9.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i
90/11), članka 136. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
21/03, 14/06, 13/10 i 21/11) i članka 33. Statuta Grada Kastva
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09), Gradsko vijeće
Grada Kastva na 33. sjednici održanoj 1. ožujka 2012.
godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU4 za
dio građevinskog područja naselja Kastav oznake N1-3
- gospodarske namjene
I OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja za dio
GP naselja KASTAV N1-3 -
gospodarske namjene (UPU4), u
daljem tekstu Plan.
Obuhvat Plana iznosi 13,40 ha a utvrđen je u
grafičkom dijelu Plana.
Obuhvat Plana određen je u grafičkom dijelu
Prostornog plana uređenja Grada Kastva, kartografskim
prikazom 3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25000 i
kartografskim prikazom 4B-2
»Građevinsko područje naselja Kastav - Prikaz UPU-a i DPU-a.« u mj. 1:5000.
Planom se definiraju: osnovna organizacija
prostora, korištenje i namjena površina, zaštita prirodnih i ambijentalnih
vrijednosti te mjere zaštite okoliša.
Planom se određuju: namjena i uvjeti
korištenja površina, način uređivanja prostora, opremanje prometnom i
komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smještaja i oblikovanja građevina,
mjere unaprjeđenja i zaštite okoliša, zaštita krajobraza te drugi elementi
bitni za područje obuhvata.
Plan se u cijelosti provodi neposredno.
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
2.
Razgraničenje površina javnih od površina
drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i
namjena površina i kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu
1: 2000.
Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu
Plana razgraničene su kao pojedinačne površine planirane gospodarske namjene,
infrastrukturne površine i površine zaštitnog zelenila.
Pojedinačne površine su površine unutar kojih
je predviđena gradnja jedne građevine planirane namjene, unutar jedne građevne
čestice.
Građevine na površinama gospodarske namjene
mogu se graditi kao pojedinačne građevine ili u formi kompleksne građevine /
graditeljskog sklopa. Na površinama zaštitnog zelenila nije predviđena gradnja
nego samo uređenje površina.
Članak
3.
Površine u dijelu građevinskog područja
naselja Kastav N1-3 određenog
za gospodarske namjene razgraničavaju se kako slijedi:
-površina gospodarske - poslovne, pretežito
trgovačke namjene (K2)
-površine gospodarske - mješovite poslovne
namjene (K1 i K3)
-zaštitne zelene površine (Z)
-površine prometnica (GU, SU)
Članak
4.
Na površini gospodarske - poslovne, pretežito
trgovačke namjene (K2) graditi
će se kompleksna građevina / graditeljski sklop namijenjen gospodarskim -
poslovnim djelatnostima koje pretežito obuhvaćaju trgovačke sadržaje (uključivo
maloprodaja, veleprodaja, uredi, skladišta i sl.), s
najširim spektrom pratećih uslužnih, ugostiteljsko-turističkih,
kulturno-zabavnih, sportsko-rekreacijskih i sl.
programa (uključivo poslovni i uredski prostori s mogućnošću planiranja
konferencijske dvorane, hotela, restorana, kulturnih, zabavnih,
sportsko-rekreacijskih i sl. sadržaja).
Članak
5.
Površine gospodarske - mješovite poslovne
namjene (K1 i K3) namijenjene su gradnji pojedinačnih poslovnih
građevina unutar kojih treba razvijati različite poslovne programe u širokom
spektru (od poslovnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih do ugostiteljskih,
zabavnih, kulturnih i sl. sadržaja).
Članak
6.
Zaštitne zelene površine (Z) su površine
zelenila sa zaštitnom i oblikovnom funkcijom.
Unutar obuhvata Plana obuhvaćaju veće
površine postojećeg zelenila u tkivu prirodnih padina i na pokosima,
uz prometne trase i zaštitne pojaseve između građevinskih zona istih i
različitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terena
nepovoljnog za izgradnju. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj
(nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke,
zaštita zraka i dr), i oblikovnoj funkciji.
Zaštitne zelene površine uređuju se kroz
očuvanje postojeće vegetacije uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom bez
mogućnosti gradnje.
Članak
7.
Površine prometnica (GU, SU) namijenjene su
gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže
kategorizirane kao glavne mjesne i sabirne ulice.
Unutar ovih površina planira se gradnja
linijskih infrastrukturnih građevina.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Površine u koje se smještaju građevine
gospodarskih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazima 1. Korištenje
i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje.
Građevine gospodarskih djelatnosti u obuhvatu
Plana su:
-kompleksna građevina /graditeljski sklop
poslovne, pretežito trgovačke namjene s pratećim sadržajima, na površini K2
-dvije pojedinačne građevine mješovitih
poslovnih namjena, na površinama K1 i K3.
Kompleksna građevina / graditeljski sklop
poslovne, pretežito trgovačke namjene s pratećim sadržajima namijenjena je
obavljanju pretežito trgovačke djelatnosti s mogućnošću smještaja različitih
pratećih uslužnih, ugostiteljsko-turističkih, kulturno-zabavnih,
sportsko-rekreacijskih i sl. sadržaja.
Pojedinačne građevine mješovite poslovne
namjene namijenjene su obavljanju različitih poslovnih djelatnosti. Također je
moguć smještaj pratećih uslužnih, ugostiteljsko-turističkih, kulturno-zabavnih,
sportsko-rekreacijskih i sl. sadržaja.
