17.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 259. Odluke
o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 15/12 - pročišćeni tekst) i članka 34.
Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
30/09), Općinsko vijeće Općine Omišalj na sjednici 31. svibnja 2012. godine,
donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja - 4
Voz-Peškera (T2-2)
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 1.
(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na način korištenja, namjenu i
organizaciju prostora, podijeljene su na površine:
. javnih namjena
. drugih namjena
(2) Površine javnih namjena u području obuhvata Plana su:
. prometne površine: kolne, pješačke i javna parkirališta
. površina luke otvorene za javni promet lokalnog značaja - LO
. crkvica Sv. Josipa - LO/c
. trajektno pristanište (gat) - LO/p
. površine komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba,
plinoopskrba)
. javne zelene površine - Z1
. pozornica na otvorenom - Z1/d
. uređene plaže - pl1, pl2
. prirodna plaža
. rekreativne površine mora
. ostale morske površine
(3) Površine drugih namjena u području obuhvata Plana su:
. površine turističkog naselja:
. površine centralnih sadržaja:
. hotel - T1
. turističko naselje - T2
. površine pratećih sadržaja:
. površina uslužnog i zabavnog centra - T2/k
. površine igrališta - T2/r1
. površina adrenalinskog centra - T2/r2
. površine za smještaj plovila turističkog naselja:
. privezište - P/a
. uslužno - servisna namjena - P/b
. površine centra za vodene sportove (more) - R4
. površine zaštitnog zelenila - Z
(4) Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u
kartografskom prikazu 1.
POVRŠINE JAVNIH NAMJENA
Prometne površine
Članak 2.
(1) Javne prometne površine su površine namjenjene:
. postojećoj prometnoj infrastrukturi
. rekonstrukciji postojeće prometne infrastrukture
. izgradnji nove prometne infrastrukture
. smještaju vozila za potrebe korisnika prostora
(2) Granica prometne infrastrukture određena je granicom njene građevinske
čestice.
(3) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su
poglavljem 5. ovih Odredbi.
Površine luke otvorene za javni promet - LO
Članak 3.
(1) Površina luke otvorene za javni promet je luka za potrebe interventnog
prihvata trajekta (LO/p) unutar koje se smješta turistički privez za potrebe
priveza plovnih objekata gostiju i posjetitelja turističkih dijelova naselja.
Luka otvorena za javni promet ima sadržaje na kopnu i moru. Unutar kopnenog
dijela luke otvorene za javni promet smještena je i postojeća crkvica Sv.
Josipa - LO/c.
(2) Uvjeti izgradnje i korištenja luke iz stavka (1) definirani su
poglavljima 3., 4. i 5. ovih Odredbi.
Površine komunalne infrastrukture
Članak 4.
1) Površine komunalne infrastrukture su površine namjenjene smještaju
građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih mreža (trafostanice, crpne
stanice i dr.).
2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture definirani su poglavljem 5.
ovih Odredbi.
Javne zelene površine Z1
Članak 5.
(1) Javne zelene površine su površine parkovnog uređenja (Z1). Parkovna
površina sadrži uređenu površinu za okupljanje većeg broja ljudi u svrhu
održavanja koncerata, sajmova i sličnih okupljanja - Z1/d.
(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljima 3. i 6. ovih Odredbi.
Površine uređenih plaža
Članak 6.
(1) Površine uređenih plaža formirane su u uvalama Voz (pl2) i Peškera
(pl1).
(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljima 4. ovih Odredbi.
Površina prirodne plaže
Članak 7.
(1) Površina prirodne plaže formirana je u uvali Voz iza luke otvorene za
javni promet. Navedena površina formirana je kao zona 20.
(2) Prirodna morska plaža unutar obuhvata mora biti nadzirana i pristupačne
s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena i očuvanog
zatečenog prirodnog obilježja.
Površine mora
Članak 8.
(1) Površine mora dijele se na površine more koje pripadaju namjenama
definiranih ovim Planom bez koje se namjena ne bi mogla realizirati (luka
otvorena za javni promet, privezište, sportsko-rekreativne površine - centar za
vodene sportove), na površine rekreativnog mora, te površine ostalog mora.
(2) Rekreativne površine mora utvrđene su u obalnom pojasu uz definirane
uređene i prirodne plaže.
(3) Preostali dio mora definiran je kao ostale površine mora, a koristi se
za omogućavanje pomorskog prometa.
POVRŠINE DRUGIH NAMJENA
Površine turističkog naselja
Članak 9.
(1) Turističko naselje je funkcionalna i poslovna cjelina koju čini više
samostalnih površina.
(2) Površine turističkog naselja su slijedeće površine:
. površine centralnih sadržaja - hotela T1 i turističkog naselja T2;
. površine pratećih sadržaja - uslužnog i zabavnog centra T2/k, igrališta
T2/r1, adrenalinskog centra T2/r2, privezišta P/a i P/b.
(3) Uvjeti i način gradnje na površinama ugostiteljsko- turističke namjene
definirani su poglavljima 2. i 4. ovih Odredbi.
Površine sportsko-rekreacijske namjene R4 - centar za vodene sportove (more)
Članak 10.
(1) Sportsko-rekreacijske površine R4 su morske površine namjenjena
formiranju adrenalinskog centra - centra za vodene sportove.
(2) Uvjeti uređenja površine iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljima 4. ovih Odredbi.
Površine zaštitnog zelenila Z
Članak 11.
(1) Površine zaštitnog zelenila su površine zelenila namjenjene za odvajanje
i zaštitu utvrđenih zona predviđenih za izgradnju.
(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljima 6. ovih Odredbi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 12.
(1) Građevine gospodarske djelatnosti su turističko - ugostiteljske,
poslovne (administrativne, trgovačke uslužne) i servisne koje ne zagađuju
okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom
i oblikovanjem spojive sa sveobuhvatnom namjenom planskog područja.
