62.
Na temelju odredbi Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/ 11), Odluke
o Prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 49/07), Odluke Općinskog vijeća Općine Viškovo o izradi
detaljnog plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
30/08 i 20/11), članka 35. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/09.), Općinsko vijeće Općine Viškovo, na
24. sjednici održanoj dana 10. studenoga 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja Juraši - DPU 20
I. OPĆE ODREDBE
Odredba
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja Juraši - DPU
20 / (u daljnjem tekstu Plan).
Odredba
2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u
kartografskim prikazima od 1. do 4. Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 2,94
ha.
Odredba
3.
Plan iz Odredbe 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO:
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti
područja u obuhvatu
plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih
vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna
opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja
prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način
korištenja i uređenja površina i planiranih
građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna
infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš.
II. Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih
čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom
mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje
cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste
nadmjesnog
značenja (elementi trase i mjesta priključka
prometnica manjeg značaja)
3.1.2. Pristupne ulice
3.1.3. Površine za javni prijevoz
3.1.4. Javna parkirališta
3.1.5. Javne garaže
3.1.6. Biciklističke staze
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale
prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova
unutar
prometnih i drugih javnih površina (opskrba
pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje
otpadnih
voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina
i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina
čija je
namjena protivna planiranoj namjeni.
B. GRAFIČKI DIO:
. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000
. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
1:1000
. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA 1:1000
. UVJETI GRADNJE: 1:1000
C. OBAVEZNI PRILOZI
1. Odluka o izradi prostornog plana
2. Zahtjev za (podaci, planske smjernice i
propisani
dokumenti) za izradu prostornog plana
3. Obavijest javnosti o izradi prostornog
plana
4. Prethodna rasprava
5. Nacrti i prijedlog prostornog plana
6. Javna rasprava
7. Mišljenja nadležnih tijela
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Odredba
4.
Namjene površina se određuju temeljem odredbi
Plana i kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana
određuje sa kako slijedi:
. Stambena namjena (S)
. Mješovita namjena (M)
. Poslovna namjene (K)
. Infrastrukturne namjene (IS),
Namjena građevine mora biti sukladna
odredbama plana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:
. jednostavne stambene građevine -
samostojeće,
. mješovita građevina - samostojeće,
. gospodarska građevine - samostojeće, dvojne
. pomoćne građevine - samostojeće, dvojne
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Odredba
5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj
3 i 4.
Detaljnim uvjetima su posebno određeni:
- veličina i oblik građevnih čestica,
- namjena, veličina i građevinska (bruto)
površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica,
- smještaj jedne ili više građevina na
građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru
- uvjeti za oblikovanje građevine,
Odredbama
za provođenje plana posebno su određeni:
- uvjeti za nesmetani pristup, kretanje,
boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
- uvjeti za uređenje građevne čestice,
osobito zelenih i parkirališnih površina,
- način i uvjeti priključenja građevne
čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu,
- mjere zaštite okoliš i način sprječavanja
nepovoljna utjecaja na okoliš,
- ostali uvjeti iz dokumenta prostornog
uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Odredba
6.
Veličina građevnih čestica su prikazane u
tabelarnom prikazu u članku 7, a oblik građevnih čestica određeni su kartografskim
prikazom broj 4. i kvantificiranim pokazateljima plana u poglavlju 2.2.1.
»Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina
i planiranih građevina«. Iskazane površine čestica su planske iskazane u
hektarima, a primjenjivati će se stvarne gruntovno i katastarski iskazane
površine nakon provedene parcelacije. Izmjena veličine i oblika građevne
čestice je moguća iznimno u djelu u kojem se ustanove razlike pri:
- usaglašavanju stvarnih gruntovnih i
katastarskih podloga,
- usaglašavanju stvarne katastarske izmjere
sa podlogom na kojoj je izrađen plan do 5% veličine građevne čestice,
- promjenama granica parcele i regulacijskog
pravca pri rekonstrukciji prometnica pri čemu se odgovarajuće umanjuje obaveza
udaljenosti građevine od regulacijskog pravca i zadržavaju uvjeti gradnje
sukladno veličini građevne čestice prije izuzimanja dijela površine za
rekonstrukciju prometnice.
2.2. Veličina i površina građevina
Odredba
7.
Veličina i površina građevina se Planom
određuju sljedećim koeficijentima:
***
tablica se nalazi na kraju dokumenta ***
1. koeficijentom izgrađenosti (odnos
izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevinske
čestice) = kig
2. koeficijentom iskorištenosti (odnos ukupne
bruto izgrađene površine građevine i površine građevne čestice) = kis
Visina građevina i etažnost se određuje u
smislu članka 2. Zakona o prostornom uređenju i građenju. Najmanja dozvoljena
izgrađenost građevne čestice nije uvjetovana planom.
Unutar gradivog dijela građevne čestice
glavne građevine na građevnim česticama najveća visina, etažnost građevina i
broj funkcionalnih jedinica se određuje kako slijedi:
Građevna čestica oznake P-0 (poslovne
namjene)
- Koeficijenti: kig=0,8 i kis=2,4m,
- Maksimalna visina: 9 m,
- Etažnost na parceli Po+P+1 (najviše 3
etaže)
- Najveći broj funkcionalnih jedinica na
građevnoj čestici poslovne namjene nije ograničen.
