanja prve kategorije kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju
štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na
kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak
44.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i provedbenim propisima koji se
donose temeljem Zakona.
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od
buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju
emisiju zvuka.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti
Članak
45.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je
organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem sklanjanja
ljudi koje se osigurava privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem
pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.
Vlasnici i korisnici građevina u kojima se
okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne
može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje,
obavezni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunivanja i
obavješćivanja građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o
vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
U postupku provođenja plana potrebno je
poštivati Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 I 79/07), članak 134. Zakona
o policiji (NN 129/00), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda I
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85
i 42/86), Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl.list 55/83)
preuzet zakonom o standardizaciji (NN 53/ 91), Pravilnik o kriterijima za
gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi
zaštitni objekti (NN 2/91) te Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06).
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak
46.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93).
Projektiranje s aspekta zaštite od požara
provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim pro
pisima i
prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima struke.
U cilju zaštite od požara potrebno je:
- osigurati vatrogasne prilaze i površine za
operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima,
- osigurati potrebne količine vode za gašenje
požara u skladu s posebnim propisima, prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu,
- u svrhu spriječavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4,0 m, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak
47.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno
je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim
propisima za predmetnu seizmičku zonu (7o MCS).
Do izrade nove seizmičke karte Županije i
karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
48.
Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih
pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovskog i potpisom predsjednika gradskog vijeća
Grada Vrbovsko te ovjereni pečatom tijela odgovornog za provođenje javne
rasprave i potpisani od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.
Članak
49.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani
Gradskog vijeća Grada Vrbovsko, pismohrani Upravnog odjela za prostorno
uređenje, Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Primorsko-goranske
županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te
Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.
Članak
50.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana te
obvezni prilozi iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke,
nisu predmet objave.
Članak
51.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-06/12-01-1
Ur. broj: 2193-01-01/12-1
Vrbovsko, 12. srpnja 2012.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG
Predsjednik
Dražen Mufić, dipl. ing., v.r.