(2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti određuje se unutar površina
turističkog naselja T2 i luke otvorene za javni promet LO.
(3) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti moguća je na zasebnoj
građevinskoj čestici ili kao sastavni dio građevinske čestice neke druge
namjene.
(4) Zone predviđene za izgradnju grafički su prikazane na kartografskom prikazu
4.
(5) Uvjeti gradnje građevina gospodarske djelatnosti definirani su
poglavljem 4. ovih Odredbi.
(6) Pored osnovne namjene moguća je izgradnja sadržaja pomoćne namjene.
Pomoćne građevine na česticama gospodarskih građevina mogu biti manji pomoćni
(spremišta, kotlovnice i dr.), poslovni (uredi, agencije, ispostave javnih
sadržaja - banke, pošta i dr.) i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene.
(7) Oblik i veličina građevinske čestice na kojoj se gradi građevina
gospodarske namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano
obavljanje planirane djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj
funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku
infrastrukturu i sl.).
Članak 13.
Smještaj građevina turističko-ugostiteljske namjene
(1) Građevine turističko-ugostiteljske namjene grade se na slijedećim
površinama i to:
. hotel T1 - zona 10
. turističko naselje T2 - zone 9
. turistički privez P/a - zona 1
(2) Pored navedenih iz prethodnog stavka, građevine turističko-ugostiteljske
namjene koje se mogu graditi na izdvojenim građevinskim česticama ili na
građevinskim česticama druge namjene su:
. manje turističko-ugostiteljske građevine: restorani, kavane, caffei,
snack-barovi, pizzerije, turističke agencije, info-punktovi i slični
turističko-ugostiteljski sadržaji - zone 1, 4, 11, 12, 14, 15, 17.
(3) Izgradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja mora zadovoljiti slijedeće
najviše kapacitete:
. zona 9 - najviše 350 ležaja
. zona 10 - najviše 150 ležaja
. zona 1 - najviše 100 plovila.
Članak 14.
Smještaj građevina poslovne namjene
Građevine poslovne namjene koje se mogu graditi na izdvojenim građevinskim
česticama ili na građevinskim česticama druge namjene su:
. uredi, predstavništva, uslužni sadržaji različitih karakteristika sukladni
namjeni sveukupnog prostora, zabavni centri, kockarnice i dr. - zona 1, 12, 15,
17.
Članak 15.
Smještaj građevina servisne namjene
Građevine servisne namjene - hangari za smještaj brodova, radionice, servisi
u funkciji održavanja plovila smještaju se isključivo unutar površine uslužno -
servisnog tipa u funkciji turističkog privezišta P/b - zona 15.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 16.
(1) Građevine društvene djelatnosti su građevine kulturne, vjerske i sportsko-rekreativne
namjene.
(2) Izgradnja građevina društvene djelatnosti moguća je kao prateći sadržaj
te kao sastavni dio građevinske čestice neke druge namjene.
(3) Zone predviđene za izgradnju grafički su prikazane na kartografskom
prikazu 4.
(4) Uvjeti gradnje građevina društvene djelatnosti definirani su poglavljem
4. ovih Odredbi.
Članak 17.
Smještaj građevina društvene namjene
(1) Građevina kulturne namjene Z1/d gradi se unutar parkovne površine Z1 za
potrebe održavanja manifestacija, priredbi, sajmova i sl. na otvorenim
površinama - amfiteatar- zona 7.
(2) Građevina vjerske namjene LO/c je izgrađena i obnovljena crkvica Sv.
Josipa koja se nalazi unutar obuhvata luke otvorene za javni promet/turističkog
privezišta na zasebnoj građevinskoj čestici.
(3) Građevine sportsko- rekeracijske namjene smještaju se na zasebnoj
građevinskoj čestici kao sadržaji osnovne namjene - zone 4, 11, 14, 17, te
unutar zona 5, 6, 10 kao prateći sadržaji osnovnim namjenama prostora.
(4) Građevine drugih društvenih namjena koje se mogu graditi na građevinskim
česticama druge namjene su:
. zdravstveni sadržaji (wellness, ordinacije, ambulanta, apoteka i sl.),
čitaonica, povremeni dječiji vrtić i dr. - zone 9, 10, 12.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 18.
(1) Izgradnja građevina moguća je na slijedećim površinama:
. turističkog naselja: - zone 9, 10, 11, 12, 15, 17;
. luke otvorene za javni promet: - zone 1;
. parkovnog uređenja: - zone 7;
. uređenih plaža: - zone 4, 14;
(2) Obuhvati navedenih zona gradnje grafički su prikazani na kartografskom
prikazu 4.
Izgradnja unutar površina turističkog naselja
Centralni sadržaji
ZONA 9
Članak 19.
(1) Zone 9 su neizgrađene površine predviđene za izgradnju turističkog
naselja.
(2) Unutar formiranih površina turističkog naselja moguća je izgradnja
slobodnostojećih građevina za pružanje usluge apartmanskog smještaja.
(3) Turističko naselje mora zadovoljiti minimalni nivo usluga od 4*.
Članak 20.
**** tablica se nalazi na kraju
dokumenta ****
ZONA 10
Članak 21.
(1) Zona 10 je neizgrađena površina predviđena za izgradnju hotelskog kompleksa.
(2) Unutar formirane površine moguća je izgradnja hotela i hotelskog naselja
za pružanje usluge smještaja.
(3) Hotelsko naselje mora zadovoljiti minimalni nivo usluga od 4*.
Članak 22.
Uvjeti izgradnje u zoni 10:
Prateći sadržaji
**** tablica se nalazi na kraju
dokumenta ****
ZONA 11
Članak 23.
(1) Zona 11 namjenjena je izgradnji sportsko - rekreacijskih sadržaja
otvorenog tipa u funkciji kupališnih površina i obogaćivanju turističke ponude.