Građevna čestica oznake Stambene namjene
- Koeficijenti: kig=0,3 i kis (nadzemno)=0,9,
- Najviša visina: 9,0m,
- Etažnost na parceli Po+P+2 (najviše tri
nadzemne i jedna podzemna etaža)
- Najveći broj fukcionalnih jedinica je 4
stambene. Iznimno za izgrađene građevine i građevine čija je gradnja u tijeku
za koje je su izdane lokacijske dozvole prije stupanja na snagu ovog plana
najveći dozvoljeni broj funkcionalnih jedinica je 6 stanova ili poslovnih
prostora.
Građevna čestica oznake (mješovite namjene)
- Koeficijenti: kig=0,3 i kis (nadzemno)=0,9,
- Najviša visina: 9,0m,
- Etažnost na parceli Po+P+2 (najviše tri
nadzemne i jedna podzemna etaža)
- Najveći broj fukcionalnih jedinica je 4
stambene. Iznimno za izgrađene građevine i građevine čija je gradnja u tijeku
za koje je su izdane lokacijske dozvole prije stupanja na snagu ovog plana
najveći dozvoljeni broj funkcionalnih jedinica je 6 stanova ili poslovnih
prostora.
Najveća visina ostalih građevina na građevnoj
čestici je 3,5 m, a etažnost Po+P (podrum i prizemlje). Ostale građevine na
građevnoj čestici se ne mogu graditi kao izdvojene funkcionalne jedinice, već
kao pomoćni prostori i sadržaji funkcionalnih jedinica građevine osnovne
namjene.
Odredba
8.
Nivelacona kota građevina određena je kotom
prve nadzemne etaže i iznosi najviše 100 cm od najniže kote konačno zaravnatog
terena mjereno uz pročelje građevine.
Iznad razine nivelacijske kote građevina mogu
se izgraditi nadzemne etaže definirane odredbama ovog Plana, a ispod razine
nivelacijske kote jedna suterenska ili podzemna etaža ako kartografskim
prikazom nije drugačije određeno.
2.3. Namjena građevina
Odredba
9.
Namjena površina na području obuhvata Plana
određena su na kartografskom prikazu br 1 »Plan namjene površina, kako slijedi:
. Stambena namjena (S)
. Mješovita namjena (M)
. Poslovna namjene (K)
. Infrastrukturne namjene (IS)
. Prometne površine
. Trafo stanica
Odredba
10.
Na području namjene - Stambena namjena (S) su
na cijelom gradivom prostoru mogu se interpolirati interpolirane namjene:
Poslovna Pretežito uslužna (K1), Pretežito trgovačka (K2),
Ugostiteljsko-turistička namjena (U), Poslovni sadržaji unutar područja
stambene namjene može biti najviše 30% bruto površine građevine. Namjene
interpolirane unutar stambene namjene ne smiju nepovoljno utjecati na kvalitetu
stanovanja te bukom ili drugom vrstom zagađenja umanjivati kvaitetu uvjeta
stanovanja u zoni.
Na području namjene - Mješovita namjena (M)
su na cijelom gradivom prostoru interpolirane namjene: Poslovna - Pretežito
uslužna (K1), Pretežito trgovačka (K2), Ugostiteljsko-turistička namjena (U),
Stambena namjena (S). Omjer stambenog i poslovnog prostora nije uvjetovan
planom. Najveći dozvoljeni broj stambenih jedinica je 4. Broj funkcionalnih
jedinica poslovnog prostora nije uvjetovan.
Na području namjene - Poslovna namjena (K) su
na cijelom gradivom prostoru interpolirane namjene: Poslovna postojeća
kamenoklesarska te Pretežito uslužna (K1), Pretežito trgovačka (K2),
Proizvodne-obrtničke namjene Ugostiteljsko-turistička namjena (U),
Odredba
11.
Na području svih namjena dozvoljava se
izgradnja pratećih infrastrukturnih sustava te ispod njihove razine: ukopanih
infrastrukturnih sustava, energetskih kanala, ulaza u podzemne garaže,
suterenskih i podzemnih poslovnih prostora čija mogućnost gradnje proizlazi iz
topografskih karakteristika prostora u okruženju građevnih čestica.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Odredba
12.
Smještaj građevina na građevnoj čestici je
određen na kartografskom prikazu broj 4 i to površinom za razvijanje građevina
osnovne namjene i površinama za razvijanje ostalih građevina na građevnoj
čestici.
Unutar gradivog dijela građevne čestice
osnovne građevine dozvoljava se isključivo gradnja osnovne građevine sukladno
namjeni određenoj Planom.
Unutar gradivog dijela građevne čestice
ostalih građevina dozvoljava se gradnja nadstrešnica i pergola za natkrivanje
parkirališnih površina, te postava kotlovnica i energetskih objekata. Spremišta
ukapljenog plina mogu se postaviti izvan gradivog dijela građevinske čestice
temeljem posebnih propisa.
