SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 49. Subota, 24. prosinca 2011.
GRAD CRIKVENICA

70.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09 i 55/11 i 90/ 11), članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 34/09 - ispravak) i Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 16/09), Gradsko vijeće Grada Crikvenice na 31. sjednici održanoj 13. prosinca 2011. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice

I. TEMELJNE ODREDBE

Glava I.

Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 25/07 i 18/08), u daljnjem tekstu: Plan, koje je izradilo poduzeće »URBANISTICA« d.o.o. iz Zagreba.

Glava II.

Plan određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području Grada Crikvenice.

Izmjene i dopune Plana donose se za područje Grada Crikvenice kao jedinice lokalne samouprave, određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94, 69/95, 77/95, 82/95, 43/96, 53/96, 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06, i 125/06).

Granica područja Grada Crikvenice, kao jedinice lokalne samouprave, prikazana je na svim kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Plan određuje osobito:

- osnovne pokazatelje namjene površina,

- uvjete za gradnju u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, a osobito uvjete za određivanje građevnih čestica, izgrađenost i iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine,

- uvjete za gradnju izvan građevinskih područja,

- opće uvjete i standarde opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i drugu infrastrukturu,

- uvjete za gradnju jednostavnih građevina,

- mjere za zaštitu okoliša te očuvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru,

- obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat s pripadajućim prometnim površinama koje ih povezuju sa širim područjem,

- popis i obuhvat važećih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi,

- mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Glava IV.

Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom »Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice«, koji sadrži:

I. Tekstualni dio:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafički dio:

1. Korištenje i namjena površina mj. 1:25.000

1A. Korištenje i namjena površina - promet,

pošta i telekomunikacije mj. 1:25.000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski

sustav mj. 1:25.000

2A. Infrastrukturni sustavi i mreže

- korištenje voda mj. 1:25.000

2B. Infrastrukturni sustavi i mreže

- odvodnja otpadnih voda; obrada,

skladištenje i odlaganje otpada mj. 1:25.000

3. Uvjeti korištenja i zaštite

prostora-područja posebnih uvjeta korištenja mj. 1:25.000

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- područja posebnih ograničenja u korištenju;

područja primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite mj. 1:25.000

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- područja i dijelovi primjene planskih

mjera zaštite mj. 1:25.000

4. Građevinska područja mj. 1:5.000

4.1. Jadranovo

4.2. Dramalj, Crikvenica

4.3. Crikvenica, Selce

4.4. Selce

III Obavezni prilozi

III-1 Obrazloženje

III-2 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije

III-3 Stručne podloge na kojima se temelji prostorno-plansko rješenje

III-4 Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III-5. Zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima

III-6 Izvješće o prethodnoj raspravi

III-7 Izvješće o javnoj raspravi

III-8 Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III-9 Sažetak za javnost

III-10 Stručni izrađivač

- Izvod iz Sudskog registra

- Suglasnost za upis u Sudski registar

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera

- Imenovanje odgovornog voditelja

III -11 Nacrt Odluke o donošenju.

Glava V.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Grad Crikvenica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada,

2. grad Crikvenica - označava naselje Crikvenica,

3. naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu,

4. granica građevinskog područja naselja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica,

5. građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (poslovna), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske građevine, zdravstvene građevine, uređene plaže, javne zelene površine i luka nautičkog turizma (u Crikvenici),

6. zaštićeno obalno područje (ZOP) - je područje koje obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Zaštićeno obalno područje označeno je na kartografskom prikazu br. 3A. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, te na svim ostalim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000. Na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja«, katastarska podloga, mj. 1:5.000 prikazane su i linije od 70 i 100 m od obalne crte,

7. stambena ili poslovna jedinica u smislu ovih odredbi za provođenje je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Garaže, spremišta i drvarnice ne ubrajaju se u dopušten broj stambenih ili poslovnih jedinica za pojedinu vrstu (tipologiju) građevina određenu ovim odredbama za provođenje,

8. slobodnostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina,

9. poluugrađena građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina,

10. gradivi dio čestice je dio građevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice kao što su parkirališta, manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, nenatkrivene terase, cisterne, spremnici i upojni bunari, koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu; potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena; te dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela, reklame i slični elementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine, te i drugi zahvati omogućeni ovim odredbama,

11. regulacijski pravac - granica građevne čestice prema prometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca,

12. građevni pravac - određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela građevine, uključujući i balkon, lođe i terase, prema čestici javne površine,

13. interpolacija - je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu.

14. povijesne jezgre naselja - dijelovi naselja Crikvenica, Jadranovo, Selce i Dramalj, označeni na kartografskim pri

kazima br. 4. Građevinska područja u mj. 1:5.000 unutar kojih se zbog povijesnih i urbanističko-arhitektonskih posebnosti područja i morfologije gradnje ovim Planom propisuju posebni uvjeti gradnje.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE

Članak 1.

Osnovna namjena i korištenje površina određeno Planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

Prostor Grada Crikvenice se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- vodne površine.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture te rekreacijske sadržaje.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 2.

Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. Unutar građevinskog područja naselja prostor je mješovite namjene.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, plaže, groblja,

- luka nautičkog turizma - marina - u građevinskom području Crikvenica centar,

- dom za starije i nemoćne osobe na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj u Crikvenici,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti i sl.

Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 3.

Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu) - K,

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli - T1, kampovi - autokampovi T3),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, uređene plaže - R2),

- groblja - G,

- infrastrukturnu namjenu - IS,

- ostalu namjenu - postojeće vikend naselje Havišće - V,

- površinu za iskorištavanje mineralnih sirovina -E.

Razgraničenje površina iz stavka 1. ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000 te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

Članak 4.

Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na:

- površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima,

- površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl.

Građenje građevina druge namjene od one predviđene ovim Planom na površinama određenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dopušteno, osim u slučajevima navedenim člancima 21. i 22. ovih odredbi za provođenje.

Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice 4 iz članka 123. ovih odredbi za provođenje i kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, br. 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda« i br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 5.

Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na slijedeće namjene:

1. Prometni sustav:

a) površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica, pješački promet), pomorske (luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, luka posebne namjene) i zračne (helidrom),

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

c) građevine sustava zaštite od poplave.

3. Elektroenergetski sustav:

a) transformacijski uređaji,

4. Sustav plinoopskrbe

a) redukcijske stanice.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 6.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 7.

Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 8.

Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodotok Dubračinu.

Morske površine obuhvaćaju:

- površine luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, označenih simbolima na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije« mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5.000,

- plovne putove između luka otvorenih za javni promet,

- rekreacijske zone, unutar kojih je dio mora funkcionalno vezan uz uređene plaže na kopnu.

Razgraničenje morskih površina utvrdit će se prostornim planovima užih područja za pojedina građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 9.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst- Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik

b) Cestovne građevine:

Jadranska autocesta (Trst)/ (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac i

- II. etapa u dionici sa čvorovima: Rupa - Permani - Viškovo - Dražice - Grobničko polje - Mali Svib - Križišće - Jadranovo - Crikvenica (Selce) - Novi Vinodolski (Bribir) - Novi Vinodolski - Senj - Žuta Lokva, u »koridoru u istraživanju« od Permana do Križišća

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za vodoopskrbu:

- regionalni vodoopskrbni sustav

b) Građevine sustava odvodnje:

- sustav Crikvenica

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine:

- prijenosni dalekovod 220kV Meline - HE Senj

5. Telekomunikacijske građevine:

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema,

a) međunarodni TK kabeli I. razine:

- alternativni: Rijeka - Senj.

Članak 10.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Planom se određuju slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednje škole - Crikvenica

b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Crikvenica

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Crikvenica

b) luke posebne namjene:

- luka nautičkog turizma u Crikvenici

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj,

b) Osnovne županijske ceste:

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam

4. Poštanske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- postojeći poštanski uredi u Crikvenici

5. Građevine za vodoopskrbu podsustava:

- »Rijeka«

- »Novi Vinodolski«

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Crikvenica (110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV - postojeći:

- Vinodol - Crikvenica,

- Crikvenica - Senj,

- Crikvenica - Krk.

7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 11.

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice i to za statistička naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Za navedena su naselja utvrđena jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi. Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećeg građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja.

a) Statističko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA1 i četiri izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Crikvenica NA1 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline:

- Crikvenica centar NA11,

- Crikvenica sjever NA12,

- Tončićevo NA13,

- Sopaljska NA14,

- Duga NA15,

- Dubračina NA16,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Crikvenica su:

- Dolac NA17,

- Podbadanj NA18,

- Kotor NA19,

- Dubračina NA110.

b) Statističko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA2 i tri izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Jadranovo NA2 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline:

- Jadranovo centar NA21,

- Kloštar - Perhati NA22,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Jadranovo su:

- Popovići NA23,

- Budići NA24,

- Smokovo NA25.

c) Statističko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA3 i dva izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Dramalj NA3 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline:

- Dramalj centar NA31,

- Kačjak NA32,

- Manestri NA33,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Dramalj su:

- Klanfari NA34,

- Lokvica NA35.

d) Statističko naselje Selce sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA4.

Članak 12.

Naselja u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) su naselja ili izdvojeni dijelovi naselja čija se građevinska područja s više od polovice površine nalaze unutar pojasa od 1000 metara od obale mora. To su sva građevinska područja s izuzetkom: Crikvenica sjever (Ladvić) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Dubračina NA110, Budići (dio) NA24 i Smokovo NA25.

Članak 13.

Ovim se Prostornim planom određuju slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta za građevinska područja naselja Grada Crikvenice:

- II. kategorija uređenosti - podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, odvodnju otpadnih voda na način određen ovim Planom i osiguran propisani broj parkirališnih mjesta.

- III. kategorija uređenosti, osim elemenata II. kategorije, podrazumijeva i rješenu vodoopskrbu i opskrbu električnom energijom.

Članak 14.

II. kategorija uređenosti određena je za slijedeća građevinska područja: Crikvenica sjever (Ladvić) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Dubračina NA110, Budići (dio) NA24 i Smokovo NA25 (sve izvan ZOP - a).

III. kategorija uređenosti određena je za sva ostala naselja i dijelove naselja u obuhvatu ZOP-a.

Članak 15.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju (neizgrađeni dio).

Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Članak 16.

Unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice gradi se neposrednom i posrednom provedbom ovog Plana.

Članak 17.

Za sljedeća građevinska područja naselja za koje je utvrđen samo izgrađeni dio građevinskog područja nije utvrđena obavezna izrada prostornog plana užeg područja i na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana:

- Tončićevo NA 13 (osim dijela za koji je donesen Urbanistički plan uređenja),

- Duga NA15 (osim dijela obuhvaćenog obveznom izradom Urbanističkog plana uređenja),

- Dubračina NA 16,

- Dolac NA17,

- Podbadanj NA18,

- Kotor NA19,

- Dubračina NA110,

- Smokovo NA 25,

- Klanfari NA 34,

- Lokvica NA 35,

- Selce NA 4 (osim dijela za koji je donesen Urbanistički plan uređenja).

Članak 18.

Obavezna izrada planova užih područja (urbanističkih planova uređenja) određena je za slijedeća građevinska područja naselja i izdvojene dijelove naselja, označena na kartografskim prikazima 3.B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000, i na njima se gradi posrednom provedbom ovog Plana:

- Crikvenica sjever - Benići (dio NA12),

- Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12),

- Sopaljska (NA14),

- Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS (čvor Crikvenica zapad),

- Kloštar - Perhati (NA 22),

- Popovići (NA23),

- Budići (dio NA24),

- Kačjak (dio NA32),

- Dramaljsko Selce, Manestri (NA33).

Iznimno, do donošenja planova užih područja iz prethodnog stavka, na tim je područjima moguća gradnja neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja te unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja ukoliko je građevna čestica II. kategorije uređenosti.

2.2.1. Uvjeti za neposrednu provedbu Plana

. Uvjeti neposredne provedbe za građevinska područja naselja s posebnim uvjetima korištenja

Članak 19.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja naselja Kotor (NA19), smještenog unutar registriranog etnološkog područja Kotor, radi visoke ambijentalne očuvanosti monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih građevina utvrđuje se potpuna zaštita povijesnih struktura.

Uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone provodi se stroga kontrola unošenja novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizičke intervencije uz korištenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 20.

Neposrednom provedbom Plana unutar dijelova građevinskog područja naselja Podbadanj NA18 smještenog unutar zone potpuno uništenog područja uslijed rušenja brane Tribalj označene na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000 svi zahvati u prostoru provode se u skladu sa člankom 202. ovih odredbi za provođenje.

Članak 21.

Neposrednom provedbom Plana unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Podbadanj NA18 i Crikvenica sjever NA12 koja su smještena u koridoru planirane priobalne dionice autoceste moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Članak 22.

Neposrednom provedbom Plana unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja Dubračina NA16, Dubračina NA110, Smokovo (NA25), Klanfari (NA34), Lokvica NA35 i Dolac (NA17), smještenih u koridoru planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

. Uvjeti neposredne provedbe po vrstama građevina

Članak 23.

Unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja na području Grada Crikvenice neposrednom provedbom Plana mogu se graditi građevine:

- stambene namjene,

- društvene (ili javne) namjene,

- gospodarske namjene,

- ugostiteljsko-turističke namjene,

- prometne i infrastrukturne namjene,

- komunalne građevine.

Članak 24.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevina osnovne namjene navedenih u prethodnom članku graditi pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine u funkciji građevine osnovne namjene.

2.2.1.1. Građevine stambene namjene

Članak 25.

Građevina stambene namjene je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju. Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina stambene namjene.

Osim stambene namjene, u sklopu građevina stambene namjene omogućuje se i poslovna namjena, uključujući i prisustvo tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku ili prostori s izvorom buke jačine veće od 55 dB po danu i 45 dB po noći (u skladu sa posebnim propisima) kao i djelatnosti koje ne privlače povećan promet teretnih vozila.

Članak 26.

Građevine stambene namjene dijele se na:

- obiteljske kuće (slobodnostojeće, dvojne ili u nizu),

- višestambene građevine:

- sa 3 - 4 stana (slobodnostojeće ili dvojne),

- sa 5 - 8 stanova (slobodnostojeće),

- stambeno-poslovne građevine (slobodnostojeće ili dvojne).

Članak 27.

Obiteljska kuća je građevina stambene namjene s najviše dva stana (stambene jedinice), uz mogućnost smještaja pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš (unutar treće jedinice - poslovne), površine do najviše 20% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

Višestambena građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 30% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se višestambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne) sa 3 do 4 stambene, odnosno poslovne jedinice te višestambene građevine (slobodnostojeće) sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.

Stambeno-poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih

sadržaja zauzima između 30 i 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne građevine sa 2 - 4 stambene, odnosno poslovne te stambeno - poslovne građevine sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.

U građevinama stambene namjene (osim obiteljske kuće) mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu prema posebnim propisima.

. Obiteljska kuća

Članak 28.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi obiteljske kuće i to: slobodnostojeće, dvojne i u nizu.

Obiteljska kuća - slobodnostojeća

Članak 29.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2.

Iznimno, najmanja dopuštena površina građevne čestice unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja iznosi 360 m2, što se odnosi isključivo na postojeće katastarske čestice.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 80 m2:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,3. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0 m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice može biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,2.

Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Slobodnostojeće obiteljske kuće moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u obiteljske kuće moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kuća, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz obiteljske kuće - slobodnostojeće mogu se graditi pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine, u skladu sa sljedećim uvjetima:

Pomoćne građevine

Pomoćne građevine su građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji preko 2,5 m2 i sl.).

Pomoćna građevina može biti namijenjena i smještaju pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju namjenu osnovne građevine i bez štetnog su utjecaja na okoliš.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu (odnosi se isključivo na garaže) moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Poljoprivredne gospodarske građevine u funkciji građevine osnovne namjene

Na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja (sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz poštivanje slijedećih uvjeta:

- visina iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne građevine se mogu rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Obiteljska kuća - dvojna

Članak 30.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 350 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 60 m2:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6.

Najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Dvojne obiteljske kuće prislanjaju se jednom stranom uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, dok s drugim dijelovima građevine (istakom) moraju biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako

nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u obiteljske kuće - dvojne, moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kuća - dvojnih, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz obiteljske kuće - dvojne mogu se graditi pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine, u skladu sa slijedećim uvjetima:

Pomoćne građevine

Pomoćne građevine su građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji preko 2,5 m2 i sl.).

Pomoćna građevina može biti namijenjena i smještaju pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju namjenu osnovne građevine i bez štetnog su utjecaja na okoliš.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu (odnosi se isključivo na garaže) moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Poljoprivredne gospodarske građevine u funkciji građevine osnovne namjene

Na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja (sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz poštivanje slijedećih uvjeta:

- visina iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne građevine se mogu rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Obiteljska kuća - u nizu

Članak 31.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela niza) iznosi 300 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 50 m2:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0 m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0.

Najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.

Obiteljske kuće koje se grade u nizu, bočnim su stranama prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, dok od stražnje granice čestice moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u obiteljske kuće u nizu, moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kuća u nizu, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz obiteljske kuće u nizu mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćne građevine su građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji preko 2,5 m2 i sl.)

Pomoćna građevina može biti namijenjena i smještaju pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju namjenu osnovne građevine i bez štetnog su utjecaja na okoliš.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu (odnosi se isključivo na garaže) moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

. Višestambene građevine

Članak 32.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi višestambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne) koje sadrže 3 - 4 stambene ili poslovne jedinice.

Višestambena građevina - slobodnostojeća

Članak 33.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 100 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,5.

Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje slobodnostojećih višestambenih građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u slobodnostojeće višestambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih slobodnostojećih višestambenih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz višestambene građevine - slobodnostojeće mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Višestambena građevina - dvojna

Članak 34.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 400m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove građevine iznosi 100 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0.

Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0 m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje višestambenih dvojnih građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u dvojne višestambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih dvojnih višestambenih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz višestambene građevine - dvojne mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

. Stambeno-poslovne građevine

Članak 35.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi stambeno-poslovne građevine koje sadrže 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice.

Stambeno-poslovna građevina - slobodnostojeća

Članak 36.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 100 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,5.

Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ukoliko se izvode, ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u slobodnostojeće stambeno-poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz slobodnostojeće stambeno-poslovne građevine mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je gra

đevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Stambeno-poslovna građevina - dvojna

Članak 37.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove građevine iznosi 100 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0.

Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Ukoliko se izvode, ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena). Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Sve vrste ograda izvode se perforirano ili prozračno. Iznimno, u visini od najviše 90 cm ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice i sličnog materijala.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u dvojne stambeno-poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz dvojne stambeno-poslovne građevine mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

2.2.1.2. Građevine društvene (ili javne) namjene

Članak 38.

Građevine za društvenu ili javnu namjenu su:

- upravne,

- socijalne (umirovljenički, učenički, studentski domovi),

- zdravstvene,

- predškolske,

- školske,

- građevine za visoko učilište i znanost,

- građevine za kulturu,

- vjerske građevine (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadržaji),

- ostale građevine društvene ili javne namjene (za političke organizacije, kongresni centri, specijalizirani odgojnoobrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, sportsko- rekreacijske dvorane i sl.)

U svim građevinama društvene ili javne namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Na površinama i građevnim česticama za društvenu ili javnu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Crikvenice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Uvjeti gradnje građevina društvene namjene koje se grade unutar područja obuhvata planova užeg područja definirat će se odredbama za provođenje tih planova.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja grade se građevine društvene (ili javne) namjene od važnosti za Primorsko-goransku županiju (utvrđene člankom 10. ovih odredbi za provođenje), Dom za starije i nemoćne osobe u Crikvenici, građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja NA110 Dubračina te ostale građevine društvene namjene od važnosti za Grad Crikvenicu.

. Dom za starije i nemoćne osobe u Crikvenici

Članak 39.

Dom za starije i nemoćne osobe prve kategorije gradit će se na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj u Crikvenici, na k.č. 8882/1 k.o. Crikvenica. Izgradnja potrebnih sadržaja i vanjskih površina Doma moguća je i na k.č. 8873/1 i 8873/ 3 k.o. Crikvenica.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju Doma:

- kapacitet Doma je 100 - 120 mjesta,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice na kojoj će se graditi sadržaji Doma iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice na kojoj će se graditi sadržaji Doma iznosi 3,0,

- najveća dopuštena visina mjerena od nivelete JTC iznosi 13,0 m.

Najmanja dopuštena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca JTC ne može biti manja od 8,5 m.

Vanjske prostore potrebno je kvalitetno oblikovati i opremiti za boravak korisnika na otvorenom.

. Građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja NA110 Dubračina

Članak 40.

Unutar građevinskog područja naselja označenog kao Dubračina NA110 planira se gradnja građevine društvene namjene prema sljedećim uvjetima:

Najmanja površina građevne čestice za izgradnju građevine društvene namjene iznosi 400 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,6.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m, dok ukupna visina građevine iznosi 7,0 m.

Građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti.

Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 m, osim, iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Uz građevinu iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaža i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

. Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

Članak 41.

Površina građevne čestice za građevinu sa dvije nadzemne etaže (uz uvjet da je druga nadzemna etaža potkrovlje bez nadozida) u pravilu je 40 m2 po djetetu, za građevinu sa tri nadzemne etaže (uz uvjet da je treća nadzemna etaža potkrovlje bez nadozida) 25 m2 po djetetu.

Ukoliko se predškolske ustanove grade u dijelu građevine druge namjene (pretežito stambene) tada se mora osigurati zasebni prostor od najmanje 5 m2 po djetetu neizgrađenog dijela građevne čestice za igru djece na otvorenom.

Minimalna površina građevne čestice iznosi 1200 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 2,5.

Najveća dopuštena visina iznosi 12,0 m, odnosno ukupna visina iznosi 14,5 m.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje pola visine (h/2) i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice.

Parkiranje vozila rješava se na građevnoj čestici, u skladu člankom 133. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina javne i društvene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja kod kojih je koeficijent izgrađenosti (kig) veći od propisanog ovim Planom za nove građevine određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine predškolske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

. Osnovne i srednje škole

Članak 42.

Veličina građevne čestice određena je normativom od 25-40 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.

Brutto površina građevine je oko 4,0 m2/učeniku.

Na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.

Najveća dopuštena visina građevina građevina iznosi 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 14,5 m.

Građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje pola visine (h/2) i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice.

Parkiranje vozila rješava se na građevnoj čestici, u skladu člankom 133. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina javne i društvene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja kod kojih je koeficijent izgrađenosti (kig) veći od propisanog ovim Planom za nove građevine određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je

rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine školske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

. Sportsko-rekreacijske građevine

Članak 43.

Unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom.

Kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvoreni odnosno otvoreni sportski sadržaj iznosi 0,4 (potreban broj parkirališnih mjesta osiguran je na građevnoj čestici) odnosno 0,7 (kada je potreban broj parkirališnih mjesta osiguran unutar građevine ili kupnjom (zakupom) zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu).

Najveća dopuštena visina građevina sukladno usvojenoj tehnologiji gradnje sportskih građevina.

Unutar dijela zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) mogu se urediti manji trgovački, poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom namjenom građevine i nemaju štetne utjecaje na okoliš.

Građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Rekonstrukcija postojećih građevina javne i društvene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja kod kojih je koeficijent izgrađenosti (kig) veći od propisanog ovim Planom za nove građevine određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine sportsko-rekreacijske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

Uz sportsko-rekreacijske građevine mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

. Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti

Članak 44.

Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 2,5.

Najveća dopuštena visina građevina iznosi 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 14,5 m.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje pola visine (h/2) i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice.

Parkiranje vozila rješava se na građevnoj čestici, u skladu člankom 133. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina javne i društvene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja kod kojih je koeficijent izgrađenosti (kig) veći od propisanog ovim Planom za nove građevine određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine zdravstvene, kulturne i socijalne namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

Uz građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

. Vjerske građevine

Članak 45.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,6.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 3,0.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m, s tim da visina zvonika može biti viša.

Najveći dopušteni broj etaža je podrum i dvije nadzemne etaže.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

Građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

2.2.1.3. Građevine gospodarske namjene

Članak 46.

Građevina gospodarske namjene je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom - više od 50% građevinske (brutto) površine namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.

Unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne),

- poslovno-stambene građevine,

- poljoprivredne građevine.

. Građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne)

Članak 47.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene - poslovne:

- površina građevne čestice za građevine poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2,

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0.

Visina građevine gospodarske namjene poslovne mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m dok najveća dopuštena ukupna visina iznosi 12,5 m.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230 te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima ovog Plana za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine gospodarske namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne) mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

. Poslovno-stambene građevine

Članak 48.

Poslovno-stambena građevina je građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (bruto) površine), a sadrži od 2 do 4 poslovne, odnosno stambene jedinice.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi poslovno-stambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne) sa 2 - 4 poslovne odnosno stambene jedinice.

Poslovno-stambena građevina - slobodnostojeća

Članak 49.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 100 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,5.

Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0 m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje slobodnostojećih poslovno - stambenih građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u slobodnostojeće poslovno-stambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz poslovno-stambene građevine - slobodnostojeće mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Poslovno-stambena građevina - dvojna

Članak 50.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove građevine iznosi 100 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0.

Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojeće izgradnje udaljene do najviše 1,0 m od regulacijskog pravca, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje poslovno-stambenih dvojnih građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice građevne čestice.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio građevne čestice između regulacij

skog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz članka 133. ovih odredbi za provođenje, osim u području povijesne jezgre u Selcu gdje to nije moguće.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u dvojne poslovno-stambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Uz poslovno-stambene građevine - dvojne mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

. Poljoprivredne građevine

Članak 51.

Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja su sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.,

Poljoprivredne gospodarske građevine grade se na zasebnim građevnim česticama, uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400m2.

- visina iznosi najviše 6,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,2, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,2,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana.

Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom građevine iz prethodnog stavka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Članak 52.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

U građevinama poslovne namjene mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu prema posebnim propisima.

Članak 53.

Zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja i izdvojenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.1.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 54.

Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova naselja može se graditi nova, rekonstruirati postojeća pojedinačna ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene i to »ugostiteljski objekti« iz skupina: »hoteli«, »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jedno

stavnih usluga«, u skladu s posebnim propisima. Iz skupine »hoteli« mogu se graditi samo vrste: hotel baština, hotel i pansion, odredene posebnim propisima. Iz drugih skupina mogu graditi sve vrste objekata određenih posebnim propisima iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«.

Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu, mora imati odgovarajući pristup na javno - prometnu površinu i osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici.

Članak 56.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za nove građevine ugostiteljsko-turističke namjene:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0. Iznimno, za građevine koje se grade neposrednom provedbom u građevinskim područjima naselja Duga (NA15), izvan obuhvata UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS - čvor Crikvenica zapad, i Selce (NA4) izvan obuhvata UPU Selce - dio NA4, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 4,0.

Članak 56.

Za građevine koje se grade neposrednom provedbom u građevinskim područjima naselja Duga (NA15), izvan obuhvata UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS - čvor Crikvenica zapad i Selce (NA4), izvan obuhvata UPU Selce - dio NA4 najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 18,0 m dok ukupna visina iznosi 21,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m.

Za sva ostala građevinska područja naselja i izdvojene dijelove naselja u kojima se gradi neposrednom provedbom Plana najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 do 230 te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 57.

Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 m, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih posebnim propisima. Iznimno, za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«, udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 m.

Članak 58.

U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena. Iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do visine od 1,0 m, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 m.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. Ova odredba ne odnosi se na rekonstrukcije i zamjenske gradnje unutar povijesnih jezgri naselja.

Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

Za izgradnju ograda primjenjuju se uvjeti određeni ovim odredbama za izgradnju ograda građevina stambene namjene. Iznimno, ograde mogu biti i više ali ne više od 2,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene mora biti u skladu s funkcijom građevine, uz upotrebu svih kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba od 17 - 23o te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena krovišta).

Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu plaže, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 59.

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini i/ ili na građevnoj čestici u skladu s namjenom i člankom 133. ovih odredbi za provođenje. Iznimno, unutar područja povijesnih jezgri naselja investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži mogu zauzimati i do 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

Uz građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže i sl.)

Pomoćna građevina može se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažna. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Pomoćna građevina gradi se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se gradi na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćne građevine nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća građevina može se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se gradi kao građevina na granici građevne čestice, mora od susjedne građevine biti odijeljena vatrobranim

zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se gradi u nizu (odnosi se isključivo na garaže) mora biti s dvije strane prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, mora biti udaljena od te čestice najmanje 4,0 m.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomoćnu građevinu.

Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s točkom 5. ovih odredbi za provođenje.

Za sve građevine obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje (u slučaju vlastitog sustava).

Rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene te prenamjena građevina druge namjene u građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 60.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko - turističke namjene u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina ugostiteljsko-turističke namjene.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

2.2.1.5. Građevine prometne i infrastrukturne namjene

Članak 61.

Građevine prometne i infrastrukturne namjene unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, u skladu s uvjetima ovog Plana i uvjetima nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.

Neposrednom provedbom ovog plana mogu se graditi benzinske crpke prema slijedećim uvjetima:

- gradnja benzinske postaje, s mogućnošću smještaja pratećih sadržaja u funkciji cestovnog prometa (trgovački i ugostiteljski sadržaji, praonica osobnih automobila, sanitarije i sl.);

- benzinska postaja treba biti koncipirana tako da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni broj etaža građevine je jedna nadzemna etaža;

- najveća dopuštena visina dijela građevine u kojoj su smješteni prateći sadržaji iznosi 4,5 metara, dok najviša dopuštena visina prolaznog perona (nadstrešnice) ovisi o primijenjenoj tehnologiji gradnje;

- najmanje 10% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti;

- parkiranje vozila rješava se na građevnoj čestici, u skladu člankom 133. ovih odredbi za provođenje.

2.2.1.6. Komunalne građevine

. Kiosci

Članak 62.

Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Crikvenice.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na ostalim površinama, uz posebnu suglasnost Grada Crikvenice.

. Uređene plaže

Članak 63.

Unutar građevinskog područja naselja određene su uređene morske plaže, prikazane simbolom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj 1:25.000.

Uređene morske plaže unutar građevinskog područja naselja u kojima se gradi neposrednom provedbom Plana utvrđene su na slijedećim lokacijama:

Crikvenica: - Thalassoterapija - Mediteran UP11,

Selce: - Marin - Jadranka - Polača - UP18,

- Češka plaža (Rokan) - UP19.

Uređene morske plaže nadzirane su i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom su uređenog i izmjenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine,i sanitarni uređaji) opremljene, označene i zaštićene s morske strane.

Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja svih naselja omogućuje se uređenje plaža pod slijedećim uvjetima:

- izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i liftovi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

- postavljanje otvorenih tuševa, sanitarnih uređaja, prenosivih kabina za presvlačenje, osmatračnica za nadzornika plaže i sl.,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.),

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,

- izgradnja pješačkih staza i stepenica, oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama, hortikulturno uređenje plaže,

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje),

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

Na potezu od Omorike do Crnog mola, prikazanom na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000, moguće je eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaže.

Potrebno je odrediti postojeći kapacitet plaže i način dobijanja ciljanih kapaciteta plažnih površina. Normativ koji je potrebno osigurati iznosi 4 - 6 m2 plažne površine/ kupaču, u što je potrebno uključiti stalne stanovnike naselja, turiste i posjetitelje.

. Groblja

Članak 64.

Na području Grada Crikvenice smješteno je postojeće groblje unutar građevinskog područja naselja Selce (NA 14) na kojem se gradi neposrednom provedbom ovog Plana.

Na prostoru groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl, te komunalna infrastruktura. Postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.

2.2.2. Uvjeti za posrednu provedbu Plana

Članak 65.

Planom su utvrđena građevinska područja naselja, odnosno izdvojeni dijelovi tih naselja, na kojima se gradi posrednom provedbom ovog Plana, te je za njih propisana obaveza sljedećih planova užih područja:

- UPU Crikvenica sjever - Benići (dio NA12)

- UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12)

- UPU Sopaljska (NA14)

- UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad)

- UPU Kloštar - Perhati (NA 22)

- UPU Popovići (NA23)

- UPU Budići (dio NA24)

- UPU Kačjak (dio NA32)

- UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33).

. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

UPU Crikvenica sjever - Benići (dio NA12)

Članak 66.

Smjernice za izradu UPU Crikvenica sjever - Benići (dio NA12) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera - najvećim dijelom predvidjeti gradnju:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća, višestambenih građevina sa 3-4 jedinice i višestambenih građevina sa 5-8 jedinica, te manjim dijelom stambeno- poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10m;

- višestambenih građevina (sa 3-4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- višestambenih građevina (sa 5-8 stambenih odnosno poslovnih jedinica), na način da je:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2,

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,1,

- najveća dopuštena visina iznosi 14,0 m, dok ukupna visina iznosi 17,0 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2-4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 5-8 stambenih odnosno poslovnih jedinica) na način da je:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2,

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,1,

- najveća dopuštena visina iznosi 14,0 m, dok ukupna visina iznosi 17,0 m.

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE:

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- poslovno-stambenih građevina (sa 5 - 8 poslovnih, odnosno stambenih jedinica) na način da je:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2,

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,1,

- najveća dopuštena visina iznosi 14,0 m, dok ukupna visina iznosi 17,0 m;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54., 57. - 60. uz slijedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti planom užeg područja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12)

Članak 67.

Smjernice za izradu UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- predvidjeti građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene - kompleks boćališta Ladvić,

- definirati uvjete uređenja i gradnje unutar koridora autoceste;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera - najvećim dijelom predvidjeti gradnju:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno - poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- unutar kompleksa boćališta Ladvić najveća dopuštena visina građevina iznosi 12,0 metara, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6 a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,2;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE:

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno - stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54., 57. - 60. uz slijedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Sopaljska (NA14)

Članak 68.

Smjernice za izradu UPU Sopaljska (NA14) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera.

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE:

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54, 57. - 60. uz slijedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 do 23o te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS (čvor Crikvenica zapad)

Članak 69.

Smjernice za izradu UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS (čvor Crikvenica zapad) su:

- na neizgrađenim površinama odrediti optimalnu namjenu i uvjete za novu gradnju, uz osiguranje javnog prostora;

- predvidjeti javne zelene površine (park, dječje igralište);

- poboljšati funkcioniranje postojeće prometne i komunalne infrastrukturne mreže (planiranje novih prometnica, uz rekonstrukciju, proširenje i uređenje postojećih);

- definirati (kompletirati) denivelirano raskrižje (čvor) Crikvenica - zapad, na način da se predvidi spoj (rampa) na Jadransku turističku cestu sa trakom za ubrzanje u smjeru Splita, čime bi omogućilo desno skretanje i uključenje na JTC u zoni čvora;

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10 m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da najveća dopuštena ukupna visina građevine poslovne - pretežito trgovačke namjene iznosi 21,0 m.

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54, 57. - 60. uz sljedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 4,0;

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 18,0 m, dok ukupna visina iznosi 21,0 m;

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18 m;

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m;

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Kloštar - Perhati (NA 22)

Članak 70.

Smjernice za izradu UPU Kloštar - Perhati (NA 22) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera.

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE:

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54., 57. - 60. uz slijedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Popovići (NA23)

Članak 71.

Smjernice za izradu UPU Popovići (NA23) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera.

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10 m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 36. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54, 57. - 60. uz sljedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Budići (dio NA24)

Članak 72.

Smjernice za izradu UPU Budići (NA24) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera.

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54, 57. - 60. uz sljedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 do 23o te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Kačjak (dio NA32)

Članak 73.

Smjernice za izradu UPU Kačjak (NA32) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- definirati uvjete uređenja plaže UP5 u skladu s člankom 63. ovih odredbi za provođenje; preispitati mogućnost smještaja te definirati uvjete gradnje građevina i izvođenja i drugih zahvata;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera.

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10 m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog pro

stora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54., 57. - 60. uz sljedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33)

Članak 74.

Smjernice za izradu UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33) su:

- pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja, sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

- područje gusto izgrađene strukture - potrebno redefinirati mrežu prometnica gdje god je to moguće i povezati ih sa pješačkim vertikalama;

- zadržati postojeći karakter dijela naselja - naselje stambenog karaktera.

Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja:

- GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kuća i višestambenih građevina sa 3-4 jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih građevina sa tihim i čistim djelatnostima, i to:

- obiteljskih kuća sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10 m;

- višestambenih građevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno člancima 33. i 34. ovih odredbi za provođenje, s iznimkom da unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 15 m;

- stambeno-poslovnih građevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno člancima 36. i 37. ovih odredbi za provođenje;

Osim građevina stambene namjene unutar područja obuhvata UPU-a moguć je smještaj i:

- GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za neposrednu provedbu, s iznimkom da površina građevne čestice može biti i manja od 500 m2, u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE

- građevina poslovne namjene, sukladno člancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za provođenje;

- poslovno-stambenih građevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice) sukladno člancima 49. i 50.;

- GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, sukladno člancima 54., 57. - 60. uz slijedeće posebne uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupine »hoteli« iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0.

- najveća visina iznosi:

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »hotel baština« i »hotel«: 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18,0 m,

- za građevine iz skupine »hotela«, vrste »pansion«: 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,

- za građevine iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«: 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 75.

U smislu ovog Plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 76.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

Planom su određena građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene i to za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli i kampovi - autokampovi),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centri i uređene plaže),

- infrastrukturnu namjenu,

- groblja,

- ostalu namjenu.

Članak 77.

U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena gradnja, s iznimkom površine ostale namjene - postojećeg vikend naselja Havišće (V).

Za površine izvan naselja za izdvojene namjene smještene unutar ZOP - a, propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

. Uvjeti za neposrednu provedbu Plana

Članak 78.

Za sljedeća građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene za koja je utvrđen samo izgrađeni dio nije propisana obavezna izrada prostornog plana užeg područja i na njima se dopušta uređenje površina i rekonstrukcija postojećih građevina neposrednom provedbom, u skladu s uvjetima ovog Plana za gradnju građevina odgovarajuće namjene neposrednom provedbom:

- zona poslovne namjene Crikvenica (Podbadanj) - K4, sukladno članku 47. ovih odredbi za provođenje;

- zona sportskog centra Crikvenica (Dubračina) - R13, sukladno članku 43. ovih odredbi za provođenje;

- zona infrastrukturne namjene Crikvenica - IS (benzinska crpka), sukladno članku 61. ovih odredbi za provođenje;

- zona ostale namjene - postojeće vikend naselje Havišće (V) - moguća gradnja obiteljskih kuća unutar izgrađenog i neizgrađenog, uređenog dijela građevinskog područja, prema člancima 29.- 31. ovih odredbi za provođenje te rekonstrukcija u skladu s odredbama ovog Plana o rekonstrukciji građevina stambene namjene, s tim da se omogućava povećanje tlocrtne površine do najviše 20% ukupne tlocrtne površine građevine.

. Uvjeti za posrednu provedbu Plana

2.3.1.1. Gospodarska namjena (poslovna)

Članak 79.

Planom su utvrđena građevinska područja izvan naselja poslovne namjene na kojima se gradi posrednom provedbom ovog Plana, odnosno, za ta je područja određena obaveza izrade planova užih područja (urbanističkih planova uređenja):

- Jadranovo I - K1, površine 0,68 ha, neizgrađena,

- Jadranovo II - K2, površine 2,12 ha, neizgrađena,

- Jadranovo III - K3, površine 1,34 ha, neizgrađena,

- Selce - K5, površine 0,77 ha, neizgrađena,

- Dupci - K6, površine 4,5 ha, neizgrađena.

Članak 80.

Ovim Planom se propisuje obvezna izrada sljedećih urbanističkih planova uređenja:

- UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2),

- UPU Jadranovo III (K3),

- UPU Dupci (K6).

Za zonu poslovne namjene Selce je na snazi Urbanistički plan uređenja zone poslovne namjene Selce K5 (»Službene novine PGŽ« br. 02/11).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka 1. i 2. ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja u mjerilu 1:5.000.

. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2)

Članak 81.

Smjernice za izradu UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2) su:

- moguć razvoj cijelog niza poslovnih djelatnosti;

- pretežito manji proizvodni i skladišni kompleksi (trgovina, manji pogoni - obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl);

- potrebno istražiti prostorne mogućnosti i ograničenja lokacije te kroz analizu raspoloživih podataka o prostoru dati detaljne parametre za dimenzioniranje i prostorni raspored građevina te organizaciju prostora;

- osigurati prostorne preduvjete za optimalnu regulaciju prometa;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice 500 m2; potrebno odrediti primjeren oblik građevnih čestica (najmanja širina, odnosno omjer širine i dubine);

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m, dok ukupna visina iznosi 12,5 m. Iznimno, za pojedine konkretne građevine moguće odrediti i veću visinu, ukoliko je to uvjetovano tehnološkim potrebama;

- potreban broj parkirališnih mjesta obavezno je osigurati unutar građevne čestice;

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjenje pokretljivosti, uvjeti za uređenje građevnih čestica te uvjeti za uređenje zelenih površina odredit će se urbanističkim planom uređenja.

UPU Jadranovo III (K3)

Članak 82.

Smjernice za izradu UPU Jadranovo III (K3) su:

- moguć razvoj cijelog niza poslovnih djelatnosti (proizvodnja bez štetnog utjecaja na okoliš, trgovina, skladištenje, servisi i sl.);

- smještaj korisnika koji svojom veličinom i opsegom djelatnosti zahtjevaju znatniju površinu građevne čestice;

- potrebno istražiti prostorne mogućnosti i ograničenja lokacije te kroz analizu raspoloživih podataka o prostoru dati detaljne parametre za dimenzioniranje i prostorni raspored građevina te organizaciju prostora;

- osigurati prostorne preduvjete za optimalnu regulaciju prometa;

- odrediti oblik i veličinu građevnih čestica u skladu sa karakterom zone;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m, dok ukupna visina iznosi 12,5 m. Iznimno, za pojedine konkretne građevine moguće odrediti i veću visinu, ukoliko je to uvjetovano tehnološkim potrebama;

- potreban broj parkirališnih mjesta obavezno je osigurati unutar građevne čestice;

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjenje pokretljivosti, uvjeti za uređenje građevnih čestica te uvjeti za uređenje

zelenih površina odredit će se urbanističkim planom uređenja.

UPU Dupci (K6)

Članak 83.

Smjernice za izradu UPU Dupci (K6) su:

- moguć razvoj cijelog niza poslovnih djelatnosti (proizvodnja bez štetnog utjecaja na okoliš, trgovina, skladištenje, servisi i sl.);

- smještaj korisnika koji svojom veličinom i opsegom djelatnosti zahtjevaju znatniju površinu građevne čestice;

- potrebno istražiti prostorne mogućnosti i ograničenja lokacije te kroz analizu raspoloživih podataka o prostoru dati detaljne parametre za dimenzioniranje i prostorni raspored građevina te organizaciju prostora;

- osigurati prostorne preduvjete za optimalnu regulaciju prometa;

- odrediti oblik i veličinu građevnih čestica u skladu sa karakterom zone;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m, dok ukupna visina iznosi 12,5 m. Iznimno, za pojedine se konkretne građevine može odrediti i veća visina od navedene, ukoliko je to uvjetovano tehnološkim potrebama;

- potreban broj parkirališnih mjesta obavezno je osigurati unutar građevne čestice;

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjenje pokretljivosti, uvjeti za uređenje građevnih čestica te uvjeti za uređenje zelenih površina odredit će se urbanističkim planom uređenja;

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (hoteli i kampovi - autokampovi)

Članak 84.

Planom su predviđene površine za izgradnju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene. U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena ali se unutar građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar izdvojenog građevinskog područja može urediti jedan stan najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500m uz obalu mora imati najmanje jedan javni cestovno - pješački pristup do obale širine najmanje 15 m.

U zonama ugostiteljsko-turističke namjene mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

Razgraničenje površina ugostiteljsko-turističke namjene određeno je za:

- T1 - hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne, te slične namjene,

- T3 - kampove - autokampove.

Hoteli s pratećim sadržajima (T1)

Članak 85.

Unutar područja vrste »T1 - hotel« podrazumijeva se samo smještajni objekt vrste »hotel i depadansa hotela« prema posebnim propisima. Sukladno posebnim propisima, vrsta »T1 - hotel« ne podrazumijeva mogućnost izgradnje aparthotela, pansiona i guest housea.

Na području Grada Crikvenice predviđena su slijedeća građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja predviđena za smještaj hotela s pratećim sadržajima (T1):

Tablica 1.

Naziv zone

Max. kapacitet
(krevet)

Površina zone/ha

Napomena

Havišće I (Jadranovo) T11

700

10,8

Neizgrađena

Havišće II (Jadranovo) T12

600

8,96

Neizgrađena

Kačjak (Dramalj) T13

800

7,95

Izgrađena

Bršćanovica (Dramalj) T14

200

2,0

Neizgrađena

Omorika (Dramalj/Crikvenica) T15

1.720

14,36

Izgrađena

Miramare (Crikvenica) T16

1.300

12,85

Izgrađena

Nazor - Antić (Crikvenica-Selce) T17

1.980

16,5

Izgrađena

Uvala Slana (Selce) T18

500

4,97

Izgrađena

Planom je određeno izdvojeno građevno područje ugostiteljsko-turističke namjene uz naselja, predviđeno za smještaj hotela (T1), i to:

Tablica 2.

Naziv zone

Max. kapacitet (krevet)

Površina zone/ha

Napomena

Jadranovo sjever (T19)

100

1,59

Neizgrađena

Kampovi - autokampovi (T3)

Članak 86.

Planom su određene slijedeće površine ugostiteljsko- turističke namjene namjenjene smještaju kampova - autokampova s pratećim sadržajima (T1), za koje se propisuje obvezna izrada urbanističkog plana uređenja:

Tablica 3.

Naziv zone

Max. kapacitet
(krevet)

Površina zone/ha

Napomena

Sv. Jakov (Jadranovo) T31

300

2,75

Neizgrađena

Kačjak (Dramalj) T32

120

1,0

Izgrađena

Uvala Slana (Selce) T33

1500

13,0

Izgrađena

Jasenova (Selce) T34

1800

15,7

Neizgrađena

Članak 87.

Ovim Planom se propisuje obvezna izrada slijedećih urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko turističke namjene:

- UPU Havišće I - T11,

- UPU Havišće II - T12,

- UPU Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32,

- UPU Bršćanovica (Dramalj) - T14,

- UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15,

- UPU Jadranovo - sjever - T19,

- UPU Sv.Jakov (Jadranovo) - T31,

- UPU Jasenova (Selce) - T34,

Za površinu ugostiteljsko-turističke namjene Nazor - Antić (Crikvenica-Selce) - T17 na snazi je Urbanistički plan uređenja zone ugostiteljsko - turističke namjene Nazor - Antić (»Službene novine PGŽ« br. 18/08).

Za površinu ugostiteljsko-turističke namjene Miramare (Crikvenica) - T16 na snazi je Urbanistički plan uređenja UPU 24: Miramare Crikvenica (»Službene novine« PGŽ br. 02/09).

Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa - autokampa T33 na snazi Urbanistički plan uređenja (»Službene novine PGŽ« br. 19/11).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka 1. do 4. ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja u mjerilu 1:5.000.

. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

UPU Havišće I - T11

Članak 88.

Smjernice za izradu UPU Havišće I - T11 su:

- izgradnja hotela visoke kategorije (minimalno 4*);

- prostorni raspored, položaj i veličina građevina treba biti u skladu s obilježjem prirodnog krajolika;

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 700 kreveta;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 15 m, dok ukupna visina iznosi 18 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice mora biti sukladno uvjetima iz članka 58. ovih odredbi za provođenje, a iznimno od odredbi članka 58., zelene površine na svakoj građevnoj čestici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti uređene kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- utvrditi detaljne uvjete uređenja, korištenja i zaštite plaže (Čelo - R22,) te smještaj pratećih sadržaja; u skladu s uvjetima ovog Plana;

- prije ishođenja ogovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, potrebno je izgraditi prometni prilaz do zone, te omogućiti priključenje na komunalnu infrastrukturu.