(2) Unutar formirane površine moguća je izgradnja pratećeg ugostiteljskog,
ostalog uslužnog i skladišnog sadržaja.
(3) Kompleks pratećih sadržaja mora biti grupiran na jednom mjestu i ne može
zauzimati više od 5% predviđene površine.
(4) Građevina za smještaj pratećih sadržaja je jednoetažna, maksimalne
visine 4m.
(5) Dio planirane površine je moguće urediti i kao parkovnu površinu.
ZONA 12
Članak 24.
(1) Zona 12 je neizgrađena površina predviđena za izgradnju uslužno -
zabavnog središta planskog obuhvata.
(2) Unutar planirane površine formira se poslovni kompleks slijedećih
sadržaja: restorani, kavane, caffei, snack- barovi, pizzerije, turističke
agencije, info-punktovi, butici, suvenirnice, ekskluzivne prodaje, uslužno
zanatski sadržaji, igraonice, zabavni centri, kockarnice, ordinacije,
ambulanta, apoteka, privremeni dječiji vrtić i drugi ugostiteljski, uslužni i
zabavni sadržaji spojivi sa namjenom prostora.
(3) Pri gradnji građevina poslovne namjene, koje su dio kompleksa na jednoj
građevnoj čestici, potrebno je ostvariti prostornu ravnotežu (kompozicijom,
proporcijama, visinom, materijalima i drugim elementima).
Članak 25.
Uvjeti izgradnje u zoni 12:
**** tablica se nalazi na kraju
dokumenta ****
ZONA 15
Članak 26.
(1) Zone 15(a, b) su neizgrađene površine predviđene za izgradnju servisnog
dijela turističkog privezišta.
(2) Planirane površine formiraju se za potrebe servisiranja i održavanja
plovila korisnika turističkog privezišta.
(3) Prilaz zoni 15 omogućava se kolnom prometnicom, te morskim prihvatom.
(4) U obalnom dijelu zone 15b dozvoljava se formiranje manipulativne obalne
površine sa istezalištem.
Članak 27.
Uvjeti izgradnje u zonama 15:
**** tablica se nalazi na kraju
dokumenta ****
ZONA 17
Članak 28.
(1) Zona 17 namjenjena je izgradnji adrenalinskog centra.
(2) Veličina i broj zastupljenih atrakcija definirati će se projektnom
dokumentacijom.
(3) Zona mora biti priključena na javne komunalne mreže.
(4) Parkiranje vozila posjetitelja i zaposlenika potrebno je rješiti unutra
obuhvata planirane namjene.
Izgradnja unutar površina luke otvorene za javni promet
ZONA 1
Članak 29.
(1) Zona 1 definirana kao luka otvorena za javni promet - privez za potrebe
sveobuhvatne namjene - ugostiteljsko- turističke, a prikazana je kao zone 1 (a,
b, c) - kopneni dio privezišta i zona 2 - morski dio privezišta.
(2) Maksimalni kapacitet privezišta iznosi 100 vezova.
(3) Sadržaji recepcije, ugostiteljstva, trgovine, sanitarija, drugih
uslužnih namjena smještaju se unutar postojeće građevine na način da se ista
može rekonstruirati uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.
(4) Pri rekonstrukciji građevine ne dozvoljava se povećavanje visine
postojeće građevine, te smanjenje postojeće udaljenosti od formirane pješačke
komunikacije.
(5) Sadržaji tehničkih usluga - servisni dio privezišta definiran je zonom
15.
(6) Parkirališni prostori za korisnike i posjetitelje zone 1 koristi se na
formiranoj javnoj parkirališnoj površini - zona 8.
Izgradnja unutar površine parkovnog uređenja
ZONA 7
Članak 30.
(1) Zona 7 je neizgrađena površine predviđena za uređenje amfitreatralne
površine za održavanje priredbi, koncerata, sajmova i drugih svečanosti i
prezentacija.
(2) Površina se formira uređenjem prirodnog terena. Prostor za sjedenje može
biti privremenog - montažnog tipa gradnje.
(3) Prostor mora zadovoljiti kapacitet od 500 posjetitelja.
(4) Predviđenu površinu potrebno je, u njenim rubnim dijelovima, ozeleniti.
(5) Parkiranje vozila posjetitelja omogućeno je na javnoj parkirališnoj
površini zone 8.
Izgradnja unutar površina uređenih plaža
ZONE 4 i 14
Članak 31.
(1) Površine sportsko-rekreativne namjene - zone 4 i 14 namjenjene su
formiranju i uređenju plaža.
(2) Uz kopneni dio kupališnih površina formirana je i sigurnosna površina u
širini od 50 - 100m kao površina mora u funkciji plaže - rekreativno more.
Članak 32.
Uvjeti izgradnje uređene plaže zona 4
. u obalnom pojasu (od 30m), omogućuje se gradnja manjih objekata u funkciji
plaže
. manji uslužni objekti (pokretni ugostiteljski i drugih privremeni
uslužno-trgovački objekti), informativni punktovi i sanitarni čvorovi mogu se
graditi kao pojedinačne građevine do 25m2 i visine jedne etaže,
odnosno 3 m
. građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne
i tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima
građevine mora uklopiti u okolni prostor
. lokacije za postavu ovakvih objekata se odabiru u skladu sa općinskom
Odlukom, a na način da se uklapaju u okolni prosotor te ne narušavaju vizure s
kopna i mora.
. sadržaj tuševa i građevina nadzora i čuvanja plaže moguće je razmjestiti
na više lokacija (cca 5 lokacija)
. plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S
morske strane mora biti označena i zaštićena;
. unutar kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa
invaliditetom,
. površine moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne
mreže;
. parkirališni prostor riješiti na javnim parkirališnim površinama;
Članak 33.