Smještaj građevina na građevnoj čestici,
odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od
ruba građevne čestice i to:
a) Nove građevine najmanje pola visine
građevine (h/2), odnosno i ne manje od 4 m udaljenost građevina od granice
susjednih građevnih čestica te 7,0 m od »javne prometnice«, 4 m od »pristupnog
puta«.
b) Pri rekonstrukciji postojećih građevine i
građevine za koje su uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i
određivanje elemenata zahvata u prostoru ishođeni do donošenja ovog plana: 4 m
od susjedne građevne čestice, 6m od »javne prometnice«, 4 m od »pristupnog
puta«. Postojeće udaljenosti bez mogućnosti promjene ako su one manje od
navedenih. Postojeća udaljenost temeljem odredbi ovog plana je udaljenost urisa
građevine u katastarski podlogu na kojoj je izrađen Plan.
c) Smještaj građevine na regulacionoj liniji
ili rubu parcele moguć je iznimno kod polu-ukopanih građevina, interpolacija
građevina u postojeću urbanu strukturu naselja te manjih pomoćnih građevina
površine do 30 m2 i visine 3,5
m, na mjestima gdje je denivelacija terena veća od 2m.
d) Nove trafostanice ne manje od 1,0 m
udaljenosti građevine od granice susjednih građevnih čestica te 6,0 m od javne
prometnice, 4 m od pristupnog puta.
e) Podzemne građevine i nepokriveni bazeni za
kupanje mogu se graditi na udaljenosti od 1,50 m od ruba susjedne građevne
parcele.
Iznimno od ovh odredbi građevine se mogu
graditi i rekonstruirati sa drugačijim udaljenostima od ruba parcele temeljem
planova užeg područja.
f) Cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni
i podzemni spremnik goriva se mogu graditi isključivo ako je Odlukom o zonama
sanitarne zaštite, omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.
Odredba
13.
Obvezni građevni pravac određen je
kartografskim prikazom broj 4 za građevine za koje je planom propisan uvjet
obaveznog građevinskog pravca.
Odredba
14.
Izvan gradivog dijela čestice osnovne i
ostalih građevina dozvoljava se:
- gradnja potpornog zida, stepenica i vanjske
terase čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,7 m od kote konačno
zaravnatog terena
- gradnja potpornih zidova za sanaciju iskopa
visine veće od 1,7 m u dijelovima građevne čestice na kojima je zbog
stabilnosti i kvalitete tla, nužno osigurati pokose od odrona
- postava elemenata za pergolu, sjenicu i
slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,5 m uz uvjet da ne
ometaju pješački ili kolni promet
- postava instalacija, uređaja i objekata
komunalne infrastrukture
- postava instalacija građevina ukopanih ili
izgrađenih u razini terena, a čiji krov je uređen kao prohodna ploha ili zelena
površina.
Odredba
15.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se
postava privremenih objekata u svrhu ugostiteljskih terasa i privremenih
konstrukcija postavljenih u reklamne i prezentacijske svrhe uz uvjet da ne
ometaju pješački ili kolni promet.
Odredba
16.
Unutar građevne čestice građevine dozvoljava
se postava privremenih objekta u funkciji zabave i animacije korisnika. Privremenim
objektima se smatraju montažne i demontažne konstrukcije, šatori, zrakom
punjene privremene konstrukcije.
2.5. Oblikovanje građevina
Odredba
17.
Oblikovanje građevine temeljiti na
kontekstualnoj korespondenciji relevantnih parametara i aspekata uz moguću
primjenu svih autohtonih te suvremenih materijala pri gradnji.
Odredba
18.
Vrsta krova nije određena. Najveći dozvoljeni
nagib kosog krova iznosi 23 stupnja.
Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba
kupa kanalica, mediteran cijepa ili drugog suvremenog pokrova, u skladu s
oblikovanjem građevine.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Odredba
19.
Način uređenja i korištenja građevne čestice
određen je kartografskim prikazom broj 3. Neizgrađen dio građevne čestice,
potrebno je urediti kao zelenu površinu, parkiralište, pješačku ili kolnu
površinu.
. zelenilo na građevinskoj čestici -
minimalna površine pod zelenilom je 40% površine građevinske čestice za izgradnju
novih građevina, te 20% pri rekonstrukciji postojećih građevina. Iznimno na
građevnim česticama namjene K ne potrbno je osigurati minimalno 10% površine
pod zelenilom.
. nagib građevinske čestice i potporni zidovi
- Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti
tako da ne narušavaju izgled naselja te da se ne promjeni prirodno otjecanje
voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne
smije prelaziti 1,5m. Iznimno potporni zidovi mogu biti visine do 3,5m na
rubovima grđevnih čestica namjene K.
. ograde se izgrađuju kao zidane i od
zelenila, prema lokalnim prilikama do najviše 1,10 m. Iznimno je dozvoljena
veća visina ograde kada je ograda u funkciji oblikovanja građevine i to na
dužini od najviše 20% cijele dužine ograde, a visine ne veće od 1,8 m. Pri
ograđivanju gospodarski građevina dozvoljena je visina do 2,2 m ali izvedena
kao transparentna iz metala ili drugog odgovarajućeg materijala.
. privremene i montažne građevine se mogu
postaviti na građevnoj čestici ako su osigurani uvjeti udaljenosti od susjednih
građevnih čestica.
. parkirališta se moraju osigurati na
građevnoj čestici temeljem standarda propisanih ovim Planom.
- nenatkriveni bazeni se mogu graditi kao
ukopane ili poluukopane građevine na udaljenosti ne manjoj od 1,5m od ruba
parcele.
Odredba
20.
Obveze uređenja građevnih čestica su:
- na građevnim česticama poslovne namjene pri
uređenju građevne čestice nužno je predvidjeti zelenilo u potezu na Planom
određenim pravcima. Dozvoljena je izgradnja zidova prema susjednim građevinama
viših od 1,7 m, ako je njihova namjena zaštita od buke i zagađenja te
sprječavanje otjecanja oborinskih voda sa čestice na susjedne građevne čestice.
Značajne izmjene topografije postojećeg
terena potrebno je sanirati i urediti kao pješačke i zelene površine sa
popločanjem, autohtonim parkovnim raslinjem i urbanom opremom.
Odredba
21.
Svaka građevna čestica mora imati osiguranu
površinu za smještaj vozila.
Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni
kriteriji građenja novih parkirališnih površina:
- unutar građevne čestice jednostavne
stambene građevine potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu
- unutar građevne čestice višestambene kuće
potrebno je osigurati jedno parkirno mjesto po stanu
- unutar građevne čestice poslovne,
stambeno-poslovne građevine i ustanove javne namjene potrebno je osigurati
minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i
korisnoj površini:
. za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
. za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
. za ugostiteljsku djelatnost, na četiri
sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/
zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
. za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
Za ostale djelatnosti čija interpolacija je
dozvoljena unutar obuhvata plana obaveza parkiranja se uređuje temeljem odredbi
Prostornog plana uređenja Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 49/ 07).
Sve pješačke komunikacije i pristupe gospodarskim
građevinama treba izvesti u skladu s pravilnikom o osiguranju i pristupačnosti
građevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).
Odredba
22.
Teren oko građevine, potporni zidovi i terase
i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled osnovnih cjelina te
da se spriječi nekontrolirano otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i
susjednih građevina.
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom
Odredba
23.
Planirana trasa prometne, ulične,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže pretpostavlja izgrađenost
ostalih građevina prometne, ulične i komunalne infrastrukture. Ukoliko u
trenutku potrebe za izgradnjom dijela infrastrukture planirane građevine ne
budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama
odredi alternativne trase ukoliko ova promjena ne utječe na koncepciju plana.
Kada komunalne službe i javna poduzeća sa posebnim ovlastima u svojim uvjetima
i suglasnostima uvjetuju drugačija postupanja u odnosu na uvjete iz plana,
postupiti će se prema takvim uvjetima i suglasnostima, ako su u skladu sa
zakonskim propisima.
Odredba
24.
Pri projektiranju i izvođenju prometne,
ulične, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže obvezatno se
pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih
infrastrukturnih građevina, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika
infrastrukturnih koridora.
Odredba
25.
Uvjeti spajanja na komunalnu infrastrukturu i
uređaje određeni su kartografskim prikazom broj 4.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste
nadmjesnog značenja
Odredba
26.
Na području obuhvata Plana ne postoji cesta
županijskog značenja.
3.1.2. Pristupne ulice
Odredba
27.
Uvjeti građenja i rekonstrukcije cestovne i
ulične mreže određeni su kartografskom prikazima 1 i 2 i 4 u mjerilu 1:1000.
Pristupne prometnice u obuhvatu plana su:
. Prometnica Radna zona - Juraši - Viškovo
. Prometnica Juraši - novo naslelje Juraši -
Radna zona
. Postojeći put u kontaktnoj zoni Naselje
Juraši - Radna zona
Postojeće prometnice neujednačenog su
profila, a ovim se Planom korigira širina profila, te se formira nogostup, a
sve u skladu sa kartografskim prikazima br. 1 i 2, kao i u skladu sa
provedbenim odredbama ovog Plana.
Dozvoljena su odstupanja od kartografskim
prikazom ucrtanih trasa sukladno stvarnim vlasničkim i topografskim
karakteristikama trase. Dozvoljena je faznost realizacije dijelova prometnica.
Planom se obzirom na stanje izvedenosti postojećih prometnica ne uvjetuje
provedba plana sa razinom usklađenosti uređenosti prometnica sa planskim
smjernicama.
Cesta predviđena je dvosmjerni promet. širina
kolnika pristupne ceste iznosi minimalno 5,5, a širina nogostupa širine 1,5 m.
Na prometnicama se mora realizirati minimalno nogostup sa jedne strane te 0,5 m
trupa ceste na strani na kojoj nema nogostupa. Realizacija prometnica može biti
fazna. Faze realizacije prometnice biti će određene programima uređenja
građevinskog zemljišta Općine Viškovo. Iznimno prometni trak može biti izgrađen
u širini 2,75 m ako stanje vlasništva i izgrađenosti ne omogućava drugačiju
širinu prometnice.
Postojeći put u kontaktnoj zoni Naselje
Juraši - Radna zona rekonstruirati će se na naćin da će cijelom dužinom imati
minimalnu širinu 3m. Pri izmjeni regulacijskog pravca odgovarajuće će se
umanjiti obaveza udaljenosti građevina od regulacijske crte i zadržati uvjeti
gradnje sukladno veličini građevne čestice prije izuzimanja dijela površine za
rekonstrukciju prometnice.
3.1.4. Površine za javni prijevoz
Odredba
28.
Na području obuhvata Plana nisu planirana
stajališta za javni autobusni prijevoz. P0ostojeće kolne površine se mogu
koristiti za potrebe javnog prijevoza.
3.1.4. Javna parkirališta
Odredba
29.
Na području obuhvata Plana nije planirana
izgradnja javnih parkirališta. Izgradnja parkirališta je obavezna na građevnim
česticama
3.1.5. Javne garaže
Odredba
30.
Nije predviđena izgradnja javnih garaža na
području obuhvata Plana.
3.1.6. Biciklističke staze
Odredba
31.
Na području obuhvata Plana biciklističke
staze nisu predviđene kao izdvojeni sustav prometnih komunikacija.
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
Odredba
32.
Na području obuhvata Plana je planirano
uređenje pločnika uz prometnice. Unutar obuhvata nisu planirani trgovi i druge
veće pješačke površine.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale prometne mreže
Odredba
33.
Na području obuhvata plana je planirana samo
cestovna i ulična mreže, te nije evidentirana i ne planira se razvoj druge
prometne mreže.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Odredba
34.
Unutar obuhvata plana, u okviru
rekonstrukcije prometnica (nogostupi), izgraditi novu distributivnu
telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) odnosno nadograditi postojeću DTK u
ovisnosti o potrebama, sa standardiziranim montažnim zdencima koji se koriste u
telekomunikacijskoj infrastrukturi Republike Hrvatske, oznake D0, D1, D2, D3 i
D4, a istu je potrebno vezati na najpovoljnijim mjestima - točkama postojeće
DTK kanalizacije.
Odredba
35.
Temeljem Zakona o elektroničkim
komunikacijama NN RH br. 73/08., prigodom gradnje poslovne ili stambene zgrade,
namijenjene daljnjoj prodaji, investitor zgrade mora izgraditi kabelsku
kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni
te zgrade, i postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću
elektroničku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade, u skladu s glavnim i
izvedbenim projektom. Točna trasa privodne DTK, unutar prostora obuhvata plana
i povezivanje na priključne točke odrediti će se prilikom izrade projektne
dokumentacije građevine odnosno posebnim uvjetima T-Ht-a i Hrvatske agencije za
telekomunikacije.
Odredba
36.
Za izgradnju DTK treba osigurati koridor
širine 40 - 45 cm. Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m, osim na prekopima
prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.
Korisnički priključni (izvodni) TK ormarić
smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske kabelske TK
mreže, odgovarajućeg kapaciteta, u pravilu na ulazu građevina na pristupačnom
mjestu radi lakšeg održavanja.
U zoni elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove
građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
Ispod nadzemnih i iznad podzemnih
elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, ne smoje
se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove.
Elektronička komunikacijska infrastruktura i
povezana oprema mora se realizirati na način da ne ograničuje razvoj
elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture
i povezane opreme, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite
ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.
Na području UPS-a Viškovo i Marinići treba
izmjestiti ili zaštititi postojeće TK trase na dionicama koje su ugrožene
građevinskim zahvatima koji se planiraju.
Odredba
37.
Planom se omogućava gradnja osnovnih postaja
za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže uz poštivanje zakonskih
odredbi, kao i ostalih propisanih uvjeta za takvu vrstu građevina.
Na lokaciji postojećih GSM antena tj. opreme
moguća je ugradnja nove opreme za novu generaciju GSM-a u UMTS tehnologiji.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
Odredba
38.
Trasa mreže komunalne infrastrukture određena
je kartografskim prikazima broj 2. Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je
graditi podzemno.
Odredba
39.
Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je
pridržavati se Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa
vodovodnim priključcima (Službene novine 25/ 94), sa priključkom svakog objekta
na javnu vodovodnu mrežu.
Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je
pridržavati se Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN broj 26/ 2003).
Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je
pridržavati se Tehničko- tehnološki uvjeti za priključenje građevina na sustav
vodoopskrbe.
Načn i mjesto izvedbe vodovodnog priključka,
veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak, te položaj i promjer
cijevi, vodomjera i ventila, određuje Komunalno društvo, vodeći računa o
interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.
Investitori koji grade stanove, dužni su
osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera posebno za stambeni a
posebno za svaki poslovni prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega
se izvodi odvojeni priključak sa vodomjerom. Položaj vodomjernog okna određuje
distributer vode prema svojim užancama.
Javna vodovodna mreža u naseljima, ugrađuje
se u pravilu na javnoj površini i to u zeleni pojas, nogostup ili trup ceste.
Dubina kanala mora osigurati pokriće tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vodeći
računa o konačnoj visini terena.
Razmak između vodovodne mreže i ostalih
podzemnih instalacija (električnog kabela, PTT kabela, plinovoda i
kanalizacionih cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom), mora iznositi najmanje
50 cm.
Kod poprečnog križanja, razmak između
vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija po visini, mora iznositi
najmanje 30 cm, kod čega kabeli moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni
trakom.
Vodovodna mreža ne smije biti postavljena
ispod kanalizacionih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno
kanalizacione cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.
Odredba
40.
Pri projektiranju odvodnje valja se
pridržavati:
- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih
voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na
kanalizacijsku mrežu (SN PGŽ 25/94)
- Odluke o priključenju na komunalnu
infrastrukturu Općine Viškovo (Službene novine PGŽ br. 32 od 1. 10. 2004.)
- Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN broj
26/ 2003)
- Tehničko-tehnoloških uvjeta za priključenje
građevine na sustav kanalizacije
Oborinske vode s krovova, pješačkih i drugih
čistih (neizgrađenih) površina predviđeno je upuštati u tlo putem upojnih
bunara bez prethodnog pročišćavanja, a otjecanje voda u tlo predviđeno je
riješiti na površini iste građevne čestice.
Oborinske vode sa prometnih kolnih površina
predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje
odjeljivačem ulja i masnoća i to za županijske lokalne, nerazvrstane ceste i
veće parkirne površine, a rapršenim sistemom za manja zagađenja, a prema Odluci
o sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (Sl. Novine PGŽ
6/94,12/95, 24/96) i Elaborat »ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PITKE VODE GRADA RIJEKE
- novelacija projekta« broj 311/93 (Institut za geološka istraživanja Zagreb,
1993. godine)
Pri projektiranju kanalizacijske mreže
potrebno se pridržavati Pravilnika o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,
izvedbi instalacije kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na
kanalizacijsku mrežu (»Službene novine PGŽ« broj 25/94).
Za izgradnju javne kanalizacije na pojedinim
planiranim pravcima izgradnje novih prometnica koje su obuhvaćene planom, treba
osigurati koridor širine 150 cm. Na kartografskim prikazima su prikazani
osnovni pravci, a ne obvezujuće trase.
U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati
otpadne tvari, kojima se narušava projektirani hidraulički režim toka vode u
cjevovodima, stabilnost objekata, rad strojeva na kanalizacijskim crpkama,
tehnički nadzor i održavanje ili povećanju troškova u pogonu.
Korisnici javnog kanalizacijskog sustava
dužni su otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitet
vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima
komunalnog poduzeća, to jest do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a
koje neće ugroziti pravilan rad-tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.
Kod razdjelnog sustava javne kanalizacije,
kanal kojim se odvodi otpadna voda, izvodi se u pravilu na suprotnoj strani
prometnice od one na kojoj strani je položen javni vodovod i to na udaljenosti
od 1,00 m računajući od ruba nogostupa prema sredini trupa prometnice.
Objekt može u pravilu imati samo jedan
priključak na javnu kanalizaciju, točna pozicija priključka građevine odrediti
će se u postupku izrade glavnih projekta građevine.
Pri projektiraju i izvođenju javne
kanalizacije obvezatno je pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
Svi zahvati na području plana ukoliko se
nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite mogu se obavljati ukoliko nisu u
suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.
Kakvoća otpadne vode odnosno granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari koje
se ispuštaju u sustav javne odvodnje odnosno prijemnik, trebaju biti u skladu s
zakonskim propisima i drugim propisima donesenim na temelju za kona a prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
NN 94/08.
Sve otpadne vode trebaju biti priključene na
sustav javne odvodnje, odnosno do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih
voda građevine stambene, poslovne, društvene,
mogu se odvoditi u tipske trokomorne septiče jame sa upojnim bunarima ili
biorotorima.
Vode koje se moraju pročistiti prije
upuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno prijemnik: vode s površina uređenih
za pranje vozila, garaža, mehaničarskih i bravarskih radionicai dr. preko
taložnica za krute tvari te odgovarajućih odjeljivača za ujja, masti i tekuća
goriva, vode iz restorana i kuhinja javne ishrane putem odgovarajućih
odjeljivača masti, ulja i tekućih goriva,vode sa prometnica i većih
parkirališta preko taložnika i odjeljivača masti, ulja i tekućih goriva, ostale
otpadne vode preko odgovarajućih uređaja, ovisno o sustavu i važećim propisima.
U skladu s člankom 2. i 3. Zakona o
komunalnom gospodarstvu, za odvodnju oborinskih voda s javnih površina,
nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih,
lokalnih, prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.
Plan je izrađen u skladu sa Zakonom o vodama,
Odluci o odvodnji otpanih voda Općine Viškovo, Odlukom o zonama sanitarne
zaštite i dr. propisima i dokumentima iz područja vodnoga gospodarstva.
Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda
potrebno je planirati na osnovi usvojenih koncepcija.
Postupanje s otpadnim vodama na području
jedinice lokalne samouprave određeno je odlukom o odvodnji otpadnih voda.
Plan je usklađen sa usvojenom koncepcijom
vodoopskrbe i odvodnje, tj. Vodoopskrba je predviđena kao nastavak postojeće
mreže, a odvodnja kao razdjelni sustav, s tim da se fekalne vode spajaju na
sustav Delta, a oborinske se lokalno ispuštaju na području općine sa prethodnim
pročišćavanjem u propisanim slučajevima.
Predviđena odvodnje otpadnih vode je
usklađena sa Odlukom o odvodnji otpadnih voda Općine Viškovo, tj. Predviđa se
spojiti na sustav Delta.
Odredba
41.
Napajanje električnom energijom postojećih i
planiranih potrošača na području ovog plana osigurano je iz trafostanice
35/10(20) kV »Mavri« na području Općine Viškovo.
Distribucija električne energije obavlja se
preko distributivnih trafostanica 10(20)/0,4 kV odgovarajućeg tipa i
kapaciteta, koje su sa TS 35/10 (20) kV »Mavri« povezane s 10 (20) kV podzemnim
kabelskim vodovima.
Distribucija električne energije vršiti će se
i nadalje na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV
naponski nivo, preko postojeće 10 (20) kV mreže.
Postojeće trafostanice moguće je po potrebi
rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 10(20)/0.4
kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
Odredba
42.
Uvjeti za rekonstrukciju postojeće
trafostanice u obuhvatu plana su:
. min. veličina građevne čestice = 5x7
. najmanje udaljenosti od susjedne građevne
čestice je 1m, a od prometnice 2m.
Odredba
43.
Za one potrošače električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih
trafostanica 10(20) kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice
10(20) kV (kao slobodno stojeću ili kao ugradbenu u građevinu) unutar njegove
građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru. Ako se trafo stanica gradi kao
slobodnostojeća, odredbama plana je iznimno dozvoljeno formiranje te čestice
kao izdvojene neovisno o granicama građevnih čestica prikazanih u kartografskom
prikazu 4.
Budući 10(20) kV vodovi izvoditi će se
podzemnim kabelskim vodovima, po trasama načelno prikazanim u grafičkom
prilogu. Trase u kartografskim prikazima pretstavljaju smjerove vođenja, a
konačna trasa će biti određena projektnom dokumentacijom pri realizaciji
vodova. Gdje god je to moguće gradnju novih 10(20)kV kabelskih vodova treba
izvoditi u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod,
kanalizacija, tk).
Odredba
44.
Niskonaponska mreža će se razvijati kao
nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima,
odnosno podzemnim kabelima. Trase buduće niskonaponske mreže odrediti će se
zasebnim projektima. Nije dozvoljena gradnja novih građevina u koridoru
nadzemnih niskonaponskih vodova, osim iznimno, a na temelju uvjeta građenja
koje utvrđuje HEP. Prostor u navedenim koridorima mora biti uređen da
onemogućava pojavu požara.
Odredba
45.
Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu
postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na
zasebnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. Izgradnja će se izvoditi prema
za nju izrađenim projektima koji će definirati napajanje i upravljanje, odabir
stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru, te traženi nivo
osvijetljenosti. Napajanje javne rasvjete će se osigurati iz postojeće
trafostanice TS, a preko priključno- mjerno-upravljačkog ormara, a što će
također biti određeno kroz projekte javne rasvjete koji će se izraditi temeljem
smjernica ovog Plana.
Odredba
46.
Zaštitni koridori za postojeće i buduće
nadzemne srenjenaponske vodove 10(20) kV moraju biti u skladu sa »Pravilnikom o
tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 do 400 kV«.
Nije dozvoljena gradnja novih građevina u
zaštitnom koridoru nadzemnih vodova - dalekovoda, osim iznimno, a na temelju
uvjeta građenja koje utvrđuje HEP.
Plinoopskrba
Odredba
47.
Sustav plinoopskrbe prirodnim plinom dijela
općine Viškovo koji je predviđen ovim planom čine predviđena ST mreža unutar
prometnica te buduća plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu.
Prihvat prirodnog plina za područje općine Viškovo je iz Mjerno redukcijske
stanice MRS Rijeka zapad, u naselju Marčelji.
Odredba
48.
Za potrebe realizacije lokalne plinske mreže
unutar obuhvata plana potrebna je izgradnja distributivne mreže namijenjene
ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom. Kod izgradnje
plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja.
Plin se do potrošača distribuira u
cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom po
javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke
zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.
Tijekom projektiranja potrebno je izabrati
odgovarajuća tehničko-tehnološka rješenja pravilnim odabirom položaja plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu
infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvalitetu materijala i ugradnju
sigurnosnih uređaja u plinovode te kućne priključke. Projektom je potrebno
utvrditi količinu plina potrebnog za svakog potrošača, a time i profil
cjevovoda.
Minimalni radni tlak u plinovodu ispred
kućnog priključka, ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti
zadovoljavati potrebe potrošača.
Materijal plinovoda određuje se temeljem
razine tlaka plina, vrste distribuiranog plina, te njegove kakvoće i sadržaja
primjesa, sukladno odgovarajućim propisima.
Neposredno prije ulaska plinovoda u građevina
ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za
pripadajućeg potrošača.
Alternativni izvori energije
Odredba
49.
Planom nije predviđeno organizirano stvaranje
sustava alternativnih izvora energije, ali je njihovo korištenje dozvoljeno.
Građevine i uređaji alternativnih energetskih izvora se ne računaju u izgrađenost/iskorištenje
građevne čestice.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
Odredba
50.
Sve slobodne površine koje nije nužno
betonirati, popločiti ili asfaltirati, obavezno ozeleniti.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i građevina
Odredba
51.
Prostore između stambenih građevina koje
graniče sa zonom obuhvata Plana i građevina unutar obuhvata Plana je potrebno
urediti na način da se uklone mogući neposredni negativni međuutjecaji
sljedećim mjerama:
- udaljenosti - osigurati obaveznu udaljenost
građevina od ruba građevne čestice
- visine - osigurati poštivanje maksimalnih
visina propisanih Planom
- ozelenjavanje na građevnim vršiti rubno uz
granicu građevne čestice
- oborinske vode se obavezno rješavaju unutar
građevne čestice
- obaveza investitora je da pri realizaciji
građevina štiti prostor građevne čestice od oborinskih voda iz okruženja, te
štiti okruženje od oborinskih voda sa svoje građevne čestice
- oborinske vode sa prometnica se ne smiju
upuštati u susjedne građevne čestice
- oborinske vode sa prometnica treba upuštati
u odgovarajući, temeljem hidrauličkog proračuna dimenzioniran upojni bunar na
zelenoj površini u zoni križanja.
6. Uvjeti i način gradnje
Odredba
52.
Uvjeti i način gradnje određeni su
kartografskim prikazom broj 3 i 4.
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Odredba
53.
Zaštitu ambijentalnih vrijednosti treba
provoditi kroz integralno uređivanje svih javnih površina, komunalno opremanje,
hortikulturno uređenje i posebno regulacijom oborinskih voda i smanjenjem
utjecaja oborinskih voda iz šireg područja na prostor i građevine u zoni. Na
prostoru obuhvata nema značajnih skupina postojećeg zelenila. Postojeće
zelenilo se može zamijeniti s novim sadnicama.
8. Mjere provedbe Plana
Odredba
54.
Unutar zone Plana propisuju se sljedeće mjere
provedbe:
- građevine namjene K mogu se graditi fazno,
pri čemu se za svaku fazu ishoduju izdvojene građevne dozvole temeljem odredbi
Plana.
- granice i veličine građevinskih čestica
mogu se iznimno mijenjati u odnosu na kartografske prikaze pod uvjetima
predviđenim odredbama Plana.
- Infrastrukturne građevine i komunalna
infrastruktura gradi se fazno u izdvojenim dijelovima, pri čemu se faze određuju
razini vlasničke objedinjenosti parcele.
- spajanje građevina na elektromrežu na TS,
će se realizirati sukladno posebnim uvjetima ovlaštenog distributera, pri čemu
je korisnik obvezan prikazati vršnu instaliranu snagu.
Odredba
55.
Za područje je nužno izraditi koncepciju te
realizirati razdjelni sustava odvodnje što nije preduvjet za realizaciju
građevine.
Zaštita od požara
Odredba
56.
Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom
procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim
opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim
zahtjevima.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara
stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi
se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u
naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih
opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih
kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene
prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim
sadržajima.
Kod projektiranja planiranih građevina na
području obuhvata plana radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od
požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je
primjenjivati slijedeće proračunske metode:
- TRVB za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku n tehničkim normativima za
hidrantsku mrežu za gašenje požara (»S. N.«, 30/91) a koji se primjenjuje
temeljem cl. 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu
sukladnosti (»N. N.«, 158/03).
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih
ulica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa
koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»N. N.« 35/94)
Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje
se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za
interventna vozila na njihovom kraju.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta
sa dva vozna traka (dvosmjerne) projektirati širine kolnika od 6 metara, ako
odredbama plana nije drugačije određeno.
Odredba
57.
Za dio naselja s gustoćom izgrađenosti
građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem,
interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim
stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu
izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim
požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara
(vatrodojava i sl.).
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekta, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova,
meteoroloskim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski stambeni
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta,
odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne
maze biti manji ad visine sljemena krovišta visine objekta. Udaljenost objekata
od ruba javne prometne površine ne smije biti manja od polovice visine do
vijenca krova objekta. Ukoliko se ne maže postići minimalna propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane, mjere
zaštite od požara.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine
moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu.
Odredba
58.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i / ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br 108/95) i
propisa donesenih na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Viškovo.
Temeljem čl. 15A Zakona o zaštiti od požara
(NN 58/93, 33/05, 107/07) potrbno je izraditi elaborat zaštite od požara za
složenije građevine (građevine skupine 2).
Odredba
59.
Pri realizaciji građevina, a u postupku
ishođenja građevne dozvole nužno je ishodovati suglasnost PU Primorsko-goranske
Rijeka.
9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na
okoliš
Odredba
60.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena
razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 55 dB, a za noć
45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
slobodno odredbama Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i
Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (»Narodne novine« broj 37/90).
Odredba
61.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) uz obavezno provođenje
mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijedi za područje
II. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene
vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim
vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97 - ispr.).
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina
čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Odredba
62.
Unutar obuhvata Plana ne postoje i ne smije
se dozvoliti izgradnja građevina čija namjena je protivna planiranoj namjeni.
III. POSEBNE ODREDBE
Odredba
63.
Područje obuhvata Plana spada u 7. potresnu
zonu.
Odredba
64.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim
standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Odredba
65.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Viškovo i potpisom predsjednika Općinskog
vijeća Općine Viškovo.
Odredba
66.
Izvornici Planova se čuvaju u pismohrani
Općine Viškovo i Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove,
graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko- goranske županije.
Odredba
67.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz
odredbe 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Odredba
68.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/11-01/14
Ur. broj: 2170-09-11-01-11
Viškovo, 10. studenoga 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Igor Rubeša, ing., v.r.