UPU Havišće II - T12

Članak 89.

Smjernice za izradu UPU Havišće II - T12 su:

- izgradnja hotela visoke kategorije (minimalno 4*);

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 600 kreveta;

- prostorni raspored, položaj i veličina građevina u skladu s obilježjem prirodnog krajolika;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena visina građevine 15 m, ukupna visina 18 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno uvjetima iz članka 58. ovih odredbi za provođenje, a iznimno od odredbi članka 58., zelene površine na svakoj građevnoj čestici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti uređene kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- prije ishođenja ogovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, potrebno izgraditi prometni prilaz do zone te omogućiti priključenje na komunalnu infrastrukturu.

UPU Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32

Članak 90.

Smjernice za izradu UPU Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32 su:

- transformacija postojeće izgrađene strukture u hotelske kapacitete visoke kategorije (minimalno 4*), primjerene značaju i atraktivnosti lokacije;

- interveniranje novom gradnjom u prostor ne smije negativno djelovati na postojeći karakter prostora - građevine trebaju položajem i veličinom biti u skladu s obilježjem prirodnog krajolika;

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 800 kreveta;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena visina građevine 15 m, ukupna visina 18 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno uvjetima iz članka 58. ovih odredbi

za provođenje, a iznimno od odredbi članka 58., zelene površine na svakoj građevnoj čestici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti uređene kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- utvrditi detaljne uvjete uređenja, korištenja i zaštite te uvjete smještaja pratećih sadržaja unutar zone uređene plaže (Kačjak - R23), u skladu s uvjetima ovog Plana;

- predvidjeti privez u funkciji zone uređene plaže (Kačjak - R23), maksimalnog kapaciteta 15 plovila. Lokaciju priveza planirati izvan područja šljunčane plaže u uvali Kačjak.

UPU Bršćanovica (Dramalj) - T14

Članak 91.

Smjernice za izradu UPU Bršćanovica (Dramalj) - T14 su:

- izgradnja hotela visoke kategorije (minimalno 4*);

- uz smještajne građevine planirati i građevine vezane uz zdravstveni turizam (klinika i prateći sadržaji);

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 200 kreveta;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena visina građevine 15 m, ukupna visina 18 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno uvjetima iz članka 58. ovih odredbi za provođenje, a iznimno od odredbi članka 58., zelene površine na svakoj građevnoj čestici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti uređene kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- definirati uvjete uređenja plaže (Bršćanovica - UP6), prema članku 63. ovih odredbi za provođenje, preispitati mogućnost gradnje građevina i izvođenja i drugih zahvata te definirati precizne uvjete uređenja i gradnje.

UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15

Članak 92.

Smjernice za izradu UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15 su:

- izgradnja hotela visoke kategorije (minimalno 4*);

- uz smještajne građevine planirati i građevine vezane uz zdravstveni turizam (klinika i prateći sadržaji);

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 1.900 kreveta;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena visina građevine 18 m, ukupna visina 21 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno uvjetima iz članka 58. ovih odredbi za provođenje, a iznimno od odredbi članka 58., zelene površine na svakoj građevnoj čestici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti uređene kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- definirati uvjete uređenja plaže (Omorika - UP10), prema članku 63. ovih odredbi za provođenje, preispitati mogućnost gradnje građevina i izvođenja i drugih zahvata te definirati precizne uvjete uređenja i gradnje.

- moguće predvidjeti povećanje postojećeg kapaciteta plaže - odrediti postojeći kapacitet plaže unutar obuhvata plana i način dobijanja ciljanih kapaciteta plažnih površina; normativ koji je potrebno osigurati iznosi 4 - 6m2 plažne površine/kupaču, u što je potrebno uključiti stalne stanovnike naselja, turiste i posjetitelje; područje predviđeno za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaže prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

UPU Jadranovo - sjever - T19

Članak 93.

Smjernice za izradu UPU Jadranovo - sjever - T19 su:

- izgradnja hotela maksimalnog kapaciteta 100 kreveta;

- uz hotel predvidjeti i sadržaje uslužnih djelatnosti, info punkt i sl.

- moguć smještaj benzinske pumpe;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena visina građevine 15 m, ukupna visina 18 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno uvjetima iz članka 58. ovih odredbi za provođenje, a iznimno od odredbi članka 58., zelene površine na svakoj građevnoj čestici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti uređene kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

UPU Sv. Jakov (Jadranovo) - T31

Članak 94.

Smjernice za izradu UPU Sv. Jakov (Jadranovo) - T31 su:

- realizacija kampa visoke kategorije maksimalnog kapaciteta 300 kreveta;

- poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,

- smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte i ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najmanje 40% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo;

- moguća izgradnja pratećih sadržaja u skladu s predviđenom kategorijom kampa (prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski i drugi pomoćni sadržaji te sanitarni čvorovi mogu se graditi najviše do visine 5 m);

- utvrditi detaljne uvjete uređenja, korištenja i zaštite plaže (Sv. Jakov - R21) te smještaj pratećih sadržaja; u skladu s uvjetima ovog Plana;

- prije ishođenja ogovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, potrebno izgraditi prometni prilaz do zone te omogućiti priključenje na komunalnu infrastrukturu.

UPU Jasenova (Selce) - T34

Članak 95.

Smjernice za izradu UPU Jasenova (Selce) - T34 su:

- realizacija kampa visoke kategorije maksimalnog kapaciteta 1.800 kreveta;

- poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora;

- smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte i ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8;

- najmanje 40% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo;

- moguća izgradnja pratećih sadržaja u skladu s predviđenom kategorijom kampa (prateći trgovačko- uslužni, ugostiteljski i drugi pomoćni sadržaji te sanitarni čvorovi mogu se graditi najviše do visine 5 m);

- prije ishođenja ogovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, potrebno izgraditi prometni prilaz do zone, te omogućiti priključenje na komunalnu infrastrukturu;

- utvrditi detaljne uvjete uređenja, korištenja i zaštite te uvjete smještaja pratećih sadržaja unutar zone uređene plaže (Jasenova - R24), u skladu s uvjetima ovog Plana;

- predvidjeti privez u funkciji zone uređene plaže (Jasenova - R24), maksimalnog kapaciteta 15 plovila. Lokaciju priveza planirati izvan područja šljunčane plaže.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 96.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Crikvenice razvrstane su na sportske centre (R1) i uređene plaže (R2).

Članak 97.

Planom su određene slijedeće površine namjenjene gradnji sportskih centara (R1), za koje se propisuje obvezna izrada urbanističkog plana uređenja:

- Jadranovo (Havišće) - R11, površine 10,07 ha, neizgrađen,

- Dramalj (Ad Turres) - R12, površine 5,76 ha, neizgrađen,

- Selce (Matkino) - R14, površine 2,44 ha, pretežito neizgrađen.

Za površinu sportskog centra Selce (Matkino) - R14 na snazi je Urbanistički plan uređenja Selce - Matkino (»Službene novine PGŽ« broj 44/ 07).

. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

UPU Jadranovo (Havišće) - R11

Članak 98.

Smjernice za izradu UPU Jadranovo (Havišće) - R11 su:

- moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.);

- moguć i smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, vodenog parka (bazeni, tobogani i ostali prateći sadržaji koji su potrebni za funkcioniranje parka), adrenalinskog parka, luna parka i sl.);

- nisu dopuštene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m2;

- ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja; na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina; odnosi između građevina nisu uvjetovani, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od postojećih prometnica;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,9;

- najveća dopuštena visina građevina sportsko-rekreacijske namjene iznosi 8,0 m;

- oblikovanje građevina treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima; krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine; vrsta pokrova i broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja građevine; na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije;

- uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina; najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima u skladu s odredbama ovog Plana.

UPU Dramalj (Ad Turres) - R12

Članak 99.

Smjernice za izradu UPU Dramalj (Ad Turres) - R12 su:

- moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.);

- moguć i smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, vodenog parka (bazeni, tobogani i ostali prateći sadržaji koji su potrebni za funkcioniranje parka), adrenalinskog parka, luna parka i sl.);

- nisu dopuštene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m2;

- ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja; na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina; odnosi između građevina nisu uvjetovani, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od postojećih prometnica;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,2;

- najveća dopuštena visina građevina sportsko-rekreacijske namjene iznosi 12,0 m;

- oblikovanje građevina treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima; krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine; vrsta pokrova i broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja građevine; na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije;

- uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina; najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima u skladu s odredbama ovog Plana.

2.3.1.4. Groblja

Članak 100.

Ovim Planom su na području Grada Crikvenice određene slijedeće zone za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja:

- Crikvenica (Podkotor) - G1, površine 3,06 ha, neizgrađeno,

- Selce - G2, površine 1,09 ha, neizgrađeno.

Za planirano groblje u Crikvenici (G1) na snazi je DPU zone novog groblja Crikvenica - Podkotor (G1) - »Službene novine PGŽ« broj 31/10.

Za planirano groblje u Selcu (G2) na snazi je DPU zone novog groblja u Selcu (»Službene novine PGŽ« broj 03/ 07).

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 101.

Planom je utvrđeno građevinsko područje izvan naselja infrastrukturne namjene kao dio područja na kojem se gradi posrednom provedbom ovog Plana:

- Crikvenica - IS (čvor Crikvenica zapad).

Građevinsko područje iz prethodnog stavka obuhvaćeno je obvezom izrade UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS (čvor Crikvenica zapad), za koji su smjernice definirane člankom 69. ovih odredbi za provođenje.

2.3.1.6. Ostala namjena (V, E)

Članak 102.

Planom su određene slijedeće površine ostale namjene:

- postojeće vikend naselje Havišće (V),

- postojeći kamenolom na lokaciji Podbadanj (E).

Članak 103.

Posrednom provedbom ovog Plana gradi se unutar neizgrađenog dijela vikend naselja Havišće (V).

. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja

UPU neizgrađeni dio postojećeg vikend naselja Jadranovo (Havišće)

Članak 104.

Smjernice za izradu UPU neizgrađenog dijela postojećeg vikend naselja Jadranovo (Havišće) su:

- dopuštena je izgradnja isključivo obiteljskih kuća, sukladno člancima 29. - 31. ovih odredbi, s iznimkom da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine najmanje 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine) najmanje 12 m,

- za građevine u nizu (dio niza) najmanje 10 m.

Članak 105.

Posrednom provedbom ovog Plana gradi se unutar područja za iskorištavanje mineralnih sirovina - postojećeg kamenoloma na lokaciji Podbadanj.

. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja

UPU površine za iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija građevinskog materijala

Članak 106.

Smjernice za izradu UPU površine za iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija građevinskog materijala su:

- planirana je daljnja eksploatacija tehničko-građevnog kamena;

- predviđa se objedinjavanje (spajanje) istražnog prostora (ležišta) i eksploatacijskog polja »Podbadanj« u jedno eksploatacijsko polje;

- prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridržavati odredbi navedenih u važećem Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina;

- metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.). Obavezno je provođenje mjera zaštite spomenika prirode u Guljanovom dolcu, sukladno odredbama ovog Plana;

- rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine);

- lokacijske dozvole za uređenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti na planovima i projektima saniranja istih, a Plan obvezuje izradu programa po pojedinačno završenim etapama eksploatacije i to kao krajobrazno oplemenjivanje u skladu s izdanim uvjetima zaštite prirode;

- minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva II. kategoriju uređenosti (pripremu i pristupni put);

- transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja;

- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora;

- glavni rudarski projekt eksploatacije mora sadržavati prijedlog sanacijskih radova odnosno konačni oblik i uređenje čitavog prostora.

2.3.1.7. Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 107.

Rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske, ugostiteljsko - turističke, sportsko-rekreacijske, infrastrukturne i ostale namjene određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu građevinu, moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima građevine.

Za postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije i ako su najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis) veći od 0,3 odnosno 0,8, te ako je gustoća korištenja veća od 120 postelja/ha, uz uvjet da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice, postojeći koeficijent iskoristivosti i postojeća gustoća korištenja.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 108.

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja moguća je rekonstrukcija.

Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.

Članak 109.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

- građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodnogospodarske i komunalne),

- rekreacijske građevine (osim zatvorenih sportskih građevina).

Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.) te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Građevine iz stavka 1. ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Plana.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 110.

Građevine infrastrukture jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore te komunalne građevine: građevine za uređenje vodotoka i voda i reciklažno dvorište.

Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture utvrđuju se uvažavajući vrednovanje prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

U ZOP-u izvan građevinskih područja nije moguće graditi privez i luke nautičkog turizma, niti izvoditi radove nasipavanja obale i/ili mora.

Građevine u funkciji prometnog sustava su osim cesta i građevine uz cestu potrebne za smještaj radnika - cestara, opreme, vozila i materijala za održavanje i zaštitu cesta u skladu sa Zakonom o javnim cestama.

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

Uvjeti izgradnje građevina za uređenje vodotoka i voda određeni su u poglavlju 5.3.3. »Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda« ovih odredbi za provođenje.

Uvjeti utvrđivanja lokacije, izgradnje i uređenja reciklažnog dvoriša određeni su u poglavlju 7. »Postupanje s otpadom« ovih odredbi za provođenje.

2.3.2.2. Rekreacijske građevine

Članak 111.

Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su ljepota krajolika, prirodni resursi, more i sl.

U rekreacijske građevine spadaju vježbališta i otvoreni sportski tereni i slični prostori, namijenjeni aktivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu sa svim pratećim sadržajima. Rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti.

Izgradnja rekreacijskih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj.1:25000. Međusobna udaljenost rekreacijskih građevina ne može biti manja od 1500 m.

Članak 112.

Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, klupe za sjedenje i boravak, nadstrešnice, informativne table i putokaze, dječja igrališta, sanitarne čvorove, kioske za informativne i trgovačke djelatnosti i slično, sukladno obilježjima prostora, ali bez izgradnje čvrstih građevina.

Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina te uklanjanje gromača.

Prirodne plaže

Članak 113.

Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže. Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prirodne plaže utvrđene su na slijedećim lokacijama (označeno simbolom oznake PP na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja«, mj 1:5.000):

- PP1: Uvala Vodna,

- PP2: Bršćanovica,

- PP3: »Divlja« plaža,

- PP4: Jasenova I,

- PP5: Uvala Slanica.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 114.

Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja naselja te unutar građevinskih područja površina izvan naselja za izdvojene namjene.

Gospodarske djelatnosti smještaju se u područja iz prethodnog stavka ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja naselja utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 46. - 60.

Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 76. - 83.

3.1. Primarni sektor

Članak 115.

Budući razvitak primarnog sektora gospodarstva na području Grada Crikvenice temelji se na slijedećim postavkama:

- šumarstvo će bazirati svoju djelatnost na pošumljavanje erodiranih površina u zaleđu, na zaštitu i uređenje pješačkih staza, njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu,

- za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje površine, i to za uzgoj povrtnih kultura i dijelom za voćarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu te promovirati razvitak ekološke poljoprivrede,

- ribarstvo ima relativno ograničene uvjete razvoja, a potrebno je pridržavati se sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova,

- razvoj lovstva podrazumijeva održavanje postojećih lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina i provođenje mjera zaštite divljači, u okvirima lovnogospodarske osnove.

3.2. Sekundarni sektor

Članak 116.

Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaćaju:

- daljnju eksploataciju tehničko-građevnog kamena na lokaciji »Podbadanj«,

- prerađivačka industrija i obrtnički pogoni imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti.

3.3. Tercijarni sektor

Članak 117.

Razvitak turizma na području Grada Crikvenice treba se temeljiti na smjernicama Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije.

Za hotele se utvrđuje potreba podizanja razine ponude na 3 i 4/5 zvjezdica, uz poštivanje kodeksa ponašanja u prostoru i standarda izgradnje i opremanja te očuvanje ambijentalnih vrijednosti. Potrebno je spriječiti prenamjenu hotela u neturističke svrhe, a novu izgradnju strogo kontrolirati u okvirima kodeksa ponašanja. To prvenstveno znači da na razini destinacije treba nastaviti započeti ciklus restrukturiranja smještajnih kapaciteta i oplemenjivanja sadržaja uz uvažavanje i strogo poštivanje međunarodnih standarda. Hoteli se na ovoj destinaciji moraju postupno specijalizirati za različite ciljne skupine korisnika (kongresni, zdravstveni, sportski..). Glavnim planom razvoja turizma predviđena je slijedeća koncepcija hotela (postojećih i planiranih):

- Hotel International: nautičari, klub - hotel

- Hotel Miramare: poslovni, odmorišni

- Hotel Esplanade: odmorišni, konferencijski

- Hotel Therapia: odmorišni, konferencijski

- Hotel Vila Ružica: odmorišni, edukativni

- Hotel Park: odmorišni

- Garni hotel Zagreb: plažni hotel

- Hotel Crikvenica: odmorišni

- Hotel Kaštel: odmorišni, povijesni

- Hotel Omorika: odmorišni - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko-rekreativni resort

- Turističko naselje Ad Turres: odmorišni - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko-rekreativni resort

- Thalassotherapia: zdravstveni tretmani, sportsko- rekreativni resort

- Hotel Mediteran: odmorišni

- Therme Selce: zdravstveni tretmani, sportsko-rekreativni resort

- Hotel Marina: odmorišni

- Hotel Varaždin: odmorišni

- Hotel Selce: odmorišni

- Hotel Slaven: odmorišni, sadržaji na plaži i moru

- Hoteli Jadranka: odmorišni, plažni

- Hotel Esperanto: odmorišni, plažni

- Club hotel Kačjak: ekskluzivni turizam, (casino, zabava), lučica za jahte

- Hotel Bršćanovica: odmorišni

- Hotel Rivijera s depadansama: odmorišni, plažni

- Hotel Vali: odmorišni, plažni

- Grand hotel: odmorišni, boutique

- Hotel Dramalj: ronilački (Dive)

- Hotel Havišće: sport, rekreacija

- Boutique hotel Slovenski dom Jadranovo: sport

Navedene koncepcije su usmjeravajuće, te će se detaljno sagledati u sklopu izrade planova užih područja.

U sektoru privatnog smještaja u narednom razdoblju treba:

- stimulirati pretvaranje privatnog smještaja u obiteljske i butiq hotele visoke razine ponude,

- unaprijediti kategorizaciju i ujednačiti sustav oznaka (osnovna ponuda, viša razina ponude i luksuzna ponuda),

- uvjetovati poštivanje međunarodno prihvaćenih standarda i u ovoj kategoriji ponude usluga smještaja i prehrane,

- predvidjeti da i uređenje okoliša bude kriterij kategorizacije,

- privatni smještaj razvijati ovisno o trendovima interesa ciljnih korisnika,

- mjerama ekonomske politike eliminirati »crno tržište«, posebno politikom oporezivanja.

Osnovni ciljevi razvoja trgovine su:

- povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista,

- modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog asortimana,

- proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika,

- poboljšanje stručne razine prodavačkog i menedžerskog osoblja radi racionalizacije trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge,

- veća afirmacija grada Crikvenice kao turističko-trgovinskog centra.

Promet i veze će i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i putnika, a naročito će ubrzano rasti cestovni promet uslijed planiranih dogradnji cestovne infrastrukture.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 118.

Planom su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 119.

Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

U predškolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojeće kapacitete (dječji vrtić u Crikvenici s područnim jedinicama u Selcu, Dramlju i Jadranovu).

Planom se zadržavaju postojeće osnovne škole u Crikvenici, koje je potrebno kontinuirano opremati potrebnim sadržajima.

Srednješkolsko obrazovanje i nadalje će biti zastupljeno s postojećom srednjom školom u Crikvenici, koja obuhvaća gimnaziju i stručne programe.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 120.

Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Crikvenicu su sadržaji primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u okviru Doma zdravlja u Crikvenici i stanice hitne medicinske pomoći, a sekundarna preko specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia Crikvenica i poliklinika.

Za primarnu zdravstvenu zaštitu neće biti potrebno angažirati značajnije prostorne kapacitete, već je brigu potrebno usmjeriti na osiguranje kvalitetnije medicinske opreme i omogućavanje bolje zdravstvene zaštite turista.

U djelatnosti socijalne skrbi planira se izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 121.

Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Crikvenicu su kino, muzej, galerija, knjižnica i čitaonica, te pojedinačne sportske građevine.

Koncepcija budućeg razvoja kulturnih djelatnosti obuhvaća sljedeće postavke:

- centar Crikvenice trebalo bi namijeniti prvenstveno kulturi, pa bi u njemu trebalo locirati kulturne ustanove i održavati redovito priredbe kako bi se tu stvorili prepoznatljivi kulturni ugođaji, a za održavanje raznovrsnih kulturno-umjetničkih priredbi trebalo bi izgraditi dom kulture,

- osigurati potrebne prostore za postojeće i nove kulturne ustanove: za narodnu knjižnicu u zgradi stare škole, za koncertnu dvoranu, muzeje, polivalentni umjetnički centar u ateljeu Zvonka Cara, za više galerija i zbirki (ribarska, arheološka, etnozbirka, zbirka Klović, namještaj obitelji Babarović i sl.) te za normalan rad kulturno-umjetničkih društava;

- održavati, zaštititi i turistički valorizirati postojeću povijesno-kulturnu baštinu (ostatke utvrda i dvoraca, starije crkve i spomenike, arheološke lokalitete i sl.),

- formirati etno zonu koja bi obuhvatila područje od Dramlja do Selca uključivo lokalitet Kotor, u kojoj bi se njegovali stari običaji, narodne nošnje, narodne pjesme i druge folklorne vrijednosti,

- razviti trajnu suradnju i koordinaciju između Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske u poduzimanju zajedničkih kulturnih akcija i u zaštiti kulturnopovijesne baštine Vinodolskog kraja.

Sportsko-rekreativne djelatnosti trebaju biti još zastupljenije u turističkoj ponudi, a prednost treba imati izgradnja višenamjenske sportske dvorane, te otvorenog i zatvorenog plivačkog bazena u Crikvenici. Postojeći sportsko-rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima.

Vjerske građevine u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u člancima 45. ovih odredbi za provođenje.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 122.

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,

- energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije).

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br.2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mj. 1:25.000.

Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 9. i 10. ovih odredbi za provođenje.

Članak 123.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 4.

5.1. Prometna infrastruktura

Članak 124.

Planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog i željezničkog), pomorskog i zračnog prometa.

Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«,mj. 1:25.000

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 125.

Planom je određena osnovna mreža cesta koju na području Grada Crikvenice čine:

- autoceste,

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

Mrežu autocesta i državnih cesta na području Grada Crikvenice čine:

- autocesta:

(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana);

- državne ceste:

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj (postojeća),

- spojna cesta od čvora Jadranovo na JTC (planirana),

- spojna cesta od čvora Selce na županijsku cestu za Bribir (planirana).

Županijske ceste na području Grada Crikvenice su:

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam (postojeća),

- Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - »Lujzijana« (postojeća).

Lokalne ceste na području Grada Crikvenice čine:

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Jadranova (postojeća) - bivša Ž 5088,

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Dramlja (postojeća) - bivša Ž 5090,

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Crikvenice (postojeća) - bivša Ž 5091,

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) do Selca (postojeća) - bivša Ž 5092,

- Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica (planirana),

- Podbadanj - Mavrići (postojeća),

- Crikvenica - Barci (postojeća),

- Crikvenica - Dramalj - Kačjak (Ul. Br. dr. Sobol, Ul. M. Muževića - postojeća)

- Klanfari - Kačjak (planirana),

- Murvenica - Sopaljska (planirana),

- spoj od JTC istočno i zapadno na planiranu prometnicu Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica.

- spoj od JTC na Tomislavovu ulicu.

Članak 126.

Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 4. članka 123. ovih odredbi za provođenje.

Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, ili je odgovarajućim aktom određena građevna čestica nove prometnice, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete nadležnog tijela Grada Crikvenice ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se zadržava postojeći građevinski pravac građevine.

Članak 127.

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne ili nerazvrstane ceste.

Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste iznosi najmanje 2,75 m.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5 m.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.

Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 2. ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za jednosmjerni promet, ili pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a najveće duljine 70,0 m, za najviše 2 građevine stambene namjene.

Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na prometnu površinu može se osigurati pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m i to samo:

- kod gradnje novih građevina (interpolacija) u jezgrama naselja ili rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevinskog područja naselja kod kojih su već zatečeni lokalni uvjeti takvi da onemogućuju neposredan pristup na javno-prometnu površinu, osim pješačkim prolazom ili stubištem;

- kod rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javnu površinu ima elemente prolaza ili stubišta.

Postojeća stepeništa, puteve i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te planirati prostor za izgradnju novih, odnosno produženje postojećih.

Državne ceste

Članak 128.

Ovim Planom utvrđena je trasa nove državne ceste (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana), širine koridora 200 m. Priključenje cestovnog sustava područja Grada Crikvenice na priobalnu dionicu autoceste planirano je preko čvorova Jadranovo (na zapadu) i Selce (na istoku).

Na dionici državne ceste čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj na dijelu koji prolazi kroz područje Grada Crikvenice planira se dovršenje čvora Ad Turres u cilju povećanja dostupnosti na lokalnoj razini.

Na dionici državne ceste čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj dopuštaju se sljedeći zahvati:

- proširenje raskrižja u razini, ubacivanjem dodatnih traka za lijevo i desno skretanje i uređivanje raskrižja, po potrebi, kao kanaliziranih raskrižja (četverokraka raskrižja, T - raskrižja, rotori),

- uređenje raskrižja u više razina,

- izvođenje ugibališta za vozila javnog prijevoza sa stajalištima , uređivanje nadstrešnica za putnike,

- ugradnja zaštitnih ograda (odbojnika) na opasnijim dionicama prometnice,

- uređenje svih nepreglednih raskrižja, poboljšanjem horizontalne i vertikalne signalizacije.

Zahvati navedeni stavkom 3. ovog članka ne smatraju se promjenom postojeće trase, te se shodno tome ne prikazuju u grafičkom dijelu Plana.

Planom su utvrđene i trase novih spojnih cesta od planiranog čvora Jadranovo na JTC, odnosno od čvora Selce na županijsku cestu prema Bribiru. Širine koridora navedenih prometnica iznose 100 m.

U cilju zaštite postojećih državnih cesta potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste u skladu s Zakonom o cestama.

Županijske i lokalne ceste

Članak 129.

Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije, promjene trase i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.

Za planirane prometnice, odnosno dijelove prometnica navedene u članku 125., stavci 3. i 4. utvrđuju se koridori širine 70,0 m, odnosno 20,0 m.

Na dionici županijske ceste Selce-Jargovo-Bribir kod zone poslovne namjene Selce (K5) dopuštaju se sljedeći zahvati:

- promjena trase i proširenje (uređenje) raskrižja (tipa T ili kružnih ovisno o raspoloživom prostoru u razini, ubacivanjem dodatnih traka, za lijevo i desno skretanje,

- izvođenje ugibališta za vozila javnog prijevoza sa stajalištima, uređivanje nadstrešnica za putnike,

- ugradnja zaštitnih ograda (odbojnika) na opasnim dionicama prometnice,

- izvođenje ugibališta za vozila HEP-a radi izgradnje trafostanice za poslovnu zonu,

- otvaranje (izgradnja) zona preglednosti,

- izgradnja i uređenje vidikovca sa prostorom za parkiranje.

Raskrižja

Članak 130.

Planom su definirane lokacije na kojima se predviđa rekonstrukcija raskrižja (oznake R1 - R7), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 - »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, u mjerilu 1:25.000. Rekonstrukcija se odnosi na promjenu tipa rakrižja i poboljšanje prometno tehničkih elemenata u zoni raskrižja za koja su izrađena idejna rješenja. Navedene izmjene se odnose na slijedeće lokacije/raskrižja:

- raskrižje oznake R1 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Info točka na D8 Jadranovo« (br. projekta 10-034-7, kolovoz 2010);

- raskrižje oznake R2 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Cesta Jadranovo ulaz - zapad (Ž5008);

- raskrižje oznake R3 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Raskrižje na D8 Jadranovo istok - Smokovo« (br. projekta 10-034-1, kolovoz 2010);

- raskrižje oznake R4 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Raskrižje na D8 Dramalj zapad (Ž5090) - Klanfari« (br. projekta 10-034-2, kolovoz 2010);

- raskrižje oznake R5 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Raskrižje na Ž5091 spoj D8 - naselje Duga« (br. projekta 10-034-4, kolovoz 2010);

- raskrižje oznake R6 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Raskrižje na Ž5091 spoj naselja Sopaljska« (br. projekta 10-034-5, kolovoz 2010);

- raskrižje oznake R7 - rekonstrukcija raskrižja temeljem Idejnog rješenja »Raskrižje na D8 Selce zapad (Ž5092)« (br. projekta 10-034-5, kolovoz 2010).

Nerazvrstane ceste

Članak 131.

Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet.

Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m

ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom 1. ovog članka.

Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m od osi postojeće ceste.

Sve novoplanirane nerazvrstane prometnice moraju imati obostrani nogostup najmanje širine 1,25 m.

Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 128. ovih odredbi za provođenje.

Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti će se odrediti odlukama nadležnog tijela Grada Crikvenice.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 132.

Planom su utvrđene postojeće i nove pješačke staze na području Grada Crikvenice i to:

- Jadranovo (Perhati) - Kačjak, dužine 2,0 km (planirana),

- »Kirski put« od ušća Dubračine do Podbadnja (postojeća),

- »Ljubavna cestica«, (postojeća),

- Crikvenica - Barci (postojeća).

Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.

Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani).

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 133.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz stavka 3. ovog članka, osim u području povijesne jezgre u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu gdje to nije moguće.

Unutar povijesnih jezgri Crikvenice, Dramlja, Jadranova i Selca, definiranih grafičkim dijelom Plana, moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta i izvan građevne čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini ili iznimno na javno-prometnoj površini (prema lokalnim uvjetima).

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar građevne čestice građevine osnovne namjene su:

- unutar građevne čestice obiteljske kuće i višestambene građevine potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po stanu (na čestici ili u pomoćnoj građevini - garaži),

- unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene i građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini, prema sljedećim smjernicama za projektiranje:

- uredski sadržaji: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25 - 30 PM/1000 m2 korisne površine),

- trgovački sadržaji: 1 PM/30 m2 korisne površine (33 PM/1000 m2 korisne površine),

- industrijski sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 - 8 sjedala,

- škole: 1PM/učionici,

- dom kulture, sportsko-rekreativne građevine i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja 1 PM/20m2 korisne površine.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine.

Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini, na istoj građevnoj čestici.

Članak 134.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide,

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 135.

Planom se omogućava i izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Garaža je zatvoren, a parkiralište otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže se mogu graditi kao:

- pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, sukladno odredbama članka 24. ovih odredbi za provođenje,

- garaže i parkirališta kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta. Izdvojene garaže planiraju se s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta, dok broj izdvojenih parkirnih mjesta nije ograničen.

Za skupne garaže određuju se slijedeći uvjeti građenja:

- sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno poglavljem 5. ovih odredbi za provođenje,

- za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

- najviša visina građevine iznosi 7.5 m,

- najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3.5 m,

- skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

Uvjeti građenja parkirališta su:

- najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem parkirnih mjesta iz alineje 2. stavka 1. ovog članka,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0,

- parkirališta na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta,

- parkirališta se mogu uređivati i na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

Članak 136.

Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem normativa iz članka 133. stavak 2. ovih odredbi za provođenje, odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Planom.

Za proizvodne, trgovačke, poslovne te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje akta kojim se odobrava gradnja utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

5.1.1.2. Željeznička infrastruktura

Članak 137.

Planirana željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst- Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Planom vodi u koridoru širine 400 m.

Uvjeti za izgradnju unutar koridora navedenog u stavku 1. ovog članka utvrđeni su člankom 22. ovih odredbi za provođenje.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 138.

Raspored luka otvorenih za javni promet, luke posebne namjene, privezišta i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Luke otvorene za javni promet

Članak 139.

Na području Grada Crikvenice luke otvorene za javni promet su:

- luka Crikvenica (županijskog značaja),

- luka Jadranovo (lokalnog značaja),

- luka Selce (lokalnog značaja),

- luka Perčin (lokalnog značaja),

- luka Bršćanovica (lokalnog značaja),

- luka Pazdehova (lokalnog značaja),

- luka Omorika (lokalnog značaja),

- luka Crni molo (lokalnog značaja),

- luka Podvorska (lokalnog značaja),

- luka Slana (lokalnog značaja).

Lučko područje dijeli se na operativni dio luke, komunalni dio luke i ukoliko ima prostora i potrebe, nautički dio luke.

Operativni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja. Komunalni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti. Nautički dio luke je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila.

Prostorni raspored sadržaja, odnosno namjena pojedinih dijelova luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja utvrdit će se planovima užih područja.

U svim lukama moguće je neposrednom provedbom Plana graditi i rekonstruirati građevine koje su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom luke (rekonstrukcija obale, rekonstrukcija i izgradnja gatova, privezišta, pasarela, nasipa, postava dizalica, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajućim priključnim mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne rasvjete i slično), te postava privremenih montažnih objekata i naprava koje se postavljaju tijekom turističke sezone temeljem godišnjeg Plana lokacija za postavu privremenih objekata.

Luka posebne namjene

Članak 140.

Luka posebne namjene na području Grada Crikvenice je planirana luka nautičkog turizma (marina) u Crikvenici.

Kapacitet marine iznosi max. 200 vezova, a način korištenja luke nautičkog turizma utvrđen je Urbanističkim planom uređenja Crikvenica centar.

Privezišta

Članak 141.

Privezišta su izdvojena lučka područja koja su opremljena za sigurno vezanje plovila.

Privezišta (lučice) su označena simbolom P na kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000 na slijedećim lokacijama:

- privezište Grabrova,

- lučica Grabrova,

- privezište Perkov mul,

- lučica Ertak,

- lučica Vodna,

- privezište Bršćanovica,

- lučica Dramalj,

- lučica Vrtina,

- lučica Ad Turres,

- lučica hotela Miramare,

- privezište lučica Dubračina,

- privezište Bazeni Selce.

Kod postojećih privezišta moguće je neposrednom provedbom Plana vršiti rekonstrukciju i sanaciju postojeće infrastrukture i obale u osnovnoj namjeni privezišta.

Izgradnja privezišta nije dopuštena izvan građevinskog područja.

Plovni put

Članak 142.

Akvatorijem područja Grada Crikvenice prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka.

Osim plovnog puta iz 1. stavka, Planom su definirani i plovni putovi za ostale luke otvorene za javni promet iz članka 139. ovih odredbi za provođenje.

Plovni putevi iz 1. i 2. stavka prikazani su na kartografskom prikazu prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000.

5.1.3. Zračni promet

Članak 143.

Plan određuju smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na nogometnom igralištu u Jadranovu, unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar (R11).

Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja zone Jadranovo - Havišće.

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

Članak 144.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1A. »Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000.

Planom je određena trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik, duž planirane priobalne dionice Jadranske autoceste.

Poštanske jedinice zadržavaju se u Crikvenici, Jadranovu, Dramlju i Selcu.

5.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

Članak 145.

Razvoj telekomunikacijske mreže podrazumijeva ugradnju novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva i to UPS Smokovo i UPS Benići, čime će se postići kvalitetniji prijenos unutar pristupne mreže te izbjeći daljnja proširenja postojećih UPS-ova.

Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne telekomunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

5.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

Članak 146.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu.

Mreža elektroničke pokretne komunikacije

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreža pokretnih komunikacija prema načinu postavljanja se dijeli na:

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

Ishođenje dozvola za građenje građevina elektroničke pokretne komunikacije vrši se sukladno uvjetima određenim ovim Planom te posebnim uvjetima pravnih subjekata u čijem je vlasništvu ili koje upravljanju područjem na kojem se planira gradnja.

U izgradnji elektroničke pokretne komunikacijske mreže na području Grada Crikvenice dati prednost:

- područjima naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene,

- pokrivanju svih značajnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca i priobalnih plovnih putova,

- turistički orijentiranim područjima.

Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova

Planom su određene zone moguće gradnje građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme (samostojeći antenski stup) radijusa 500 m, 1000 m, 1500 m, 2000 m, te označene aktivne lokacije samostojećega antenskog stupa, a prikazane su na grafičkom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000.

Površina zemljišta na kojem se smješta samostojeći antenski stup i povezana oprema je zadana njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.

U pravilu, maksimalna veličina površine, odnosno građevinske čestice, za smještaj samostojećeg antenskog stupa iznosi 350 m2.

Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2m od ruba građevne čestice odnosno površine za redovnu upotrebu građevine.

Za izgradnju samostojećih antenskih stupova koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Samo u slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova.

Objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije.

Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme postojeće antenske stupove i njihovu opremu prilagođavati novim standardima u cilju povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.

Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

Pristupni put građevnoj čestici samostojećeg antenskom stupa mora biti minimalne širine 3,00 m. Za pristupni put samostojećem antenskom stupu koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste.

U zaštićenim područjima novi pristupni put se može formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih institucija.

Elektroenergetski priključak radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije.

Priključak se može izvesti putem alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije.

Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom, obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije.

Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim, ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima područja iz prethodnog stavka.

Valorizacijom krajobraza izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i šireg područja analizirajući:

- fizičke strukture prostora, kao što su topografija, geomorfološke značajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna, prirodne i ekološke posebnosti i sl. te

- kulturno-povijesne datosti kao što su izgrađene - antropogene strukture, etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.

Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza

koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije optimalna, kao i odrediti vrstu, tip i visinu antenskog stupa, te uvjete uređenja i mjere zaštite građevne čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.

Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavni račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu.

Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno:

- na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,

- u građevinskim područjima.

Iznimno od prethodnog stavka, dozvoljava se građenje samostojećih antenskih stupova u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.

Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno na vodnom dobru. U postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta.

Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, planirati minimalni broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenosti i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.

Gradnja samostojećih antenskih stupova u zoni helidroma dopuštena je samo ako se aeronautičkom studijom dokaže da isti ne probijaju zaštitne ravnine i ne ometaju sustave kontrola i veze.

Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (antenski prihvat) na postojeće građevine moguće je uz suglasnost vlasnika te građevine.

5.3. Vodnogospodarska infrastruktura

Članak 147.

Planom je utvrđen sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Crikvenice i prikazan na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda« i 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica provodi se neposrednim provođenjem Plana.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 148.

Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava grada Crikvenice treba biti u skladu sa Vodoopskrbnim planom županije.

Postojeća i potencijalna izvorišta koja opskrbljuju područje Grada Crikvenice nalaze se izvan predmetnog područja - na dijelu Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolske, međutim Grad Crikvenica treba podržavati inicijativu za potrebnim dodatnim ispitivanjima u sklopu izvorišta, kao i na njihovoj zaštiti za očuvanjem kvalitete i izdašnosti.

Potrebno je izraditi potrebne ostale projekte višeg stupnja razrade, te nastaviti sa izradom dokumentacije za potrebe daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim sustavom.

Članak 149.

U sustavu vodoopskrbe Crikvenica - Dramalj planiraju se slijedeći zahvati u prostoru:

- rekonstrukcija transportnog cjevovoda na dionici VS Sopalj do VS Dramalj,

- vodoopskrbni sustav visoke zone Dramlja, sa izgradnjom:

- crpne postaje CP Dramalj,

- vodospreme VS/CP Manestri (400 m3, ca+170, sa crpkama za VS Klanfari),

- vodospreme VS Klanfari (200 m3, ca+230),

- vodoopskrbnom mrežom i objektima (sa povezivanjem naselja Smokovo),

- vodoopskrbni sustav visoke zone naselja Sopalj, sa izgradnjom vodospreme Sopalj 3 i ostalim pripadajućim vodoopskrbnim objektima,

- proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 150.

U sustavu vodoopskrbe Jadranovo predviđa se izgradnja:

- transportnog cjevovoda na dionici VS Dramalj do VS Jadranovo,

- vodoopskrbni sustav visoke zone Jadranova, sa izgradnjom:

- crpne postaje u sklopu postojeće vodospreme Jadranovo,

- vodospreme VS Šepci (200 m3, ca+195),

- vodoopskrbnom mrežom i objektima,

- izgradnja vodospreme VS Kloštar, za potrebe opskrbe istočnog dijela Jadranova,

- proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 151.

U sustavu vodoopskrbe Selce predviđa se izgradnja:

- vodosprema VS Selce 3 i Selce 4, za potrebe opskrbe viših zona naselja te planiranih sadržaja na istočnom dijelu Selca,

- proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 152.

Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 149. - 151. ovih odredbi za provođenje, isti će se definirati temeljem budućeg vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade.

Izgradnja vodoopskrbne mreže moguća je isključivo istovremeno sa izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 153.

Odvodnja na prostoru Grada Crikvenice rješava se razdjelnim modelom kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima. Iznimno se u djelovima povijesne jezgre Crikvenice mogu zadržati elementi mješovitog sustava.

Ovim se Planom utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda sa pripadajućim građevinama i instalacijama

 (kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje i podmorski ispusti) za:

- kanalizacijski sustav Crikvenica,

- kanalizacijski sustav Selce,

- kanalizacijski sustav Jadranovo.

Izgradnja uređaja za pročišćavanje vršiti će se u najmanje dvije faze:

- I. faza: mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini za sva tri uređaja Crikvenica, Selce i Jadranovo,

- II. faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje za Selce i Jadranovo,

- za Crikvenicu se alternativno već u 2. fazi može predvidjeti prelazak na II. stupanj pročišćavanja (najvjerojatnije biološki uređaj sa obradom mulja),

- mulj iz primarne obrade (od taloženja) treba odvoziti na obradu i doradu na jednom mjestu, za što je najprimjerenija lokacija središnjeg uređaja Crikvenica.

Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Članak 154.

Sve građevine trebaju biti priključene na sustav javne odvodnje. Do izgradnje sustava javne odvodnje za građevine poslovne i stambene namjene unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja moguće je iznimno izvesti priključak na nepropusnu sabirnu jamu, temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova. Nepropusna sabirna jama može se koristiti za priključenje objekata sa max. 10 ES. Sabirna jama podrazumijeva višedjelnu nepropusnu sabirnu jamu, bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Sabirna jama mora biti pristupačna vozilima radi povremenog pražnjenja i raskuživanja.

Za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene izvan naselja odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području Grada Crikvenice, unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda za građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10 ES rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova.

Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode treba ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje u slučaju vlastitog sustava.

Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi, te se preporuča koristiti uvjete raspršene odvodnje i manje upojne građevine,

- oborinske vode s ulica, parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400 m2 (ekvivalent 15 parkirnih mjesta) potrebno je, prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno pročistiti putem separatora.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti do kvalitete vode određene posebnim propisima.

Članak 155.

U sustavu odvodnje Crikvenica predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

Kratkoročno razdoblje:

- kanalizacija Kotorske ulice sa priključkom nove sportske dvorane, nastavak gradnje kanalizacije u predjelu Dramlja.

Srednjeročno razdoblje:

- izgradnja dovodnog i odvodnog sustava do središnjeg uređaja uključujući izgradnju nove crpne stanice Igralište i rekonstrukciju na crpnoj stanici Parkiralište,

- dovodni sustav sastoji se od dva tlačna voda 1 300 mm i 1 350 mm i dvije dionice gravitacijske kanalizacije 1 500 i 1 600 mm ukupne duljine 2160 m,

- odvodni sustav od središnjeg uređaja do početka podmorskog ispusta (kopnena dionica ispusta) predviđa se od cijevi 1 560 mm dužine 1550 m, uz produljenje ispusta na ukupnu duljinu od 700 m i rekonstrukciju difuzorske sekcije,

- prva faza izgradnje središnjeg uređaja Crikvenica - mehanička obrada (na finom situ 1 2 mm sa ili bez aeriranog pjeskolova mastolova, uređenje postojećih objekata na lokaciji,

- povezivanje kanalizacije Kačjak sa glavnim obalnim kolektorom i priključkom turističke zone, crpnom stanicom Kačjak sa preljevom u more i tlačnim vodom,

- priključenje kanalizacije u Crikvenici (Benići, Sopaljska).

Dugoročno razdoblje:

- druga faza izgradnje središnjeg uređaja - II stupanj obrade sa obradom mulja,

- sekundarna mreža u naseljima Kačjak, Dramalj (priključak Manestri, Klanfari) i Benići (priključak Zoričići, Dolac i Draga).

Članak 156.

U sustavu odvodnje Selce predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

- izdvajanje oborinskih voda iz sustava sanitarne odvodnje radi rasterećenja crpne stanice Slaven,

- rekonstrukcija i produljenje podmorskog ispusta Selce u uvali Slana na udaljenost min. 500 m od obale,

- izgradnja uređaja Selce na lokaciji postojeće taložnice sa izgradnjom u najmanje dvije faze: 1. faza mehanička obrada na finom situ 1 2 mm; 2. faza DAF flotacija (flotacija sa otopljenim zrakom),

- priključenje kanalizacije u zonama novije izgradnje uključujući priključak nove zone u predjelu Jasenova jugoistočno od kampa Selce,

- izgradnja oborinske kanalizacije sa ugradnjom separatora prije ispuštanja u more.

Članak 157.

U sustavu odvodnje Jadranovo predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

- izgradnja razdjelne kanalizacijske mreže u Jadranovu sa tri precrpne stanice, tlačnim vodovima i sigurnosnim preljevima u more,

- izgradnja 1. faze uređaja Jadranovo na lokaciji rta Ertak (mehanička obrada na finom situ 1 2 mm),

- podmorski ispust na udaljenosti min 500 m od obale,

- izgradnja sekundarne mreže kanalizacije.

Članak 158.

Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava javne odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta, preporuča se vođenje cjevovoda sustava odvodnje u javnom cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

U sljedećim fazama projektiranja i razrade sustava odvodnje na području Grada Crikvenice preporučuje se:

- detaljnije ispitati stanje starih sabirnih kolektora u obalnoj zoni Crikvenice i Selca te analizirati i utvrditi funkcioniranje preljevnih građevina, utvrditi mjesta značajnije infiltracije mora ili slatkih voda u kanalizacijski sustav. Na temelju rezultata tih ispitivanja izraditi program rekonstrukcije,

- provoditi trajni monitoring rada uređaja i podmorskog ispusta Crikvenica radi dobivanja mjerodavnih podataka za dimenzioniranje više faze obrade,

- obaviti predradnje za izgradnju II. faze uređaja Crikvenica.

5.3.3. Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 159.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovito održavanje korita i vodnih građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Za dionicu Dubračine za koju je utvrđeno inundacijsko područje sukladno Odluci Državne uprave za vode (svibanj 2004.) kojom se utvrđuje vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz desnu i lijevu obalu vodotoka Dubračine, i u širini od 10 m od ruba vodotoka u neuređenom inundacijskom području, odnosno 6 m od vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba regulacijsko - zaštitne vodne građevine koja nije nasip u uređenom inundacijskom području, nije dozvoljeno podizati zgrade, ograde i druge građevine.

Također, u vodotok Dubračinu u inundacijskom pojasu zabranjeno je odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava te graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenog vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Izgradnja sustava održavanja vodotoka, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama.

Prilikom zahvata na uređenju vodotoka s ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije), zahvat treba planirati na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je oblaganje korita neophodno zbog osiguravanja života ljudi i imovine, korito treba obložiti grubo obrađenim kamenom.

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 160.

Sustav elektroopskrbe na području Grada Crikvenice, i to 220 kV i 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, mjerilo 1:25.000.

Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa

Članak 161.

Područjem Grada Crikvenice prolaze tri prijenosna dalekovoda i podmorski kabel:

- DV 220 kV od TS 400/220/110 kV Meline do TS 220/ 110/35 kV HE Senj,

- DV 110 kV od TS 110/35 kV Vinodol do TS 110/20 kV Crikvenica,

- DV 110 kV od TS 110/20 kV Crikvenica do TS 110/20 kV HE Senj,

- podmorski 110 kV kabel prema TS 110/35 kV Krk.

Trafostanica TS 110/20 kV Crikvenica izgrađena je za kapacitet 2 x 20 (40) MVA.

Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede nije predviđena izgradnja novih elektroenergtskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima 1. i 2. ovog članka.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 162.

Distribucija električne energije prema potrošačima na području Grada Crikvenice vrši se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najvećim dijelom izvedeno podzemnim kV kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima.

Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 KV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Trafostanice 20/0,4 kV, 20 kV kabelski vodovi i niskonaponske mreže gradit će se neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.

Područjem Grada Crikvenice prolazi, jednim dijelom svoje trase i 35 kV nadzemni vod TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, a prema planovima elektrodistribucije navedeni vod bi se, nakon izgradnje nove trafostanice 110/20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadržao u funkciji 20 kV napajanja.

Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Članak 163.

Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 164.

Sustav plinoopskrbe na području Grada Crikvenice određen je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, mjerilo 1:25.000.

Koncepcija plinifikacije područja Grada Crikvenice temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Crikvenice je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Za opskrbu prirodnim plinom predviđena je izgradnja tri redukcijske stanice i to:

- RS Crikvenica 1, kapaciteta 550 m3/h,

- RS Crikvenica 2, kapaciteta 6000 m3/h,

- RS Crikvenica 3, kapaciteta 2310 m3/h.

Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode te opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 165.

Planom se predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Crikvenice. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra te prema lokalnim prilikama.

Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih cjelina

Članak 166.

Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja dolina Dubračine. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:

- sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima,

- očuvaju estetske vrijednosti krajobraza,

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore,

- sanira obalni dio Dubračine, odvoženjem nelegalno deponiranog otpadnog materijala.

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 167.

Prirodne vrijednosti štite se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti. Prirodne vrijednosti su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

Zaštićena područja, područja ekološke mreže i područja predviđena za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

Na području Grada Crikvenice temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji »spomenik prirode« zaštićena su dva stara hrasta u Guljanovu dolcu.

Za zaštitu se predlažu u kategoriji značajnog krajobraza područje Vinodola (samo dijelom na području Grada Crikvenice) i u kategoriji spomenika prirode jama Vrtare Male u Dramlju.

U svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti na području Grada Crikvenice određuju se sljedeće mjere:

- u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, te obalno područje (prirodne plaže i stijene), te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.,

- pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode,

- treba ograničiti građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,

- korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave.

Područja ekološke mreže Republike Hrvatske

Članak 168.

Ekološka mreža na području Grada Crikvenice obuhvaća sljedeće:

a) Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

- HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika,

- HR 2001136 koridor za morske kornjače (granično),

- HR 3000255 špilja Jadranovo,

- HR 3000256 jama na punti Ert,

- HR 3000257 Jama Vrtare male.

b) Međunarodno važna područja za ptice:

- HR 1000019 Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika,

- HR 1000033 Kvarnerski otoci (u blizini).

Za područja ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako od područja, koje su propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07).

Za planirani zahvat u područje ekološke mreže koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku mrežu.

Članak 169.

Ugrožene divlje svojte na području Gorskog kotara, Primorja i sjeverne Like su divlja mačka, mrki medvjed, ris i vuk. Smjernice zaštite su sljedeće:

- regulirati lov i sprečavati krivolov,

- osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

- pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti,

- sprečavati zaraštavanje travnjaka,

- osigurati poticaje za očuvanje prirodne raznolikosti (POP).

Smjernice za mjere zaštite u svhu očuvanja stanišnih tipova (kraške špilje i jame, travnjaci ugroženi na europskoj i nacionalnoj razini i cjeloviti kompleks gorskih šuma) su slijedeće:

a) Šume:

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certfikacije šuma,

- prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina po mogućnosti ostavljati manje neposječene površine,

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove,

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

- u gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava, ne koristiti genetski modificirane organizme,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, naročito stabala s dupljama,

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring),

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, pošumnjavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

b) Podzemlje:

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze,

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i u neposrednoj blizini,

- sanirati izvore onečošćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode,

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima,

- očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja),

- očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim, ili ih poboljšati ako su nepovoljni.

Članak 170.

Smjernice zaštite za špilju Jadranovo, jamu na punti Ert i jamu Vrtare male su sljedeće:

- pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti,

- očuvati povoljne stanišne uvjete.

Članak 171.

Smjernice zaštite za međunarodno važna područja za ptice - Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika su slijedeće:

- regulirati lov i sprečavati krivolov,

- osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

- pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti,

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certfikacije šuma,

- prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina po mogućnosti ostavljati manje neposječene površine,

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove,

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

- u gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava, ne koristiti genetski modificirane organizme,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, naročito stabala s dupljama,

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring),

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, pošumnjavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

Članak 172.

Smjernice zaštite za međunarodno važna područja za ptice - Kvarnerski otoci su slijedeće:

- regulirati lov i sprečavati krivolov,

- osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

- pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti,

- zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste,

- prilagoditi ribolov i sprečavati prelov ribe,

- sprečavanje trovanja zvijeri,

- zabrana vožnje plovilima uz gnijezdeće kolonije,

- sprečavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini.

Značajni krajobraz

Članak 173.

Ovim se Planom, temeljem Prostornog plana županije, u kategoriji značajnog krajobraza predlaže zaštita područja Vinodola, čiji se krajnji južni dio nalazi i na području Grada Crikvenice.

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji.

U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Spomenik prirode

Članak 174.

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Na području Grada Crikvenice Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode - rijetki primjerak drveća, zaštićena su dva stara hrasta medunca u Guljanovu dolcu. Temeljem članka 2. »Odluke o proglašenju dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice spomenikom prirode - pojedinačna stabla« (SN br. 3/02 i 6/02), Županijsko poglavarstvo donijelo je »Mjere zaštite za dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice - spomenici prirode, pojedinačna stabla« (SN 23/02). Navedene mjere obuhvaćaju slijedeće odredbe:

- stare hrastove - spomenike prirode - treba obilježiti odgovarajućim tablicama s osnovnim podacima o hrastovima, statusu zaštite i godini proglašenja zaštite,

- zahvati na hrastovima dopušteni su u slučaju opasnosti od odlamanja i pada grana ili izvaljivanja debla, a radi zaštite sigurnosti i života ljudi koji se zateknu u blizini hrastova. Navedene su radnje dopuštene isključivo uz uz ishođenje uvjeta zaštite prirode, koje izdaje nadležno Ministarstvo,

- na starim hrastovima - spomenicima prirode - nisu dopuštene radnje i aktivnosti koje mogu dovesti do uništenja, oštećenja ili promjene svojstva zbog kojih su proglašeni zaštićenim, a poglavito:

- odlamanje i rezanje grana,

- oštećivanje kore, debla i krošnje,

- oštećenje vatrom i

- oštećenje spomenika prirode na druge načine.

Ovim se Planom utvrđuje zona zaštite hrastova, koja obuhvaća područje Guljanovog dolca označeno na kartografskom prikazu br.3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta u korištenju«, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000. U granicama zone zaštite ne dopušta se izvođenje rudarskih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina) niti formiranje završnih kosina površinskog kopa.

Područje spomenika prirode potrebno je ograditi, na udaljenosti min. 10m od utvrđene zone zaštite te ga na taj način zaštititi od prolaska teške mehanizacije i ostalih radova na području eksploatacijskog polja Podbadanj.

Ovim Planom za zaštitu se predlaže jama Vrtare Male u Dramlju. Za ovaj vrijedan dio prirode Grad Crikvenica, temeljem Zakona o zaštiti prirode, treba pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite.

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

Članak 175.

Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine naveden člancima 176. - 179. ovih odredbi za provođenje odgovara kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Planom.

Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Plana u dijelu koji se odnosi na registriranu kulturnu baštinu nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 176.

Arheološka područja na području Grada Crikvenice su:

- 1. Crikvenica: gradina Badanj, registrirano,

- 2. Crikvenica - igralište, registrirano,

- 3. Havišće, registrirano,

- 4. Velika Stražnica, evidentirano,

- 5. Gračišće, evidentirano,

- 6. Sv. Kuzman i Sopalj, evidentirano,

- 7. Kotor i sv. Trojica, evidentirano,

- 8. Drenin, evidentirano,

- 9. Selce, evidentirano.

Arheološki pojedinačni lokaliteti su:

- 10. Kloštar Šiljevički, samostan, evidentirano,

- 11. Kotor: prapovijesna gradina, evidentirano,

- 12. Kotor: Sv. Šimun i Jura Tadej, evidentirano,

- 13. Kotor: Sv. Trojica, evidentirano,

- 14. Selce: antička vila, evidentirano,

- 15. Podmirišće: nekropola, evidentirano,

Predlaže se registracija (upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) lokaliteta koji se ističu povijesnom slojevitošću i vrijednošću dosadašnjih nalaza. Potrebno je nastaviti s arheološkim istraživanjima.

Svaki slučajni nalaz mora se prijaviti nadležnom Konzervatorskom odjelu, i ako se nalazi izvan označenih zona, radi dokumentacije i određivanja smjernica zaštite.

Osnovna smjernica je intaktno očuvanje lokaliteta, te prijava svakog nalaza i konzervatorski nadzor pri svakom kopanju infrastrukture i sličnim radovima. Savjetuje se konzultiranje nadležnog Konzervatorskog odjela pri svakoj planiranoj izgradnji u blizini ili na samom evidentiranom nalazištu ili zoni.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 177.

Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na području Grada Crikvenice su:

- 16. Crikvenica: gradsko naselje, evidentirano,

- 17. Crikvenica (Sopaljska): seosko naselje, registrirano,

- 32. Kotor: seosko naselje, registrirano.

Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Sopaljska (seoska cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu ruralne strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Za naselje Sopaljska potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite.

Drugi stupanj zaštite određen je za evidentiranu povijesnu graditeljsku cjelinu Crikvenica (gradsko naselje). Također, drugi stupanj zaštite ovim se Planom određuje i za jezgru naselja Selce, označenu na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000. Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i temeljem mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

Mjere zaštite za naselje Kotor utvrđene su člankom 19. ovih odredbi za provođenje.

Povijesni sklop i građevine

Članak 178.

Na području Grada Crikvenice registrirane su slijedeće sakralne i civilne građevine:

- 18. Crikvenica: Pavlinski samostan (sakralna građevina),

- 19. Crikvenica: hotel »Miramare« (civilna građevina),

- 20. Crikvenica: hotel »Therapia« (civilna građevina),

- 21. Crikvenica: stambena kuća (civilna građevina),

- 22. Selce: kuća Lončarić (civilna građevina).

Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka 1. ovog članka podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Evidentirane sakralne građevine su:

- 23. Crikvenica: Crkva Uznesenja BDV,

- 24. Selce: crkva Sv. Katarine,

- 25. Selce: crkva Sv. Fabijana i Sebastijana,

- 26. Jadranovo: crkva Sv. Jakova.

Navedene preventivno zaštićene sakralne građevine valja dodatno dokumentirati te provesti upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Evidentirani povijesni sklop utvrđen je za:

- 27. Župna crkva sv. Jelene i župni dvor.

Za povijesni sklop iz stavka 3. ovog stavka nalaže se održavanje i uređenje kontaktnog područja.

Etno zone i etno spomenici

Članak 179.

Na području Grada Crikvenice etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike:

- 28. Kotor (Kotor-Dolac, Draga Srednja, Zoričići), registrirano,

- 29. Dramalj: toš, registrirano,

- 30. Ladvić - etno zona, evidentirano,

- 31. Selce - toš, evidentirano.

Sustav mjera zaštite za Kotor provodi se u skladu sa odredbama članka 19. ovih odredbi za provođenje.

Za registrirano etnološko područje toša u Dramlju utvrđuje se slijedeći sustav mjera zaštite, preuzet iz Rješenja o registraciji:

- zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela,

- vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje, a odredi ih nadležno tijelo.

Zaštita evidentiranih etno zona i etno spomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva očuvanje, sanaciju i rekonstrukciju temeljem mišljenja službe zaštite kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 180.

Gospodarenje svim vrstama i količinama otpada koje nastaju na području Grada Crikvenice osigurat će se u sklopu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom te županijskog sustava za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom.

Prikupljeni komunalni otpad i neopasni proizvodni otpad zbrinjavati će se izvan granice obuhvata ovog Plana na odlagalištu »Duplja« na području Grada Novi Vinodolski, sve do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije Marišćina na području Općine Klana.

Ovim Planom na području Grada Crikvenice utvrđene su lokacije za reciklažno dvorište za prikupljanje komunalnog otpada i za reciklažno dvorište za građevinski otpad, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000.

Članak 181.

Planom je utvrđena lokacija za reciklažno dvorište za prikupljanje komunalnog otpada unutar građevinskog područja naselja Dubračina NA16. Reciklažno dvorište je posebno opremljen prostor namijenjen razvrstavanju i privremenom skladištenju različitih vrsta komunalnog otpada. U reciklažnom dvorištu nije moguće vršiti nikakvu dodatnu preradu otpada već je jedina funkcija skupljanje. Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.

Reciklažno dvorište mora biti ograđeno, a otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju. Podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, a otvoreni spremnici moraju biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda. Reciklažno dvorište mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija.

Izgradnja i uređenje reciklažnog dvorišta provodi se neposrednom provedbom ovog Plana u skladu s zakonom i posebnim propisima.

Članak 182.

Planom je utvrđena lokacija za reciklažno dvorište za građevinski otpad uz postojeći kamenolom »Podbadanj«, unutar površine ostale namjene za koju je propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja.

Reciklažno dvorište za građevinski otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada. Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije,

uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.

Unutar Planom utvrđene površine dopušta se gradnja montažnih i čvrstih građevina - upravne zgrade i pomoćnih prostora, najveće dopuštene površine 100m2 i visine 1 etaže te otvorenih nadstrešnica površine do 80m2.

Članak 183.

Nadležno tijelo Grada Crikvenice dužno je osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom te surađivati s županijom i uz njenu koordinaciju osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

Grad Crikvenica dužna je donijeti Plan gospodarenja otpadom na svom području, usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom RH, Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planom gospodarenja otpadom županije Primorsko Goranske, koji mora sadržavati osobito:

- mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

- mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

- popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

- redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

- izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Ciljevi koji se žele postići u gospodarenju otpadom na području Grada Crikvenice su:

- povećanje udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada,

- spriječavanje nastajanja otpada na izvoru,

- uspostava sistema kompostiranja »zelenog« - biorazgradivog otpada,

- razvijanje svijesti građana za okoliš i održivi razvoj,

- odvojeno sakupljanje tetrapak ambalaže,

- uspostava kontrole i po potrebi dodatnog razvrstavanja komunalnog otpada uz dodatnu naplatu,

- pravilno postupanje i uporaba građevnog otpada.

Grad Crikvenica obavezna je donijeti godišnji plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području i u isti unijeti lokacije neuređenih odlagališta prema redoslijedu sanacija utvrđenom u Listi prioriteta iz »Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije« (»Službene novine PGŽ« br. 34/04).

Članak 184.

Proizvođač otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu te drugih propisa donesenih na temelju istog.

Proizvođač otpada mora svoj otpad predati osobi koja u skladu sa Zakonom ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ ili zbrinjavanje otpada.

Članak 185.

Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Planom se predviđa sustav odvojenog i organiziranog sakupljanja komunalnog otpada i drugog korisnog otpada na mjestu nastanka - primarna reciklaža, i to u proizvodnji i preradi, ustanovama i uslužnim djelatnostima uključujući i turističku djelatnost, kako bi se efikasno provodilo izdvajanje sekundarnih sirovina (papir, karton, staklo, plastika i dr.) te otpadnih tvari.

Kod poslovnih, ugostiteljsko-turističkih i višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada i drugog korisnog otpada putem odgovarajućih posuda ili spremnika za selektivno odlaganje otpada osiguravaju se u pravilu u sklopu građevina, uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup s prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kn.

Članak 186.

Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

Na području Grada Crikvenice isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 187.

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Programa zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, Grad Crikvenica donijeti će Program zaštite okoliša za svoje područje kojim će pobliže regulirati mjere zaštite okoliša iz svoje nadležnosti.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

Ovim se Planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 188.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 189.

Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama - povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, i sl.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 190.