Uvjeti izgradnje uređene plaže zona 14:
. dozvoljava se izgradnja građevina koje moraju omogućiti visoku
ugostiteljsku uslugu, prostore za smještaj opreme plaže, sanitarne blokove
(predviđa se formiranje dva sanitarna bloka), prostore za tuš i kabine za
presvlačenje, prostore za čuvanje i nadzor plaža;
. građevina koja zadovoljava sadržaje ugostiteljstva, skladišta, sanitarnog
bloka, te svlačionica mora biti jednoetažna najviše visine 4m;
. sadržaje iz prethodnog stavka potrebno je grupirati na jednom mjestu
izuzev sadržaja tuševa i građevina nadzora i čuvanja plaže koje je moguće
razmjestiti na više lokacija;
. dozvoljava se izgradnja dodatnih sadržaja sportsko- rekreativne namjene
otvorenog tipa gradnje na kopnu (vodogani, bazeni, odbojka na pijesku, dječja
igrališta, i sl.), i rekreativnih sadržaja na moru (morski fitness, mini
vaterpolo, iznajmljivanje raznih rekreativnih plovila i sl.);
. sadržaji sportsko-rekreativne namjene ne mogu zauzimati više od 20%
kopnenog dijela plaže;
. plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S
morske strane mora biti označena i zaštićena;
. unutar kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa
invaliditetom,
. površine moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne
mreže;
. parkirališni prostor riješiti na javnim parkirališnim površinama;
. plažu je potrebno oblikovati za potrebe velikih manifestacija - sajmova u
periodima kada se ista ne koristi za svoju osnovnu namjenu;
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 35.
(1) Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profil i ostali
tehnički elementi planirane cestovne mreže određeni su kartografskim prikazom
2.1. i stručnom podlogom koja je sastavni dio planske dokumentacije.
(2) Prilaz građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T22 vrši
se sa ostale ceste D103 - Voz.
(3) Planom se predviđa slijedeće:
. zadržavanje postojećeg stanja
. rekonstrukcija postojećeg stanja zbog formiranja pješačkog hodnika
. izgradnja novih prometnica.
(4) Planom je predviđen kolni prilaz svim građevinskim česticama na način:
. neposredno na planiranu sabirnu ulicu,
. posredno novoformiranim pješačkim putem na glavnu ili sabirnu cestu.
Članak 36.
(1) Kolni promet predviđen je slijedećim prometnicama:
. glavna mjesna cesta (GMU1) - postojeća ostala cesta i njezin nastavak -
zona 18a
. glavna mjesna cesta (GMU2) - novoformirana glavna cesta turističkog
naselja - zona 18e
. sabirna ulica (SU1) - spoj uvale Voz sa GMU1 - zona 18b
. sabirne ulice (SU2 i SU3) - spoj dijelova turističkog naselja sa GMU2 -
zona 18c i d.
(2) Za formiranje kolnih prometnica određena je površina njihove građevinske
čestice.
Članak 37.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju cesta unutar planskog obuhvata:
. minimalna širina prometnog traka iznosi 3,0m
. prometnice moraju imati dvosmjerni promet,
. maksimalni uzdužni nagibprometnica iznosi 12%,
. minimalna širina pješačkog hodnika iznosi: 1,6m
. ako se uz pješački hodnik formira biciklistička staza minimalna širina
iznosi 4,0m
. minimalna širina biciklističke staze iznosi 1,7m
. pješačke i biciklističke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih
barijera.
. uz prometnice, na za to predviđenim lokacijama, formira se pojas visokog
zelenila širine 3,0m
(2) Obostrani pješački hodnik obavezan je uz sve kolne prometnice
definirane ovim Planom.
(3) Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili
dječja kolica.
(4) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u
skladu s postojećim zakonima i propisima.
(5) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju
neposredan pristup na javnu prometnicu potrebno je ishoditi suglasnost i
posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 38.
(1) Javna parkirališta predviđaju se unutar površina zone 8 i zone 16.
(2) Javne parkirališne površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima
1., 2.1., 4..
(3) Min. 5% parkirališne površine mora biti osigurano za potrebe osobe s
poteškoćama u kretanju dimenzija i smještaja propisanih prema posebnom propisu.
(4) Uvjeti za izgradnju zone 8 i zone 16:
. kapacitet zone 8 iznosi minimalno 350 vozila i 5 autobusa;
. kapacitet zone 16 iznosi minimalno 170 vozila;
. najveći koeficijent izgrađenost građevinske čestice parkirališta je 0,8;
. parkirališta mogu biti natkrivena ili ozelenjena tako da se sadi minimum
jedno stablo na (četiri) 4PM;
. ako su parkirališta natkrivena onda je uređenje svih javnih parkirališta
jednobrazno;
. parkiranje autobusa moguće je riješiti samo na parkirališnoj površini zona
8;
. odvodnju parkirališne površine rješiti sukladno odredbama ovog Plana;
5.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
Članak 39.
(1) Pješačke površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1.,
2.1., 4.
(2) Pješačke površine definirane ovim Planom kao zone 19a, 19b obuhvaćaju:
. pješačku komunikaciju 19a - obalna šetnica uvale Voz
. pješačka komunikacija 19b - povezivanje sadržaja turističkog naselja (T1,
T2) sa sadržajem adrenalinskog centra (R4)
(3) Minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 2,5m ako površina sadrži
samo pješačku stazu uz maksimalni uzdužni nagib 12%.
(4) Ako se uz pješačku stazu formira i biciklistička staza minimalna širina
pješačke komunikacije iznosi 4,0m.
(5) Pješačke površine mogu imati i kolnu funkciju za potrebe opskrbe i
interventnih situacija.
(6) Pješačke površine potrebno je urediti:
. opločenja: zemlja, šljunkom, kamene ploče, kameni rubnjaci
. primjerenom urbanom opremom
. izgradnjom javne rasvjete.
5.1.3. Površine za javni prijevoz
Javni prijevoz
Članak 40.
