71.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Duga (dio NA1₅), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS - čvor Crikvenica zapad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/08) i članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 26/08, 34/09 - ispravak), Gradsko Vijeće Grada Crikvenice, na svojoj 31. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Duga
(dio NA1₅), zajedno sa površinom infrastrukturne
namjene IS (čvor Crikvenica zapad)

I. UVODNE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Duga (dio NA1₅), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS (čvor Crikvenica zapad), u nastavku teksta Plan, što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom.

Glava II.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07 i 18/08 - ispravak), odnosno za dio građevinskog područja naselja Crikvenice NA1₅ i zonu infrastrukturnih građevina IS (čvor Crikvenica - zapad). Površina obuhvata Plana iznosi 6,92 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz Glave IV. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (Službene novine PGŽ br. 25/07 i 18/08 - ispravak) te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Glava IV.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Duga (dio NA1₅), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS - čvor Crikvenica zapad, sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela Plana:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Područja posebnih ograničenja u korištenju; Mjere posebne zaštite

3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Oblici korištenja

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

III. Obveznih priloga:

III - 1. Obrazloženje prostornog plana

III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III - 4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a

III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi raspravi

III - 7. Izvješće o javnoj raspravi

III - 8. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III - 9. Sažetak za javnost

III - 10. Stručni izrađivač

III - 11. Odluka o donošenju

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 1.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj stanovnika na području obuhvata.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 2.

Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a određeno je za:

- mješovitu-pretežito stambenu namjenu (M1),

- mješovitu-pretežito poslovnu namjenu (M2),

- gospodarsku namjenu - poslovnu, pretežito trgovačku (K2),

- gospodarsku namjenu - ugostiteljsku-turističku - hotel (T1),

- javne zelene površine- javni park (Z1),

- javne zelene površine - dječje igralište (Z2),

- zaštitne zelene površine (Z),

- površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina (GMU, SU, OU, PP).

1.2.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 3.

Površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1) namijenjene su smještaju građevina stambene namjene (obiteljske kuće, višestambene građevine i stambeno - poslovne građevine), u kojima je uz stambenu namjenu moguć smještaj sadržaja drugih namjena. Površina prostora za druge namjene, ovisi o tipu građevine, a ne smije biti veća od udjela stambene namjene u građevinskoj (bruto) površini građevine, odnosno udio stambene namjene mora biti veći od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine.

U građevinama mješovite - pretežito stambene namjene dopušten je, uz stambenu namjenu, smještaj sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš: ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne - pretežito zanatske, te sportsko-rekreacijske. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dopuštena je gradnja i jednonamjenskih stambenih građevina.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 4.

Površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) namijenjene su smještaju građevina pretežito gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne - pretežito zanatske) u kojima je udio stambene namjene manji od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine (poslovno - stambene građevine).

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi i uređivati prostori za stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, hotele, rad sa komplementarnim sadržajima, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene dopuštena je gradnja jednonamjenskih građevina gospodarske namjene.

1.2.3. Gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovačka (K2)

Članak 5.

Površina gospodarske namjene - poslovne - pretežito trgovačke (K2) namijenjena je smještaju gospodarskih građevina - poslovnih - pretežito trgovačkih te pratećih sadržaja, koji svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

1.2.4. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička - hotel (T1)

Članak 6.

Površina gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke - hotel (T1) namijenjena je smještaju hotela, najvećeg dopuštenog kapaciteta do 80 kreveta.

1.2.5. Javna zelena površina- javni park (Z1)

Članak 7.

Javni park (Z1) je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno-estetskih i rekreativnih površina.

1.2.6. Javne zelene površine - dječje igralište (Z2)

Članak 8.

Javna zelena površina oznake (Z2) obuhvaća površinu namijenjenu smještaju dječjeg igrališta. Dječje igralište je površina javnog zelenila opremljena spravama za igru djece. Uređuje se prema uzrastu djece (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu). Na površini dječjeg igrališta moguće je urediti igrališta za sve uzraste.

1.2.7. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 9.

Zaštitne zelene površine (Z) formirane su uz prometnice, a to su neizgrađene površine koje imaju zaštitnu, i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama i vodeći računa o sigurnosti prometa.

Unutar zone zaštitnog zelenila potrebno je zadržati i održavati postojeće zdravo zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na površini zaštitnog zelenila dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm.

1.2.8. Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina

Članak 10.

Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina podrazumijevaju:

- površine prometnica (GMU, SU, OU) - površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice, koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostala ulica;

- površinu pristupnog puta - površina na kojoj se gradi i rekonstruira pješački (PP) pristupni put.

Na površinama prometnica i ostalih javnih prometnih površina vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti se na području obuhvata Plana predviđa na površini koja je kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina gospodarske namjene - poslovne - pretežito trgovačke (K2) te na površini ugostiteljsko - turističke namjene - hotel (T1). Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti također se predviđa i na površinama mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Za svaku od površina iz prethodnog stavka, kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, određene su odgovarajuće zone gradnje, za koje su dani uvjeti i način gradnje:

- zona gradnje stambeno - poslovnih građevina - (kazete M_1-1, M_1-2);

- zona gradnje poslovno - stambenih građevina - (kazete M_2-1, M_2-2, M_2-3);

- zona gradnje hotela (T₁);

- zona gradnje pretežito trgovačkog sadržaja (K₂).

Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti na površinama mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) dani su u točki 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA - zona gradnje stambeno - poslovnih građevina (kazete M_1-1, M_1-2) i zona gradnje poslovno - stambenih građevina (kazete M_2-1, M_2-2, M_2-3), ovih odredbi za provođenje.

Zona gradnje hotela T₁

Članak 12.

Zona gradnje hotela T1 istovjetna je planiranoj građevnoj čestici, čiji su oblik i veličina definirani kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Na navedenoj građevnoj čestici moguća gradnja hotela, najvećeg dopuštenog kapaciteta do 80 kreveta.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 4,0.

Najveća dopuštena visina hotela iznosi 18,0 metara, dok ukupna visina iznosi 21,0 metar.

Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 m, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena. Iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do visine od 1,0 m, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 m.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine, uz upotrebu svih kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba od 17 - 23^o te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena krovišta).

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površinini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži mogu zauzimati 100% površine građevnog dijela građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

Priključak građevina ugostiteljsko-turističke namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Zona gradnje pretežito trgovačkog sadržaja (K₂)

Članak 13.

Zona gradnje pretežito trgovačkog sadržaja K₂ istovjetna je planiranoj građevnoj čestici, čiji su oblik i veličina definirani kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Na navedenoj građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više građevina poslovne - pretežito trgovačke namjene, koje svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih (poslovnih - pretežito trgovačkih) djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 2,0.

Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 21 metar.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 do 23⁰ te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Na dijelu građevne čestice prema prometnici planske oznake OU2, koji je prikazan na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, potrebno je urediti zelenu površinu sadnjom visokog zelenila.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površinini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Na području obuhvata Plana nije određena površina namijenjena smještaju građevina društvenih djelatnosti, no smještaj društvenih sadržaja moguć je unutar svih Planom predviđenih građevina.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Stanovanje se na području obuhvata Plana predviđa na površinama koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene kao površine mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Za površine iz prethodnog stavka, kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, određene su odgovarajuće zone gradnje, za koje su dani uvjeti i način gradnje:

- zona gradnje stambeno-poslovnih građevina - (kazete M_1-1, M_1-2),

- zona gradnje poslovno-stambenih građevina - (kazete M_2-1, M_2-2, M_2-3).

Zona gradnje stambeno-poslovnih građevina - kazete M_1-1, M_1-2

Članak 15.

Zona gradnje stambeno - poslovnih građevina podijeljena je na dvije kazete - M_1-1 i M_1-2, koje dijeli javna površina - pješački put. Za obje kazete vrijede isti uvjeti i način gradnje.

Članak 16.

Unutar svake od kazeta moguće je formirati više građevnih čestica, a na jednoj građevnoj čestici moguća je gradnja samo jedne stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine.

Unutar kazeta M_1-1 i M_1-2 mogu se graditi:

- obiteljske kuće,

- višestambene građevine sa 3-4 stambene, odnosno poslovne jedinice,

- stambeno-poslovne građevine sa 2-4 stambene, odnosno poslovne jedinice.

Obiteljska kuća

Članak 17.

Obiteljska kuća je građevina stambene namjene s najviše dva stana (stambene jedinice), uz mogućnost smještaja pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš (unutar treće jedinice - poslovne), površine do najviše 20% građevinske (brutto) površine građevine.

Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

Članak 18.

Obiteljska kuća - slobodnostojeća

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m².

Iznimno, unutar površina koje su kartografskim prikazom 3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Oblici korištenja, određene kao dovršeni dio naselja, najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 360 m², što se odnosi isključivo na postojeće katastarske čestice.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 80 m²:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,2.

Najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima,

do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Obiteljska kuća - dvojna

Članak 19.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 350 m².

Iznimno, unutar površina koje su kartografskim prikazom 3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Oblici korištenja, određene kao dovršeni dio naselja, najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 360 m², što se odnosi isključivo na postojeće katastarske čestice.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 60 m²:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,6.

Najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Građevine će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a s drugim dijelovima građevine (istakom) moraju biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Obiteljska kuća - u nizu

Članak 20.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela niza) iznosi 300 m².

Iznimno, unutar površina koje su kartografskim prikazom 3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Oblici korištenja, određene kao dovršeni dio naselja, najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 360 m², što se odnosi isključivo na postojeće katastarske čestice.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 50 m²:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,0.

Najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Višestambena građevina i stambeno-poslovna građevina

Članak 21.

Višestambena građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 30% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji, unutar područaj obuhvata ovog plana mogu se graditi isključivo višestambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne) sa 3 do 4 stambene, odnosno poslovne jedinice.

Stambeno-poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih

sadržaja zauzima između 30 i 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji, unutar područja obuhvata ovog plana mogu se graditi isključivo stambeno - poslovne građevine sa 2 - 4 stambene, odnosno poslovne jedinice.

U višestambenim i stambeno-poslovnim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu prema »Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu« (NN br. 88/07, 58/08 i 45/09).

Višestambena i stambeno-poslovna građevina - slobodnostojeća

Članak 22.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 500m².

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m².

Najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 100 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,5.

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Višestambena i stambeno-poslovna građevina - dvojna

Članak 23.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 400m².

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m².

Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove građevine iznosi 100 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,0.

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Građevine će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a s drugim dijelovima građevine (istakom) moraju biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Zona gradnje poslovno-stambenih građevina - kazete M_2-1, M_2-2, M_2-3

Članak 24.

Zona gradnje poslovno-stambenih građevina podijeljena je na tri kazete - dvije kazete sa sjeverne strane Ulice Kralja Tomislava - M_2-1 i M_2-2 te jedna kazeta južno od Ulice Kralja Tomislava - M_2-3. Za sve tri kazete vrijede isti uvjeti i način gradnje.

Unutar svake od kazeta moguće je formirati više građevnih čestica, a na jednoj građevnoj čestici moguća je gradnja samo jedne poslovno - stambene građevine, odnosno poslovne građevine.

Unutar kazeta M_2-1, M_2-2, M_2-3 mogu se graditi:

- poslovno - stambene građevine,

- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne).

Poslovno-stambene građevine

Članak 25.

Poslovno-stambena građevina je građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (bruto) površine), a sadrži od 2 do 4 stambene, odnosno poslovne jedinice.

Poslovno-stambena građevina - slobodnostojeća

Članak 26.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 500 m².

Unutar dijela kazete M_2-3, koji je kartografskim prikazom 3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Oblici korištenja, određen kao površina nove gradnje, širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi najmanje 15 metara.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m².

Najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 100 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,5.

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Poslovno-stambena građevina - dvojna

Članak 27.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 400m².

Unutar dijela kazete M_2-3, koji je kartografskim prikazom 3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Oblici korištenja, određen kao površina nove gradnje, širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi najmanje 15 metara.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m².

Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove građevine iznosi 100 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,0.

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Građevine će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a s drugim dijelovima građevine (istakom) moraju biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180 uz obavezni odmak kaskada od 0,50 matara te ozelenjivanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stambenoj ili poslovnoj jedinici.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Priključak građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine stambene namjene udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Građevine poslovne namjene

Članak 28.

Građevina poslovne namjene je građevina koja je u cjelini namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene - uslužnih, trgovačkih ili komunalno servisnih.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine poslovne namjene iznosi 400 m², dok najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 2,0.

Visina građevine poslovne namjene mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 metara, dok najveća dopuštena ukupna visina iznosi 12,5 metara.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 do 23^o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

U građevinama poslovne namjene mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu prema »Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu« (NN br. 88/07, 58/08 i 45/09).

Priključak građevina gospodarske namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća i ovih Odredbi.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površinini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija građevina poslovne namjene te rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u građevine poslovne namjene

Članak 29.

Rekonstrukcija postojećih građevina poslovne namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina poslovne namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine poslovne namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 30.

Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih građevina i to za:

- prometni sustav;

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama. Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno zona ako je istovjetna građevnoj čestici, mogu se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Cestovna prometna mreža

Članak 31.

Planom je definirana površina, odnosno zona gradnje prometnica unutar koje će se formirati buduće građevne čestice (parcele) cesta. Navedena zona gradnje prometnica i način njihovog priključenja na postojeću i planiranu prometnu mrežu, definirane su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Rješenje prometnog sustava unutar površina (zona gradnje) prometnica prikazano je na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Prometni sustav. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, određen je raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa sukladno karakterističnim poprečnim profilima.

Na površinama namijenjenim cestovnom prometu dozvoljava se uređenje i izgradnja novih cesta s kolnim i pješačkim površinama. U zaštitnom pojasu državnih cesta dozvoljeno je smještanje vodova infrastrukture i građevina infrastrukture (trafostanice i sl.) temeljem posebnih uvjeta Hrvatskih cesta.

Članak 31.

Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju:

- glavne mjesne ulice:

- GMU1 - postojeća gradska prometnica odnosno Jadranska turistička cesta (JTC) i dio postojećeg deniveliranog čvora do planiranog kružnog raskrižja ulice Kralja Tomislava i Tina Ujevića,

- GMU2 - postojeća gradska prometnica koja je glavni cestovni ulaz u grad Crikvenicu iz smjera Rijeke (ulica Kralja Tomislava) i planirani novi priključak (rampa) na Jadransku turističku cestu u smjeru Splita

- sabirna ulica unutar zone:

- SU1 - Vukovarska ulica i dio ulice Tina Ujevića

- ostale ulice unutar zone:

- OU1 - planirana pristupna ulica za zonu turističke namjene

- pješačke površine unutar zone:

- PP - pješačka površina - povezuje glavnu mjesnu ulicu GMU2 i sabirnu ulicu SU1

Glavne mjesne ulice (GMU)

Članak 33.

Za gradsku prometnicu oznake GMU1 (JTC) Planom se zadržava postojeća širina poprečnog profila prometnice, a iznimno se na mjestu planiranog spoja glavne mjesne ulice GMU2 i JTC-a planira proširenje kolnika zbog nove trake za ubrzanje koja je nastavak planiranog spoja (rampe) i uređenje nogostupa. Planirana širina rampe iznosi minimalno 6,0 m, a trake za ubrzanje iznosi minimalno 3,50 m.

Za gradsku prometnicu oznake GMU2 Planom se predviđa proširenje poprečnog profila dodavanjem jedne prometne trake na južnom dijelu prometnice i uređenje obostranog nogostupa. Minimalna širina nove prometne trake iznosi 3,25 m.

Sabirna ulica (SU) i ostale ulice (OU)

Članak 34.

Za sabirnu ulicu (SU1) Planom se zadržava postojeća širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake uz uređenje jednostranog nogostupa.

Za ostalu ulice (OU1) Planom se predviđaju dvije prometne trake, minimalne širine 2,75 m, sa jednostranim nogostupom, a na kraju planirane ulica predviđeno je okretište za interventna i komunalna vozila.

Članak 35.

Priključak i prilaz na javne ceste (GMU 1 i GMU 2) izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava gradnja, koji mora biti usklađen s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).

Raskrižje

Članak 36.

Unutar obuhvata Plana predviđa se rekonstrukcija postojećeg raskrižja ulice Kralja Tomislava (GMU2) i Tina Ujevića (SU1) u kružno raskrižje (kružni tok) sa postojeća četiri privoza. Promjer kružnog toka (vanjski rub prometnog traka) iznosi 35,0 m. Promjer unutarnjeg otoka (unutarnji rub prometnog traka) iznosi 19 m. Širina prometne trake unutar kružnog toka iznosi 6,50 m, a proširenje prometne trake radi sigurnijeg provoza za teška vozila unutar kružnog toka iznosi 1,50 m. Planom su dopuštena određena odstupanja u navedenim dimenzijama pri razradi projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko- pravnih odnosa.

Javni prijevoz

Članak 37.

Područje obuhvata Plana mora se povezati u sustav javnog gradskog prijevoza na način da se iz smjera Rijeke i Crikvenice osiguraju dva nova autobusna stajališta.

Unutar obuhvata Plana definiran je prostor za smještaj autobusnih stajališta (ugibališta) uz glavnu mjesnu ulicu oznake GMU2. Planirana autobusna stajališta smještena su neposredno prije planiranog kružnog raskrižja, a minimalna širina ugibališta iznosi 3,0 m.

Biciklistički i pješački promet

Članak 38.

Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane biciklističke staze, a biciklistički promet se može odvijati u sklopu postojećih i planiranih ulica ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno.

Za sigurnije odvijanje pješačkog prometa planirani su pješački nogostupi unutar površina svih ulica. Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi 1,50 m, a planirani su jednostrano i dvostrano, ovisno o lokalnim uvjetima.

Pješačka površina (PP) koja se nalazi izvan koridora postojećih i planiranih ulica mora biti minimalne širine 2,0 m.

Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine, moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na njihovoj površini treba riješiti odvodnju oborinskih voda.

Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Promet u mirovanju

Članak 39.

Za planirane namjene unutar obuhvata Plana nisu predviđene površine javnih parkirališta, pa se površine za parkiranje ili garažiranje vozila osiguravaju isključivo unutar građevne čestice određene namjene.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se tako da je za:

- obiteljske kuće i višestambene građevine potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po stanu,

- uredski sadržaji: 1 PM/30-40m² korisne površine (25 - 30 PM/1000m² korisne površine),

- trgovački sadržaji: 1 PM/30m² korisne površine (33 PM/1000m² korisne površine),

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 - 8 sjedala.

Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m. Na parkiralištima građevnih čestica uz kriterije iz prethodnog članka mora se dodatno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti mora biti min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne površine manje od 20 parkirališnih mjesta.

Parkirališna mjesta iz stavka 2. ovog članka moraju biti najmanje veličine 3,75 x 5,00 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na mjesta najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama poslovne namjene potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 40.

Nepokretna elektronička komunikacijska mreža gradi se unutar zone gradnje prometnica, definirane kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije, prikazano je rješenje nepokretne elektroničke komunikacijske mreže.

Planom se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga.

Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, mogućnost izgradnje mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.

Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 1 50 i 75 mm, ili PVC cijevima promjera 1 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.

Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.

Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću potrebno je položiti 2 PEHD cijevi o 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt. To ujedno predstavlja i pripremu objekta za podzemno priključenje na telekomunikacijsku mrežu i kabelsku televiziju. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine.

Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina postojećih i planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dozvoljene udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.

Aktom kojim se dozvoljava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže.

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 41.

Vodoopskrbna mreža gradi se unutar zone gradnje prometnica, definirane kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Rješenje sustava vodoopskrbe prikazano je na kartografskom prikazu 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodnogospodarski sustav.

Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se unutar prometnih površina na nogostupu. Ukoliko to nije moguće, cjevovod treba položiti unutar kolnika.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti priključenjem na postojeće cjevovode koji prolaze Vukovarskom ulicom i ulicom Kralja Tomislava.

Priključne vodove vodoopskrbne mreže potrebno je izvesti iz lijevano-željeznih i sl. cijevi minimalnog profila DN 100 mm. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi izjednačenja tlaka u mreži i opskrbe potrošača vodom iz dva smjera.

Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi.

Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 08/06).

Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže (zamjena cijevi, manje izmjene trase vodovoda i sl.).

5.3.2. Odvodnja

Članak 42.

Sustav odvodnje otpadnih voda gradi se unutar zone gradnje prometnica, definirane kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda prikazano je na kartografskom prikazu 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodnogospodarski sustav.

Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

Sanitarne otpadne vode odvode se planiranim kolektorima u smjeru postojeće kanalizacijske mreže koja je izgrađena južno od granice obuhvata plana (ulica J. Klovića). Sve otpadne vode se sustavom crpnih stanica koje se nalaze izvan obuhvata plana transportiraju u smjeru centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Crikvenice (lociran izvan obuhvata plana).

Minimalni profili planiranih kolektora sanitarnih otpadnih voda iznose DN 300 mm.

Članak 43.

Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno-kontrolnih okana.

Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).

Članak 44.

Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi te tako obrađenu vodu spojiti na postojeći sustav oborinske odvodnje (južno od zone izvan obuhvata plana) i preko separatora ispustiti u more izvan granica obuhvata plana (uvala Dražica). Oborinska odvodnja se načelno planira u okviru kolničkih površina i može se ispuštati u okolni teren putem upojnih bunara, u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Profili planiranih kolektora oborinske odvodnje iznose od DN 400 do DN 600 mm.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica mogu se prikupljati unutar svake građevne čestice u spremnike, pa se mogu iskoristiti za zalijevanje zelenih i drugih površina na građevnoj čestici.

Članak 45.

Kanalizacijski sustav otpadnih voda potrebno je izvesti od PEHD, poliesterskih, PVC ili sličnih cijevi.

Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike kao tipske s taložnicom.

Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima, a temeljeni na Odluci o odvodnji otpadnih voda grada Crikvenice.

Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

5.4. Energetski sustav

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 46.

Rješenje sustava elektroopskrbe prikazano je na kartografskom prikazu 2b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Elektroopskrbna mreža gradi se unutar zone gradnje prometnica, dok je smještaj planiranih trafostanica 20/0.4 kV određen načelno unutar pojedinih zona gradnje, definiranih kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Trafostanica 20/0.4 -TS Plan 1 locirana je unutar zone gradnje trgovačkog sadržaja (K₂), trafostanica 20/ 0.4 -TS Plan 2 locirana je unutar zone gradnje javnog parka (kazete Z_1-1), a trafostanica 20/0.4 -TS Plan 3 locirana je unutar zone gradnje poslovno - sambenih građevina (kazete M_2-3). Trafostanica unutar zone gradnje K₂ graditi će se kao samostojeća ili u sklopu planirane građevine, dok će se preostale dvije trafostanice graditi kao samostojeće građevine. Detaljna lokacija i snaga transformatora odredit će se nakon stvarnih potreba potrošača i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao samostojeća u vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

5.4.2. Plinoopskrba

Članak 47.

Plinoopskrbna mreža gradi se unutar zone gradnje prometnica, definirane kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Rješenje sustava plinoopskrbe prikazano je na kartografskom prikazu 2b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Trasa magistralnog plinovoda planirana je u koridoru Ulice Kralja Tomislava prema lokaciji buduće redukcijske stanice Crikvenica 2. Istom trasom planiran je povratni srednjetlačni distributivni lokalni plinovod (povratni distributivni cjevovod iz smjera redukcijske stanice Crikvenica 2).

Planirani magistralni i distributivni plinovod smješta se unutar površine postojećih i planiranih ulica, pri čemu se cjevovodi za lokalni distributivni plinovod moraju izvoditi kao srednje tlačni minimalnog tlaka 1 bar, a maksimalno 4 bara.

Svi planirani plinovodi u sklopu obuhvata Plana polažu se podzemno. Plinovod se načelno polaže u kolnik ceste ili prostor nogostupa sa dubinom ukopavanja 90 cm. Planirani profili cjevovoda za lokalni distributivni plinovod su d=160,d=110, d=90 i d=63 mm. Za magistralni plinovod su dozvoljeni i veći profili cjevovoda sukladno projektnoj dokumentaciji.

Do izgradnje plinoopskrbne mreže prirodnog plina, dopušta se korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) u svim sektorima potrošnje.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 48.

Unutar područja obuhvata Plana određena je površina javnog parka (Z1) te površina dječjeg igrališta (Z2), koje su definirane kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a na karografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, prikazane su odgovarajuće zone uređenja.

Osim javnih zelenih površina iz prethodnog stavka, unutar područja obuhvata Plana određene su i zaštitne zelene povšine (Z) formirane uz prometnice, a definirane su grafičkim prikazima navedenim u prethodnom stavku.

Zona uređenja javnog parka (Z1)

Članak 49.

Zona uređenja javnog parka (Z1) podijeljena je na dvije kazete - Z_1-1 i Z_1-2 koje dijeli javna površina - pješački put. Svaka od kazeta predstavlja planiranu građevnu česticu (parcelu) javnog parka.

Za obje kazete vrijede isti uvjeti uređenja. Javni park uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te opremanjem elementima parkovne i urbane opreme (pergole, bunari, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta itd.).

Podloga pješačkih površina ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge. Javni park gradi se u duhu suvremenog oblikovnog izraza, prema projektu oblikovanja parka.

Priključak građevne čestice javnog parka na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Zona uređenja dječjeg igrališta (Z2)

Članak 50.

Površina, odnosno zona uređenja dječjeg igrališta (Z2) istovjetna je planiranoj građevnoj čestici (parceli) dječjeg igrališta.

Dječje igralište oprema se spravama za igru djece na mekoj je podlozi, te drugim elementima urbane opreme.

Uređuje se prema uzrastu djece (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu). Na površini dječjeg igrališta moguće je urediti igrališta za sve uzraste.

Priključak građevne čestice dječjeg igrališta na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama plana.

Zona uređenja zaštitnog zelenila (Z)

Članak 51.

Unutar površina, odnosno zona uređenja zaštitnog zelenila (Z) potrebno je zadržati i održavati postojeće zdravo zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na površini zaštitnog zelenila dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 52.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 53.

Unutar područja obuhvata Plana, kao ni u neposrednoj okolini, nema evidentiranih, niti zaštićenih dijelova kulturno-povijesne baštine.

Građevine je potrebno arhitektonski koncipirati na način da se uklope u ambijent, a potrebno je postići i njihovo kolorističko uklapanje, na način da se velike površine pročelja i krovišta ne boje žarkim neon bojama. U oblikovnom smislu potrebno je postići harmoničan odnos novih građevina s ambijentom, uz primjenu suvremenog arhitektonskog izričaja prilagođenog neposrednom i širem okruženju.

Ako se pri izvođenju građevinskih, ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 54.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 110/07) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 55.

U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 56.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01 i 14/01).

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 57.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 58.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 59.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Sklanjanje ljudi

Članak 60.

Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Putovi evakuacije stanovništava za slučaj elementarnih nepogoda definirani su kartografskim prikazom 3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Područja posebnih ograničenja u korištenju; Mjere posebne zaštite.

Privremena lokacija za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja definirana je na jugozapadnom dijelu područja obuhvata, na površini javnog parka (Z1) te na susjednoj površini dječjeg igrališta (Z2), a prikazana je na kartografskom prikazu 3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Područja posebnih ograničenja u korištenju; Mjere posebne zaštite.

Unutar područja obuhvata Plana zbrinjavanje stanovništva se organizira u građevinama turističke namjene (planirani hotel unutar obuhvata Plana te susjedni hoteli izvan područja obuhvata Plana) ukoliko su pogodne za boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.

U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg broja ljudi moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Mjere zaštite od potresa

Članak 61.

Područje obuhvata Plana nalazi se na području gdje seizmički intenzitet iznosi VIII stupnjeva po ljestvici MKS-64 na osnovi seizmičke karte Hrvatske.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Pri gradnji novih građevina treba upotrebljavati adekvatne materijale i propisan tip konstrukcije za predviđeni seizmički intenzitet. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu, na način da se kod projektiranja građevina mora koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MKS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko- goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period 500 godina.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

Sve prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Privremena lokacija za deponiranje materijala nakon eventualnih urušavanja definirana je na prostoru između GMU1 (Jadranske magistrale) i GMU2 (ulice Kralja Tomislava), a prikazana je na kartografskom prikazu 3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Područja posebnih ograničenja u korištenju; Mjere posebne zaštite.

Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 62.

Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije planiranih trafostanica kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirane ili planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.

Članak 63.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 64.

Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, numeričke metode TRVB ili GRETNER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se skuplja i boravi veći broj ljudi.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak kod stambeno - poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima,

potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/010) i propisa donijetih na temelju njega.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem članka 28. stavak 2. Zakona o zaštiti požara (NN 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

9.6. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

Članak 65.

Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko-tehničke uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima.

Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima, kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnijih planova

Članak 66.

Na području obuhvata Plana ne propisuje se izrada detaljnog plana uređenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Glava V.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Glava VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/20

Ur. broj: 2107/01-07/3-11-73

Crikvenica, 13. prosinca 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
dr. sc. Dragan Magaš, v.r.