Na području Grada Crikvenice izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

a) I geotehnička kategorija - zona golog krša:

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom,

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima,

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

b) Ia geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša:

- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2,0 m,

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,

- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

c) III geotehnička kategorija - zona fliša:

- stijenska masa potpuno je pokrivena glinovitom korom raspadanja, debljom od 2,0 m (mjestimično),

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- postoji znatna opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja, kao i od erozije,

- upojnost terena u cijelosti je mala, flišna stijenska masa je vodonepropusna,

- teren je manje pogodan za građenje, a potrebna su prethodno provedena detaljnija istraživanja.

d) IV geotehnička kategorija - zona naplavina:

- naplavine su debljine nekoliko metara i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava,

- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja,

- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka,

- teren je u cijelosti manje pogodan za građenje.

U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. Zaštita zraka

Članak 191.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Na području Grada Crikvenice ne predviđa se razvoj djelatnosti koje bi ugrožavale zdravlje ljudi i štetno utjecale na okoliš. Kakvoća zraka na području Grada je I. kategorije, što znači da u naredom razdoblju treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka.

U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru:

- promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

- ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a načela maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim propisima RH,

- za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa, preporučuje se određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft,

- zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u lošiju kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni prostor za buduću izgradnju.

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 192.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnim propisima.

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

Članak 193.

Obalno more na području Grada Crikvenice kategorizirano je kao more II. kategorije.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu sa zakonskim propisima.

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 194.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima.

Za područje Grada Crikvenice potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan.

Akcijskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće buke ili sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke.

Zaštita od buke na području Grada Crikvenice provodit će se primjenom sljedećih mjera:

- sprečavanja nastajanja buke,

- utvrđivanja i praćenja razine buke,

- otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti koje u boravišnim prostorima uzrokuju buku štetnu po zdravlje ljudi.

Za sve zahvate unutar područja obuhvata Plana, za koje se u fazi provođenja Plana utvrdi obaveza provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, u postupku izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, obavezno je ispunjavanje posebnih uvjeta vezano uz provedbu mjere zaštite od buke.

8.5. Mjere posebne zaštite

Članak 195.

Za područje Grada Crikvenice donesena je »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Crikvenice« (»Službene novine PGŽ« broj 18/11) kojom su propisane preventivne urbanističke mjere zaštite, kako bi se umanjile eventualne štetne posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških čimbenika.

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 196.

Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Crikvenice je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 197.

Grad Crikvenica nalazi se u području intenziteta potresa jačine VIIIo MCS.

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Planovima užih područja, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, potrebno je analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Zone za evakuaciju ljudi predstavljaju sve veće javne površine unutar područja obuhvata plana (trgovi, površine javnih parkirališta, parkovi, sportska igrališta i sl.) izvan zone plavljenja. Planovima užih područja potrebno je grafički definirati navedene zone.

Kartografskim prikazom br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000 definirana je glavna zona za deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja (lokacija Podbadanj).

Kritična infrastruktura ugrožena potresom jačeg intenziteta na području Grada Crikvenice je:

- TS 110/20 kV Crikvenica

- neke od 80 TS 20/0,4 kV

- vodovi 20 kV

- vodosprema Mala Draga

- vodosprema »Jadranovo«

- vodospreme »Selce 1« i »Selce 2«

- vodospreme Benići, Sopalj 1 i 2, i Dramalj Therapia

- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

- neki od poštanskih ureda u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu

- telekomunikacijski sustav

- Autobusni kolodvor.

8.5.3 Zaštita od rušenja

Članak 198.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Planovima užih područja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.

Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 199.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Crikvenice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Crikvenice, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N 106.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopdkrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica, ili kod rekonstrukcije postojećih prometnica, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radiuse zaokretanja, sve u skladu s posebnim propisima.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

Temeljem Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupne 2).

Članak 200.

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod poslovno-stambenih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim prorpisima i na iste zatražiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju naselja, da se tjekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara sukladno pozitivnim hrvatskim propisima.

Obvezno obratiti pažnju na to da se da se na mjestima i trasama kuda prolaze dalekovodi ne dopusti gradnja objekata.

Mjere zaštite od požara otvorenih prostora zahtjevaju izradu kartografskog prikaza lociranja prosjeka kroz šume i šumskih putova.

8.5.5. Zaštita od poplava

Članak 201.

Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine u dijelu koji se nalazi na području Grada Crikvenice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava sliva Dubračine. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu, s pritocima Mala Dubračina i Malenica.

Za dionicu Dubračine za koju je utvrđeno inundacijsko područje sukladno Odluci Državne uprave za vode (svibanj 2004.) kojom se utvrđuje vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz desnu i lijevu obalu vodotoka Dubračine, i u širini od 10 m od ruba vodotoka u neuređenom inundacijskom području, odnosno 6 m od vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip u uređenom inundacijskom području, nije dozvoljeno podizati zgrade, ograde i druge građevine.

Do utvrđivanja cjelovitog inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodo

toka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovito održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti smo sukladno Zakona o vodama.

Članak 202.

U području nizvodno od akumulacije Tribalj utvrđeno je područje vodnog vala uslijed rušenja brane Tribalj. Zona definirana kao potpuno uništeno područje uslijed rušenja brane Tribalj određena je na kartografskom prikazu br. 3A. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25000.

Plan zaštite od poplava koji se izrađuje za navedeno područje je operativni plan temeljen na trenutnom, a ne predviđenom - planiranom stanju u prostoru i nadograđuje se sukladno promjenama u izgrađenosti tog prostora.

Mjere zaštite od poplava i proloma hidroakumulacijske brane obuhvaćaju:

- definiranje lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva u slučaju vodnog vala,

- definiranje pravaca evakuacije izvan zona plavljenja,

- obvezu HEP - a o održavanju repera - prikaz stupića koji označavaju zonu plavljenja.

Lokacije sirena za uzbunjivanje stanovništva u slučaju vodnog vala te pravci evakuacije izvan zone plavljenja definirani su kartografskim prikazom br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

Kriteriji za planiranje izgradnje u zoni potpuno uništenog područja definirani su uz suglasnost nadležnih državnih tijela.

U zoni potpuno uništenog područja dozvoljena je:

- interpolacija i rekonstrukcija građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18,

- izgradnja infrastrukturnih građevina unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18,

- izgradnja građevina unutar građevinskog područja naselja naselja Dubračina NA110 (samo manjim dijelom unutar zone potpuno uništenog područja),

- uređenje zone sportsko-rekreacijske namjene Dubračina R13 u skladu s uvjetima ovog Plana.

Kritična infrastruktura ugrožena poplavnim valom uslijed proloma hidroakumulacijske brane u Triblju je:

- TS 110/20 kV Crikvenica

- 8 TS 20/0,4 kV

- Vatrogasni dom

- Dom zdravlja u Crikvenici

- osnovne škole »Vladimir Nazor« i »Zvonko Car«

- gradska sportska dvorana

- nogometni stadion

- poštanski ured u Crikvenici

- telekomunikacijski sustav

- benzinska postaja INA - obala

- Autobusni kolodvor

- dijelovi županijske ceste Ž 5089

- supermarketi, trgovine mješovite robe, pekare u centru Crikvenice.

Zaštita od štetnog djelovanja erozije tla, klizišta

Članak 203.

Na području Grada Crikvenice ne postoje klizišta ili mjesta jakih erozija tla pa se Planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla.

8.5.6. Mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite

Članak 204.

Planom su predviđene sljedeće mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000:

- sirene za uzbunjivanje stanovništva,

- putovi evakuacije u izvanrednim uvjetima, putovi evakuacije ljudi (cestovni, morski),

- lokacije pogodne za formiranje kampova za smještaj evakuiranih osoba,

- zone pogodne za ukop većeg broja ljudi i životinja.

Prilikom izrade planova užih područja posebnu pažnju potrebno je posvetiti ugrađivanju mjera zaštite kod planiranja zona za turističke, zdravstvene, obrazovne, sportske, kulturne, gospodarske namjene, poradi velikog broja korisnika takvih zona i pojačanih rizika.

8.5.7. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 205.

Na području Grada Crikvenice postoje tri benzinske postaje i na tim lokacijama uslijed nesreće može doći do tehničko-tehnoloških opasnosti s teškim posljedicama. Navedene benzinske postaje prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

Promet opasnim tvarima u Gradu Crikvenici odvija se državnom cestom D8 te županijskim cestama Ž5088, Ž5090, Ž5091, Ž5092, Ž5062 i Ž5089. Od opasnih tvari ovim područjem se provoze naftni derivati za opskrbu benzinskih pumpi te ostalih subjekata koji koriste naftne derivate za grijanje.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 206.

Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja te ostalih odgovarajućih propisa Grada Crikvenice.

Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela Grada Crikvenice, a zavisit će o prioritetima koji će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi te vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru.

Članak 207.

Na cjelokupnom području obuhvata Plana, osim područja za koja je uvjetovana izrada prostornih planova užeg područja, Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se dozvoljava gradnja prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima.

Iznimno, Plan se provodi neposredno za zahvate u prostoru od važnosti za državu i Županiju iz članka 9. i 10. ovih odredbi za provođenje.

Članak 208.

Prostorni planovi užeg područja, doneseni prije donošenja ovog Plana, provodit će se prema njihovim odredbama, ukoliko one nisu u suprotnosti s odredbama ovog Plana.

Važeći prostorni planovi užeg područja su slijedeći:

- PUP lučica »Črni molo« (»Službene novine PGŽ« broj 30/ 90 i 10/99),

- DPU »Poliklinika Terme Selce« (»Službene novine PGŽ« br. 33/03),

- DPU hotel »Miramare« (»Službene novine PGŽ« br. 8/ 06),

- DPU zone novog groblja u Selcu (»Službene novine PGŽ« broj 03/07),

- DPU zone »Thalassotherapia« (»Službene novine PGŽ« broj 29/ 08),

- DPU zone novog groblja Crikvenica - Podkotor (G1) - Službene novine PGŽ« broj 31/10,

- DPU zone ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju (»Službene novine PGŽ« broj 02/ 11),

- UPU Selce - Matkino (»Službene novine PGŽ« broj 44/ 07),

- UPU Crikvenica sjever - Hrusta (»Službene novine PGŽ« broj 44/ 07, 16/09),

- UPU Crikvenica centar (»Službene novine PGŽ« broj 18/ 08),

- UPU Dramalj centar (»Službene novine PGŽ« broj 18/ 08),

- UPU Jadranovo centar (»Službene novine PGŽ« broj 18 08),

- UPU zone ugostiteljsko-turističke namjene »Nazor - Antić« (»Službene novine PGŽ« broj 18/ 08),

- UPU Tončićevo (»Službene novine PGŽ« broj 26/ 08),

- UPU Miramare (»Službene novine PGŽ« broj 02/ 09),

- UPU Selce - dio NA4 (»Službene novine PGŽ« broj 55/ 09),

- UPU zone poslovne namjene Selce (K5) (»Službene novine PGŽ« broj 02/11),

- UPU Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa - autokampa T33 (»Službene novine PGŽ« broj 19/ 11).

Područja obuhvata važećih prostornih planova užeg područja ucrtana su u grafičkom dijelu Plana.

Ukoliko rekonstrukcija postojećih građevina nije definirana odredbama važećeg plana užeg područja, provodi se u skladu s odredbama ovog plana za neposrednu provedbu, ovisno o vrsti građevine.

U postupku eventualnih izmjena važećih provedbenih planova trebaju se zadržati okvirni prostorni standardi iz tih planova, odnosno prostorni standardi trebaju biti u skladu sa smjernicama ovog plana za gradnju pojedinog tipa građevina unutar obuhvata propisanih urbanističkih planova uređenja, a što se posebno odnosi na izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica i visinu građevina.

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

Članak 209.

Za područja određena ovim Planom izrađivat će se prostorni planovi užeg područja sukladno odredbama ovog Plana i odlukama o izradi.

Obuhvat prostornog plana užeg područja definiran je u grafičkom dijelu Plana.

Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg područja određeni su posebnim propisom.

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 210.

Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za:

- PPPPO 1 priobalne dionice autoceste i željezničke pruge,

- PPPPO 2 Vinodol.

Granice obuhvata planova iz stavka 1. ovog članka na području Grada Crikvenice prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 211.

Urbanistički planovi uređenja donijet će se za:

a) građevinska područja naselja, odnosno izdvojene dijelove naselja:

- UPU Crikvenica sjever - Benići (dio NA12),

- UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12),

- UPU Sopaljska (NA14),

- UPU Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad),

- UPU Kloštar - Perhati (NA 22),

- UPU Popovići (NA23),

- UPU Budići (dio NA24),

- UPU Kačjak (dio NA32),

- UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33),

b) površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2),

- UPU Jadranovo III (K3),

- UPU Dupci (K6),

- UPU Havišće I - T11,

- UPU Havišće II - T12,

- UPU Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32,

- UPU Bršćanovica (Dramalj) - T14,

- UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15,

- UPU Jadranovo - sjever - T19,

- UPU Sv.Jakov (Jadranovo) - T31,

- UPU Jasenova (Selce) - T34,

- UPU Jadranovo (Havišće) - R11,

- UPU površina za iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija građevinskog materijala,

- UPU neizgrađeni dio postojećeg vikend naselja Jadranovo (Havišće).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4.»Građevinska područja u mjerilu 1:5.000.

Prostorni planovi užeg područja, čija je izrada pokrenuta sukladno Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice« (»Službene novine« PGŽ broj 08/06) i čiji su obuhvati definirani navedenim Programom, izradit će se i donijeti za:

- UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15,

- UPU Dramalj (Ad Turres) (R12).

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 212.

Planom su utvrđena područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz koridore planiranih prometnica (državne i županijske ceste) i željezničke pruge velikih učinkovitosti.

Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima i to ozele

njavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturno-krajobraznim tehnikama.

Do donošenja prostornog plana užeg područja, odnosno izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja za prometnice iz 1. stavka, za područja gdje se neće izrađivati prostorni planovi užeg područja, odnosno dok se te prometnice ne izgrade, u koridorima zaštite prostora prometnica i ostale infrastrukture ne mogu se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja za građevine visokogradnje osim građevina infrastrukture i rekonstrukcije postojećih građevina.

Članak 213.

Područja predviđena za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža, a koja se nalaze unutar obuhvata važećih planova užih područja, prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000, a predviđena su na slijedećim potezima:

- Jadranovo - uvala Grabrova i južnije,

- Dramalj - uz Pazdehovu i južnije,

- Crikvenica / Selce - potez od Podvorske do plaže hotela »Jadranka«,

- Selce - područje Češke plaže.

Članak 214.

Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

Članak 215.

Za građevine i zahvate u prostoru koji su od interesa za razvoj, uređenje i afirmaciju pojedinih namjena, lokacija i cjelina na području Grada Crikvenice, Grad Crikvenica može donositi prostorna i urbanističko - arhitektonska rješenja, projekte i stručne podloge radi komparativne analize te provjere kvalitete, odnosno izbora alternativnih rješenja.

Članak 216.

Za sve zahvate u prostoru koji temeljem posebnih propisa i ovog Plana predstavljaju kulturno dobro ne može se izdati akt kojim se dozvoljava gradnja bez prethodno pribavljenih odgovarajućih posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 217.

Planom predviđena zaštita okoliša provodit će se temeljem programa zaštite okoliša Grada Crikvenice te drugih projekata unapređenja i zaštite okoliša.

Planom predviđena zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodit će se putem detaljnijih istraživanja, izradom studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru.

Za sve zahvate iz stavka 2. ovog članka ne može se izdati akt kojim se dozvoljava gradnja bez prethodno pribavljenih posebnih uvjeta gradnje Hrvatskih voda.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Glava VI.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Glava VII.

Svi zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola i rješenja o uvjetima gradnje, koji su započeti prije stupanja na snagu ovog Plana, dovršit će se sukladno Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije br. 25/07 i 18/08).

Glava VIII.

Elaborat Plana izrađen je u 6 (šest) primjeraka, ovjerava se potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice i pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Elaborat iz stavka 1. ovog članka pohranjuje se u arhivi Grada Crikvenice. Po jedan primjerak izvornika Plana čuva se u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, jedan u Javnoj ustanovi Zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, jedan u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i jedan u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.

Glava IX.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/09-01/13

Ur. broj: 2107/01-07/3-11-88

Crikvenica, 13. prosinca 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
dr. sc. Dragan Magaš, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr