70.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09 i 55/11 i 90/ 11), članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 34/09 - ispravak) i Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 16/09), Gradsko vijeće Grada Crikvenice na 31. sjednici održanoj 13. prosinca 2011. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice

I. TEMELJNE ODREDBE

Glava I.

Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 25/07 i 18/08), u daljnjem tekstu: Plan, koje je izradilo poduzeće »URBANISTICA« d.o.o. iz Zagreba.

Glava II.

Plan određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području Grada Crikvenice.

Izmjene i dopune Plana donose se za područje Grada Crikvenice kao jedinice lokalne samouprave, određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94, 69/95, 77/95, 82/95, 43/96, 53/96, 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06, i 125/06).

Granica područja Grada Crikvenice, kao jedinice lokalne samouprave, prikazana je na svim kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Plan određuje osobito:

- osnovne pokazatelje namjene površina,

- uvjete za gradnju u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, a osobito uvjete za određivanje građevnih čestica, izgrađenost i iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine,

- uvjete za gradnju izvan građevinskih područja,

- opće uvjete i standarde opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i drugu infrastrukturu,

- uvjete za gradnju jednostavnih građevina,

- mjere za zaštitu okoliša te očuvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru,

- obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat s pripadajućim prometnim površinama koje ih povezuju sa širim područjem,

- popis i obuhvat važećih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi,

- mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Glava IV.

Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom »Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice«, koji sadrži:

I. Tekstualni dio:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafički dio:

1. Korištenje i namjena površina mj. 1:25.000

1A. Korištenje i namjena površina - promet,

pošta i telekomunikacije mj. 1:25.000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski

sustav mj. 1:25.000

2A. Infrastrukturni sustavi i mreže

- korištenje voda mj. 1:25.000

2B. Infrastrukturni sustavi i mreže

- odvodnja otpadnih voda; obrada,

skladištenje i odlaganje otpada mj. 1:25.000

3. Uvjeti korištenja i zaštite

prostora-područja posebnih uvjeta korištenja mj. 1:25.000

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- područja posebnih ograničenja u korištenju;

područja primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite mj. 1:25.000

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- područja i dijelovi primjene planskih

mjera zaštite mj. 1:25.000

4. Građevinska područja mj. 1:5.000

4.1. Jadranovo

4.2. Dramalj, Crikvenica

4.3. Crikvenica, Selce

4.4. Selce

III Obavezni prilozi

III-1 Obrazloženje

III-2 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije

III-3 Stručne podloge na kojima se temelji prostorno-plansko rješenje

III-4 Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III-5. Zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima

III-6 Izvješće o prethodnoj raspravi

III-7 Izvješće o javnoj raspravi

III-8 Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III-9 Sažetak za javnost

III-10 Stručni izrađivač

- Izvod iz Sudskog registra

- Suglasnost za upis u Sudski registar

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera

- Imenovanje odgovornog voditelja

III -11 Nacrt Odluke o donošenju.

Glava V.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Grad Crikvenica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada,

2. grad Crikvenica - označava naselje Crikvenica,

3. naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu,

4. granica građevinskog područja naselja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica,

5. građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (poslovna), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske građevine, zdravstvene građevine, uređene plaže, javne zelene površine i luka nautičkog turizma (u Crikvenici),

6. zaštićeno obalno područje (ZOP) - je područje koje obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Zaštićeno obalno područje označeno je na kartografskom prikazu br. 3A. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, te na svim ostalim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000. Na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja«, katastarska podloga, mj. 1:5.000 prikazane su i linije od 70 i 100 m od obalne crte,

7. stambena ili poslovna jedinica u smislu ovih odredbi za provođenje je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Garaže, spremišta i drvarnice ne ubrajaju se u dopušten broj stambenih ili poslovnih jedinica za pojedinu vrstu (tipologiju) građevina određenu ovim odredbama za provođenje,

8. slobodnostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina,

9. poluugrađena građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina,

10. gradivi dio čestice je dio građevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice kao što su parkirališta, manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, nenatkrivene terase, cisterne, spremnici i upojni bunari, koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu; potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena; te dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela, reklame i slični elementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine, te i drugi zahvati omogućeni ovim odredbama,

11. regulacijski pravac - granica građevne čestice prema prometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca,

12. građevni pravac - određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela građevine, uključujući i balkon, lođe i terase, prema čestici javne površine,

13. interpolacija - je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu.