2.1. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina
2.1.1. Uvjeti smještaja građevine na površini
gospodarske - poslovne, pretežito trgovačke namjene s pratećim sadržajima (K2)
Članak
9.
Površina poslovne, pretežito trgovačke
namjene (K2) namjenjuje se
gradnji planiranog trgovačkog centra koji osim osnovne trgovačke namjene (veleprodaje
i maloprodaje) uključuje sve prateće sadržaje i programe koji nadopunjuju
osnovnu funkciju - urede, skladišta, ugostiteljsko-turističke sadržaje
(restorani, caffe-barovi ali i smještajni
kapaciteti), sportsko-rekreacijske sadržaje, trkališta, vodene parkove,
različite zabavne programe i slično. Moguće je planirati hotel i kongresnu
dvoranu sa potrebnim pratećim sadržajima.
Na osnovi ovog Plana može se pristupiti
faznoj gradnji trgovačkog centra s pratećim sadržajima. Faznost
izgradnje odrediti će se dokumentima potrebnim za gradnju kompleksne građevine
/ graditeljskog sklopa, a osnovom faza definiranih u projektnoj dokumentaciji.
Uvjeti smještaja i gradnje građevine na
površini gospodarske - poslovne, pretežito trgovačke namjene s pratećim sadržajima
(K2) najvećim su dijelom
određeni smjernicama za izradu ovog Plana, definiranim u PPU Grada Kastva, kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Oblik i veličina građevne čestice zadani su
oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom K2.
Površina K2 predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane
građevine.
2. Namjena građevine
Namjena kompleksne građevine / graditeljskog
sklopa poslovne, pretežito trgovačke namjene su gospodarske djelatnosti koje
obuhvaćaju, osim osnovne trgovačke namjene (na veliko i malo) i sve prateće
sadržaje i programe koji nadopunjuju osnovnu funkciju. U građevini je moguće
planirati uredske prostore, skladišta, ugostiteljsko-turističke sadržaje
(restorane, caffe-barove i sl.
ali i smještajne kapacitete - hotel s kongresnom dvoranom i svim pratećim
sadržajima), zatim sportsko-rekreacijske sadržaje (fitness-centar,
vodeni park i dr.), različite zabavne sadržaje i
slično.
3. Veličina i građevna (bruto) površina
građevine
Veličina i građevna brutto
površina kompleksne građevine / graditeljskog sklopa poslovne, pretežito
trgovačke namjene s pratećim sadržajima utvrđuju se kako slijedi:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig)
iznosi 0,65,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) iznosi 2,90,
-visina poda najvišeg kata ne prelazi 22,0 m
od najniže kote zaravnatog dijela terena a ukupna
visina građevine ne smije premašiti kotu 192,0 m/nm,
4. Smještaj građevine na građevnoj čestici -
površini K2:
-najmanja udaljenost građevine od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi:
. sa sjeverne strane minimalno 6,0 m,
. sa istočne strane 20,0 m,
. sa zapadne strane 38,0 m,
. sa južne strane 20,0 m,
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevine/graditeljskog sklopa poslovne, pretežito trgovačke namjene s pratećim
sadržajima:
-građevina/graditeljski sklop se svojim
tlocrtnim i visinskim gabaritom, koji proizlazi iz planirane namjene, nameće
ambijentalnom okruženju kao jaki prostorni akcent - oblikovanje slike prostora
bazira na izraženom kontrastu snažne monolitne nove građevine s okolnom rahlom,
pretežito obiteljskom izgradnjom i neutralnom, gotovo neizgrađenom plohom
platoa »Vrata Jadrana« u podnožju, što će doprinijeti oblikovnom uravnoteženju
i novoj kvaliteti prostorne slike,
-oblikovanje pročelja građevine provodi se
prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i
postojanih materijala,
-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni
prozori, ostakljeni pasaži i kupole za prirodno osvjetljenje te postaviti
kolektori sunčeve energije,
-na ravnom krovu (u površini od cca 6.500 m2)
građevina je uvučena od vanjskog ruba prethodne etaže najmanje 5,0 m, a na
ostalom dijelu krovne površine potrebno je planirati zelene i parkovne površine, dječja igrališta, šetnice i sl.,
-svi potrebni uređaji, instalacije i sl. za potrebe grijanja, hlađenja, ventilacije i dr. ne smiju prelaziti kotu 192.0 mnm,
6. Uređenje građevne čestice - površine K2
Uređenje građevne čestice - površine
poslovne, pretežito trgovačke namjene s pratećim sadržajima (K2) vrši se na način kako slijedi:
-unutar građevne čestice potrebno je riješiti
interne prometnice i parkiralište za zaposleno osoblje, posjetioce i ostala
vozila,
-parkiranje vozila rješava se unutar površine
građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne
čestice utvrđenih u točki 5.1.2. Parkirališne površine ovoga Plana,
-sve javne površine građevne čestice i svi
dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
-uz južnu prometnicu unutar građevne čestice
trgovačkog centra obvezno je planirati drvored cijelom dužinom,
-najmanje 10% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti,
-građevina se mora smjestiti na terenu tako
da se s južne strane građevne parcele uređenjem padinskog
dijela riješi da njegova gornja kota bude najmanje 2,0 m iznad ulazne kote te
da suterenska etaža ne bude vidljiva, a da se preostali dio površine ozeleni
niskim i visokim zelenilom čija površina mora iznositi najmanje 10%,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao
kameni zidovi ili se oblažu kamenom, s visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to
zahtijevaju terenski uvjeti a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.
Na površini poslovne, pretežito trgovačke
namjene mogu se uz građevinu osnovne namjene graditi i ostale pomoćne građevine
kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za
manipulaciju, potporni zidovi, eko-otoci, trafostanice, prometne građevine i
uređaji, eventualno i neke druge građevine prema zahtjevima tehnološkog
procesa.
7. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice - površine K2 na javnu
prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu
Način priključenja građevne čestice -
površine K2 na javne prometne površine,
komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima 2A.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.
Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice
- površine K2 za izgradnju
kompleksne građevine / graditeljskog sklopa na javne prometne površine daju se
kako slijedi:
-građevna čestica mora imati neposredni
pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana potvrda
glavnog projekta
-prometnom površinom smatra se površina koja
služi za promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili
se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,60 m (iznimno
najmanje 1,0 m)
8. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.2. Uvjeti smještaja građevina na
površinama gospodarske - mješovite poslovne namjene
(K1 i K3)
Članak
10.
Površine gospodarske - mješovite poslovne
namjene (K1 i K3) utvrđene su u kartografskim prikazima 1. Korištenje
i namjena površina i 4. Uvjeti i način gradnje. Površine se namjenjuju prije
svega izgradnji poslovnih građevina.
Uvjeti smještaja i gradnje građevina na
površinama gospodarske - mješovite poslovne namjene (K1 i K3)
najvećim su dijelom određeni smjernicama za izradu ovog Plana, definiranim u
PPU Grada Kastva, kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Oblik i veličina građevne čestice zadani su
oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom K1 odnosno K3. Površine K1 i K3 su ujedno i građevne čestice za gradnju planiranih
građevina.
2. Namjena građevina
Građevine poslovne namjene namijenjene su
gospodarskim djelatnostima koje obuhvaćaju mješovite poslovne namjene. Mogu se
graditi kao poslovni centri s različitim trgovačkim i uslužnim sadržajima
(prodavaonice za svakodnevnu potrošnju, specijalizirane prodavaonice,
izložbeno-prodajni saloni, poslovni i uredski prostori, financijske
institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i sl.).
3. Veličina i građevna (brutto)
površina građevine
Veličina i građevna brutto
površina poslovne građevine unutar površine K1 utvrđuju se kako slijedi:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig)
iznosi 0,20,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) iznosi 0,80,
-najveća visina građevine iznosi 15,0 m
(odnosno 186 m/nv);
-najveći broj etaža: pet etaža (jedna
podzemna i 4 nadzemne),
Veličina i građevna brutto
površina poslovne građevine unutar površine K3 utvrđuju se kako slijedi:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig)
iznosi 0,20,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) iznosi 0,60,
-najveća visina građevine iznosi 14,0 m
(odnosno 174 m/nv);
-najveći broj etaža: tri nadzemne etaže,
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine od ruba
građevne čestice iznosi 6,0 m, a najmanje 10,0 m od lokalne ceste.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina
mješovitih poslovnih namjena:
-poslovna građevina se prilagođava okolnom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se
ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura
-oblikovanje pročelja provodi se prema
načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih
materijala
-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni
prozori, ostakljeni pasaži i kupole za prirodno osvjetljenje te postaviti
kolektori sunčeve energije.
6. Uređenje građevne čestice
Uvjeti za uređenje građevnih čestica -
površina mješovite poslovne namjene K1 i K3:
-parkiranje vozila rješava se unutar površine
građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne
čestice utvrđenih u točki 5.1.2. Parkirališne površine ovoga Plana,
-sve javne površine građevne čestice i svi dijelovi
građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
-najmanje 30% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao
kameni zidovi ili se oblažu kamenom, s visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to
zahtijevaju terenski uvjeti a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.
Na površinama mješovite poslovne namjene mogu
se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale pomoćne građevine kao što su
nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju,
potporni zidovi, eko-otoci, trafostanice, prometne građevine i uređaji,
eventualno i neke druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
7. Način i uvjeti priključenja građevnih
čestica - površina K1 i K3 na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu
Način priključenja građevnih čestica -
površina K1 i K3 na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.
Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
- površina K1 i K3 za izgradnju poslovnih građevina na javne prometne površine
daju se kako slijedi:
-građevne čestice moraju imati neposredni
pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana Potvrda
glavnog projekta
-prometnom površinom smatra se površina koja
služi za promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili
se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,60 m (iznimno
najmanje 1,0 m)
8. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje i pri korištenju poslovnih
građevina nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda,
buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici pojedine građevine i na
građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.3. Uvjeti rekonstrukcije gospodarskih
građevina
Članak
11.
U obuhvatu Plana nema postojećih građevina.
Ukoliko se novoizgrađene građevine tijekom vremena budu rekonstruirale,
rekonstrukciju je potrebno izvesti prema odredbama za novu gradnju.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
12.
Unutar obuhvata ovog Plana nisu planirane
građevine javnih društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
13.
Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana
gradnja stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE
I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
14.
Ovim Planom su osigurane površine za
razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne
građevine i to za:
-kolni i pješački promet
-sustav telekomunikacija
-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu
-vodnogospodarski
sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih
voda)
-energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Građevine cestovnog prometa
Članak
15.
Ovim Planom određena je prometna
infrastrukturna mreža unutar područja u obuhvatu Plana koju čine građevine
cestovnog prometa:
-Glavne ulice GU
-Sabirne ulice SU
Mreža prometnica unutar obuhvata Plana vezana
je na mrežu novoplaniranih tako i postojećih
prometnica izvan obuhvata Plana. Veze se ostvaruju na više područja a to su:
veze na autocestu Rijeka-Rupa, veze na područje UPU-a 14 te veze na postojeće
prometnice na području Grada Kastva i Grada Rijeke.
Veze na autocestu omogućuju povezivanje zone
UPU-a na autocestu Rijeka-Rupa u oba smjera i to na način da se vozila iz
smjera Rijeke sa autoceste isključuju sa nje na postojećem prilazu benzinskoj
postaji Vrata Jadrana - sjever te neposredno prije same postaje skreću u desno
na prometnicu unutar UPU-a. Vozila iz smjera Rupe se isključuju sa autoceste na
prilazu benzinskoj postaji Vrata Jadrana - jug te se tada preko postaje upućuju
do novoplanirane prometnice na istoku postaje
usmjeravaju u zonu UPU-a. Ista prometnica služi i da bi se vozila iz zone UPU-a
uključila na autocestu u smjeru Rijeke. Vozila koja bi se htjela uključiti na
autocestu u smjeru Rupe čine to na način da se priključuju na autocestu na
izlazu sa benzinske postaje Vrata Jadrana - Sjever na postojeći priključak
benzinske postaje na autocestu.
Veze s područjem u obuhvatu UPU14 se ostvaruju na način da se na novoplaniranu
prometnicu na sjevernom obodnom dijelu ovog Plana priključuju 3 prometnice s
područja UPU14.
Veze s postojećim i novoplaniranim
prometnicama se još ostvaruju na dvije lokacije i to na način da se glavna
ulica koja se proteže po istočnom obodnom dijelu UPU-a priključuje na postojeće
raskrižje na državnoj cesti D 304 (Kastav-čvor Diračje)
u Bačićima, te na svom južnom kraju na planiranu prometnicu (po GUP-u grada
Rijeke) na području Kantride.
5.1.1.1. Ceste/ulice
Članak
16.
Mrežu cestovnog prometa čine planirane ulice.
Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata
Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:
Glavne ulice:
-proračunska brzina 50 km/h
-najveći nagib nivelete
8%(iznimno 11%)
-broj prometnih traka i širina kolnika:
2x3,25m, uz obostrani rubni trak u širini 0,30 m
-s prometnice se ne dozvoljava pristup
česticama
-minimalni razmak raskrižja 100 m
-pješački hodnici obostrani minimalne širine
1,60 (iznimno 1,00 m)
-ugibališta za autobusna stajališta ako je na
prometnici organiziran javni promet
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
10,30m
-parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
Članak
17.
Sabirne ulice
-računska brzina 30 - 50 km/h
-maksimalni nagib nivelete
12% za nove trase
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25
m
-s prometnice se dozvoljava pristup česticama
-pješački hodnici, jednostrani, minimalne
širine 1,60 m
-na prometnici dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
8,10 m
Ostale ulice
-računska brzina 30 km/h
-maksimalni nagib nivelete
12% za nove trase
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00
m
-s prometnice se dozvoljava pristup česticama
-pješački hodnici, jednostrani, minimalne
širine 1,60 m
-na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak
potrebne širine kolnika za parkiranje
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
7,60 m
Članak
18.
Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste
određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.
Svaka površina/građevna čestica u obuhvatu
Plana mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju
je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.
Glavnom prometnicom (ulicom) smatra se ovim
Planom planirana lokalna cesta (sada prenominirana u
glavnu ulicu), planirane širine koridora 10,30 m (kolnik 7,10 m i dvostrani
pločnik širine 1,60 m).
Sabirnim prometnicom (ulicom) smatra se ovim
Planom pristupna prometna površina koja služi za pristupni promet vozila
minimalne širine kolnika 6,50 m, uz koju se planira jednostrani pješački
pločnik širine najmanje 1,60 m (iznimno najmanje 1,0 m). Ukupna širina koridora
SU iznosi 8,10 m.
Ostalom prometnicom (ulicom) smatra se ovim
Planom pristupna prometna površina koja služi za pristupni promet vozila
minimalne širine kolnika 6,00 m, uz koju se planira jednostrani pješački
pločnik širine najmanje 1,60 m (iznimno najmanje 1,0 m). Ukupna širina koridora
SU iznosi 7,60 m.
5.1.1.2. Prijedlog gradnje prometne mreže
Članak
19.
Ovim se Planom na temelju poprečnih profila
utvrđuju parcele prometnih površina -glavnih, sabirnih i ostalih prometnica
(ulica).
Članak
20.
Poprečni profil Glavne ulice je određen sa:
trake kolnika / K/ + nogostup /N/ + rubni trak = 3,25 m + 3,25 m + 0,30 + 0,30
+ 1,60 m + 1,60 m=10,30 m.
Poprečni profil sabirne prometnice je određen
sa: nogostup /N/ + trake kolnika = 1,60m+3,25m+3,25=8,1 m.
Poprečni profil ostale prometnice je određen
sa: nogostup /N/ + trake kolnika = 1,60m+3,00m+3,00=7,6 m.
Članak
21.
5.1.1.3. Parkirališne površine
Unutar građevne čestice poslovne, pretežito
trgovačke i mješovite, pretežito poslovne namjene potrebno je osigurati
adekvatan broj parkirališnih mjesta.
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih
mjesta:
-uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2 korisne površine),
-banke: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2 korisne površine),
-trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m2 korisne površine (33 PM/1.000 m2 korisne površine),
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,
-dom kulture, građevine sportsko-rekreativne
namjene i ostali prostori s velikim brojemposjetitelja:
1 PM/ 20,0 m2 korisne
površine, koju čini površina sportskih ili kulturnih aktivnosti sa površinom
gledališta.
Članak
22.
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Odvodnju parkirališnih površina potrebno je
riješiti sukladno članku 28. ovog Plana.
5.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak
23.
Garaže se mogu graditi u sklopu građevine
gospodarske (poslovne, ugostiteljsko-turističke,sportsko-rekreacijske) namjene
odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj čestici.
Za gradnju garaže unutar građevinskog
područja u obuhvatu Plana na zasebnoj građevnoj čestici određuju se sljedeći
uvjeti:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig)
iznosi 0,8,
-garaža može biti višeetažna
građevina,
-visina svake etaže iznosi najviše 3,5 m,
-garaža mora biti priključena na prometnu
infrastrukturu s najviše dva priključka,
-garaža mora biti priključena na javnu mrežu
elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.
Ako se garaža gradi u podzemnim etažama
najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,9. Površine podzemne
garaže uključuju se u određeni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevinu za koju se gradi. Ako građevina ima
podrum (Po) koji se ne planira kao garaža, tada se za koeficijent
iskorištenosti (kis) uključuje
i brutto površina garaže izvan građevine.
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
24.
Unutar obuhvata Plana dozvoljena je gradnja
pješačkih staza i prilaza, trgova, dječjih igrališta i sl.
Površine za kretanje pješaka moraju biti najmanje širine 2 metra te protuklizne završne obrade. Svi javni prostori moraju biti
opremljeni adekvatnom urbanom opremom (kante za smeće, klupice, javna rasvjeta,
i sl.)
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
25.
Telekomunikacijska mreža podrazumijeva
pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom
mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge
pripadajuće objekte, instalacije i opremu.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže odreženi su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična,
komunalna i infrastrukturna mreža- Telekomunikacije,energetski sustav i plinoopskrba, i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.
Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće
pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za
novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u
kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.
Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i
izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se
odrediti projektima.
Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju
i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima
1110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.
Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli,
svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po
mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije
omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže,
povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za
kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u
pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela
u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk
mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati
korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i
televizijskog signala.
Investitori poslovnih objekata unutar
obuhvata ovog Plana karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku
instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije
treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice
treba položiti najmanje 1 cijev 140 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt.
To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.
Članak
26.
Pri izgradnji osnovnih postaja za potrebe
javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati zakonske odredbe,
kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.
Pri određivanju preciznije lokacije
samostojećeg antenskog stupa elektroničke pokretne komunikacije treba
primijeniti sljedeće uvjete očuvanja krajobrazne vrijednosti:
-preporuča se koristitit
jedan stup za više korisnika,
-postavom antenskih stupova ne smije se
mijenjati konfiguracija terena a potrebno je i zadržati tradicionalan oblik
korištenja krajobraza,
-prirodnu šumsku vegetaciju koristiti za
vizualnu barijeru antenskog stupa,
-izgledom i bojom antenski se stup mora
uklopiti u ambijent,
-tipske objekte projektirati kako bi bojom i
materijalom bili prilagođeni kontekstu.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Vodoopskrba
Članak
27.
Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se
neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će
se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a
prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C - Vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno
je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala minimalnog promjera 100 mm, a
prema kartografskom prikazu.
Priključenje se izvodi na način da se izradi
vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se
priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i
spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu
mrežu.
Na vodovodni sustav priključuje se hidranti
odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg
profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu
sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s
mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
Do izgradnje sustava javne odvodnje,
zbrinjavanje sanitarno-potrošnih voda potrebno je riješiti unutar obuhvata
Plana.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
28.
Predmetno područje nalazi se unutar zone
djelomičnog ograničenja sanitarno tehničke zaštite. Na području obuhvata Plana
nema izgrađenog sustava javne odvodnje. Koncepcija izgradnje sustava je
razdjelni sustav. Cijeli sustav je planiran kao gravitacijski.
Izgradnja sustava oborinske
kanalizacije i kanalitzacije otpadnih voda vrši se
neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će
se u trup postojećih te u trup novoplaniranih
prometnica uz moguća odstupanja od prikazanih trasa i objekata sustava odvodnje
sanitarne otpadne vode, ukoliko bi se kasnijom izradom idejnih projekata
pokazalo opravdanije i svrsishodnije rješenje, a
prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže
predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera
300 mm.
Priključenje se izvodi na način da se izradi
priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se
priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu
kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema
posebnim propisima i pravilnicima.
Do izgradnje sustava javne odvodnje,
zbrinjavanje sanitarno-potrošnih voda potrebno je riješiti unutar obuhvata
Plana.
Članak
29.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica
prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih
površina upuštaju se u upojni bunar nakon
pročišćavanja adekvatnim uređejem za pročišćavanje.
Prikupljanje oborinskih
voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s
taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.
Najmanji promjer slivničkog priključka je 200
mm.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
30.
Elektroopskrba i elektroenergetski objekti
unutar obuhvata Plana izvoditi će se prema uvjetima iz tekstualnog i grafičkog
dijela plana.
Osnovno napajanje zone plana osigurat će se
iz postojeće TS 110/20 kV Matulji, rezervno napajanje će se osigurati iz buduće
TS 110/20 kV Zamet. Obje trafostanice su smještene izvan granica plana.
Unutar zona K1 i K3
potrebno je izgraditi dvije nove trafostanice 20/0,4 kV (jedna u zapadnoj zoni
oznake K1 i jedna u istočnoj
zoni oznake K3). Planirane
trafostanice gradit će se kao slobodno stojeće građevina ili kao ugradbene u objektu. U grafičkom dijelu plana ucrtane su
načelne lokacije trafostanica, a konačna lokacija će se utvrditi nakon
definiranja tipa trafostanice (ugradbena ili
samostojeća) i stvarnih potreba potrošača.
Unutra zone K2 potrebno je izgraditi jednu ili više trafostanica (ugradbena ili samostojeća). Broj i kapacitet trafostanica
odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca.
Za trafostanice koje se rade kao
slobodnostojeće, u vlasništvu distribucije, potrebno je formirati novu
građevinsku parcelu, a trafostanica mora biti minimalno udaljene 1 m od granice
parcele i 2 m od kolnika. Za trafostanicu potrebno osigurati direktni ili
posredan pristup do javne površine. Kapacitet trafostanice odredit će se u toku
izrade projektne dokumentacije.
Za trafostanice koje se rade kao ugradbene, investitor buduće građevine, u sklopu koje je
predviđena izgradnja trafostanice 20/0,4 kV (ili više njih), dužan je prije
izrade projektne dokumentacije u suradnji s nadležnom elektrodistribucijom
dogovoriti mikro lokaciju trafostanice unutar građevine, potreban prostor za
nju i njen kapacitet te nivo koji će biti obrađen u građevinskom dijelu
projekta. Ako će ugradbena trafostanica biti u
vlasništvu distribucije, potrebno je za nju osigurati prostor koji će biti u
vlasništvu distribucije.
Planirane trafostanice 20/0,4 kV će se
interpolirati u srednjenaponsku mrežu s 20 kV
podzemnim kabelima. 20 kV kabelski vodovi izvoditi će se, gdje je to moguće, u
sklopu budućih cesta i javnih površina, u zajedničkom rovu sa ostalim infrastrurom (voda, kanalizacija, plin, telefon...). Zbog
sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se svim
trafostanicama omogući dvostrano napajanje. Prilikom izrade projektne
dokumentacije moguća su eventualna odstupanja od predviđenih trasa, a što će
kroz projekte biti obrazloženo. Točne trase odredit će se tek po određivanju
mikro lokacije trafostanice.
Nova niskonaponska mreža unutar granica plana
izvodit će se podzemnim kabelima.
Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i
pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će
definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna
rasvjeta gradit će se kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim
podzemnim kabelima. Trase će se što je moguće više izvoditi u zajedničkim
kanalima s distributivnom mrežom 20 kV i 0,4 naponskog nivoa.
5.3.4. Plinoopskrba
Članak
31.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove
opskrbne plinske mreže na cijelom području obuhvata Plana. Opskrba plinom za
dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, predviđena je temeljem priključenja na distributivni
plinovod plinske mreže Grada Rijeke iz zapadnog dijela naselja Srdoči.
Plinska mreža na području Plana predviđena je
kao srednjetlačna plinska mreže maksimalnog radnog
tlaka do 4 bar pretlaka.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove
opskrbne plinske mreže koja će se, u skladu s dinamikom izgradnje građevinskog
područja naselja Kastav, oznake N1-3 širiti svim postojećim i planiranim ulicama. Planirane trase plinske
mreže utvrđene su kartografski.
Trase plinske mreže na području obuhvata
ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom temeljem idejne
projektne dokumentacije plinifikacije. Idejna
projektna dokumentacija izraditi će se temeljem iskazanih potreba za planiranom
potrošnjom plina planiranih građevina Trgovački centar i hotel, Poslovna
(zapadna) građevina, Poslovna (istočna) građevina i u skladu s
tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije,
strategiji plinifikacije, važećim propisima, konfiguraciji
okoliša, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu u sklopu ovoga urbanističkog plana uređenja uz obvezu
polaganja u koridoru prometnica, a iznimno u se mogu polagati ispod nogostupa.
Svi cjevovodi srednjetlačne
plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za plinovode radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Plinovod treba polagati poštujući minimalne
svijetle razmake između plinske cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija)
u skladu s trenutno važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora
biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani
sloj iznad cijevi plinovoda iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske
priključke od 0,6 do 1,0 m. U slučaju izvedbi manjih ukopavanja cijevi
plinovoda potrebno je izvesti zaštitu plinovoda na način kako je to definirano
zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Plinske priključke za opskrbu prirodnim
plinom stambenih, poslovnih i javnih objekata potrebno je izvesti u skladu s
Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim
propisom za plinske instalacije HSUP-P 600 te ostalom pozitivnom regulativom i
posebnim uvjetima lokalnog distributera plina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
32.
Zaštitne zelene površine su neizgrađene
površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju
se redovitim sezonskim uređenjem autohtone vegetacije. Održavanje i uređivanje
ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.
Na postojećim zelenim površinama koje se ovim
Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću
strukturu visoke šumske vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih
stabala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine,
erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr),te funkciji prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone
od okoliša te je isključeno od svake gradnje.
U sklopu ovih površina moguća je postava
odmorišta (klupice od prirodnog materijala-drva), uređenje šljunčanih ili zemljanih
pješačkih puteva, postava kapelica, raspela i slično,
uz uvjet da ukupna površina tako uređenog prostora ne prelazi 1% od ukupne
površine zelene površine.
U smislu dostupnosti javnih zelenih površina
potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu
infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4b.Način gradnje.
Zaštitne zelene površine uređuju se na način
da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti
prometnih površina.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
Članak
33.
Unutar područja obuhvata Plana ne postoje
registrirani zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju
predviđa Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03).
U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:
-obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku
obuhvata UPU4 projektirati na
principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i
kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima,
specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako
bi se uspostavio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop,
-pri planiranju novih prometnica unutar
obuhvata ovog Plana uvažene su prostorne i morfološke značajke terena i
krajobraza, što znači da su akceptirane njegove prirodne značajke, a da su
zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedeni na minimum.
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
Članak
34.
U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja
se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
35.
Komunalni otpad iz poslovnih i trgovačkih
građevina na području ovog Plana prikuplja se u kontejnere i odvozi ga KD
»Čistoća« na komunalno odlagalište »Viševac«. Odvozom
komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje Grada Kastva.
Dimenzioniranjem koridora prometnica unutar
obuhvata UPU4 omogućena je
postava kontejnera i eko-otoka sukladno zahtjevima nadležnog komunalnog
društva.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske
županije predviđa se uvođenje jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno
šireg sustava zbrinjavanja otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova
odvoženjem na centralno odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom
utvrđena je na lokaciji Marišćina čime će se riješiti
prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, dok bi se opasan otpad
skladištio do otpremanja u centar za obradu i odlaganje koji se utvrđuje na
državnoj razini.
Osnovne mjere zaštite prostora koje bi
korisnici prostora i lokalna samouprava Grada Kastva
trebali provoditi su:
-razvijanje službe komunalnog redarstva
-evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno
pojave divljih odlagališta
-sanacija divljih odlagališta
-provođenje zakonske regulative u ovisnosti o
vrsti otpada
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
36.
U skladu s odredbama državnog Plana
intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Kastva obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti
okoliša.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u
naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području
obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom
o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju
moguću razinu.
Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i
mjere posebne zaštite. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
prikazana su na kartografskim prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, 3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite.
Zaštita tla
Članak
37.
Sukladno elaboratu »Šume Županije
primorsko-goranske« izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na
površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da
cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za
potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla.
Područje u obuhvatu ovog Plana određeno je
PPU-om Grada Kastva kao građevinsko područje dijela
naselja N1-3 planirano za
gospodarske namjene.
Zaštita tla za građenje
Članak
38.
U obuhvatu Plana (na području Brestovice) nalazi se tlo I i la geotehničke kategorije (Zona krša i zona pokrivenog
krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.
Tlo za građenje štiti se primjenom svih
važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz
područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva,
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti
prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.
Zaštita zraka
Članak
39.
Područje u obuhvatu Plana (Brestovice) pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist
ili neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je
zadržati postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne
prekoračuje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim
zakonskim aktima.
U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće
zraka potrebno je promicati upotrebu plina (a što se i čini Planom više razine)
kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.
Zbog uspostave kontrole kakvoće zraka
potrebno je odrediti potencijalne izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na
zdravlje ljudi i vegetaciju, te na specifične prirodne i kulturne cjeline
(vrtače - posebno Gospodski dol, šuma Lužina, povijesne cjeline).
U slučaju zagađenja štetnim emisijama s
područja susjednih gradova (općina) moraju se uspostaviti kontakti kako bi se
prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice. Potencijalni izvori
onečišćenja, na planskom području, su proizvodni pogoni unutar naselja, te
izgrađeni i planirani kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i peradi, ali i male
kotlovnice i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni, planirani željeznički
i sl.).
Zaštita voda
Članak
40.
Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode
za piće na riječkom području, područje u obuhvatu Plana (Brestovice)
nalazi se u zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.
U navedenoj zoni nije dozvoljeno:
-postojanje i građenje industrijskih pogona i
drugih objekata bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske
industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,
-nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.
Na području zone djelomičnog ograničenja
mjere zaštite provode se na sljedeći način:
-izgraditi sustav javne nepropusne
kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s
odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog
bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za
industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja
za priključenje na javnu kanalizaciju, primijeniti samostalne uređaje za
biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem pročišćene
vode putem upojnih bunara u podzemlje,
-oborinske vode s
autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim
derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na
separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih
bunara. Za manje parkirne do tri parkirna mjesta, radne i manipulativne
površine (do 100 m2), zagađene
naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih
voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.
Zaštita od buke
Članak
41.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina
vanjske buke je sljedeća:
-u naseljima, 55 dBA
za dan i 45 dBA za noć
-u zonama duž autoputova i glavnih gradskih
prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA
za noć
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju
mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području
Grada Kastva su sljedeći:
-promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih
automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz otpada kroz povijesnu jezgru grada
Kastva te po lokalnim i nerazvrstanim cestama unutar
naselja
-promet osobnih automobila, autobusa
prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskim i državnim cestama
-djelatnost manjih proizvodnih
metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih pogona
Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke
prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem
ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće postavljanjem
zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).
Mjere zaštite i spašavanja
Članak
42.
Planom šireg područja nije utvrđena obaveza
izgradnje skloništa za područje u obuhvatu Plana (Brestovice).
Članak
43.
Uzbunjivanje stanovništva provodi se u skladu
s Pravilnikom o postupku uzbunjivanja stanovništva.
Za lokacije na kojima se okuplja veći broj
ljudi obvezno je postavljanje posebnog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku
iz stavka 1. ovoga članka.
Vlasnici i korisnici građevina u kojima se
okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne
može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, obvezni
su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja
građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i
mjerama koje je potrebno poduzeti.
Pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i
spašavanje od prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa i
provoditi pripreme, poduzimati mjere pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i
otklanjanju posljedica te izvršavati druge obveze propisane Zakonom o zaštiti i
spašavanju, drugim propisima i svojim općim aktima.
U postupku provođenja Plana potrebno je
poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju
stanovništva.
Članak
44.
Na obuhvatu UPU4 ne dozvoljava se prijevoz opasnih tvari.
Za sada na području obuhvata Plana ne postoje
mjesta ugroza.
Članak
45.
Na području obuhvata Plana ne postoje
subjekti koji su mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće.
Na području Plana nema klizišta niti
plavljenja, niti ne postoje divlja odlagališta otpada.
Zaštita od potresa
Članak
46.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, te
zakonskom regulativom koja uređuje područje gradnje i odgovarajućim tehničkim
propisima.
Za područje Grada Kastva
određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 8o MCS s odstupanjem prema 8- i 8+.
Prometni pravci pogodni za evakuaciju ljudi i
osiguranje nesmetanog prolaza intreventnih vozila,
koji nisu ugroženi urušavanjem, prikazani su na kartografskom prikazu broj
3.B.: »Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000.
Na kartografskom prikazu broj 3.B.: »Mjere
zaštite« u mjerilu 1:2000. prikazana je zona pogodna za evekuaciju
ljudi, te zona privremenog deponiranja materijala koji je nastao kao posljedica
rušenja.
Članak
47.
Protupotresno projektiranje i građenje
građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.
Kod rekonstrukcije građevina koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje,
izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati
ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.
Zaštita od požara
Članak
48.
Zaštita od požara temelji se na stalnom i
kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih
požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih
pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i
tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a provodi se
prema Planu zaštite od požara na području Grada Kastva,
čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih
pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.
Projektiranje građevina stambene, javne,
poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od
požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od
požara, te pravila struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u
naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja
požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina
građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti
promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno
zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. U projektiranju planiranih
građevina na području Grada Kastva prilikom procjene
ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće
proračunske metode, odnosno norme:
-TRVB za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
-DIN ili HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna
skladišta i ostale gospodarske građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se
planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa
okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:
-slijepa cesta dužine od 50,0 do 100,0 m mora
imati na svom završetku formirano ugibalište,
-slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na
svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta
sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine
kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih
državnih upravnih tijela.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
49.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina
na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih
površina.
U smislu nužne komunalne opremljenosti
potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09)
o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup,
vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda te priključak na električnu struju.
Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje,
moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 28.
stavak 6 ove Odluke, odnosno zbrinjavanje sanitarno-potrošnih voda privremeno
riješiti unutar obuhvata Plana.
Izradu projektne dokumentacije nužno je
realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim
osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito
sa sljedećima:
-HP i HT
-HEP - DP »Elektroprimorje«
Rijeka
-JP »Vodovod i kanalizacija« Rijeka
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih
površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih
barijera (NN 47/82).
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
50.
Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se
izrada planova užeg područja.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
51.
Postojećih građevina koje bi svojom namjenom
bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
52.
Elaborat Plana izrađen je u 4 (četiri)
istovjetna izvornika Plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom
upravnom odjelu Grada Kastva, u Upravnom odjelu za
graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, u Javnoj ustanovi
Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj
županiji, u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva
10, 51000 Rijeka.
Članak
53.
Na konačni prijedlog UPU4 - Urbanističkog plana uređenja za dio građevinskog
područja naselja Kastav oznake N1-3, za gospodarsku namjenu, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i
suglasnosti.
Članak
54.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/12-01/02
Ur. broj: 2170-05-01-1-11-3
Kastav, 1. ožujka 2012.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v.r.
