SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

4.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2005. - 2009. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 3/05) i članka 19. Statuta Općine Čavle (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Čavle, na XVII. sjednici održanoj 30. ožujka 2011. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 11
- Sportski centar Platak R6₂

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 11 - Sportski centar Platak R6₂ (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Čavle, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 3.

Plan se donosi za dio područja Općine Čavle utvrđenog Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Čavle, obuhvaća površinu od 426,10 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

Članak 4.

Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja 11 - Sportski centar Platak R6₂ i sastoji se od:

KNJIGA 1

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke
namjene - T

2.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke
namjene - T4-a, T4-b

2.3. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene - K-a, K-b,
K-c i K-d

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I
KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Odvodnja sanitarnih i oborinskih voda

5.3.2. Vodoopskrba

5.3.3. Plinoopskrba

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

9.4. Zaštita od prekomjerne buke

9.5. Mjere posebne zaštite

9.5.1. Sklanjanje ljudi

9.5.2. Zaštita od potresa

9.5.3. Zaštita od rušenja

9.5.4. Zaštita od požara

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

GRAFIČKI DIO:

KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:5.000

1 . KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PROMETNA I ULIČNA MREŽA, POŠTA I
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA

- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV -
VODOOPSKRBA

2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA

- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA

2.4. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRA
STRUKTURNA MREŽA

- ENERGETSKI SUSTAV -
ELEKTROENERGETIKA

2.5. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA

- ENERGETSKI SUSTAV - PLINOOPSKRBA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA

4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD

4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD

KNJIGA 2.

UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone R62 sportski centar
Platak u prostoru Općine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Zemljopisna obilježja

1.1.1.2. Izgrađenost područja

1.1.1.3. Stanje zaštite

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Prometnice i prometne površine

1.1.3.2. Elektronički komunikacijski sustav

1.1.3.3. Pristupna EK mreža UPM Platak

1.1.3.4. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda

1.1.3.5. Vodoopskrba

1.1.3.6. Elektroenergetika

1.1.3.7. Plinoopskrba

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti

2.2. Ciljevi prostornog uređenja izdvojene zone sportsko
rekreacijske namjene R6₂ SC Platak

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na
postojeća i planirana obilježja izgrađene strukture, vri
jednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-
povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja izdvojene zone sportsko
rekreacijske namjene R6₂ SC Platak i komunalne
infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenje površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovna mreža

3.4.2. Pješački i biciklistički promet

3.4.3. Uvjeti za smještaj vozila

3.4.4. Žičare

3.4.5. Helidrom

3.4.6. Elektroničke komunikacije

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Uređenje vodotoka i drugih voda

3.5.2. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda

3.5.3. Vodoopskrba

3.5.4. Plinofikacija

3.5.5. Elektroenergetska mreža

3.5.6. Opći uvjeti za izgradnju i međusobni raspored vodova
komunalne infrastrukture

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

II.1. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA
OPĆINE ČAVLE (II. IZMJENE I DOPUNE)

II.2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA

II.3. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANAKA 79. i 94.
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I GRADNJI

II.4. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ PRETHODNOJ
RASPRAVI

II.5. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ JAVNOJ
RASPRAVI

II.6. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ PONOVNOJ
JAVNOJ RASPRAVI

II.7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA

II.8. SAŽETAK ZA JAVNOST

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I
RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA

Članak 5.

Ovim Planom određene su i razgraničene površine sljedećih namjena:

. gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička namjena - smještajni kapaciteti - planska oznaka T

. gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička - planinarski dom - planska oznaka T4-a i T4-b

. gospodarska namjena - poslovna - upravno-uslužno- servisna - planska oznaka K-a, K-b, K-c i K-d

. sportsko rekreacijska namjena - sport i rekreacija - planska oznaka R-a, R-b i R-c

. zaštitne zelene površine - planska oznaka Z

. vodne površine - akumulacija za potrebe zasnježenja - planska oznaka A

. prometne površine - cestovne planskih oznaka GM-1, S-1, O-1, O-2, O-3, O-4 i parkirališta planskih oznaka P-a i P-b, željezničke (skijaške i kabinska žičara) i zračne (helidrom).

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

Ovim Planom određene su površine za građevine gospodarskih djelatnosti - ugostiteljsko turističke namjene označene planskom oznakom T, T4-a i T4-b i poslovne namjene označene planskim oznakama K-a, K-b, K-c i K-d na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

2.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke
namjene - T

Članak 7.

Ovim Planom određena je površina ugostiteljsko turističke namjene za smještajne kapacitete s pratećim sadržajima označene planskim oznakama T na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 8.

Oblik i veličina građevnih čestica određeni su na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

U ovoj zoni ugostiteljsko turističke namjene može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju smještajnih kapaciteta s pratećim sadržajima, pri čemu:

- minimalna veličina građevne čestice nije propisana;

- najveća dopuštena veličina građevne čestice je jednaka veličini zone.

Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti gradnju građevine osnovne namjene, pratećih sadržaja i pomoćnih građevina koje zajedno čine cjelinu pri čemu građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup (minimalne širine kolnika 5,5 m) na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

Namjena građevina

Članak 9.

Na građevnim česticama ove namjene mogu se graditi građevine osnovne namjene, prateći sadržaji i pomoćne građevine.

Provedbom urbanističko-arhitektonskog natječaja, izabranim idejnim urbanističkim rješenjem treba definirati vrste smještajnih kapaciteta, kapaciteta od najviše 1700 kreveta koji u svemu moraju biti usklađeni s odredbama Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata, Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli odnosno Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj«.

Prateći sadržaji su:

- poslovni prostori (recepcija, uredi uprave i sl.);

- prostori ugostiteljsko turističke namjene (restorani i lokali, caffe bar i sl.);

- prostori trgovačke namjene (trgovine prehrambenih i drugih proizvoda, prodavaonice suvenira i sl.);

- prostori sportsko rekreacijske namjene (sportske dvorane s polivalentnim igralištima za sportove s loptom svih dimenzija (otvoreni i zatvoreni), kuglane, streljane, bazen, whirlpool, wellness, trim, biciklističke, planinarske, skijaške, biatlon staze, streljana i sl.);

- prostori kulturne i zabavne namjene (kongresna dvorana, disko i sl.);

- pomoćni prostori (kuhinja s pratećim prostorima, skladišta i sl.),

a mogu se smjestiti unutar građevine osnovne namjene ili u drugim građevinama.

Uz građevinu osnovne namjene odnosno građevine pratećih sadržaja na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: rekreacijski tereni, bazeni, terase, nadstrešnice i trjemovi, prometno manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, komunalni objekti i uređaji, spremišta, kotlovnice i sl.

Veličina i površina građevina

Članak 10.

Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice iznosi 0,8.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) građevne čestice je 3,6.

U izgrađenost građevne čestice ne ulaze rekreacijski tereni, manji otvoreni bazeni, terase i sl.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi građevina osnovne namjene, građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine koje mogu biti slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene.

Najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene je četiri etaže, i to:

- prizemlje, 2 kata i potkrovlje (P+2+Pk) ili

- prizemlje i 3 kata (P+3) ili

- podrum, prizemlje, 1 kat i potkrovlje (Po+P+1+Pk) ili

- podrum, prizemlje i 2 kata (Po+P+2) ili

- suteren, prizemlje, 1 kat i potkrovlje (S+P+1+Pk) ili

- suteren, prizemlje i 2 kata (S+P+2) ili

- podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje (Po+S+P+Pk) ili

- podrum, suteren, prizemlje i 1 kat (Po+S+P+1)

pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 14,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža građevina pratećih sadržaja i pomoćnih građevina je tri etaže, i to:

- prizemlje, 1 kat i potkrovlje (P+1+Pk) ili

- prizemlje i 2 kata (P+2) ili

- podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk) ili

- podrum, prizemlje i 1 kata (Po+P+1) ili

- suteren, prizemlje i potkrovlje (S+P+Pk) ili

- suteren, prizemlje i 1 kat (S+P+1) ili

- podrum, suteren i prizemlje (Po+S+P)

pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 11,0 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 11.

Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene, građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine.

Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije cesta iznosi 6,0 m.

Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica je 4,0 m.

Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine - kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.

Oblikovanje građevina

Članak 12.

Za ovu površinu određena je obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja radi dobivanja što kvalitetnijeg rješenja za uređenje predmetne površine, njezino oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina unutar zone.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Oblikovanje građevina, te vrste materijala i konstrukcije nisu zadani već će se odrediti urbanističko-arhitektonskim natječajem.

Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

Prilikom projektiranja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda) te postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Uređenje građevne čestice

Članak 13.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, pri čemu se kao uređene površine zelenila mogu računati samo oni prostori za rekreaciju odnosno igrališta koji su izvedeni kao prirodni teren.

Ograde se mogu izvoditi prema svim međama maksimalne visine 1,2 m.

Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici.

Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.

Priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 14.

Priključci građevnih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 na javnu prometnu površinu minimalne širine kolnika 5,5 m i pješački hodnika minimalne širine 1,6 m.

Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

2.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke
namjene - T4-a, T4-b

Članak 15.

Ovim Planom određene su površine ugostiteljsko turističke namjene za planinarske domove označene planskim oznakama T4-a i T4-b na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 16.

Planinarski domovi Platak i Sušak planskih oznaka T4-a i T4-b mogu se rekonstruirati neposrednom provedbom PPUO-a.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 17.

Oblik i veličina građevnih čestica određeni su na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

U ovim zonama ugostiteljsko turističke namjene može se formirati jedna ili više građevnih čestica za uređenje, rekonstrukciju i dogradnju planinarskih domova, pri čemu:

- minimalna veličina građevne čestice nije propisana;

- najveća dopuštena veličina građevne čestice je jednaka veličini zone.

Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti gradnju građevine osnovne namjene, pratećih sadržaja i pomoćnih građevina koje zajedno čine cjelinu pri čemu građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup (minimalne širine 3,0 m) na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

Namjena građevina

Članak 18.

Na građevnim česticama ove namjene mogu se graditi građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

Građevina osnovne namjene je planinarski dom kapaciteta za zonu:

. T4-a (dom Platak) - 230 kreveta,

. T4-b (dom Sušak) - 120 kreveta,

pri čemu moraju ispunjavati opće minimalne uvjete te minimalne uvjete za objekte koji se ne kategoriziraju u skladu s odredbama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj«.

Uz građevinu osnovne namjene na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: nadstrešnice i trjemovi, prometno manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, komunalni objekti i uređaji, spremišta, kotlovnice i sl.

U zoni planinarskog doma Platak pod pojmom pomoćnih građevina moguće je graditi i građevine za potrebe skijališta - garaže za strojeve, natkrivene skladišne prostore za opremu, strojeve i alate za održavanje staza, topove za snijeg i sl.

Veličina i površina građevina

Članak 19.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice iznosi u zoni:

. T4-a - 0,4,

. T4-b - 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) građevne čestice iznosi u zoni:

. T4-a - 1,4,

. T4-b - 0,9.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene i pomoćne građevine koje mogu biti slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene.

Najveća dopuštena visina građevine osnovne namjene za zonu:

. T4-a - visina postojećeg rekonstruiranog doma do vijenca iznosi 15,0 m, ukupna visina postojećeg rekonstruiranog doma iznosi 23,0 m, dograđeni dio doma u svojoj vizuri ne smije nadvisiti postojeći rekonstruirani dom odnosno visina dograđenog dijela u svim presjecima od terena do vrha sljemena ne smije biti viša od 17,50 m,

. T4-b - Najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene je tri etaže, i to:

- prizemlje, kat i potkrovlje (P+1+Pk) ili

- prizemlje i 2 kata (P+2) ili

- podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk) ili

- podrum, prizemlje i kat (Po+P+1) ili

- suteren, prizemlje i potkrovlje (S+P+Pk) ili

- suteren, prizemlje i kat (S+P+1) ili

pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 11,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža građevina pratećih sadržaja i pomoćnih građevina je dvije etaže i to:

- podrum i prizemlje (Po+P) ili

- suteren i prizemlje (S+P) ili

- prizemlje i kat (P+1),

- prizemlje i potkrovlje (P+Pk),

pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 7,0 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 20.

Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene i pomoćne građevine.

Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije cesta iznosi 5,0 m. Iznimno, etaže građevina u zoni T4-a koje su ispod nivelete glavne mjesne ceste - GM1 mogu biti izgrađene na samoj regulacijskoj liniji.

Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica je 3,0 m.

Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine - kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.

Oblikovanje građevina

Članak 21.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Građevine treba graditi od kamena i drva, iznimno od opeke ili betona.

Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

Prilikom projektiranja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša odnosno spriječiti nepovoljni utjecaj na okoliš te postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Uređenje građevne čestice

Članak 22.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, pri čemu se kao uređene površine zelenila mogu računati samo oni prostori za rekreaciju odnosno igrališta koji su izvedeni kao prirodni teren.

Ograde se mogu izvoditi prema svim međama maksimalne visine 1,2 m.

Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba treba organizirati prvenstveno na vlastitoj čestici, a dio parkirnih mjesta moguće je zadovoljiti i na javnim parkiralištima određenim ovim Planom i prikazanim na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.

Priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 23.

Priključci građevnih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

2.3. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene - K-a,
K-b, K-c i K-d

Članak 24.

Ovim Planom određene su površine poslovne namjene - upravno-uslužno-servisne označene planskim oznakama K- a, K-b, K-c i K-d na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 25.

Oblik i veličina građevnih čestica određeni su na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

U ovim zonama poslovne namjene može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju, uređenje, rekonstrukciju ili dogradnju građevina poslovne namjene - upravno-uslužno-servisne, pri čemu:

- minimalna veličina građevne čestice nije propisana;

- najveća dopuštena veličina građevne čestice je jednaka veličini zone.

Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti gradnju građevine osnovne namjene, pratećih sadržaja i pomoćnih građevina koje zajedno čine cjelinu pri čemu građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup (minimalne širine kolnika 5,5 m) na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

Namjena građevina

Članak 26.

Na građevnim česticama ove namjene mogu se graditi, urediti, rekonstruirati ili dograditi jedna građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

Građevine osnovne namjene su zgrada uprave skijališta (K-a), zgrada šumarije (K-b), interventne baze Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Rijeka (K-c i K-d).

Uz građevinu osnovne namjene na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: nadstrešnice i trjemovi, prometno manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, komunalni objekti i uređaji, spremišta, kotlovnice i sl.

U zoni uprave skijališta (K-a) pod pojmom pomoćnih građevina moguće je graditi i građevine za potrebe skijališta - garaže za strojeve, natkrivene skladišne prostore za opremu, strojeve i alate za održavanje staza, topove za snijeg i sl.

Veličina i površina građevina

Članak 27.

Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) građevne čestice je 1,0.

Iznimno, za zgradu uprave skijališta (K-a) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) građevne čestice je 1,5.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi, urediti, rekonstruirati ili dograditi jedna građevina osnovne namjene i pomoćne građevine koje mogu biti slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene.

Najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene, građevina pratećih sadržaja i pomoćnih građevina je dvije etaže, i to:

- podrum i prizemlje (Po+P) ili

- suteren i prizemlje (S+P) ili

- prizemlje i kat (P+1),

- prizemlje i potkrovlje (P+Pk),

pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 7,0 m.

Iznimno, za zgradu uprave skijališta (K-a) najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene, građevina pratećih sadržaja i pomoćnih građevina je tri etaže, i to:

- prizemlje, 1 kat i potkrovlje (P+1+Pk) ili

- prizemlje i 2 kata (P+2) ili

- podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk) ili

- podrum, prizemlje i 1 kata (Po+P+1) ili

- suteren, prizemlje i potkrovlje (S+P+Pk) ili

- suteren, prizemlje i 1 kat (S+P+1) ili

- podrum, suteren i prizemlje (Po+S+P)

- pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 11,0 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 28.

Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene, građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine.

Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije cesta iznosi 5,0 m.

Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica je 3,0 m.

Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine - kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.

Oblikovanje građevina

Članak 29.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Građevine treba graditi od kamena i drva, iznimno od opeke ili betona bijelo ožbukane. Za interventne baze Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Rijeka moguće je koristit montažne građevine pri čemu treba primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade kao kod okolne izgradnje.

Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

Prilikom projektiranja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda) te postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Uređenje građevne čestice

Članak 30.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Ograde se mogu izvoditi prema svim međama maksimalne visine 1,2 m.

Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici za interventne baze Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Rijeka (K-c i K-d), a za upravu skijališta (K-a) i šumariju (K-b) moguće je dio parkirnih mjesta zadovoljiti i na javnim parkiralištima određenim ovim Planom i prikazanim na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.

Priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 31.

Priključci građevnih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 32.

Ovim Planom određene su površine sportsko rekreacijske namjene označene planskim oznakama R-a, R-b i R- c na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 33.

Ovim Planom određene su površine sportsko rekreacijske namjene - sporta i rekreacije koje su s obzirom na topografiju terena i prostorno-plansko rješenje površine sportsko rekreacijske namjene podijeljene su na 3 veće zone označene planskim oznakama R-a (Radeševo, Snježnik, Veliko Tešnje), R-b (Jasenovica), R-c (Mali i Veliki Pribiniš) na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Na površinama sportsko rekreacijske namjene s obzirom na razdoblje korištenja određeno je uređenje i gradnja sadržaja za ljetne i zimske sportove i rekreaciju te su označeni simbolima odvojeno na kartografskim prikazima br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD i 4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD.

Ovim Planom trase žičara, staza i lokacije sadržaja za sport i rekreaciju prikazane su načelno, a izradom daljnje projektne dokumentacije odredit će se točne trase i lokacije, a u skladu s terenskim uvjetima i zahtjevima struke, primjenjujući važeće zakone i podzakonske propise iz te oblasti, a sve unutar zona sportsko rekreacijske namjene.

Ovim Planom omogućuje se gradnja i uređenje dodatnih skijaških, biciklističkih i planinarskih staza koje nisu prikazane u kartografskim prikazima br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD i 4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD na dijelovima povoljne konfiguracije terena, a unutar zona sportsko rekreacijske namjene.

Uvjeti smještaja građevina - zona sportsko rekreacijske namjene - R-a

Zimski period

Članak 34.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-a određena je gradnja i uređenje skijaških staza (oznake 1 - 14) i žičara uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-a moguća je i gradnja i uređenje staza za nordijsko skijanje koje nisu prikazane na kartografskim prikazima. Pri trasiranju istih valja voditi računa da su u skladu sa zimskim i ljetnim sadržajima zone R-a.

Uz rub skijaških staza dozvoljeno je postavljanje zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju te fiksnih stupova rasvjete.

Dijelovi staza mogu se povremeno natkrivati ili zatvarati isključivo montažno demontažnim konstrukcijama.

Na južnom dijelu određena je gradnja i uređenje dijela staze za nordijsko skijanje - skijaško trčanje (biatlon).

Unutar dijelova zone označenih kao površine pratećih sadržaja žičare na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD određena je gradnja građevina nužnih za funkcioniranje žičare koje sadrže prostore za prihvat i opremu putnika, pogonske prostore, prostore za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarne čvorove, čekaonice, manje ugostiteljsko turističke prostore i sl.

Unutar gradivog dijela zone označenog na kartografskim prikazima br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD određena je gradnja i uređenje zimskog zabavnog parka unutar kojeg su određene staze za razne načine rekreacijskog sanjkanja i klizalište. Rubno uz granicu zimskog zabavnog parka određene su kružne ograđene staze za vožnju motornih sanjki.

Ljetni period

Članak 35.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-a određena je gradnja i uređenje biciklističkih (oznake 1 - 4) i planinarskih staza (oznake 1 - 3) uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem. Te će se staze osim osnovnih funkcija koristiti kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Žičare se u ljetnom periodu koriste u svrhe prijevoza biciklista i izletnika.

Unutar gradivog dijela zone na kartografskim prikazima br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD određena je gradnja i uređenje zimskog zabavnog parka koji će se u ljetnom periodu koristiti kao staza za rolanje, staza za quad (manja vozila na četiri kotača) i poligon za skatere.

Uvjeti smještaja građevina - zona sportsko rekreacijske namjene - R-b

Zimski period

Članak 36.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-b određena je gradnja i uređenje skijaških staza (oznake 18 - 20) i žičare uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem.

Uz rub skijaških staza dozvoljeno je postavljanje zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju te fiksnih stupova rasvjete.

Unutar dijelova zone označenih kao površine pratećih sadržaja žičare na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD određena je gradnja građevina nužnih za funkcioniranje žičare koje sadrže prostore za prihvat i opremu putnika, pogonske prostore, prostore za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarne čvorove, čekaonice, manje ugostiteljsko turističke prostore i sl.

Na južnom dijelu određena je gradnja i uređenje dijela staze za nordijsko skijanje - skijaško trčanje (biatlon) koje se nastavljaju na površine sportsko rekreacijske zone R-c. Uz predmetnu stazu određeno je uređenje strelišta biatlona čiji će startni prostor biti unutar gradivog dijela zone ugostiteljsko turističke namjene planske oznake T br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD.

Ljetni period

Članak 37.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-b određena je gradnja i uređenje biciklističkih staza (oznake 5 i 6) i planinarske staze (oznaka 4) uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem. Te će se staze osim osnovnih funkcija koristiti kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Žičare se u ljetnom periodu koriste u svrhe prijevoza biciklista i izletnika.

Strelište biatlona u ljetnom periodu koristit će se kao streljana ili strelište.

Uvjeti smještaja građevina - zona sportsko rekreacijske namjene - R-c

Zimski period

Članak 38.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-c određena je gradnja i uređenje skijaških staza (oznake 15 - 17, te dijelovi staza 1 - 5) i žičara uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem.

Uz rub skijaških staza dozvoljeno je postavljanje zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju te fiksnih stupova rasvjete.

Dijelovi staza mogu se povremeno natkrivati ili zatvarati isključivo montažno demontažnim konstrukcijama.

Unutar dijelova zone označenih kao površine pratećih sadržaja žičare na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD određena je gradnja građevina nužnih za funkcioniranje žičare koje sadrže prostore za prihvat i opremu putnika, pogonske prostore, prostore za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarne čvorove, čekaonice, manje ugostiteljsko turističke prostore i sl.

Na sjevernom i zapadnom dijelu zone određena je gradnja i uređenje staza za nordijsko skijanje - skijaško trčanje (biatlon) koje se nastavljaju na površine sportsko rekreacijske zone R-b, a čiji će startni prostor biti unutar gradivog dijela zone ugostiteljsko turističke namjene planske oznake

T br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD.

Ljetni period

Članak 39.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene R-c određena je gradnja i uređenje biciklističkih (oznake 5 i 7) i planinarske staze (oznake 4) uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem. Te će se staze osim osnovnih funkcija koristiti kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Žičare se u ljetnom periodu koriste u svrhe prijevoza biciklista i izletnika.

Na sjevernom dijelu zone u šumama Velikog Pribiniša određena je organizacija jahanja.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 40.

Oblik i veličina građevnih čestica određeni su na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

U ovim zonama sportsko rekreacijske namjene može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju i uređenje sportsko rekreacijskih sadržaja (staze, igrališta, terena i sl.) s pratećim sadržajima, prometnih površina (žičare i helidrom), građevina komunalne infrastrukture, vodnih površina, pri čemu minimalna i maksimalna veličina čestice nisu određene.

Veličina i površina građevina

Članak 41.

Ovim Planom određena je gradnja pratećih sadržaja žičare i pratećih sportsko rekreacijskih sadržaja unutar zona planskih oznake R-a, R-b i R-c.

Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3, a koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,5.

U izgrađenost građevne čestice ne ulaze rekreacijski tereni, manji otvoreni bazeni, terase i sl.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina koje mogu biti slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene.

Najveći dopušteni broj etaža građevina je dvije etaže, i to:

- prizemlje i potkrovlje (P+Pk),

pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 5,0 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 42.

Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica je 3,0 m.

Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine - kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.

Oblikovanje građevina

Članak 43.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Građevine treba graditi od kamena i drva, iznimno od opeke ili betona bijelo ožbukane.

Iznimno, građevine mogu biti i montažne.

Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

Prilikom projektiranja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda) te postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Uređenje građevne čestice

Članak 44.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, pri čemu se kao uređene površine zelenila mogu računati samo oni prostori za rekreaciju odnosno igrališta koji su izvedeni kao prirodni teren.

Ograde se mogu izvoditi samo ako su nužne u pogledu zaštite korisnika i to prema svim međama maksimalne visine 1,2 m.

Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba organiziran je na javnom parkiralištu planske oznake P označenom na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.

Priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 45.

Priključci građevnih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevna čestica može imati izravni kolni pristup ili pristup na prometne površine posredno putem skijaških, biciklističkih ili planinarskih staza.

Priključenje građevne čestice na nužne vodove komunalne infrastrukture treba obaviti prema predviđenim rješenjima komunalne infrastrukture, uz napomenu da je uz staze za nordijsko i skijaško trčanje te u slučajevima određenih sportskih događanja moguće postaviti kemijske WC- e te koristiti agregate za struju, spremnike vode i sl.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA

Članak 46.

Ovim Planom nije određena površina za gradnju stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
PROMETNE, ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Cestovni promet

Članak 47.

Ovim Planom su određeni koridori - građevne čestice za gradnju prometnih površina - cesta planskih oznaka GM-1, S-1, O-1, O-2, O-3, O-4 i O-5 prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Na građevnim česticama cesta treba izvesti sve prometno-tehničke elemente prometnice, izgraditi kolnik, pješački hodnik, potporne zidove, urediti površinsku odvodnju, rasvijetliti, postaviti zaštitne ograde, označiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i sl.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori postojeće županijske ceste širine 40,0 m i planirane lokalne ceste širine 30,0 m označeni na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA unutar kojeg je moguća gradnja uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete građenja nadležne uprave ceste.

Glavna mjesna cesta planske oznake GM-1 je određena s minimalnim prometnim profilom od 12,0 m kojeg čine dvosmjerni kolnik širine 7,0 m, obostrani pješački nogostupi širine 2,50 m i to do parkirališta planske oznake P-a s konstruktivnom širinom koridora od 18,0 m, a kroz parkiralište planske oznake P-a s konstruktivnom širinom koridora od 15,0 m sa obostranim pješačkim nogostupima širine 4,0 i dvosmjernim kolnikom širine 7,0 m. Nakon prolaska kroz parkiralište planske oznake P-a ta cesta ostaje glavna mjesna, ali se mijenja njena kategorija te se planira kao lokalna s užim prometnim profilom od 8,5 m kojeg čine dvosmjerni kolnik širine 5,5 m, obostrani pješački nogostupi pojedinačne širine 1,50 m s konstruktivnom širinom koridora od 12,0 m i to nakon križanja s ostalom cestom O-3.

Sabirna cesta planske oznake S-1 uz zonu ugostiteljsko turističke namjene planske oznake T određena je s minimalnim prometnim profilom od 9,75 m kojeg čine dvosmjerni kolnik širine 6,0 m, obostrani denivelirani pješački nogostupi širine 2,5 i 1,25 m s konstruktivnom širinom koridora od 12,0 m. U nastavku prema sjeveru kolnik se sužava na 5,5 m, a jednostrani nogostup je širine 1,25 m. Širina koridora ostaje 12,0 m.

Uz glavnu mjesnu i sabirnu cestu planske oznake GM-1 i S-1 (unutar ili izvan koridora) Planom moguća je i izgradnja staza širine 4,0 m koje bi izvan zimskog perioda služile biciklizmu i rolanju, a u zimskom periodu nordijskom skijanju.

Ostale ceste planskih oznaka O-1, O-2, O-3, O-4 i O-5 određene su s jednostrešnim kolnikom širine 5,5 m. S obostranim pješačkim nogostupima širine 1,50 su ceste O-2 i O-3 i s konstruktivnom širinom koridora od 12,0 m odnosno 15,0 m za cestu O-3. Cesta O-5 ima jednostrani nogostup širine 1,25 m i koridor od 15,0 m. Ceste O-1 i O-2 nemaju nogostup već samo bankine, a koridori su im širine 12,0 m.

Križanja cesta unutar obuhvata Plana su u jednoj razini.

Križanja cestovnog prometa i skijaških staza na cestama GM-1, S-1 i O-3 mogu biti u dvije razine. Svijetla visina automobilskog prolaza treba biti osigurana u skladu s prometnim propisima.

Maksimalni uzdužni nagib prometnica može biti 12%, osim opravdano veći samo na kratkim potezima.

U situativnom i visinskom smislu ceste treba u što je moguće većoj mjeri polagati u poluzasjeku.

Sve ceste moraju imati prometno tehničke elemente za računsku brzinu 40 km/sat te kolnik dimenzioniran za teretna vozila s osovinskim pritiskom od min. 100 kN. Radijusi u križanjima trebaju biti usklađeni sa širinama kolnika.

S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, gornjeg bitumeniziranog nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Ceste moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa sa slobodnim otjecanjem bez stvaranja bujičnih tokova te javnu rasvjetu.

Površinsku odvodnju kolničkih površina parkirališta kapaciteta 15 i više vozila treba odvesti u cestovne slivnike s taložnicama i odvesti u kanalsku mrežu individualnog sustava oborinske odvodnje te putem separatora ispuštati u upojne kanale i upojne bunare. Cjelokupni sustav cestovne odvodnje treba biti izveden vodonepropusno.

Samostalno vođene pješačke putove, staze, stube, prolaze i sl. treba izvoditi minimalne širine 3,0 m, osim iznimno u opravdanim situacijama 2,00 m. Samostalno vođene pješačke puteve i staze nije potrebno rasvjetljavati.

Sve građevne čestice moraju imati neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu, a građevne čestice građevina komunalne infrastrukture i žičara na skijalištima mogu imati kolni pristup preko skijaških, biciklističkih, planinarskih i drugih staza.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera te omogući pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

Na svim pješačkim površinama zabranjuje se i po potrebi tehničkim rješenjima onemogućava parkiranje vozila.

Ovim Planom omogućava se asfaltiranje svih Planom određenih vrsta staza za koje je to potrebno za korištenje u zimskom periodu, kao i onih staza koje će se koristiti u ljetnom periodu.

Članak 48.

Ostala cesta planske oznake O-3 pristupna cesta za dom Platak može se izgraditi neposrednom provedbom PPUO- a.

Članak 49.

Ovim Planom omogućena je izgradnja i uređenje i drugih kolnih i pješačkih površina osim onih prometnih površina - cesta planskih oznaka GM-1, S-1, O-1, O-2, O- 3, O-4 i O-5 određenih i prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Sve javne prometne površine moraju u svemu biti usklađene s odredbama Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Željeznički promet

Članak 50.

Ovim Planom su određeni koridori i trase za gradnju prometnih sustava željezničkog prometa - kabinske i skijaških žičara prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Koridori kabinske i skijaških žičara označeni na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA služe za izgradnju, funkcioniranje i održavanje žičara i potrebne komunalne infrastrukture s pripadajućim uređajima i postrojenjima.

Širina koridora kabinske žičare je 20,0 m, a skijaških žičara 12,0 m.