(1) Ugostiteljsko-turistička zona T22 povezuje se povremenim
sadržajem javnog prevoza za potrebe korisnika zone
(2) Lokacija autobusnog stajališta definirana je uz GMU1.
5.1.4. Pomorski promet
Članak 41.
(1) Plovni putevi, predmetnim obuhvatom, definirani su na kartografskom
prikazu 2.1..
(2) Unutar obuhvata plana definirana je luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja (zone 1 (a, b, c) i zona 2) unutar koje se formira turističko
privezište kao prateći sadržaj turističke namjene područja.
(3) Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja zadržava se
postjeći gat za interventni prihvat trajekta (zona 1c). Dozvoljava se
rekonstrukcija postojećeg gata sukladno potrebama.
(4) Unutar granice luke otvorene za javni promet (zona 2) dozvoljava se
formiranje građevina lučke podgradnje - manipulativne obalne površine,
lukobran, gatovi, privezišta s pripadajućom opremom za smještaj plovila na moru
i sl.. Gatova za prihvat plovila koja mogu biti od čvrstih materijala ili
plutajuća.
(5) Prema potrebi, sukladno maritimnim karakteristikama dozvoljava se
izgradnja lukobrana.
(6) Površine luke otvorene za javni promet lokalnog značaja definirane su
kartografskim prikazima 1, 2.1. i 4.
(7) Izgradnja i rekonstrucija luke otvorene za javni promet - zone 1
(kopneni dio) i 2 (morski dio) obuhvaća:
. dogradnju postojeće lučke podgradnje (pontoni, gatovi, operativna obala)
za formiranje novih veznih mjesta;
. rekonstrukciju obalnog dijela luke;
. prihvat turističkih plovila i plovila za potrebe izletničkog turizma - 100
vezova;
. prihvat interventnih plovila i plovila državnih službi - 2 veza;
. organizaciju sidrišta za potrebe povremenih korisnika;
. nesmetanost pješačkog i interventnog kolnog prometa kroz kopneni dio luke.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 42.
(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni
odnosno optički TK kabeli.
(2) Zona se priključuje na postojeću TK mrežu iu postojećeg UPS izvan
obuhvata zone.
(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica koristeći zajednički
energetski kanal sa elektro energetskom infrastrukturom.
(4) Cijevi DTK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK
potrebno je uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele koji završavaju u
kabelskim distribucijskim ormarima u svakom građevinskom objektu.
(5) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i veličina cijevi), kao veličina i
smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima.
(6) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu.
(7) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati
važečih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih
infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih
koridora.
(8) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na
kartografskom prikazu 2.2.
Članak 43.
(1) Investitor prilikom gradnje građevina mora izgraditi kabelsku
kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i vodove za kabelsku
televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu telekomunikacijsku
instalaciju, primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički
antenski sustav i kabelsku televiziju.
(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u
kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene
kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(3) Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na pločniku glavna
mjesne ceste treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera o 50mm
što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu
telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.
(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.
. fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine,
. krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke građevine
Članak 44.
Na području obuhvata plana dozvoljava se izgradnja i postavljanje dodatnih
osnovnih postaja u sustavu pokretnih kominikacija - smještajnih antena na
antenske private i to.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 45.
(1) Trase instalacija, shematske položaje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture grafički su prikazani na kartografskim prikazima 2.3., 2.4. i
2.5.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija
trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.
(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete
korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica
ugostiteljsko-turističke namjene.
(4) Svaki korisnik dužan je ishodovati od nadležnih službi posebne uvjete za
građenje.
(5) Priključke na javnu infrastrukturu potrebno je izvesti na najpovoljnijem
mjestu prema tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama.
Vodoopskrba
Članak 46.
Za potrebe opskrbe sanitarno potrošnom i protupožarnom vodom predmetnog
područja Plana predviđena je nova vodoopskrbna mreža, koja će se spojiti na
postojeći gravitacijski opskrbni cjevovod PVC DN 315 mm, iz vodospreme Voz
(V=200 m3, kota 60 m n.m.), koja funkcionira kao prekidna komora, te
će tlakovi u vodoopskrbnoj mreži varirati oko 5 bara.
Članak 47.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se
planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih cesta.
(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 150 mm.
(3) Dubina polaganja vodovoda (niveleta) je najmanje 1,2m od kote glavne
prometnice i na udaljenosti najmanje 0,5m od svih ostalih instalacija.
(4) Svaka samostalna uporabna jedinica unutar zone ima jedan priključak na
glavni vodoopskrbni vod.
Članak 48.
(1) Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran na osnovu hidrauličkog
proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina, odnosno zadovoljavanja
količina definiranih kriterijima zaštite od požara.
(2) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih
hidranata na udaljenostima do 80m.
(3) Preporučene pozicije hidrantske mreže grafički su prikazane u kartografskom
prikazu 2.5..
Odvodnja otpadnih voda
Članak 49.
(1) Prema usvojenoj koncepciji razvoja kanalizacijskog sustava Omišalj kroz
4 faze, kao IV faza predviđena je izgradnja tlačno-gravitacijskog kolektora za
spoj područja Voz-Peškera na izgrađeni kanalizacijski sustav Omišalj.
(2) Sustav odvodnje planskog obuhvata mora biti dio javnog sustava odvodnje.
(3) Kao privremeno rješenje moguće je pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda
na uređaju II stupnja, lociranom unutar područja Plana, a na čijem će se
mjestu, kao konačno rješenje, izgraditi crpna stanica (CS5), kao početak
tlačno-gravitacijskog kolektora prema sustavu Omišalj.
(4) Predviđen je zatvoreni razdjelni sustav odvodnje, koji se sastoji od:
. sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, opremljen sa jednom crpnom
stanicom (CS5a), te lokalnim uređajem II stupnja (na lokaciji buduće CS5)
. sustava odvodnje oborinskih otpadnih voda sa parkirnih površina i površine
suhe marine, opremljeni separatorima za izdvajanje ulja i naftnih derivate, te
ispustima pročišćenih voda u priobalno more
Članak 50.