14. povijesne jezgre naselja - dijelovi naselja Crikvenica, Jadranovo, Selce i Dramalj, označeni na kartografskim pri

kazima br. 4. Građevinska područja u mj. 1:5.000 unutar kojih se zbog povijesnih i urbanističko-arhitektonskih posebnosti područja i morfologije gradnje ovim Planom propisuju posebni uvjeti gradnje.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE

Članak 1.

Osnovna namjena i korištenje površina određeno Planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

Prostor Grada Crikvenice se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- vodne površine.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture te rekreacijske sadržaje.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 2.

Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. Unutar građevinskog područja naselja prostor je mješovite namjene.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, plaže, groblja,

- luka nautičkog turizma - marina - u građevinskom području Crikvenica centar,

- dom za starije i nemoćne osobe na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj u Crikvenici,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti i sl.

Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 3.

Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu) - K,

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli - T1, kampovi - autokampovi T3),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, uređene plaže - R2),

- groblja - G,

- infrastrukturnu namjenu - IS,

- ostalu namjenu - postojeće vikend naselje Havišće - V,

- površinu za iskorištavanje mineralnih sirovina -E.

Razgraničenje površina iz stavka 1. ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000 te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

Članak 4.

Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na:

- površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima,

- površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl.

Građenje građevina druge namjene od one predviđene ovim Planom na površinama određenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dopušteno, osim u slučajevima navedenim člancima 21. i 22. ovih odredbi za provođenje.

Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice 4 iz članka 123. ovih odredbi za provođenje i kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, br. 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda« i br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 5.

Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na slijedeće namjene:

1. Prometni sustav:

a) površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica, pješački promet), pomorske (luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, luka posebne namjene) i zračne (helidrom),

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

c) građevine sustava zaštite od poplave.

3. Elektroenergetski sustav:

a) transformacijski uređaji,

4. Sustav plinoopskrbe

a) redukcijske stanice.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 6.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 7.

Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 8.

Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodotok Dubračinu.

Morske površine obuhvaćaju:

- površine luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, označenih simbolima na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije« mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5.000,

- plovne putove između luka otvorenih za javni promet,

- rekreacijske zone, unutar kojih je dio mora funkcionalno vezan uz uređene plaže na kopnu.

Razgraničenje morskih površina utvrdit će se prostornim planovima užih područja za pojedina građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 9.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst- Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik

b) Cestovne građevine:

Jadranska autocesta (Trst)/ (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac i

- II. etapa u dionici sa čvorovima: Rupa - Permani - Viškovo - Dražice - Grobničko polje - Mali Svib - Križišće - Jadranovo - Crikvenica (Selce) - Novi Vinodolski (Bribir) - Novi Vinodolski - Senj - Žuta Lokva, u »koridoru u istraživanju« od Permana do Križišća

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za vodoopskrbu:

- regionalni vodoopskrbni sustav

b) Građevine sustava odvodnje:

- sustav Crikvenica

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine:

- prijenosni dalekovod 220kV Meline - HE Senj

5. Telekomunikacijske građevine:

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema,

a) međunarodni TK kabeli I. razine:

- alternativni: Rijeka - Senj.

Članak 10.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Planom se određuju slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednje škole - Crikvenica

b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Crikvenica

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Crikvenica

b) luke posebne namjene:

- luka nautičkog turizma u Crikvenici

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj,

b) Osnovne županijske ceste:

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam

4. Poštanske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- postojeći poštanski uredi u Crikvenici

5. Građevine za vodoopskrbu podsustava:

- »Rijeka«

- »Novi Vinodolski«

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Crikvenica (110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV - postojeći:

- Vinodol - Crikvenica,

- Crikvenica - Senj,

- Crikvenica - Krk.

7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 11.

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice i to za statistička naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Za navedena su naselja utvrđena jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi. Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećeg građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja.

a) Statističko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA1 i četiri izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Crikvenica NA1 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline:

- Crikvenica centar NA1₁,

- Crikvenica sjever NA1₂,

- Tončićevo NA1₃,

- Sopaljska NA1₄,

- Duga NA1₅,

- Dubračina NA1₆,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Crikvenica su:

- Dolac NA1₇,

- Podbadanj NA1₈,

- Kotor NA1₉,

- Dubračina NA1₁₀.

b) Statističko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA2 i tri izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Jadranovo NA2 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline:

- Jadranovo centar NA2₁,

- Kloštar - Perhati NA2₂,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Jadranovo su:

- Popovići NA2₃,

- Budići NA2₄,

- Smokovo NA2₅.

c) Statističko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA3 i dva izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Dramalj NA3 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline:

- Dramalj centar NA3₁,

- Kačjak NA3₂,

- Manestri NA3₃,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Dramalj su:

- Klanfari NA3₄,

- Lokvica NA3₅.

d) Statističko naselje Selce sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA4.

Članak 12.

Naselja u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) su naselja ili izdvojeni dijelovi naselja čija se građevinska područja s više od polovice površine nalaze unutar pojasa od 1000 metara od obale mora. To su sva građevinska područja s izuzetkom: Crikvenica sjever (Ladvić) - NA1₂, Dolac NA1₇, Podbadanj NA1₈, Kotor NA1₉, Dubračina NA1₁₀, Budići (dio) NA2₄ i Smokovo NA2₅.

Članak 13.

Ovim se Prostornim planom određuju slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta za građevinska područja naselja Grada Crikvenice:

- II. kategorija uređenosti - podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, odvodnju otpadnih voda na način određen ovim Planom i osiguran propisani broj parkirališnih mjesta.

- III. kategorija uređenosti, osim elemenata II. kategorije, podrazumijeva i rješenu vodoopskrbu i opskrbu električnom energijom.

Članak 14.

II. kategorija uređenosti određena je za slijedeća građevinska područja: Crikvenica sjever (Ladvić) - NA1₂, Dolac NA1₇, Podbadanj NA1₈, Kotor NA1₉, Dubračina NA1₁₀, Budići (dio) NA2₄ i Smokovo NA2₅ (sve izvan ZOP - a).

III. kategorija uređenosti određena je za sva ostala naselja i dijelove naselja u obuhvatu ZOP-a.

Članak 15.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju (neizgrađeni dio).

Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Članak 16.

Unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice gradi se neposrednom i posrednom provedbom ovog Plana.

Članak 17.

Za sljedeća građevinska područja naselja za koje je utvrđen samo izgrađeni dio građevinskog područja nije utvrđena obavezna izrada prostornog plana užeg područja i na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana:

- Tončićevo NA 1₃ (osim dijela za koji je donesen Urbanistički plan uređenja),

- Duga NA1₅ (osim dijela obuhvaćenog obveznom izradom Urbanističkog plana uređenja),

- Dubračina NA 1₆,

- Dolac NA1₇,

- Podbadanj NA1₈,

- Kotor NA1₉,

- Dubračina NA1₁₀,

- Smokovo NA 2₅,

- Klanfari NA 3₄,

- Lokvica NA 3₅,

- Selce NA 4 (osim dijela za koji je donesen Urbanistički plan uređenja).

Članak 18.

Obavezna izrada planova užih područja (urbanističkih planova uređenja) određena je za slijedeća građevinska područja naselja i izdvojene dijelove naselja, označena na kartografskim prikazima 3.B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000, i na njima se gradi posrednom provedbom ovog Plana:

- Crikvenica sjever - Benići (dio NA1₂),

- Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA1₂),

- Sopaljska (NA1₄),

- Duga (dio NA1₅), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS (čvor Crikvenica zapad),

- Kloštar - Perhati (NA 2₂),

- Popovići (NA2₃),

- Budići (dio NA2₄),

- Kačjak (dio NA3₂),

- Dramaljsko Selce, Manestri (NA3₃).

Iznimno, do donošenja planova užih područja iz prethodnog stavka, na tim je područjima moguća gradnja neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja te unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja ukoliko je građevna čestica II. kategorije uređenosti.

2.2.1. Uvjeti za neposrednu provedbu Plana

. Uvjeti neposredne provedbe za građevinska područja naselja s posebnim uvjetima korištenja

Članak 19.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja naselja Kotor (NA1₉), smještenog unutar registriranog etnološkog područja Kotor, radi visoke ambijentalne očuvanosti monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih građevina utvrđuje se potpuna zaštita povijesnih struktura.

Uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone provodi se stroga kontrola unošenja novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizičke intervencije uz korištenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 20.

Neposrednom provedbom Plana unutar dijelova građevinskog područja naselja Podbadanj NA18 smještenog unutar zone potpuno uništenog područja uslijed rušenja brane Tribalj označene na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000 svi zahvati u prostoru provode se u skladu sa člankom 202. ovih odredbi za provođenje.

Članak 21.

Neposrednom provedbom Plana unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Podbadanj NA1₈ i Crikvenica sjever NA1₂ koja su smještena u koridoru planirane priobalne dionice autoceste moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Članak 22.

Neposrednom provedbom Plana unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja Dubračina NA1₆, Dubračina NA1₁₀, Smokovo (NA2₅), Klanfari (NA3₄), Lokvica NA3₅ i Dolac (NA1₇), smještenih u koridoru planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

. Uvjeti neposredne provedbe po vrstama građevina

Članak 23.

Unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja na području Grada Crikvenice neposrednom provedbom Plana mogu se graditi građevine:

- stambene namjene,

- društvene (ili javne) namjene,

- gospodarske namjene,

- ugostiteljsko-turističke namjene,

- prometne i infrastrukturne namjene,

- komunalne građevine.

Članak 24.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevina osnovne namjene navedenih u prethodnom članku graditi pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine u funkciji građevine osnovne namjene.

2.2.1.1. Građevine stambene namjene

Članak 25.

Građevina stambene namjene je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju. Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina stambene namjene.

Osim stambene namjene, u sklopu građevina stambene namjene omogućuje se i poslovna namjena, uključujući i prisustvo tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku ili prostori s izvorom buke jačine veće od 55 dB po danu i 45 dB po noći (u skladu sa posebnim propisima) kao i djelatnosti koje ne privlače povećan promet teretnih vozila.

Članak 26.

Građevine stambene namjene dijele se na:

- obiteljske kuće (slobodnostojeće, dvojne ili u nizu),

- višestambene građevine:

- sa 3 - 4 stana (slobodnostojeće ili dvojne),

- sa 5 - 8 stanova (slobodnostojeće),

- stambeno-poslovne građevine (slobodnostojeće ili dvojne).

Članak 27.

Obiteljska kuća je građevina stambene namjene s najviše dva stana (stambene jedinice), uz mogućnost smještaja pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš (unutar treće jedinice - poslovne), površine do najviše 20% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

Višestambena građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 30% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se višestambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne) sa 3 do 4 stambene, odnosno poslovne jedinice te višestambene građevine (slobodnostojeće) sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.

Stambeno-poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih

sadržaja zauzima između 30 i 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne građevine sa 2 - 4 stambene, odnosno poslovne te stambeno - poslovne građevine sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.

U građevinama stambene namjene (osim obiteljske kuće) mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu prema posebnim propisima.

. Obiteljska kuća

Članak 28.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi obiteljske kuće i to: slobodnostojeće, dvojne i u nizu.

Obiteljska kuća - slobodnostojeća

Članak 29.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m².

Iznimno, najmanja dopuštena površina građevne čestice unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja iznosi 360 m², što se odnosi isključivo na postojeće katastarske čestice.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 80 m²:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice iznosi 0,3. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0 m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice može biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (k_is) 3,2, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,2.

Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Slobodnostojeće obiteljske kuće moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u obiteljske kuće moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kuća, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz obiteljske kuće - slobodnostojeće mogu se graditi pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine, u skladu sa sljedećim uvjetima:

Pomoćne građevine

Pomoćne građevine su građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji preko 2,5 m² i sl.).

Pomoćna građevina može biti namijenjena i smještaju pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju namjenu osnovne građevine i bez štetnog su utjecaja na okoliš.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu (odnosi se isključivo na garaže) moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Poljoprivredne gospodarske građevine u funkciji građevine osnovne namjene

Na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja (sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz poštivanje slijedećih uvjeta:

- visina iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne građevine se mogu rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Obiteljska kuća - dvojna

Članak 30.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 350 m².

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 60 m²:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) može biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (k_is) 3,2, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,6.

Najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Dvojne obiteljske kuće prislanjaju se jednom stranom uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, dok s drugim dijelovima građevine (istakom) moraju biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u obiteljske kuće - dvojne, moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kuća - dvojnih, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz obiteljske kuće - dvojne mogu se graditi pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine, u skladu sa slijedećim uvjetima: