78.

Na temelju članka 40. i 41. stavka 3. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95), članka 42. Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 55/02), članka 28. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 22/01), a uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka (Klasa: 325-03/04-01/13; Ur. broj: 374-23-3-04-3 od 30. travnja 2004. godine), Županijska skupština Primorsko-goranska županija, na sjednici održanoj 1. i 8. srpnja 2004. godine, donijela je

ODLUKU
o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
području Gorskog kotara

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Odlukom određuju područja sanitarne zaštite (u nastavku: zone zaštite) i mjere zaštite izvorišta i akumulacija (u nastavku: izvorišta) na području Gorskog kotara koja se koriste ili se planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu.

Granica obuhvata ove Odluke ucrtana je na preglednoj karti mjerila 1 : 200 000 (Karta 1.).

Slivovi izvorišta koji se štite ovom Odlukom pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu.

Izvorišta iz ove Odluke nalaze se na području gradova: Čabar, Delnice i Vrbovsko te općina: Fužine, Lokve, Ravna Gora i Skrad.

Mjere zaštite izvorišta propisuju se radi zaštite od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Članak 2.

Izvorišta vode za piće (podzemni vodonosnici i površinske akumulacije) koja se štite ovom Odlukom podijeljena su u dvije grupe:

1. izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu i

2. planirana i potencijalna izvorišta vode za piće (u nastavku: potencijalna izvorišta).

II. SLIVNA PODRUČJA

Članak 3.

Slivna područja izvorišta, veličine i granice zona zaštite i zaštitne mjere u području zona određene su na temelju vodoistražnih radova (prva faza istraživanja), sadržanih u elaboratima:

1. Studija ugroženosti sliva gornje Kupe, (el. broj 7/02, Institut za geološka istraživanja - Zagreb, Zagreb, 2002.)

2. Hidrogeološka istraživanja za zaštitu izvorišta pitke vode na području Vrbovskog (el. broj 63/03, Institut za geološka istraživanja - Zagreb, Zagreb, 2003.) i

3. Zone zaštite izvorišta Kupica i Zeleni vir na području općine Ravna Gora, Županija Primorsko-goranska, Hidrogeološka istraživanja (Institut za geološka istraživanja Zagreb, 2002.).

Članak 4.

Zone zaštite iz ove Odluke određuju se za podzemne vodonosnike i površinske akumulacije, prema slivovima, za sljedeća izvorišta:

A) Crnomorski sliv

I. Sliv gornjeg toka rijeke Kupe

1. Sliv Čabranke

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: izvorište Čabranke, izvori Sušica, Žikovci I, Žikovci II, Tropeti i Paklenski jarak.

2. Sliv Cerkniškog polja

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: izvori Mlake i Trbuhovica.

3. Sliv izvorišta u Zamostu

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: izvori Donji Žagari, Mandli, Požarnica, Sveta Gora, Podstene, Sokoli I, Sokoli II, Kamenje, Klanc, Hrib I i Hrib II.

4. Sliv izvorišta Kupe

- potencijalno izvorište: izvorište Kupe

- izvorište koje se koristi za vodoopskrbu: izvor Gločevac.

5. Sliv Lokvarke:

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: izvori Mrzlica, Mihićevo, Maljenica i Šćurak

- potencijalna izvorišta: akumulacije Križ i Lokvarka.

6. Sliv Velike i Male Belice

- potencijalna izvorišta: Velika Belica i Mala Belica.

7. Sliv Kupice i Zelenog vira

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: izvor Kupice, izvori Skrad I, II i III, Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac i Paletina

- potencijalno izvorište: Zeleni vir.

II. Sliv gornjeg toka rijeke Dobre

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: Veliki žljeb, Korito, Jazbina, Hribac, Kicelj, Stari Lazi, Ribnjak, Draškovac i Topli potok

- potencijalna izvorišta: Studeno vrelo, Kamačnik i Ribnjak u Polovinama

B) Jadranski sliv

Sliv izvorišta Ličanke - izvorište koje se koristi za vodoopskrbu: Vrelo Ličanke.

Zone zaštite prostiru se na području gradova: Bakar, Čabar, Delnice i Vrbovsko te općina: Brod Moravice, Čavle, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad u Primorsko - goranskoj županiji i grada Ogulina u Karlovačkoj županiji.

Dio slivnog područja izvorišta Čabranke prostire se i na području Republike Slovenije.

III. ZONE ZAŠTITE

III. A) IZVORIŠTA KOJA SE KORISTE ZA JAVNU VODOOPSKRBU - ZONE ZAŠTITE PODZEMNIH VODONOSNIKA

Članak 5.

Slivna područja izvorišta (podzemni vodonosnici) podijeljena su prema stupnju opasnosti od zagađivanja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:

. četvrta zona zaštite - zona ograničene zaštite

. treća zona zaštite - zona ograničenja i kontrole

. druga zona zaštite - zona strogog ograničenja

. prva zona zaštite - zona strogog režima

. vodoopskrbni rezervat.

Za pojedina izvorišta utvrđene su sljedeće zone zaštite:

1. Četiri zone (I, II, III i IV) zaštite za izvore Kupica, Ribnjak i Draškovac.

2. Tri zone (I, II i III) zaštite i vodoopskrbni rezervat za izvorište Čabranke.

3. Tri zone (I, II i III) zaštite za izvor Topli potok.

4. Dvije zone (I i II) zaštite za:

- izvore u slivu Čabranke: Sušica, Tropeti, Paklenski jarak, Žikovci I i Žikovci II,

- izvore u slivu Cerkniškog polja: Mlake i Trbuhovica,

- izvore na području Gerova: Sokoli I, Sokoli II, Donji Žagari, Mandli, Požarnica, Podstene, Kamenje, Klanc, Hrib I i Hrib II,

- izvor u slivu Kupe: Gločevac,

- izvore u slivu Lokvarke: Mrzlica, Mihićevo, Maljenica i Šćurak,

- podsustav malih izvora i površinskih vodnih tokova u slivu izvora Kupice i Zelenog vira: Skrad I, II i III, Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac i Paletina,

- podsustav malih izvora i površinskih vodnih tokova u slivu gornjeg toka rijeke Dobre: Veliki žljeb, Korito, Jazbina, Hribac, Kicelj, Stari Lazi,

- Vrelo Ličanke.

Četvrta zona zaštite

Članak 6.

Četvrta zona zaštite (u nastavku četvrta zona) obuhvaća sliv izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta.

Granice četvrte zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 50 000 (Karta 2.).

Članak 7.

U četvrtoj zoni zabranjuje se:

1. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

2. nekontrolirano odlaganje otpada,

3. građenje građevina za obrađivanje i odlaganje otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer stanica predviđenih Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00) uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,

4. građenje industrijskih objekata i postrojenja bazne kemijske i metalurške industrije kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,

5. građenje industrijskih objekata i postrojenja koja ispuštaju za vodu opasne tvari,

6. građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu,

7. uskladištenje radioaktivnih i drugih za vodu opasnih tvari,

8. uskladištenje nafte i naftnih derivata osim uskladištenja lož ulja za grijanje objekata i pogonskih goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

9. građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i druge za vodu opasne tvari,

10. izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada podzemnih spremišta,

11. nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata,

12. građenje državnih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda

13. podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina.

Članak 8.

Na području četvrte zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda rješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje otpadne vode pročišćavati na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže ili ako je moguće ponovno koristiti za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja,

1. 1. 2. oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje,

3. u industrijskim objektima i postrojenjima koja koriste opasne tvari moraju se provoditi sljedeće mjere zaštite:

- manipulaciju opasnim tvarima obavljati isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),

- periodično obavljati kontrole radi identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja) opasnih tvari,

4. transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (»Narodne novine« broj 97/93),

5. sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

Treća zona zaštite

Članak 9.

Treća zona zaštite (u nastavku treća zona) obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima visokih vodnih valova, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s.

Granice treće zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50 000 (Karta 2.).

Članak 10.

Na području treće zone, uz zabrane iz članka 7. ove Odluke, zabranjuje se:

1. građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode opasne tvari,

2. upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98),

3. građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

4. upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

5. čista sječa šuma u gospodarenju šumama.

Članak 11.

Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8. ove Odluke, i ove mjere zaštite:

1. individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje,

1. 2. uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene kulture,

3. uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

4. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

5. postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

6. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.

Druga zona zaštite

Članak 12.

Druga zona zaštite (u nastavku druga zona) obuhvaća glavne podzemne i površinske drenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojeg su brzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/s.

Druga zona obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području.

Druga zona izvorišta čije je slivno područje podijeljeno u dvije zone obuhvaća cjelokupno preostalo slivno područje izvan prve zone zaštite.

Granice područja druge zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Karta 2.), a na topografskim kartama MJ 1: 5 000 za izvorišta Donji Žagari, Mandli (Karta 3.), izvorišta Požarnica, Podstene (Karta 4.), izvorišta Kamenje, Hrib I i Hrib II (Karta 5.), izvor Klanc (Karta 6.), te ponornu zonu izvorišta Kupice na području Ravne Gore (Karta 7.).

Članak 13.

U drugoj zoni, uz zabrane iz članka 10. ove Odluke, zabranjuje se:

1. poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane,

2. stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

3. ispaša stoke u ograđenim prostorima,

4. građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,

5. svako skladištenje nafte i naftnih derivata,

6. gradnja groblja i proširenje postojećih,

7. građenje svih industrijskih pogona,

8. građenje državnih i županijskih cesta,

9. građenje željezničkih pruga,

10. građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode,

11. prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama.

Članak 14.

Na području druge zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. izgraditi ili rekonstruirati sustav nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda i izvesti ih izvan zone,

2. svi objekti moraju biti priključeni na javni sustav odvodnje s odvođenjem i ispuštanjem otpadnih voda izvan zone,

3. individualni stambeni objekti, objekti za držanje stoke ili drugi objekti koje nije moguće priključiti na sustav javne odvodnje zbog tehničkih ili ekonomskih razloga, moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem otpadnih voda izvan zone ili izuzetno sakupljati otpadne vode u nepropusnu sabirnu jamu zatvorenog tipa,

4. postojeće državne i županijske ceste moraju imati zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike,

5. transport opasnih tvari moguće je obavljati samo uz propisane mjere zaštite u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine broj 97/93),

6. postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

7. kod rekonstrukcije cesta provoditi sve propisane mjere zaštite,

8. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

9. sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti,

10. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima i konjima,

11. granice druge zone označiti natpisima,

12. područje ponora i ponornih zona ograditi.

Prva zona sanitarne zaštite

Članak 15.

Prva zona zaštite (u nastavku: prva zona) utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.

Prva zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.

Članak 16.

Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku: korisnik izvorišta) mora biti nositelj stvarno pravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar prve zone.

Članak 17.

U prvoj zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje, pripremu i transport vode prema sustavu vodoopskrbe.

Članak 18.

Područje prve zone mora biti ograđeno.

Pristup na područje prve zone zaštite izvorišta dopušten je samo uz odobrenje i pratnju ovlaštenih osoba korisnika izvorišta.

Članak 19.

Područje prve zone mora biti uređeno na sljedeći način:

1. sanitarne otpadne vode moraju se odvesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu,

2. oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju se provesti izvan zone,

3. oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone odvesti izvan zone,

4. objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon crpilišta moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.

Vodoopskrbni rezervat

Članak 20.

Vodoopskrbni rezervat izvorišta Čabranke obuhvaća brdsko-planinsko područje, odnosno glavne zone prikupljanja i zadržavanja vode u slivu.

Granice vodoopskrbnog rezervata ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Karta 2.).

Članak 21.

U području vodoopskrbnog rezervata primjenjuju se mjere zabrane propisane člankom 13. ove Odluke za drugu zonu zaštite.

Članak 22.

U vodoopskrbnom rezervatu mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. sanitarne otpadne vode i otpadne vode objekata za držanje stoke i peradi moraju se pročistiti drugim ili odgovarajućim stupnjem pročišćavanja prije disperznog ispuštanja u podzemlje ili ispuštanja u podzemlje putem upojnih bunara,

2. kod rekonstrukcija cesta provoditi sve propisane mjere zaštite,

3. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

4. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima i konjima,

5. sve devastirane površine urediti i ozeleniti.

III. B) POTENCIJALNA IZVORIŠTA - ZONE ZAŠTITE PODZEMNIH VODONOSNIKA

Članak 23.

Za potencijalna izvorišta podzemnih vodonosnika utvrđuju se sljedeće zone zaštite:

. četvrta zona zaštite - zona ograničene zaštite,

. treća zona zaštite - zona ograničenja i kontrole,

. druga zona zaštite - zona strogog ograničenja i

. vodoopskrbni rezervat.

Za pojedina izvorišta utvrđuju se sljedeće zone zaštite:

1. Dvije zone (II i III) zaštite i vodoopskrbni rezervat za izvorište Kupe (izvor Kupe i Kupari),

2. Tri zone (II, III i IV) zaštite za izvore Mala Belica, Velika Belica, Zeleni Vir, Studeno vrelo, Kamačnik i Ribnjak u Polovinama.

Članak 24.

Zone zaštite potencijalnih izvorišta utvrđene su po istim kriterijima kao i zone zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

Granice zona zaštite potencijalnih izvorišta ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 50 000 (Karta 2.).

Članak 25.

U zonama zaštite potencijalnih izvorišta primjenjuju se iste mjere zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao u zonama zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

III. C) POTENCIJALNA IZVORIŠTA - ZONE ZAŠTITE POVRŠINSKIH AKUMULACIJA

Članak 26.

Za potencijalna izvorišta - površinske akumulacije utvrđuju se tri zone zaštite:

. treća zona zaštite - zona ograničenja i kontrole,

. druga zona zaštite - zona strogog ograničenja,

. prva zona zaštite - zona strogog režima

Treća zona zaštite

Članak 27.

Treća zona zaštite (u nastavku: treća zona) obuhvaća cijelo slivno područje akumulacije Lokvarke do granice druge zone planirane akumulacije Križ i druge zone izvora koji se koriste za vodoopskrbu u slivu akumulacije Lokvarka.

Članak 28.

U trećoj zoni primjenjuju se mjere zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao za treću zonu podzemnih vodonosnika.

Uz mjere zabrane i ograničenja iz stavka 1. ovog članka zabranjuje se i ispuštanje otpadnih voda u akumulaciju.

Druga zona zaštite planirane akumulacije Križ

Članak 29.

Druga zona zaštite (u nastavku: druga zona) planirane akumulacije Križ obuhvaća područje od granice slivnog područja do vanjske granice prve zone zaštite.

Članak 30.

U drugoj zoni akumulacije Križ primjenjuju se mjere zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao za drugu zonu podzemnih vodonosnika.

Prva zona zaštite planirane akumulacije Križ

Članak 31.

Prva zona zaštite (u nastavku: prva zona) obuhvaća područje planiranog akumulacijskog jezera i zaštitni pojas u širini od 10 m od ruba vode pri najvišem vodostaju (772,60 m n.m.).

Članak 32.

U prvoj zoni, uz zabrane za drugu zonu iz članka 13. ove Odluke, zabranjuje se:

1. izvođenje radova, građenje i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti osim onih potrebnih za izgradnju brane i objekata za zahvaćanje, pripremu i transport vode prema sustavu vodoopskrbe,

2. upotreba gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,

3. ispuštanje otpadnih voda,

4. javni promet vozila.

Članak 33.

Zone zaštite akumulacije Lokvarka ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 50 000 (Karta 2.).

Zone zaštite planirane akumulacije Križ ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 5 000 (Karta 8.).

IV. MJERE ZA SANACIJU STANJA U ZONAMA ZAŠTITE

Članak 34.

Ovom Odlukom utvrđuje se obveza izrade Programa mjera za sanaciju stanja u zonama zaštite za izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu (u nastavku: Program mjera sanacije).

Program mjera sanacije je podloga za sustavno saniranje zatečenog stanja u zonama zaštite i izradu, po potrebi, projektnih zadataka za pojedine sanacijske zahvate.

Program mjera sanacije mora sadržavati:

1. kartu s ucrtanim granicama zona zaštite u mjerilu 1:50 000 s naznačenim objektima i područjima na kojima se obavljaju djelatnosti koje nepovoljno utječu na kakvoću voda izvorišta,

2. način rješavanja odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda naselja i individualnih objekata,

3. popis objekata za koje nije moguća sanacija pa ih treba ukloniti,

4. popis objekata i postrojenja u kojima se mora zabraniti upotreba i proizvodnja opasnih tvari s navođenjem vrste opasnih tvari,

5. popis spremnika naftnih derivata koje treba ukloniti ili sanirati,

6. mjere zaštite voda od onečišćavanja u pojedinim objektima ili pogonima,

7. popis odlagališta otpada koja treba ukloniti ili na drugi način sanirati,

8. područja devastiranih površina koja treba urediti i

9. područja erozijskih površina koja treba urediti.

Program mjera sanacije mora sadržavati listu redoslijeda sanacijskih zahvata ili uklanjanja objekata.

Na temelju Programa mjera sanacije mora se odrediti visina sredstava potrebnih za njegovo provođenje, te način osiguranja potrebnih sredstava.

Članak 35.

Program mjera sanacije za prvu zonu predlaže i osigurava korisnik izvorišta.

Program mjera sanacije za drugu, treću i četvrtu zonu predlažu Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel Rijeka u suradnji sa Županijskim zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, Zavodom za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije i jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalaze izvorišta i zone zaštite iz ove Odluke.

Članak 36.

Program mjera sanacije iz članka 34. ove Odluke mora se izraditi u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke.

Na temelju Programa mjera sanacije iz članka 34. ove Odluke dopunit će se ova Odluka u roku od dvije godine od njenog stupanja na snagu.

V. DALJNJI VODOISTRAŽNI RADOVI

Članak 37.

Ovom Odlukom utvrđuje se obveza provođenja daljnjih vodoistražnih radova (druga faza istraživanja) radi definiranja granica i područja druge zone zaštite izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu (detaljne karte 1 : 5 000):

- izvorišta Čabranke i izvora Kupice

- izvori Mlake i Trbuhovice

- izvori Sušica, Žikovci I, Žikovci II, Tropeti i Paklenski jarak,

- izvori Sokoli I i Sokoli II, Gločevac,

- izvori Mrzlice, Mihićevo, Maljenica i Šćurak, Skrad I, II i III, Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac i Paletina,

- izvori Veliki žljeb, Korito, Jazbina, Hribac, Kicelj, Stari Lazi,

- izvori Ribnjak, Draškovac i Topli potok te

- Vrelo Ličanke.

Za sva izvorišta iz članak 5. stavka 2. ove Odluke moraju se odrediti granice i područja prve zone na topografskim kartama mjerila 1 : 1 000.

Na temelju rezultata istraživanja iz stavka 1. ovog članka mora se izraditi konačan elaborat o zonama sanitarne zaštite izvorišta na području Gorskog kotara u skladu s odredbama članka 6. Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 55/02).

Elaborat iz stavka 3. ovog članka mora sadržavati i prijedlog programa praćenja kakvoće vode izvorišta i vode na njihovom priljevnom području.

Vodoistražne radove iz stavka 1. ovog članka i elaborat iz stavka 3. ovog članka treba izraditi u roku od tri godine od stupanja na snagu ove Odluke.

Na temelju elaborata iz stavka 3. ovog članka dopunit će se i izmijeniti ova Odluka u roku od tri godine od njenog stupanja na snagu.

Članak 38.

Za eventualnu izvedbu benzinskih postaja, trafostanica i eksploataciju mineralnih sirovina u trećoj i četvrtoj zoni zaštite, koja je u suprotnosti s člankom 7. i člankom 10. Odluke, potrebno je načiniti projekt u sklopu kojeg treba detaljnim i namjenskim vodoistražnim radovima ispitati uži lokalitet (mikrozonu) i utvrditi pogodnost terena za izvedbu predviđenog zahvata. Ako se na temelju rezultata ovih istraživanja utvrdi da postoji mogućnost izvedbe takvog zahvata, odredit će se uvjeti izvedbe i mjere zaštite unutar tog prostora (mikrozone).

VI. IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA

Članak 39.

Sredstva potrebna za posebno povećana ulaganja u sustav javne odvodnje otpadnih voda u drugoj, trećoj i četvrtoj zoni zaštite osiguravaju se u proračunima gradova Čabar, Delnice i Vrbovsko i općina: Ravna Gora, Lokve, Fužine, Mrkopalj, Brod Moravice i Skrad, te godišnjim planovima Hrvatskih voda.

Sredstva potrebna za provođenje mjera sanacije u prvoj zoni osigurava pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i obavlja javnu vodoopskrbu, a u drugoj, trećoj i četvrtoj zoni zaštite osigurava vlasnik objekta ili pogona smještenog u toj zoni, osim za ulaganja u dodatne mjere zaštite određene Programom mjera sanacije.

Članak 40.

Hrvatske vode, u skladu sa Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva (Narodne novine, broj 107/95, 19/96 i 88/ 98) financiraju vodoistražne radove iz članka 37. ove Odluke.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Granice zona zaštite prikazane su na topografskim kartama, koje su sastavni dio ove Odluke, a pohranjene su po jedan primjerak u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel Rijeka, Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, kod pravnih osoba koje obavljaju javnu vodoopskrbu i upravljaju vodozahvatima i u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje.

Sastavni dio ove Odluke su sljedeći kartografski prikazi:

Karta 1. Pregledna karta zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, MJ 1:200 000,

Karta 2. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, MJ 1:50 000,

Karta 3. Zone sanitarne zaštite izvorišta Donji Žagari i Mandli, MJ 1:5 000,

Karta 4. Zone sanitarne zaštite izvorišta Požarnica i Podstene, MJ 1:5 000,

Karta 5. Zone sanitarne zaštite izvorišta Kamenje, Hrib I i Hrib II, MJ 1:5 000,

Karta 6. Zone sanitarne zaštite izvorišta Klanc, MJ 1:5 000,

Karta 7. Ponorne zone izvorišta Kupice na području Ravne Gore, MJ 1:5 000,

Karta 8. Zone sanitarne zaštite akumulacije Križ, MJ 1:5 000.

Članak 42.

Granice zona zaštite i odredbe ove Odluke unose se u sve dokumente prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno područje izvorišta koja se štite ovom Odlukom.

Postojeći razvojno planski dokumenti moraju se uskladiti s odredbama ove Odluke.

Članak 43.

Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.

Članak 44.

Za nepridržavanje odredbi ove Odluke primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95), Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 79/97 i 128/99), Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94 i 128/99) i Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 151/03).

Članak 45.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vrijediti:

- Odluka o zonama i mjerama sanitarne zaštite izvorišta i vodoopskrbnih objekata (»Službene novine« broj 5/80) i

- Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama održavanja zona izvorišta za javnu opskrbu vodom za piće u Vrbovskom i Gomirju (»Službene novine« broj 12/ 92).

Članak 46.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od datuma posljednje objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije i Glasniku Karlovačke županije.

Klasa: 021-04/04-02/66

Ur. broj: 2170/01-92-01-04-3

Rijeka, 8. srpnja 2004.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Predsjednik