(1) Fekalna kanalizacija odvoditi će otpadne vode sa svake građevinske
čestice putem tlačno-gravitacijskog kolektora K2 (Voz-Peškera).
(2) U fekalnu kanalizaciju se mogu upuštati otpadne vode koje svojim sastavom
odgovaraju odredbama važećih propisa. Svaki pogon mora tehnološke otpadne vode
obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu.
(3) Svi planirani odvodni cjevovodi odnosno revizijska okna izvode se na
dubini nivelete cijevi od 1,5 do 5,5m uz uvažavanje potrebnih uzdužnih padova,
hidraulički definiranih promjera, te uspostave kaskadnih okana. Najveći razmak
okana moguć je do 40m.
(4) Cjelokupni sistemi odvodnje sa svim svojim priključcima, oknima, kišnim
slivnicima i taložnicama mora biti izvedena vodonepropusno.
Članak 51.
(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina upuštaju se u
teren preko upojnih bunara.
(2) Oborinske vode sa većih parkirnih i prometnih površina odvode se
zatvorenim sustavom prema separatoru za izdvajanje ulja i naftnih derivata.
Predviđena su dva separatora, sa zasebnim ispustima u more u uvali Voz i uvali
Peškera.
(3) Oborinske vode sa površina servisa plovila (zona 15) tretiraju se kao
tehnološke otpadne vode te se nakon pročišćavanja ispuštaju u sustav
sanitarno-tehničkih otpadnih voda.
(4) Oborinske vode sa parkirnih površina manjih od pet parkirnih mjesta mogu
se direktno upustiti u teren.
(5) Bazenske vode ispuštaju se u sustav sanitarno-tehničkih otpadnih voda, u
pravilu sa posebnim režimom ispuštanja.
Članak 52.
(1) U sklopu površine servisa plovila (zona 15) potrebno je predvidjeti
posebno mjesto za pranje plovila - pralište, sa kojeg će se odvoditi nastale
tehnološke vode od pranja plovila prema odgovarajućem uređaju za predtretman
ove vrste tehnoloških otpadnih voda, prije ispuštanja u javni sustav odvodnje
sanitarnih otpadnih voda. Pralište mora biti ograđena površina sa koje se ne
dozvoljava otjecanje na okolne površine, a odvodnja prema uređaju mora se
provoditi zatvorenim sustavom odvodnje.
(2) Odabrani uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda mora pročistiti
ove vode tako da granične vrijednosti pokazatelja, odnosno dozvoljene
koncentracije opasnih i drugih tvari odgovaraju graničnim vrijednostima,
odnosno dozvoljenim koncentracijama pokazatelja opasnih i drugih tvari
propisane prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.
(3) Neposredno nakon uređaja, a prije ispuštanja u javni sustav sanitarne
odvodnje postaviti će se kontrolno okno za uzimanje uzoraka pročišćenih
tehnoloških voda.
(4) Otpadna ulja iz servisa skladištiti će se u posebnim tankovima
postavljenim unutar tankvane - ograđene površine opremljene zatvorenim sustavom
odvodnje, koji ove vode odvodi prema separatoru ostalih oborinskih otpadnih
voda, te se tretiraju na isti način.
(5) Na isti uređaj dovode se i otpadne vode nastale pranjem poda svih radnih
površina servisa.
Elektroenergetika
Članak 53.
(1) 35 kV podzemni kabel u zoni obuhvata plana potrebno je preložiti uz rub
budućih prometnica, a kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.3..
(2) Planirane trafostanice 20/0.4 kV, načelno locirane, grade se na zasebnoj
građevinskoj čestici kao montažne - slobodnostojeće građevine. Trafostanice,
koje se zbog potrebe namjene predviđaju pored planiranih, mogu biti i
ugradbene.
(3) Sukladno potrebama namjene, moguće je predvidjeti izgradnju trafostanica
na drugim lokacijama pored Planom predviđene.
(4) Stvarni odabir tipova i kapaciteta trafostanica definirat će se izradom
projektne dokumentacije.
(5) Minimalna udaljenost trafostanice od regulacijske linije iznosi 2 m, a
od granice susjedne čestice 1 m.
(6) Trafostanica mora imati direktan pristup na javnu površinu.
(7) Energetska infrastruktura formira se u pločniku budućih prometnica
obostrano.
(8) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim
kabelima iz planiranih trafostanica 20/ 0,4kV. Priključci potrošača na
električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara
smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.
Članak 54.
Javna i ulična rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim
tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i
odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i
upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića ili direktno iz
trafostanice. Napajanje će se osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4kV.
Plinovod i naftovod
Članak 55.
(1) Planskim obuhvatom prolazi sustav JANAF izgrađen kao međunarodni sustav
transporta nafte s naftovodom od Omišlja do Lendave u Sloveniji, Gole na
Mađarskoj granici te do Novog Sada odnosno Pančeva u Srbiji. Sustav unutar ovog
obuhvata je planski.
(2) Sukladno zakonskoj regulative potrebo se pridržavati slijedećih uvjeta:
. Zaštitna zona naftovoda ostaje 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda
. Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti
vlasnika cjevovoda, iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda
U pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja
bilja i trajnih nasada
. čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati
zemlju dublje od 0,5 m
(3) Planom višeg reda predviđena je i trasa polaganja magistralnog plinovoda
Kamenjak-Omišalj-Delnice-Slovenija.
(4) Sustavi naftovoda i plinovoda grafički su prikazani na kartografskom
prikazu 2.4.
Članak 56.
(1) U sustavu opskrbe prirodnim plinom, planirana je izgradnja podzemne
mreže srednje tlačnih cjevovoda radnog pretlaka do 4 bara.
(2) Trase srednje tlačnih plinovoda predviđene su prvenstveno u kolniku i
pločniku u sklopu prometnice.
(3) Svaka građevina mora imati zasebni kućni priključak. Srednje tlačni
kućni priključak završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavnim
zaporom, smještenim u plinskom ormariću na pročelju građevine.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 57.
(1) Zelene površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1, 4.
(2) Zelene površine definirane su kao:
. zaštitne površine (Z) - zone 13 (a-d)
. parkovne površine (Z1) - zone 5 i 6
. zeleni pojas prometnica - zone 18.
Članak 58.
(1) Površine zaštitnog zelenila - zone 13a i b formirane su kao dio
sanacionih površina kamenoloma i zaštitnih površina novoformirane prometnice
GMU1.
(2) Površine zaštitnog zelenila - zone 13c i d su padine serpentine
postojećeg dijela prometnice GMU1.
(3) Za potrebe privođenja namjeni na predviđenim područjima zone 13a i b
potrebno je izvršiti ozelenjavanje. Ozelenjavanje se vrši autohtonim raslinjem
nakon izrade projekta krajobraznog uređenja.
(4) Zaštitne zelene površine moraju biti održavane.
(5) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina
uklanjanjem biljnog materija u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i
uklanjanjem suhog granja.
(6) Potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina.
Članak 59.
(1) Uređene zelene površine moguće su unutar zone 5, zone 6 i zona 18 -
glavne mjesne ulice u funkciji oblikovanja prostora.
(2) Parkovne površine formiraju se pročišćavanjem, uređenjem i održavanjem
postojećeg ili sadnjom novog zelenila.
(3) Nova sadnja predviđena je pretežito autohtonim vrstama srednjih i
visokih karakteristika.
(4) U sklopu parkovnih površina zona 5 i 6 mogu se formirati pješački
putevi, elementi trim ili biciklističke staze, organizirane površine za igru
djece, površine za sjedenje i odmor, rekreativni tereni koji ne zahtjevaju
vodonepropusnu površinu a interpoliraju se u formirano zelenilo (šah na
otvorenom, mini golf, stolni tenis, bočalište na prirodnom terenu i sl.). i
rekreacijski sadržaji.
(5) Površine moraju biti opremljene minimalno urbanom opremom (prostor za
sjedenje, koš za smeće, javna rasvjeta i drugo) i moraju biti priključeni na
sustave javnih infrastrukturnih i komunalnih mreža.
(6) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina
uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i
uklanjanjem suhog granja, osiguranjem prohodnosti zelenih pojaseva (šumski
putevi).
(7) Zahvati na površinama ne mogu se izvoditi betoniranjem, asfaltiranjem
ili nekim drugim vodonepropusnim podlogama.
(8) Za potrebe manjih podzida koristiti grubi, neobrađeni kamen suhe
ugradnje.
Članak 60.
Površine zelenila u sklopu ostalih zona uređuju se sadnjom pretežno
autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Uz potporne i ogradne zidove
sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta se zatravnjuju.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 61.
(1) Ovim Planom štiti se slijedeće kulturno-povijesno naslijeđe na području
planskog obuhvata:
. arheološki lokalitet: Voz
. hidroarheološki lokaliteti:
- otok Sv. Marko - uvala Voz
- uvala Peškera
. etnološka cjelina: uvala Voz - Vošćica - uvala Peškera
. sakralna građevina: crkva Sv. Josipa
. memorijalna cjelina: ribarsko naselje Voz
(2) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe grafički je prikazano na
kartografskom prikazu 3.
(3) Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine Omišalj urađena je
konzervatorska podloga koja je utvrdila stvarno stanje i daljnje potrebe korištenja
i zaštite kulturne baštine.
(4) Ako se pri izvođenju građevnih ili bilo kojih drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe
na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti
radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
(5) Prilikom bilo kakvog zahvata na kulturnim dobrima, nalazištima ili
zonama potrebno je ishođenje posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja od
nadležnog konzervatorskog odjel.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 62.
(1) Otpad se odvozi više puta tjedno i zbrinjava na postojećem deponiju
»Treskavac« na području Općine Vrbnik.
(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.
Članak 63.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna
samouprava ili upravljačka struktura zone, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim,
građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim
gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike
Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak 64.
(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog
postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz
njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan
otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na
organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu
pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Tako uređeni
prostor treba biti lako pristupačan s javne prometnice, a vizualno zaklonjen
(tamponom zelenila, ogradom i sl.). Ne smije ometati kolni i pješački promet.
(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno
zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada
koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
Članak 65.
U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 66.
Posebne mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš kao i mjere za
zaštitu i spašavanje grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3.2.
Zaštita tla
Članak 67.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih
tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak 68.
(1) Prema kavoći zraka ugostiteljsko-turistička zona T22 treba
pripadati prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa
donesenih temeljem Zakona.
(3) Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području je promet u svim
oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).
(4) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere
ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće
stanje ne sanira.
Zaštita voda
Članak 69.
Prostor obuhvata plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.
Članak 70.
(1) Zaštita podzemnih voda, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem
sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člancima 49. -
52. ovih Odredbi.
(2) Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje
otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od
zagađivanja.
(3) Otpadne vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se
direktno upuštati u tlo.
(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se
može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.
Zaštita mora
Članak 71.
(1) Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz
obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna, sukladno
slijedećim smjernicama:
. na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno
kupanju i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i
gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora,
. sve otpadne vode moraju se pročistiti prije ispuštanja u more u objektima
ili uređajima koji su usklađeni sa količinom dotoka, zagađenjem i kvalitetom recipijenta,
. ne mogu se izdati lokacijski uvjeti, rješenja o gradnji ili uporabna
dozvola za građevine koje bi u more, vodotok ili drugo područje utvrđeno ovim
režimom, ispuštali nepročišćene vode.
(2) Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su:
. izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda kao osnovnog
sanitarno-zdravstvenog standarda i najučinkovitijeg načina zaštite mora
opisanog u člancima 49. -52. ove Odluke,
(3) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim
djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite:
. osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi
- čistači, plivajuće zaštitne brane, crpke, spremnici, specijalizirana vozila,
disperzivna sredstva) unutar vlastitog komunalnog pogona ili putem
specijaliziranih poduzeća,
u luci osigurati kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja,
ostatka goriva i
. zauljenih voda,
. odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
Članak 72.
(1) Obalno more na području obuhvata plana kategorizirano je kao more I.
kategorije.
(2) Područje mora podjeljenja je na tri dijela:
. površina mora za vodene sportove (R4 - zona 21),
. sigurnosna površina mora namjenjena za kupalište
. ostala rekreativna površina mora.
(3) Sigurnosna površina mora namjenjena za kupalište nalazi se na
udaljenosti od oko 50 m od obale. Unutar definirane površine zabranjen je
intenzivan promet plovila.
Zaštita od buke
Članak 73.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od
buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.
(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima
za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:
**** tablica se nalazi na kraju
dokumenta ****
(3) Potencijalni izvori buke na području ugostiteljsko- turističke zone T22
su slijedeći:
. interni promet zone
. rad servisnog dijela zone 15.
Posebne mjere zaštite
Članak 74.
Kod gradnje novih građevina i uređenja zelenih površina potrebno je
postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Mjere zaštite od požara
Članak 75.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) U prikazu mjera zaštite od požara kao sastavni dio projektne
dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode TVRB 100 za stambene i
pretežiti stambene, te TRVB ili GRETNER ili EUROALARM za pretežito poslovne
građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se skuplja i boravi više
ljudi.
(3) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju
biti udaljene od susjednih građevina najmanje 6,0m, odnosno biti jednaka
ukupnoj visini više građevine ili moraju biti odvojene od susjednih građevina
požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
(4) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i
otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih
tehničkih karakteristika.
(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku
hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Općine Omišalje i važeće zakonske regulative i pravila
tehničke prakse iz područja zaštite od požara,
(7) Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem
kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze
sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u
slučaju požara većih razmjera.
Mjere zaštite od potresa
Članak 76.
(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i
građenjem u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(2) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 100 godina
osnovni stupanj seizmičnosti na području naselja Omišalj je VII stupnja MCS.
(3) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih
građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu
seizmičku zonu.
Mjere zaštite od rušenja
Članak 77.
(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske
županije.
(2) Udaljenost novoprojektiranih građevina od formiranih novih mjesnih ulica
mora spriječiti potencijalno rušenje građevine kojom bi se zapriječio nesmetani
protok evakuacije i pristup interventnih vozila.
(3) Sustavom novoplaniranih prometnica je osigurana potrebna protočnost
vozila i brza dostupnost pri evakuaciji ili pristupanju interventnih vozila.
(4) Unutar planskog obuhvata nema građevina pojačane ugroženosti.
Sigurnost i spašavanje građana
Članak 78.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
sukladno odredbama zakonske regulative koja osigurava pristupačnost građevina i
površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 79.
(1) Planom šireg područja nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite, a sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika
prostora, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi što se definira Planom zaštite i spašavanje Općine
Omišalj, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u
slučaju neposredne ratne opasnosti.
(2) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u
kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost
znakova javog sustava za uzbunjivanje, obavezni su uspostaviti i održavati
odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana, te osigurati prijem
priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno
poduzeti.
(4) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati svu zakonsku
regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju stanovništva.
(5) Za pravce evakuacije koriste se sve prometnice koje omogućavaju spoj
građevne čestice na javnu prometnu površinu.
(6) Vlasnici i korisnici poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su poduzeti
propisane mjere zaštite i spašavanja unutar svojih građevina, te dopustiti
postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana na građevinama.
(7) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom
napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).
(8) U građevinama ugostiteljsko-turističke namjene gdje boravi više od 100
osoba obvezno se instalira i protupanična rasvjeta koja se uključuje automatski
nakon nestanka struje ili isključenja sklopke.
Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u
gospodarstvu i prometu '
Članak 80.
(1) Unutar planskog obuhvata položene su međunarodne trase plinovoda i
naftovoda. Zbog potencijalne ugroženosti područja utvrđeni su zaštini koridori
unutar kojih nije dozvoljena gradnja, a sukladno zakonskoj regulativi.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 81.
(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom
zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje
zemljišta. Na području obuhvata Plana određuju se III kategorija uređenja
građevinskog zemljišta za koju je potrebno zadovoljiti slijedeće uvjete:
. imovinsko - pravna priprema,
. direktni kolni pristup,
. propisani broj parkirališnih mjesta,
. priključke na niskonaponsku električnu mrežu,
. priključak na sustav vodoopskrbe i zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih
voda,
. priključak na telekomunikacijske mreže,
. priključak na plinoopskrbni sustav (po izgradnji istog).
(2) Obuhvat Plana nalazi se unutar zaštitnog obalnog pojasa.
(3) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju,
izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se
međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju
racionalizacije troškova gradnje.
Članak 82.
(1) Za daljnje postupanje u realizaciji planskog obuhvata predlaže se izrada
arhitektonsko-urbanističkog natječaja za sadržaje uvale Peškera kao cjeline
(cjelinu obuhvaćaju - zone 9, zona 10, zona 11, zona 12, zone 13, zona 14, zone
15). Obuhvat arhitektonsko-urbanističkog natječaja može se utvrditi i
natječajnom dokumentacijom. Uvjeti za izgradnju definirani ovim Planom koriste
se kao dio programa izrade natječaja.
10. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 83.
(3) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim
novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/10-01/8
Ur. broj: 2142-06-12-01-4
Omišalj, 31. svibnja 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Nikola Dapčić, v. r.