Unutar koridora žičara smiju se graditi pripadajući nadzemni međusobno funkcionalno i gradbeno povezani pojedinačni objekti, postrojenja i uređaji neophodni za korištenje skijaških žičara kao i građevine u funkciji skijaša i boljeg funkcioniranja skijališta propisane ovim Odredbama.

Površinu tla unutar koridora žičara treba zatravniti uz trajnu košnju izboja grmlja ili drveća.

Članak 51.

Ovim Planom određen je koridor kabinske žičare Grobnik - Platak, a točna lokacija stupova, eventualno potrebne međustanice i stanice, kapacitet i ostalo odredit će se idejnim projektom nakon prihvaćanja prethodne prometne studije.

Članak 52.

Koridori skijaških žičara obuhvaćaju građevinske dijelove žičare i obostrane zaštitne pojaseve.

Obuhvat građevinskog dijela skijaške žičare čine izgrađeni prostori za prihvat i otpremu putnika, pogonski prostori, prostori za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarni čvorovi, čekaonice i druge pomoćne prostorije, sve u gornjoj i donjoj postaji površine koje su označene na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE kao površine pratećih sadržaja žičare.

Ovim Planom određena je obvezna izgradnja stalnih sanitarnih čvorova na donjim stanicama žičara uz mogućnost izgradnje i na gornjim, a broj im se određuje s obzirom na kapacitet žičare.

Ovim Planom omogućuje se postava montažnih građevina ugostiteljsko-turističke namjene na površinama pratećih sadržaja žičare građevinske bruto površine do 30 m² u svrhu pružanja usluga skijašima.

Za sve nadzemne pojedinačne građevne objekte žičare (donja i gornja postaja, nosivi stupovi i dr.) potrebno je osnovati jednu ili više građevnih čestica. Kako žičara predstavlja jedinstvenu prostornu i tehničko-tehnološku cjelinu moguće je osnovati i jedinstvenu građevnu česticu za sve nadzemne građevne dijelove žičare unutar koje bi se nalazili vodovi i uređaji komunalne infrastrukture (elektroenergetski vodovi, javna rasvjeta, vodoopskrbni cjevovod i elektronička kabelska kanalizacija).

Predprostor ulaza/izlaza u donju postaju i izlazni/ulazni prostor iz gornje postaje trebaju biti bez prepreka u kretanju putnika (skijaša), površine koja omogućava manipulaciju skijaškom opremom i kraće zadržavanje.

Zračni promet

Članak 53.

Ovim Planom je određena zaštitna površina - građevna čestica za gradnju prometne površine zračnog prometa - helidroma prikazana na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Određena je gradnja helidroma klase D propisane dužine sletne staze do 15 m, širine najmanje 1,2 dužine propelera helikoptera dok sa svake strane poletno-sletne staze treba predvidjeti osnovnu stazu dužine 1,2 dužine propelera helikoptera.

Određena je minimalna veličina građevne čestice za helidrom 50,0 x 50,0 m odnosno zaštitna površina dimenzije 100 x 100 m s posebnim režimom korištenja.

Plan omogućava postavu ograde oko helidroma kao zaštitne žičane ograde minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice.

Plato helidroma treba biti opremljen rasvjetom za korištenje u noćnim uvjetima slijetanja i polijetanja te treba imati direktni kolni priključak na prometnu površinu - ostalu cestu O-5. Minimalna komunalna opremljenost obuhvaća telefon, nadzemni hidrant, površinsku odvodnju poletno-sletne platforme, separator i upojni bunar.

Članak 54.

Ovim Planom određena je zona za izgradnju i uređenje helidroma, a na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA označena je poletno-sletna površina veličine 50 x 50 m.

Unutar zone helidroma moguća je isključivo površinska i podzemna gradnja uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete građenja nadležne uprave uz zračni promet.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 55.

Ovim Planom određena je izgradnja i uređenje glavnog javnog parkirališta planske oznake P-a s istočne i zapadne strane uz glavnu mjesnu cestu GM-1 te dodatnog javnog parkiralište planske oznake P-b sa zapadne strane uz sabirnu cestu S-1, koji su označeni na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Parkiralište planske oznake P-a je određeno urediti za cca 700 parkirališnih mjesta, a parkiralište planske oznake P-b za cca 100 parkirališnih mjesta (od čega minimalno 3% od sveukupnog broja za autobuse i interventna vozila) pri čemu parkirališne površine treba odvojiti od ceste pješačkom komunikacijom, a parkirališne površine završno obraditi asfaltom te usmjeriti na centre zbivanja označenim pješačkim komunikacijama.

Članak 56.

Glavno javno parkiralište planske oznake P-a može se rekonstruirati neposrednom provedbom PPUO-a.

Članak 57.

Ovim Planom omogućava se na asfaltiranim dijelovima parkirališta koji se ne koriste ljeti predvidjeti uređenje igrališta za razne sportove i to postavom pokretnih rekvizita.

Omogućava se postava montažnih šatora ili sl. za sportske i/ili sajamske aktivnosti te montažne ograde kako bi se igrališta zaštitila od prometa.

Članak 58.

Parkirališne i garažne potrebe za pojedine sadržaje treba rješavati na vlastitim građevnim česticama, a za određene sadržaje određene ovim Planom i dijelom na javnom parkiralištu.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se u skladu s normativima određenim Izmjena i dopunama PPUO Čavle te odredbama ovog Plana, prema sljedećim tablicama:

Minimalne dimenzije parkirališnih mjesta za parkiranje osobnih vozila su 2,5 m x 5,0 m.

Na svim parkiralištima koja će se izvoditi za potrebe planiranih sadržaja potrebno je osigurati min 5% sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto za potrebe osoba s invaliditetom na svakom parkiralištu.

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za parkiranje osobnih vozila invalida je 3,7 x 5,0 m.

Provozna parkirališna stajališta za autobuse su širine 4,0 m i dubine 12,0 m mjereno okomiti na glavnu os prilaznog kolnika.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 59.

Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge veće pješačke površine.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 60.

Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.

U cestama, u pješačkim hodnicima osigurani su pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK).

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

Članak 61,

Elektroničke komunikacije unutar obuhvata Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički multiplekser UPM Platak.

U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom planskih cesta izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju u profilu cesta u pojasu određenom za tu vrstu infrastrukture.

Kod projektiranja i gradnje elektroničke komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem PVC cijevi profila f 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i jednu rezervnu cijev.

Na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Prema propozicijama DIN EN 1998 i hrvatskim smjernicama za izgradnju DEKK tipskim zdencima najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.

Članak 62.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori DEKK širine 1,0 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine i izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Članak 63.

Ovim Planom dozvoljena je izgradnja i postavljanje slobodnostojećih antenskih stupova i antenskih krovnih prihvata osnovnih stanica pokretnih komunikacija.

Uvjeti i način gradnje slobodnostojećih antenskih stupova i antenskih krovnih prihvata osnovnih stanica su:

. građevna čestica za gradnju i postavljanje slobodnostojećih antenskih stupova može se formirati na površini svih planskih namjena, ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta).

. minimalna veličina građevne čestice slobodnostojećih antenskih stupova je 100 m²;

. najveća etažnost građevine je jedna etaža;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

. neizgrađen prostor treba zatravniti;

. ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

. građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

. priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta;

. antenski stupovi osnovnih postaja moraju biti projektirani i građeni za smještaj uređaja i korištenje više operatera.

U slučaju gradnje manjih antenskih krovnih prihvata osnovnih stanica pokretnih komunikacija moraju biti projektirani i građeni za smještaj uređaja i korištenje više ope

ratera, maksimalne visine do 2,0 m i od nehrđajućeg materijala.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 64.

Unutar područja obuhvata u cestama je osiguran prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture.

Načelni položaj pojaseva vodova komunalne infrastrukture prikazan je na poprečnim presjecima cesta informativno dok će se detaljni položaj vodova, koji može odstupati od Planom prikazanog, odrediti kroz idejna projekte u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za prometnice, za pojedinačne vodove komunalne infrastrukture i sl.

Planom su prikazane načelne pozicije planiranih građevina komunalne infrastrukture dok će se točne lokacije određivati kroz idejne projekte u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Položaj vodova komunalne infrastrukture unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama vodova komunalne infrastrukture.

Sve poprečne prijelaze vodova komunalne infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način (zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prilikom izgradnje ili rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.

Kod križanja vodova komunalne infrastrukture trebaju se horizontalni i vertikalni razmaci izvesti u skladu s tehničkim propisima.

5.3.1. Odvodnja sanitarnih i oborinskih voda

Članak 65.

Sustav odvodnje otpadnih voda SC Platak treba izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda na prostoru obuhvata Plana treba se rješavati na sljedeći način:

. Primijeniti razdjelni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda.

. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda objekata treba rješavati nepropusnim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem otpadnih voda i neizravnim ispuštanjem efluenta u podzemne vode procjeđivanjem kroz zemlju i podpovršinske slojeve putem upojnog bunara.

. Primijeniti stupanj pročišćavanja sanitarnih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na riječkom području.

. Prije izrade idejnog projekta odvodnje treba ispitati upojnost predviđenih mjesta upoja pročišćene sanitarne otpadne i oborinske vode.

. Izgradnju kanalizacijskog sustava treba prilagoditi etapnosti izgradnje planiranih objekata. To podrazumijeva i izgradnju uređaja za pročišćavanje usklađenu sa stvarnim opterećenjem otpadnim vodama.

. Uz izgradnju svakog pojedinog objekta nužna je izgradnja internog sustava odvodnje sanitarne otpadne vode i oborinske vode u skladu s rješenjima postavljenim ovim Planom za odvodnju, pročišćavanja i ispuštanja ovih voda u prijemnik.

. Saniranje odvodnje sanitarnih otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda postojećih objekata treba provesti u okviru rekonstrukcije planinarskih domova i glavnog parkirališta.

Određena je lokacija za izgradnju dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čiji ukupan kapacitet za konačnu fazu izgrađenosti treba iznositi minimalno 5000 ES. Kako će se SC Platak graditi u fazama, dimenzioniranje uređaja treba, na osnovi hidrauličkog proračuna iz Idejnog projekta, uskladiti s fazama izgradnje.

Idejnim projektima bit će određeni i profili te nivelete kanalizacijskih cjevovoda, te način priključenja na glavni kolektor.

Onečišćene oborinske vode s parkirališta kapaciteta petnaest ili više parkirališnih mjesta moraju se prije neizravnog ispuštanja u podzemne vode putem upojnih bunara ili drenažnih kanala bunara pročistiti na separatoru ulja i masti s taložnicom na vlastitoj građevnoj čestici.

Sve oborinske vode s krovova (uvjetno čiste oborinske vode) treba upustiti u tlo na mjestu nastajanja (lokalni mali upojni bunari).

Za rekonstrukciju glavnog javnog parkirališta P-a, kojim se osigurava 80 % parkirališnih mjesta SC Platak, mora se provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Sve planirane cjevovode u funkciji odvodnje mora se polagati u koridorima cesta, prometnih površina ili zelenila na način da cjevovodi podsustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda budu položeni u nižoj, a cjevovodi odvodnje oborinskih voda u višoj podzemnoj razini mjereno od uređene površine ceste.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama cesta treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s posebnim propisima.

Cijevi koje budu korištene kod polaganja cjevovoda obvezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva: vodonepropusnost, trajnost, nepropusne spojeve, jednostavnu i brzu montažu i ugradnju i sl.

Članak 66.

Uvjeti i način gradnje uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda su:

. građevna čestica za gradnju uređaja za pročišćavanje može se formirati na površini svih planskih namjena ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta);

. minimalna veličina građevne čestice za uređaj za pročišćavanje je 20,0 ? 15,0 m odnosno 300 m²;

. najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

. neizgrađen prostor treba zatravniti;

. ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

. građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

. priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta;

. uređaji za pročišćavanje trebaju biti izgrađeni tako da mogu preuzeti u kraćem vremenu pročišćavanje otpadnih

voda susjednog pročistača kada je on u kvaru ili na redovnom održavanju;

. zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morat će sklopiti ugovor o održavanju s isporučiteljom usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 67.

Ovim Planom određena je gradnja precrpne stanice za podizanje sanitarnih otpadnih voda na višu razinu.

Uvjeti i način gradnje precrpne stanice su:

. građevna čestica za gradnju precrpne stanice može se formirati na površini svih planskih namjena, ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta);

. minimalna veličina građevne čestice precrpne stanice je 4,0 x 5,0 m odnosno 20 m²;

. najveća etažnost građevine je dvije etaže - podrum i prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 3,5 m;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

. neizgrađen prostor treba zatravniti;

. ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

. građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

. priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta;

. precrpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno za popravak kvara;

. zakonski vlasnik precrpne stanice morat će sklopiti ugovor o održavanju s isporučiteljom usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 68.

Ovim Planom određena je gradnja ispusta i upojnih bunara individualnog sustava odvodnje za evakuaciju pročišćenih sanitarnih i oborinskih otpadnih voda.

Uvjeti i način gradnje ispusta i upojnih bunara:

. građevna čestica za gradnju ispusta i upojnih bunara može se formirati na površini svih planskih namjena, ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta);

. minimalna veličina građevne čestice ispusta i upojnih bunara je 10,0 x 10,0 m odnosno 100 m²;

. najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 2,5 m;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

. neizgrađen prostor treba zatravniti;

. ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

. građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

. priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 69.

Uvjeti i način gradnje separatora ulja i masti su:

. građevna čestica za gradnju separatora može se formirati na površini svih planskih namjena, ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta)

. minimalna veličina građevne čestice za separator ulja i masti s taložnicom je 12,0 x 5,0 m odnosno 60 m²;.

. najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

. neizgrađen prostor treba zatravniti;

. ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

. građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

. priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 70.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori kolektora individualnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda širine 1,2 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine i izvoditi građevine samo uz suglasnost vlasnika.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 71.

Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda određena je na kartografskom prikazu br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA.

Vodoopskrbnim sustavom SC Platak treba osigurati dovoljne količine vode za sanitarne i protupožarne potrebe te za zasnježenje.

Gradnja vodoopskrbnog sustava SC Platak treba biti usklađena s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije i uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo (Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka).

U postupku izgradnje i uređenja cesta i drugih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. Vodoopskrba sanitarnom i protupožarnom vodom predviđa se iz vodoopskrbnog sustava Rijeke, ali se omogućava i iz

nekog drugog vodoopskrbnog sustava uz neophodnu izgradnju vodospreme Platak i transportnog cjevovoda.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 120 m.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima.

Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od f 125 mm.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina.

Gdje to uslijed određenih okolnosti nije moguće cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Trase cjevovoda unutar koridora cesta i prometnih površina (staze, putovi, zelenilo i sl.) potrebno je uskladiti s ostalim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih vlasnika.

Članak 72.

Ovim Planom određena je gradnja crpnih stanica s prekidnim komorama za podizanje voda na višu razinu.

Uvjeti i način gradnje crpnih stanica su:

- građevna čestica za gradnju crpne stanice može se formirati na površini svih planskih namjena, ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta);

- minimalna veličina građevne čestice za crpne stanice 4,0 x 5,0 m odnosno 20 m²;.

- najveća etažnost građevine je dvije etaže - podrum i prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

- ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

- građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

- priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 73.

Ovim Planom određena je gradnja vodospreme Platak kapaciteta 3.000 m³ koja će se napajati tlačnim transportnim cjevovodom f 300 mm iz planirane vodospreme Kovačevo 1, a Plan dozvoljava i drugačiji način napajanja.

Uvjeti i način gradnje vodospreme su:

- građevna čestica za gradnju vodospreme može se formirati na površini svih planskih namjena;

- minimalna veličina građevne čestice za vodospremu je 75 x 75 m odnosno 4.225 m²;.

- najveća etažnost građevine je dvije etaže - podrum i prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 7,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

- vodosprema treba biti izgrađena iz vodonepropusnog betona s kotom preljeva 1160/1155 m.n.m.

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

- ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

- građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

- priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 74.

Ovim Planom određena je izgradnja vodnih akumulacija označenih planskom oznakom A na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

U tu svrhu treba osigurati njihovu vodonepropusnost te ih povezati sustavom dovodnih i odvodnih cjevovoda što je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA.

Dovođenje vode moguće je iz vodospreme Platak ili od topljenja snijega.

Crpljenje vode i transport do snježnih topova treba osigurati cjevovodima i crpnim stanicama.

Članak 75.

Ovim Planom određeno je od 75. održavanje vodosprema kišnice.

Održavanje vodosprema određeno je njihovim ograđivanjem i sprječavanjem neovlaštenog korištenja i zagađenja.

Članak 76.

Ovim Planom određen je koridor transportnog tlačnog vodoopskrbnog cjevovoda profila f 300 mm (širine 4,0 m) prikazan na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.

Unutar koridora za vodoopskrbni cjevovod profila f 300 mm mogu se uređivati površine i izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

Članak 77.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori vodoopskrbnih cjevovoda širine 1,0 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 78.

Uvjeti gradnje srednjetlačne mreže prirodnog plina određeni su kartografskim prikazom br. 2.5. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - PLINOOPSKRBA.

Ovim Planom određena je izgradnja srednjetlačne plinske mreže unutar planiranih cesta. Priključenje plinske mreže bit će na VT regulacijsku stanicu (plinska mjerno regulacijska stanica) koja je visokotlačnim plinovodom spojena na plinoopskrbnu mrežu Općine Čavle.

Srednjetlačni polietilenski plinovod treba projektirati iz polietilenskih cijevi visoke gustoće (PEHD), a visokotlačni plinovod (radnog tlaka do 10 bara) iz čeličnih cijevi i s katodnom zaštitom te izvesti prema pravilima i normama DVGW i DIN EN.

Projektiranje i izgradnju plinovoda osim toga treba provesti i uz sljedeće uvjete:

- Plinovod mora biti izveden iz atestiranih cijevi i postavljen u zemlju tako da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi 1,0 - 1,5 m

- Dubina polaganja ne smije prijeći 1,5 m.

Plinovodnu mrežu treba polagati u skladu s rasporedom vodova komunalne infrastrukture u poprečnom presjeku.

Minimalna horizontalna udaljenost plinovoda od drugih usporedno položenih vodova mora biti na svijetlom razmaku od 1,0 m, a pri križanju s drugim infrastrukturnim vodovima minimalna svijetla udaljenost iznosi 0,5 m.

U skučenim prostornim uvjetima potonji svijetli razmaci mogu biti i manji uz primjenu zaštitnih mjera (zaštitne cijevi, ekrani, polucijevi i dr.).

Svaka građevina mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine.

Do izgradnje plinoopskrbne mreže moguće je korištenje:

- ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili nadzemnih spremnika na vlastitoj građevnoj čestici ili

- lož ulja gradnjom spremnika za lož ulje za grijanje koji moraju biti izvedeni s mjerama zaštite voda (dvostijenski s indikatorom za propuštanje goriva ili u betonskoj tankvani).

Članak 79.

Uvjeti i način gradnje plinske mjerne regulacijske stanice su:

. građevna čestica za gradnju plinske mjerne regulacijske stanice može se formirati na površini zaštitnih zelenih površina ili prometnih površina (koridora cesta).

- minimalna veličina građevne čestice za plinsku stanicu je 12,0 x 12,0 m odnosno 144 m²;

. najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

- ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

- građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu;

- priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu pristupne ceste.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 80.

Ovim Planom određen je koridor VT plinovoda (širine 20,0 m) prikazan na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.

Unutar koridora za VT plinovod mogu se uređivati površine izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 81.

Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže, uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROENERGETIKA.

Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne rasvjete te trafostanica.

Elektroenergetska opskrba područja obuhvata Plana osigurat će se napajanjem srednjenaponskim kabelom iz TS 35/10 kV Grobnik u čiju svrhu je potrebno postojeći vod zamijeniti podzemnim 10(20) kV kabelskim vodom. U svrhu osiguranja rezerve u napajanju bit će potrebno zadržati i postojeći nadzemni vod uz njegovu adekvatnu rekonstrukciju ili uz polaganje još jednog 10(20) kV kabelskog voda, a što će sve ovisiti o dinamici i intenzitetu izgradnje građevina predviđenih ovim Planom.

Ovim Planom predviđena je rekonstrukcija ili zamjena postojećih trafostanica te izgradnja više novih trafostanica kojih su načelne lokacije određene na kartografskom prikazom br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROENERGETIKA. Mikrolokacije trafostanica odredit će se detaljnijom projektnom dokumentacijom u postupku ishođenja odgovarajućih akata kojima se odobrava građenje. Ovim Planom omogućava se izgradnja i dodatnih trafostanica koje nisu ucrtane na kartografskom prikazu, ako se za njih ukaže potreba.

Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

10 kV dalekovod unutar obuhvata Plana zamijenit će se podzemnim kabelskim vodom.

10(20) kV kabel TS Platak 2 - RS 3 - RS 2 - RS 1 - TS Guslica (koji jednim dijelom prolazi kroz obuhvat ovog Plana) i 10(20) kV rasklopnica RS 3 zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.

Trase niskonaponske mreže prikazane su načelno na kartografskom prikazom br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROENERGETIKA, točne trese određivat će se i izvoditi prema zasebnim projektima.

Niskonaponska mreža će se izvoditi prije svega kao podzemna, a samo iznimno kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta prometnica, skijaških i pješačkih staza riješit će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Članak 82.

Trafostanice se mogu graditi kao samostojeće građevine ili kao ugrađene u građevini.

Uvjeti i način gradnje samostojeće trafostanice su:

- građevna čestica za gradnju trafostanice može se formirati na površini svih planskih namjena ili u sklopu javnih zelenih ili prometnih površina (koridora cesta);

- minimalna veličina građevne čestice za trafostanicu je 7,0 x 5,0 m odnosno 30 m²;

- najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

- minimalna udaljenost trafostanice od međa susjednih građevnih čestica je 1,0 m;

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

- ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

- građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

- priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjete i način gradnje ugrađene trafostanice (mikrolokaciju trafostanice unutar građevine, potreban prostor za nju i njen kapacitet) investitor buduće građevine, u sklopu koje je predviđena izgradnja ugrađene trafostanice 10(20)/ 0,4 kV, dužan je dogovoriti s nadležnom elektrodistribucijom prije izrade Idejnih projekata za ishođenje lokacijske dozvole.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 83.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori kabela širine 1,0 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA

Članak 84.

Ovim Planom određene su javne zelene površine - zaštitne zelene površine označene planskom oznakom Z na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Zaštitne zelene površine su površine prirodne šume, na kojemu se omogućuju zahvati održavanja i zaštite u funkciji odmora i rekreacije. Na površinama zaštitnog zelenila moguće je urediti šetnice, dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim staze, staze za skijaše, bicikliste, jahanje i slične sadržaje namijenjene za boravak na otvorenom pri čemu je potrebno maksimalno sačuvati visoko zelenilo i postojeću konfiguraciju terena. Ove se površine opremaju opremom (klupe, košarice za otpatke, inventarom dječjeg igrališta i sl.).

Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

Na zaštitnim zelenim površinama nije dozvoljena gradnja građevina, iznimno se dozvoljava gradnja šumskih cesta u svrhu održavanja šuma i šumskih površina te komunalnih građevina i vodova komunalne infrastrukture.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 85.

Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.

Članak 86.

S obzirom da se obuhvata nalazi na području ekološke mreže važnom za ptice te ostale divlje svojte i stanišne tipove (HR5000019 - Gorski Kotar, primorje i sjeverna Lika) i međunarodno važnom području za ptice (HR1000019 - Gorski Kotar, primorje i sjeverna Lika) dani su ciljevi očuvanja odnosno šifre smjernica za mjere zaštite za navedena područja ekološke mreže:

- Regulirati lov i sprječavati krivolov;

- Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti;

- Sprječavati zaraštavanje travnjaka;

- Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);

- Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;

- Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

- U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

- U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme;

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

- U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

- Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima;

- Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni.

Članak 87.

Ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih radova naiđe na pokretnu i nepokretnu arheološku građu potrebno je obustaviti daljnje radove te obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel. Po završetku zemljanih radova potrebno je predmetnih okoliš maksimalno vratiti u izvorno stanje.

Članak 88.

Ovim Planom predlaže se valorizacija i zaštita vizura na Veliki i Mali Pribiniš i to kroz provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja za zonu ugostiteljsko turističke namjene planske oznake T.

Članak 89.

Ovim Planom predlaže se valorizacija i zaštita vizura s vrha Radeševo.

Članak 90.

Kvalitetno visoko zelenilo označeno grafičkom oznakom - očuvanje kvalitetnog visokog zelenila na stazi na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mora se prilikom uređenja skijaških staza i skijaških žičara očuvati.

Površine predviđene za uređenje skijaških staza i skijaške žičare označenih grafičkom oznakom - zatravnjenje skijaških staza i koridora žičara na grafičkom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA potrebno je zatravniti radi sprječavanja ispiranja tla bujicama.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 91.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom mora biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu te relevantnih propisa i pravilnika.

Zbrinjavanje otpada bit će organiziranim odvozom, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća i njegovim odvozom istog na predviđeno odlagalište.

Otpad je potrebno prikupljati odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.

Spremnici i kontejneri za prikupljanje i sortiranje otpada moraju biti smješteni tako da imaju direktan pristup na kolnu površinu.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad prikuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine i buke.

Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu odvozom na predviđeni deponij.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 92.

Pri odabiru sadržaja koje će se realizirati u obuhvatu Plana mogući su samo oni koji ne onečišćuju okoliš odnosno oni kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

9.1. Zaštita tla

Članak 93.

Zaštitu šuma i šumskog zemljišta provoditi održavanjem šuma putem očuvanja i pravilnog gospodarenja što uključuje i zaštitu od požara, nametnika i drugih negativnih utjecaja.

Pravilnim održavanjem i gospodarenjem treba očuvati šume, odnosno gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takvi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.

Zaštitu od erozije treba provoditi putem odgovarajućih mjera koje u prvom redu obuhvaćaju sanaciju ogoljelih površina, ozelenjavanje pokosa usjeka i nasipa, kao i ozelenjavanje privremeno ili trajno odloženog zemljanog materijala.

Unutar obuhvata Plana tlo je svrstano u dvije geotehničke kategorije, I. i I.a. geotehničku kategoriju (zonu golog i zonu pokrivenog krša) čime je teren u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje speleoloških pojava, rasjednih zona te vrlo strmih padina.

Prilikom izvođenja skijaških staza, žičara i sličnog potrebno je:

- sječu izvoditi pažljivo kako bi se što više sačuvao tanki površinski sloj zemlje,

- paralelno sa sječom zaravnati teren, uz nanošenje zemlje po potrebi,

- riješiti lateralnu odvodnju,

- posebnu pažnju u toku radova i poslije posvetiti rubnoj šumskoj vegetaciji, u toku sječe sačuvati postojeći pomladak, a nakon toga što prije sadnju stablašica s ciljem smanjenja negativnih utjecaja vjetra i zaštite skijaških staza,

- neophodna miniranja obavljati plitko i malim punjenjima, jer je obrušavanje, s obzirom na nagib terena, veliko,

- za tlo koje presijecaju skijaške staze primijeniti odgovarajuće mjere konzervacije.

9.2. Zaštita zraka

Članak 94.

Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka provodit će se smanjivanjem emisije onečiščujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

9.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 95.

Područje obuhvat Plana se prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite izvora u Bakarskom zaljevu što je prikazano na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

U svrhu zaštite voda građenje i obavljanje djelatnosti na području obuhvata Plana mora biti u skladu s odredbama važećih zakonskih propisa iz domene zaštite voda (Zakon o vodama i podzakonski propisi), s odredbama navedene Odluke.

Najznačajnija mjera zaštite voda je izgradnja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda u skladu s uvjetima definiranim u poglavlju 5.3.1. ove Odluke.

Postojeći ukopani jednostijenski spremnik naftnog goriva planinarskog doma Platak potrebno je rekonstruirati uz mjere zaštite podzemnih voda. Za postojeću trafostanicu Platak 1 izvesti nepropusnu uljnu jamu.

Zaštita tla od erozije nastala bujičnim djelovanjem oborinskih voda spriječit će se bujičarskim radovima (uređenje te sadnja trave na prostoru skijaških staza) i postavljanjem bujičarskih građevina (ograde od pruća).

Potrebno je već kod izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih objekata predvidjeti potrebne protuerozijske radove (biološke i građevinske) radi sprječavanja erozije u slivu.

9.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 96.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke ili se njena razina smanjiti na dopuštenu razinu, a sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke te podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Donošenjem Odluke o zaštiti od buke, na području Općine, kojom se regulira dozvoljeni nivo buke ovisno o namjeni prostora unutar obuhvata Plana primjenjivat će se odredbe te odluke.

9.5. Mjere posebne zaštite

9.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 97.

Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje zaposlenika i korisnika na prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.

9.5.2. Zaštita od potresa

Članak 98.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju odnosno sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

9.5.3. Zaštita od rušenja

Članak 99.

Planirane prometnice moraju se projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira, te da bude omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

9.5.4. Zaštita od požara

Članak 100.

Projektiranje građevina provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara te pravila struke.

Pri projektiranju građevina prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne

građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za ostale gospodarske građevine.

Sve planske ceste s dvije dvosmjerne vozne trake Planom su određene s najmanjom širinom kolnika od 5,5 m time su osigurani vatrogasni pristupi do svake građevne čestice.

Kod projektiranja planskih cesta kao i internih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja.

Sve ceste sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku i slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište, a slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je izgradnja hidrantskog razvoda i postava nadzemnih hidranata.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko-dojavne službe, osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište te zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB N 106.

Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina zone skijališta uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 101.

Pri odabiru sadržaja koje će se realizirati u obuhvatu Plana mogući su samo oni koji ne onečišćuju okoliš odnosno oni kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 102.

Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš određeni su zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Također, za planove i programe čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode obvezno se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno za zahvat za koji je potreba procjene utvrđena u postupku ocjene o potrebi procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se u okviru obveznog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

U postupku daljnje detaljnije razrade Plana te prilikom projektiranja i izvođenja, na moguće gore navedene zahvate u obuhvatu UPU-a primjenjivat će se zakonski i podzakonski akti iz oblasti zaštite okoliša odnosno zaštite prirode.

Članak 103.

S obzirom da je dio Plana unutar obuhvata šumskogospodarskog područja kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Šumarija Rijeka prilikom provedbe potrebno je poštivati odredbe Čl. 37., 51., 52., 55., 57. i 58. Zakona o šumama.

Članak 104.

Ovim se Planom propisuje obvezna provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za zonu ugostiteljsko turističke namjene planske oznake T, a granica obuhvata određena je na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Do odabira idejnog rješenja nije moguća nikakva gradnja unutar zone ugostiteljsko turističke namjene planske oznake T.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 105.

Ovim Planom nije određena izrada detaljnijih planova uređenja.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 106.

Urbanistički plan uređenja 11 - Sportski centar Platak R62 izrađen je u 5 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Čavle i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Čavle.

Izvornici Plana čuvaju se u:

. Općini Čavle;

. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;

. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;

. Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije;

. Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.

Članak 107.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/02

Ur. broj: 2170-03-11-01-02

Čavle, 30. ožujka 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE

Predsjednik
Josip Čargonja, v. r.