SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 9. Četvrtak, 31. ožujka 2011.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Moscenicka_draga-001

28.

Na temelju članka 10. stavak 4. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), članka 28. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 23/09) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 26/09), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 19. sjednici održanoj 27.siječnja i 1. veljače 2011. godine, donijela je

IZVJEŠĆE
o gospodarenju otpadom u Primorsko-goranskoj županiji za 2009. godinu

1. UVOD

Izvješće o gospodarenju otpadom Primorsko-goranske županije za 2009. godinu izrađuje se sukladno članku 10. stavku 4. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/ 04, 111/06, 60/08 i 87/09) i Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015. godine (»Službene novine PGŽ« broj 17/07 i 50/08).

1.1 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015. godine (dalje: Plan) donesen je u travnju 2007. godine, temeljem članka 10. Zakona o otpadu. Plan je donesen za razdoblje od osam godina, a izmjenama i dopunama iz 2008. godine (»Službene novine PGŽ« broj 50/08) usklađen je s naknadno donesenim državnim Planom gospodarenja otpadom. otpadom1

Županijskim se Planom u uvodnom dijelu obrazlažu obveze izrade te cilj i svrha izrade Plana gospodarenja otpadom, propisani elementi Plana, razdoblje i postupak donošenja. Potom su opisani osnovni podaci o Županiji u kontekstu gospodarenja otpadom, detaljno obrazložena polazišta i ciljevi gospodarenja otpadom te uspostava novog sustava gospodarenja otpadom. U okviru Polazišta, Plan obrazlaže obveze Županije i jedinica lokalne samouprave koje proizlaze iz važećih propisa i stupanj njihova ostvarenja do trenutka donošenja Plana.

Županija - jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je:

.donijeti županijski plan gospodarenja otpadom, usklađen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH, Strategijom održivog razvoja RH i važećim Planom zaštite okoliša RH te Programom zaštite okoliša Županije uz suradnju gradova i općina na svom području;

.dokumentima prostornog uređenja utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom;

.osigurati provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termičku obradu otpada koje propisuje Vlada RH;

.koordinirati provedbu mjera za odvojeno prikupljanje
otpada;

.osigurati sredstva za gradnju građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom (osim opasnog otpada);

.donositi odluke o koncesijama za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ako nisu dodijeljene na državnoj razini) i komunalnim otpadom kada se obavljaju za područje više jedinica lokalne samouprave i/ili više županija;

.uspostaviti županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podršku jedinica lokalne samouprave;

.sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno Planu gospodarenja otpadom;

.prikupljati i dostavljati podatke o otpadu sukladno propisima;

.provoditi sustavnu edukaciju i informiranje.

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) dužne su:

.dokumentima prostornog uređenja utvrditi lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom;

.donijeti plan gospodarenja otpadom, usklađen s državnim i županijskim planom gospodarenja otpadom i županijskim programom zaštite okoliša;

.organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje komunalnog otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada;

.poticati sustavno educiranje i informirati proizvođače, lokalne organizacije i stanovništvo;

.omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada: postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnih dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom;

.osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za građevinski (građevni) otpad;

——————————————————————–

1Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (»Narodne novine« broj 86/07)

.organizirati prijevoz otpada do centra za gospodarenje otpadom, uključivo i uspostavu i vođenje rada pretovarnih stanica (tehnološki i organizacijski usklađenih na razini Županije);

.sanirati divlja odlagališta (smetlišta) na svom području te osigurati uklanjanje i zbrinjavanje/oporabu otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom području;

.narediti osobama koje odlažu otpad protivno odluci o komunalnom redu i/ili (na vlastitoj ili tuđoj nekretnini) putem komunalnog redara da taj otpad odlože na propisan način o vlastitom trošku.

Planom je opisano postojeće stanje postupanja s komunalnim, opasnim i neopasnim otpadom, te posebnim kategorijama i tokovima otpada.

Ciljevi gospodarenja otpadom u Planu postavljeni su temeljem prioriteta i ciljeva iz Strategije zaštite okoliša RH i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš, Strategije zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, prostorno- planske dokumentacije Primorsko-goranske županije i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.- 2015. godine. Osnovni zahtjev bio je uskladiti postupanje s otpadom na području Županije s odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim propisima donijetim na temelju ovoga Zakona, Nacionalne strategije i Nacionalnog plana gospodarenja otpadom te Prostornog plana PGŽ, što podrazumijeva:

.Uspostavu usvojenog sustava gospodarenja otpadom na području Županije;

.Postupno zatvaranje i sanaciju postojećih službenih odlagališta otpada;

.Sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom;

.Saniranje neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla;

.Razvijanje i utvrđivanje programa edukacije o otpadu.

Konkretni ciljevi i aktivnosti uključuju:

.Uspostaviti sustav za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada;

.Izgraditi elemente sustava gospodarenja otpadom: središnju zonu (ŽCGO) s potrebnim građevinama, transfer-stanice i reciklažna dvorišta;

.Sanirati postojeća odlagališta (posebno: Viševac, Duplje, Cetin i Peterkov laz te odlagalište opasnog otpada Sovjak);

.Sanirati površine na kojima se odlagao otpad unutar INE Rafinerije na Urinju i DINA Petrokemije u Omišlju na otoku Krku;

.Realizirati Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije;

.Osigurati sredstva za financiranje za provedbu mjera iz Plana gospodarenja otpadom Županije;

.Osmisliti i provesti program edukacije gospodarenja otpadom.

U Planu je opisan novi suvremeni sustav gospodarenja otpadom u Županiji koji sadrži slijedeće elemente:

.gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom,

.gospodarenje posebnim kategorijama otpada, posebno gospodarenje građevinskim, medicinskim otpadom, otpadom životinjskog porijekla te otpadom s brodova,

.sanacija i zatvaranje službenih odlagališta te otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta,

.naknade vlasnicima nekretnina koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara od građevine namijenjene zbrinjavanju otpada,

. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,

. obrazovanje o gospodarenju otpadom,

. pregled aktivnosti u gospodarenju otpadom.

Koncepcija novog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim otpadom utvrđena je projektnom dokumentacijom izrađenom za potrebe Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) i studijom: Tehno-ekonomski koncept uspostave cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u Primorsko- goranskoj županiji. Glavne dijelove sustava čine:

. ŽCGO Marinšćina,

. pretovarne stanice,

. mreža reciklažnih dvorišta i eko otoka te

. sustav prijevoza otpada

Novi sustav temelji se na količinama komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada koje su za Županiju procijenjene u okviru Plana gospodarenja otpadom Republike hrvatske za razdoblje 2007.-2015. godine.

Predviđene tehnologije u ŽCGO Marinšćina uključuju prihvat komunalnog i neopasnog otpada, prihvat i reciklažu/obradu izdvojeno prikupljenih tokova otpada, mehaničko-biološku obradu otpada uz izdvajanje iskoristive komponente za materijalnu ili energetsku oporabu te odlaganje neiskoristive komponente otpada. Planirano je 5 lokacija pretovarnih stanica: na području Delnica, Novog Vinodolskog, Krka, Cresa i Raba, čiji će kapaciteti ovisiti o količini otpada koja nastaje na području koje gravitira pretovarnoj stanici, mogućoj dinamici prijevoza otpada te broju i učinkovitosti reciklažnih dvorišta i eko otoka. U Planu je predviđeno 17 reciklažnih dvorišta u 2008. godini (12 na području Priobalja, 2 u Gorskom kotaru te 3 na Kvarnerskim otocima), čiji će se broj postepeno povećavati. Sustav prijevoza podrazumijeva prijevoz od mjesta sakupljanja do ŽCGO za područja u krugu oko zone Marinšćina, prijevoza od mjesta sakupljanja do pretovarnih stanica, te prijevoz od pretovarnih stanica do ŽCGO.

1.2 SADRŽAJ IZVJEŠĆA O GOSPODARENJU OTPADOM U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

Izvješće o gospodarenju otpadom u Primorsko-goranskoj županiju u 2009. godini sadrži najnovije stanje gospodarenja otpadom i sanacije odlagališta i crnih točaka u Županiji te provedbu postavljenih ciljeva i mjera definiranih nacionalnom Strategijom i Planom gospodarenja otpadom, važećim Planom gospodarenja otpadom Primorsko- goranske županije. Opisani su gospodarenje komunalnim otpadom, gospodarenje proizvodnim (neopasnim i opasnim otpadom), gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Sadrži pregled izrađene dokumentacije o gospodarenju otpadom te stanje projekata sanacije odlagališta otpada. Posebno je opisana provedba mjera na uspostavi novog sustava gospodarenja otpadom na području Županije do kraja 2009. godine i sredstva utrošena za njihovu realizaciju.

2. PROPISI IZ PODRUČJA GOSPODARENJA OTPADOM

2.1. HRVATSKI PROPISI

Osnove gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj propisane su Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategijom gospodarenja otpadom RH (»Narodne novine« broj 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine (»Narodne novine« broj 85/07).

Zakonom o otpadu (dalje: Zakon) uređuje se način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Sukladno Zakonu o otpadu županije su odgovorne za gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termičke obrade otpada. Odgovornosti u procesu unaprjeđivanja sustava gospodarenja otpadom opisane su u Strategiji gospodarenja otpadom u RH i Zakonu o otpadu.

Temeljem Zakona, Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koja između ostalog daje:

. načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom

. mjere gospodarenja opasnim otpadom te

. smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.

Vlada RH 2007. godine usvaja Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpadom na državnoj razini. Plan sadrži: 1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 3) mrežu lokacija građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, 4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i 5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom. Svrha je uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu i opasna svojstva otpada koji proizvodi, te načina održivog gospodarenja otpadom koji je proizveden.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije gospodarenja otpadom postavljene u RH za razdoblje do 2025. godine i to:

a) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

b) sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

c) sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,

d) razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i

e) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Prema vremenskom planu uspostave sustava, županije su trebale donijeti županijske planove gospodarenja otpadom (do 2007. godine). Uspostava centara predviđena je do kraja 2011. godine, a nadzor i godišnje izvještavanje o Provedbi državnog plana provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Provedbom Plana treba ostvariti:

.uspostavu sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/ županijskom konceptu;

.povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada;

.recikliranje i ponovnu oporabu otpada;

.prethodnu obrada otpada prije konačnog odlaganja;

.smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu;

.izdvajanje goriva iz otpada;

.smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima;

.smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš;

.samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Temeljem Zakona doneseno je 35 podzakonskih propisi kojima se omogućuje provedba odredbi iz Zakona te ciljeva i mjera iz Strategije i Plana. Najvažniji su: Pravilnik o gospodarenju otpadom, Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada te niz pravilnika o postupanju s posebnim kategorijama otpada.

2.2. EU OKVIR GOSPODARENJA OTPADOM

Europska politika gospodarenja otpadom sadržana je u rezoluciji Vijeća EU-a o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja sadrži načela prevencije nastanka, vrednovanja otpada te poboljšanja konačnog zbrinjavanja otpada i nadzora.

Najvažnije direktive EU iz područja gospodarenja otpadom su:

.Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)

.Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC)

.Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC, 94/31/EC, 166/2006)

.Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC)

.Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC)

.Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC, 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003)

.Odluka o uspostavi liste otpada (2000/532/EC s dodacima)

.Uredba Komisije EU o statistici otpada (br. 2150/2002 s izmjenama br. 574/2004)

Osim navedenih, određene segmente gospodarenja otpadom u EU detaljnije obrađuju direktive koje se odnose na gospodarenje posebnim tokovima otpada (npr. baterije i akumulatori, električni i elektronički otpad, PCB/PCT, otpadna vozila i drugo). Obveze iz svih navedenih direktiva najvećim su dijelom već ugrađene u provedbene propise RH u okviru postupka pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

3. GOSPODARENJE OTPADOM U PRIMORSKO- GORANSKOJ ŽUPANIJI

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Otpad se prema mjestu nastanka dijeli na komunalni i proizvodni otpad, a prema svojstvima na opasni, neopasni i inertni otpad.

3.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Pri opisu gospodarenja komunalnim otpadom u praksi se najčešće govori o:

.miješanom komunalnom otpadu koji se prikuplja putem kontejnera, baja i kanti na javnim površinama, zgradama i obiteljskim kućama

.glomaznom komunalnom otpadu

.otpadu od čišćenja ulica

.otpadu iz vrtova, parkova i kućanstava (biootpad i zeleni otpad)

.otpadnim muljevima (septičke jame, kanalizacija)

.ostalima odvojeno prikupljenim ili naknadno izdvojenim sastojcima komunalnog otpada koje mogu biti neopasni (npr. papir, staklo, plastika, tekstil, drvo i slično) ili opasni s kojima se gospodari odvojeno sukladno posebnim propisima i dozvolama (npr. baterije ili fluorescentne cijevi)

Komunalni otpad u gradovima i općinama na području Primorsko-goranske županije uglavnom sakupljaju komunalna društva i odlažu na odlagališta komunalnog otpada. Grad Čabar nema posebno Komunalno društvo, već se prikupljanje i odvoz otpada organizira u okviru Odsjeka za komunalni sustav, prostorno uređenje i gospodarstvo Grada Čabra. Važeću dozvolu za prikupljanje komunalnog otpada na području Županije dodatno ima 5 tvrtki koje su ujedno ovlašteni sakupljači neopasnog otpada (Tablica 1). Na području Delnica prikupljanje i prijevoz otpada s javnih površina i tvrtki provode i obrt »Juranić« te Neven i Marin d.o.o. Delnice.

Pokrivenost kućanstava s odvozom komunalnog otpada na području Županije je zadovoljavajuća i većinom iznosi 95-100%. Izuzetak je Čabar koji pokriva oko 70% kućanstava na području Grada (Tablica 2).

Izvori: Ankete Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, listopad 2009. i srpanj
2010. te zapisnici o inspekcijskom nadzoru odlagališta (travanj 2010. godine)

Komunalna društva na području Županije redovito obnavljaju potrebnu opremu i većina imaju planove nabavke novih i zamjene dotrajalih spremnika te formiranja novih ili obnavljanja postojećih lokacija za odvojeno prikupljanje otpada. Samo tri komunalna društva prema dostupnim podacima za sada nemaju organizirane eko- otoke, odnosno lokacije i/ili spremnike za odvojeno prikupljanje pojedinih sastojaka komunalnog otpada (Tablica 3).

U tim jedinicama lokalne samouprave ili nije organizirano odvojeno prikupljanje (osim glomaznog otpada i ambalaže koja se predaje u trgovinama uz naknadu) ili su postavile spremnike za odvojeno prikupljanje o vlastitom trošku, a te vrste otpada prikupljaju ovlaštene druge tvrtke.

Prema podacima dobivenim od ovlaštenih komunalnih tvrtki koje se bave prikupljanjem neopasnog otpada, u 2009. godini prikupljeno je i odloženo oko 174.000 t miješanog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada.

U 2009. godini je prema prijavama u Registar onečišćenja okoliša (ROO) na području Primorsko goranske županije prikupljeno 58.133 t komunalnog otpada. Podaci se odnose na komunalni otpad iz kućanstava i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona i iz ustanova, uključujući odvojeno prikupljene sastojke (Tablica 4). Miješanog komunalnog otpada (bez odvojeno prikupljenih frakcija) prikupljeno je oko 45.500 t.

Na području Županije komunalni se otpad dovozi i odlaže na 10 komunalnih odlagališta, ukupne korisne površine za odlaganje od oko 309.300 kvadratnih metara (Tablica 5). Sva navedena odlagališta su aktivna. Prema podacima iz komunalnih društva i zapisnika inspekcijskih nadzora procjenjuje se da je do 2010. godine na ta odlagališta odloženo oko 7,6 milijuna m3 komunalnog i neopasnog otpada.

* Podaci se odnose na otpad odložen od 1.1.2006. godine od kada se otpad važe. Ukupna količina odloženog
otpada na lokaciji odlagališta je oko 3,46 milijuna m3.

3.2. GOSPODARENJE PROIZVODNIM OTPADOM

Proizvodni otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Ovisno o sastavu, porijeklu i svojstvima može biti: opasan, neopasan ili inertan. Prikupljaju ga ovlašteni sakupljači, tj. tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje s otpadom, a u slučaju posebnih kategorija predaju ga ovlaštenim oporabiteljima ili obrađivačima, odnosno u izvoz ukoliko zbrinjavanje nije moguće u Hrvatskoj.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, 112 tvrtki, poduzeća i obrta na području Primorsko-goranske županije izradilo je Planove gospodarenja otpadom i dostavilo ih u AZO sukladno obvezama iz Zakona o otpadu i Pravilnika o gospodarenju otpadom. Neke od prijavljenih pravnih subjekata imaju više organizacijskih jedinica na različitim lokacijama na kojima nastaje i/ili se privremeno skladišti proizvodni otpad.

3.2.1. Neopasni proizvodni otpad

Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada, utvrđenih u Dijelu III. Liste opasnog otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09). Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Prema podacima iz ROO, u Primorsko-goranskoj županiji u 2009. godini proizvedeno je ukupno oko 46.500 tona, prikupljeno oko 34.500 tona, a obrađeno ili izvezeno oko 8.700 tona neopasnog otpada (Tablica 7).
Od prijavljenog neopasnog otpada, najveće količine su iz sljedećih grupa: 1) otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i mehaničke površinske obrade metala i plastike; 2) građevinski otpad i otpad od rušenja objekata te 3) otpad od prerade drveta i proizvodnje drvenih ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona. Otpad iz te tri grupe čini više od 50% ukupno proizvedenog neopasnog otpada u Županiji. U strukturi proizvodnog otpada najzastupljeniji su metali i metalne strugotine, drveni otpiljci i strugotine, otpad od pjeskarenja te ambalaža i gume.
Najveće količine neopasnog otpada u Županiji u 2009. godini nastale su iz djelatnosti Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava - 45% ukupno proizvedenog neopasnog proizvodnog otpada u Županiji. Ukupno 20 % neopasnog proizvodnog otpada u Županiji nastalo je u djelatnostima prerade drva i proizvoda od drva te proizvodnji namještaja, dok je preostalih 35% raspodijeljeno na ukupno 30 djelatnosti. Najveći pojedinačni proizvođači neopasnog proizvodnog otpada u 2009. godini prema količini bila su brodogradilišta - Viktor Lenac (oko 14.670 t), 3. Maj (oko 4.400 t), Kraljevica (oko 2.480 t), zatim tvrtka Calligaris d.o.o. (oko 5.500 t), Ravnogorska pilana (3.850 t), INA d.d. (oko 2.470 t), Disuplin Porto Re d.o.o. (oko 1.460 t) i Auto Ukić d.o.o. (1.980 t).
Prema podacima iz Registra dozvola za gospodarenje otpadom Agencije za zaštitu okoliša i podacima o izdanim rješenjima za gospodarenje otpadom u Županiji, na području Primorsko-goranske županije, poslovima gospodarenja neopasnim otpadom bavi se 29 tvrtki koje ujedno imaju i sjedište i/ili podružnicu u Županiji (Tablica 6).

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

3.2.2. Opasni proizvodni otpad

Opasni otpad je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom određen kao otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari.

Prema podacima iz ROO, u Primorsko-goranskoj županiji u 2009. godini proizvedeno je ukupno oko 12.500 tona opasnog otpada, prikupljeno je 12.380 tona, a obrađeno ili izvezeno oko 1.450 tona opasnog otpada (Tablica 8). Najveće količine opasnog otpada čine otpadna ulja i otpad od tekućih goriva, koji čine oko 50% sveg proizvedenog i prikupljenog opasnog otpada. Osim otpadnih ulja, veće količine proizvedenog opasnog otpada je i drugi otpad koji sadrži ulja, otpadne baterije i uljne filtre.

U 2009. godini važeću dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom (sakupljanje, prijevoz, skladištenje) koju izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na području Primorsko-goranske županije je prema podacima Agencije za zaštitu okoliša imalo sedam tvrtki i jedan obrt, a samo tri od navedenih tvrtki imale su i dozvolu za oporabu i/ili obradu opasnog otpada (Tablica 9).

3.3. GOSPODARENJE S POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

Posebne kategorije otpada su:

.ambalaža i ambalažni otpad,

.građevni (građevinski otpad),

.otpad koji sadrži azbest,

.otpadne gume,

.otpadna vozila,

.otpadne baterije i akumulatori,

.otpadna ulja,

.otpadni električni i elektronički uređaji i oprema (EE otpad),

.medicinski otpad,

.poliklorirani bifenili (PCB) i polikolorirani terfenili (PCT),

.otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,

.otpad iz industrije titanovog dioksida.

3.3.1. Ambalažni otpad

Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje.

Ambalažni otpad prikuplja se organizirano od građana u većim trgovinama i/ili trgovačkim centrima gradova i općina u Županiji. Ambalažni otpad nastaje praktično u svim proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Većina jedinica lokalne samouprave ima postavljene posebne spremnike i/ ili eko-otoke za prikupljanje ambalažnog otpada (vidi podatke iz Tablice 3). Te spremnike organizirano prazne komunalna društva i tvrtke koje posjeduju dozvolu i koncesiju za gospodarenje s ambalažnim otpadom, te su za taj posao sklopile ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Skupljači koji imaju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom u Županiji prijavili su u ROO ukupno 21.600 t prikupljene ambalaže i papira.

Komunalna društva su u 2009. godini prikupila 5.016,50 t ambalažnog otpada (papirna i kartonska ambalaža, plastična i metalna ambalaža i ambalažno staklo). (Vidi Tablicu 10.; u tablici su prikazani podaci i o količinama ostalih vrsta odvojeno sakupljenog otpada). Tvrtke koje prikupljaju ambalažni otpad na području Županije, nemaju nužno i sjedište u Županiji. Ovlašteni skupljači - koncesionari za ambalažni otpad za područje Primorsko-goranske županiju su: Unijapapir d.d. Zagreb, Metis d.d. Rijeka, Jadran Metal d.d., Pula, Sirovina Odlagalište d.o.o., Zadar, Eko-Flor Plus d.o.o., Jastrebarsko (sve vrste ambalaže) te PAN Papirna industrija d.o.o., Zagreb (samo papirna i kartonska ambalaža).

Tijekom 2009. godine u Primorsko-goranskoj županiji najviše je prikupljeno papirne i kartonske ambalaže te otpadnog papira, zatim plastične i metalne ambalaže. Količine metalne, miješane, drvene i višeslojne ambalaže, te ambalaže onečišćene opasnim tvarima zajedno čine oko 5% ukupnog ambalažnog otpada.

3.3.2. Građevni otpad

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Građevni se otpad dijeli na nekoliko podgrupa2: a) beton, cigle, pločice i materijali na bazi gipsa; b) drvo, staklo i plastika; c) mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran; d) metali (uključujući njihove legure); e) zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera; f) građevinski materijal na bazi gipsa; g) ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata.

Na području Županije je u 2009. godini proizvedeno je oko 11.930 t građevinskog otpada (građevinski otpad i otpad od rušenja objekata), od čega su 75,5% metali, 3,5% opasni otpad, a 21% neopasni građevinski otpad. U 2009. godini prikupljeno je ukupno 25.410 t građevinskog otpada, od čega su 95% metali, 1,4% opasni otpad, a ostatak ostali građevinski otpad3. Od te količine u 2009. godini odloženo je oko 500 t, dok su ostale količine privremeno uskladištene ili oporabljene.

Na području Županije, lokacija za gospodarenje građevnim otpadom nalaziti će se u sklopu ŽCGO Marinšćina, što je planirano prostorno planskom dokumentacijom. Građevni otpad će se oporabiti te koristiti kao sekundarna sirovina od strane zainteresiranih korisnika, a manja količina neuporabivog otpada će se koristiti za dnevno prekrivanje otpada na lokaciji.

Jedinice lokalne samouprave većinom još nisu odredile lokacije reciklažnih dvorišta za građevni otpad te je u tijeku priprema za izmjenu prostorno planske dokumentacije gradova i općina kako bi se omogućilo lociranje i izgradnja građevina za gospodarenje građevnim otpadom. Građevni otpad s područja Grada Novog Vinodolskog deponira se na odlagalištu građevinskog otpada »Kargač«, na kojemu se privremeno skladište i drugi odvojeno prikupljeni sastojci otpada (gume, stari namještaj i drugi glomazni otpad).

Na području Županije, dozvolu za gospodarenje s neopasnim građevnim otpadom posjeduje 10 tvrtki i komunalnih društava.

Opasni otpad iz Grupe 17 (opasni građevinski otpad i otpad od rušenja objekata, uključujući zemlju onečišćenu opasnim tvarima) prijavljen u ROO, izvezen je na zbrinjavanje izvan Županije.

3.3.3. Otpad koji sadrži azbest

Gospodarenje otpadom koji sadrži azbest propisano je posebnim propisima i naputcima. Sukladno Pravilniku o načinima i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07) otpadni azbest je svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijala i proizvoda koji sadrže azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Takav se otpad može podijeliti na: a) čvrsto vezani azbestni otpad - građevinski otpad koji sadrži azbest i pretežito anorganske tvari (npr. azbestno cementni proizvodi kao što su fasadne i krovne ploče, cijevi za vodoopskrbu i odvodnju, zatim azbest koji je nanešen na tkanine ili karton metodama otvrdnjavanja i sl.); b) čvrsto vezani azbestni otpad - građevinski otpad koji sadrži pretežito organske tvari nastao u postupcima prerade azbesta (kao što su materijali onečišćeni azbestom npr. podne obloge koje sadrže azbest, zatim spojni kitovi, brtvene mase); c) slabo vezani azbestni otpad - izolacijski materijali koji sadrže azbest (kao što su trake i odjeća za zaštitu od visokih temperatura, vatrootporne ploče, čestice prašine iz filtera, lake građevinske ploče i sl.).

Otpad u kojima su azbestna vlakna čvrsto vezana može se odlagati u posebno pripremljene kazete na odlagalištima komunalnog otpada uz zadovoljavanje uvjeta propisanih Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08).

Azbest je opasan za zdravlje samo kada se azbestna vlakna nalaze u zraku koji se udiše te je zato bacanje, struganje, bušenje, razbijanje, lomljenje ili drugo obrađivanje azbestnog otpada opasno za zdravlje ljudi.

Sukladno Odluci Vlade RH4 svaka županija trebala bi imati najmanje jednu plohu za zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest. Za tu je namjenu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 50 milijuna kuna. U Primorsko-goranskoj županiji za sada niti jedno odlagalište nema uređenu kazetu za prihvat i trajno odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest.

Prema podacima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na području Županije registrirano je pet tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenja s otpadom koji sadrži azbest (Tablica 11).

U ROO za 2009. godinu, proizvođači otpada prijavili su ukupno 72 t otpada koji sadrži azbest, od čega je 53% izolacijski materijal, 44% građevinski materijal, a ostalo stara oprema. Sakupljači su prijavili ukupno 313 t otpada koji sadrži azbest, od čega je 91% građevinski otpad koji sadrži azbest. Najvećim se dijelom radi o građevinskom otpadu koji sadrži čvrsto vezani azbest koji se može odložiti u za to posebno pripremljene kazete na odlagalištima komunalnog otpada.

——————————————————————–

2Podjela Grupe otpada 17 (građevinski otpad i otpad od rušenja objekata) iz Kataloga otpada koji je sastavni dio Uredbe o kategorijama, vrstama i kvalifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnag otpada (»NN« 50/05; NN 39/09)
3
Podaci iz ROO za 2009. godinu

4Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu hitnih mjera u organizaciji skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest (NN 92/08).

3.3.4. Otpadne gume i vozila

Gospodarenje otpadnim gumama propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN br. 40/06, 31/09, 156/09). Pravilnikom je predviđena materijalna i energetska oporaba istrošenih guma, s time da se materijalnom reciklažom (oporabom) mora obuhvatiti najmanje 70% količine otpadnih guma.

Na području Županije dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadnim gumama posjeduje 16 komunalnih društava i tvrtki. U Hrvatskoj je ovlašten 21 koncesionar - skupljač otpadnih guma (od kojih su Metis d.d. i Rijekatank d.o.o. na području Županije) te četiri koncesionara - obrađivača otpadnih guma (niti jedan sa sjedištem na području Županije).

U 2009. godinu u ROO obveznici - proizvođači otpada su prijavili 2.153 t otpadnih guma (od čega je 92% prijavila jedna tvrtka). Za 2009. godinu skupljači su prijavili oko 420 t prikupljenih otpadnih guma, od čega su komunalna društva na području 30 gradova i općina u Županiji prikupila 51 t (Tablica 10). Najviše je prikupljeno na otoku Krku (oko 16 t) i širem području Delnica (oko 20 t).

Gospodarenje otpadnim vozilima propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/ 09).

U Primorsko-goranskoj županiji dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadnim vozilima posjeduje 12 komunalnih društava i tvrtki, a za otpadna vozila koja sadrže opasne tvari - tri tvrtke (Ind-eko d.o.o., Rijekatank d.o.o. i Metis d.d.). U Hrvatskoj je ovlašteno 16 koncesionara - skupljača otpadnih vozila (od kojih se samo Metis d.d., Rijeka nalazi na području Županije) te dva koncesionara - obrađivača otpadnih vozila (CE-ZA-R, Zagreb i Sirovina Odlagalište, Zadar).

U 2009. godini na području Županije sakupljeno je oko 1.400 t otpadnih vozila, od čega su 73% vozila koja nisu rastavljena i sadrže opasne komponente. Povremeno organizirano prikupljanje odbačenih automobilskih olupina organizira se u većini jedinica lokalne samouprave. Za 2009. godinu samo je jedna komunalna tvrtka dostavila podatke o prikupljenim otpadnim vozilima (Vodovod i čistoća Cres - Mali Lošinj) u količini od 55,3 tone (Tablica 10).

3.3.5. Otpadne baterije i akumulatori

Sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima, uključivo podjelu i označavanje baterija, koncesije, naknade i financiranje te rokove propisan je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09).

Tvrtke ovlaštene za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima sa sjedištem u Županiji su Dezinsekcija Rijeka, Ecooperativa d.o.o. Jurdani, Ind-eko d.o.o. Rijeka, Metis Škriljevo i Rijekatank Rijeka.

U Hrvatskoj je dodijeljeno 11 koncesija za ovlaštene koncesionare - skupljače otpadnih baterija i akumulatora (od kojih jedino Metis d.d. ima sjedište u Županiji) i tri koncesionara oporabitelja otpadnih baterija (CIAK i Munja Zagreb te Firš Križevci).

U 2009. godini u Županiji je proizvedeno i prijavljeno u ROO oko 786 t baterija i akumulatora (92% od te količine prijavila je jedna tvrtka), a prikupljeno 352 t akumulatora i baterija. Najvećim se dijelom radi o olovnim akumulatorima (opasni otpad).

3.3.6. Otpadna ulja

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09) propisuje način gospodarenja otpadnim uljima, naknade, obveznike plaćanja naknadi, način izračuna i rokove te sustav koncesionara. Otpadna se ulja dijele na otpadna maziva i otpadna jestiva ulja. Otpadna maziva ulja su: mineralna i sintetička maziva, industrijska, izolacijska i/ili termička ulja koja više nisu za uporabu, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulička ulja. Otpadna jestiva ulja nastaju obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti. Otpadna se ulja mogu materijalno ili termički oporabiti, pri čemu materijalna oporaba ima prednost.

Od tvrtki koje su ovlaštene za gospodarenje opasnim otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, dozvolu za gospodarenje otpadnim uljima ima ukupno 7 tvrtki (Tablica 9).

Fond je dodijelio 21 koncesiju za ovlaštene skupljače otpadnih mazivih ulja na području cijele Hrvatske, te 10 koncesija za ovlaštene skupljače otpadnih jestivih ulja na području cijele Hrvatske.

Za ovlaštene oporabitelje otpadnih mazivih ulja dodijeljeno je 11 koncesija (10 za termičku te jedna za materijalnu oporabu), a za oporabu otpadnih jestivih ulja tri koncesije (dvije sa svrhom proizvodnje biogoriva).

Koncesionari za otpadna ulja sa sjedištem u Primorsko- goranskoj županiji su sljedeći:

.Dezinsekcija d.o.o., Rijeka - koncesionar skupljač otpadnih mazivih ulja

.Metis d.o.o., Škrljevo - koncesionar skupljač otpadnih mazivih ulja

.Ind-Eko d.o.o., Rijeka - koncesionar skupljač otpadnih mazivih i otpadnih jestivih ulja, te koncesionar oporabitelj (termička oporaba otpadnih mazivih ulja)

.Ecooperativa d.o.o., Matulji - koncesionar skupljač otpadnih jestivih ulja

.Rijekatank d.o.o., Rijeka - koncesionar skupljač otpadnih jestivih ulja

.INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka, Rijeka - koncesionar oporabitelj (termička oporaba otpadnih mazivih ulja)

Prema podacima iz ROO u 2009. godini je ukupno proizvedeno oko 7.300 t, a prikupljeno oko 7.270 t otpadnih mazivih ulja iz grupe 13 (otpadna ulja i otpad od tekućih goriva). Otpadnih jestivih ulja u 2009. godini je prema prijavama u ROO proizvedeno je 25 t, a prikupljeno 87 t.

3.3.7. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09) propisuje prikupljanje, oporabu, koncesije i financiranje gospodarenja elektroničkim otpadom u Hrvatskoj te daje osnovnu podjelu otpadne električne i elektroničke opreme i uređaja (EE otpad) u 10 kategorija.

1. Veliki kućanski uređaji (tzv. bijela tehnika: hladnjaci, ledenice, el. štednjaci, strojevi za pranje itd.)

2. Mali kućanski uređaji (usisivači, strojevi za šivanje, tosteri, glačala, fen za kosu itd.)

3. Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije (računala, pisači itd.)

4. Oprema široke potrošnje (radioaparati, TV, videokamere, hi-fi itd.)

5. Rasvjetna oprema (sva rasvjetna tijela, sve žarulje osim žarulja s žarnom niti)

6. Električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), (bušilice, pile, alati za zavarivanje, kosilice itd.)

7. Igračke, oprema za razonodu i športska oprema (video igrice, el. igračke itd.)

8. Medicinski uređaji (osim implantiranih uređaja), (uređaji za dijalizu, analizatori itd.)

9. Instrumenti za nadzor i upravljanje (detektori dima, regulatori grijanja itd.)

10. Samoposlužni aparati (za tople napitke, za izdavanje novca itd.)

Za gospodarenje opasnim EE otpadom u Primorsko- goranskoj županiji ovlaštene su tvrtke Ind-eko Rijeka, Metis d.d. Rijeka, Frigomatic Punat, Ecooperativa Jurdani i Rijekatank, Rijeka, a neopasnim EE otpadom: Eko Otok d.o.o. Ičići, Čistoća Rijeka, Komunalac Opatija, Ponikve Krk, Vodovod i čistoća Cres - Mali Lošinj d.o.o. te Ind- eko, Metis, Ecooperativa Jurdani i Rijekatank.

Koncesije za sakupljanje elektroničkog otpada imaju: Flora VTC, Virovitica (svih 10 kategorija EE otpada za cijelu Hrvatsku), Metis d.d. Rijeka (prva kategorija EE otpada za Primorsko-goransku, Istarsku i Lučko-senjsku županiju) te CE-ZA-R, Zagreb (prva kategorija EE otpada za Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju). Ovlašteni koncesionari obrađivači EE otpada za cijelu Hrvatsku su tvrtke: CE-ZA-R (za 1. kategoriju EE otpada) i Spectra Media, Zagreb (za ostalih devet kategorija EE otpada).

Građani mogu EE otpad bez naknade donijeti u sabirne centre ili njihov odvoz dogovoriti telefonom. Na području Županije uspostavljeni su slijedeći sabirni centri za EE otpad:

.obrt Frigomatic, Punat - za svih 10 kategorije EE otpada

.obrt Mladen Frković5 - za svih 10 kategorije EE otpada

.Metis d.d. - Podružnica Rijeka, M. Barača 50 - za 1. kategoriju EE otpada

.Metis d.d. - Podružnica Rijeka, Kukuljanovo 414 - za 1. kategoriju EE otpada

U 2009. godini skupljači su prikupili 995,22 t EE otpada, od čega je 33% prijavljeno kao opasni otpad. Od navedene količine otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme, komunalne tvrtke prikupile su 334,4 t neopasnog EE otpada. Proizvođači su u ROO prijaviti 77 t EE otpada (uključivo i sve stare uređaje i opremu koja sadrži opasne tvari).

Prema podacima AZO u 2008. godini u Županiji je prikupljeno ukupno 653 t EE otpada, od čega gotovo 50% čine veliki kućanski aparati (1. kategorija EE otpada, tzv. bijela tehnika).

3.3.8. Medicinski otpad

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/ 07) uređuje gospodarenje medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja te iz srodnih istraživačkih djelatnosti. Medicinski otpad može biti opasan i neopasan. Opasan medicinski otpad se dijeli na 1. Infektivni, 2. Kemijski otpad koji sadrži opasne tvari, 3. Oštre predmete, 4. Citotoksike i citostatike, 5. Amalgamski otpad iz stomatološke zaštite i 6. Ostali opasan otpad. Svaka od navedenih kategorija medicinskog otpada ima određene zahtjeve na skladištenje i/ili zbrinjavanje.

Ovlaštenici za gospodarenje pojedinim kategorijama opasnog medicinskog otpada su tvrtke iz tablice 9. (osim Obrta Frigomatic).

Tijekom 2009. godine u Županiji skupljači su prikupili oko 125 t medicinskog otpada, od čega je 101,7 t opasni otpad. Taj je otpad predan ovlašenim obrađivačima ili je izvezen. Najveći proizvođači su zdravstvene ustanove (bolnice, poliklinike, domovi zdravlja) i veći laboratoriji (npr. JGL), a manji liječničke, stomatološke i veterinarske ordinacije, domovi za starije i nemoćne, ljekarne i manji laboratoriji. Podaci o medicinskom otpadu koji nastaje u zdravstvenoj zaštiti životinja su izvan sustava praćenja, tj. niti jedna veterinarska ambulanta i apoteka nisu prijavile otpad iz grupe 18 (Otpad koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili iz srodnih istraživačkih djelatnosti).

3.3.9. Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili

Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima ili polikloriranim terfenilima (NN 105/08) propisano je gospodarenje s PCB-ima, otpadnom opremom, uređajima te ostalim otpadom koji sadrži PCB.

PCB su: poliklorirani bifenili, poliklorirani terfenili, monometiltetraklorodifenilmetan, monometildiklorodifenilmetan, monometildibromodifenilmetan i svaka mješavina koja sadrži gore navedene tvari u ukupnoj količini većoj od 0,005% ukupne mase. Oprema koja sadrži PCB je svaka oprema i uređaj koji sadrže ili su sadržavali PCB kao što su transformatori, kondenzatori, spremnici koji sadrže rezidualne tvari i slično.

Sukladno Pravilniku svi posjednici uređaja s PCB-om/ PCT-om trebali su izraditi Plan dekontaminacije i/ili oporabe i/ili zbrinjavanja s podacima o količini i sadržaju PCB-a te opremi i uređajima koji sadrže PCB, postupcima za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš, zamjene sadržaja i dekontaminacije te oporabe i/ili zbrinjavanja PCB-a.

Obzirom da je zabranjeno dopunjavanje uređaja s PCB- ima, otpad s PCB-om najčešće nastaje nakon stavljanja van funkcije starih uređaja (transformatori, kondenzatori) koji sadrže PCB. U 2009. godini je u Županiji proizvedeno 3,7 tona ove vrste otpada.

3.3.10. Ostale posebne kategorije otpada

Osim gore navedenih posebnih kategorija otpada, čije je gospodarenje propisano provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona o otpadu treba spomenuti sljedeće kategorije:

.nusproizvodi životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi

.otpad s brodova

Postupanje s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi propisano je Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09) koji je donesen temeljem Zakona o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) i Zakona o hrani (NN 46/07 i 155/07). Pravilnik propisuje veterinarsko-zdravstvene uvjete za sakupljanje, prijevoz, skladištenje, postupanje, preradu i uporabu ili uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla, radi sprječavanja da navedeni proizvodi dovedu u opasnost zdravlje životinja ili ljudi, kao njihovo stavljanje na tržište pod posebno propisanim uvjetima.

Nusproizvodi životinjskog porijekla su cijeli trupovi i lešine životinja ili dijelovi životinja ili drugi proizvodi životinjskog porijekla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, uključujući jajne stanice, embrije i sjeme. Prema stupnju rizičnosti svrstavaju se u tri kategorije K1, K2 i K3 s time da su nusproizvodi kategorije K1 najrizičniji (potencijalno zaraženi i drugi rizični ili kontaminirani materijali) i moraju se spaliti u posebnim objektima koji zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07). Dio nusprodukata K2 i K3 mogu se iskoristiti za proizvodnju bioplina, odnosno energije.

——————————————————————–

5Obrt Mladen Frković ima sjedište u Karlovcu, ali osim u Karlovačkoj županiji, prikuplja EE otpad i u općini Vrbovsko

Otpad životinjskog porijekla nastaje tijekom klaoničke obrade, prerade ili uzgoja životinja u klaonicama i objektima za preradu mesa, riba, jaja i mlijeka, skladištima, tržnicama, ribarnicama, prodavaonicama mesa, ugostiteljstvu i objektima javne prehrane, objektima za uzgoj i držanje životinja itd. Postupanje s nusproizvodima životinjskog porijekla na propisani način iznimno je značajno radi sprječavanja i suzbijanja pojave zaraznih i nametničkih bolesti ljudi i životinja. Mjerama veterinarske zaštite okoliša sprječava se onečišćavanje tla, vode, mora i zraka uslijed nekontroliranog odlaganja otpada životinjskog porijekla te omogućava da se njegova vrijedna svojstva preradom iskoriste. Mjere uključuju i formiranje sabirnih mjesta za nusprodukte (tj. animalni otpad) s rashladnim spremnicima, kako bi se spriječilo/usporilo kvarenje otpada i širenje infekcija.

Na području Županije ovlašteni skupljači podgrupa otpada 02 01 (otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, vodenih kultura, šumarstva lova i ribolova) i 02 02 (otpad od pripremanja ribe i mesa i drugih namjernica životinjskog porijekla) su Ecooperativa d.o.o., Jurdani, Rijekatank d.o.o., Rijeka, Ind-eko d.o.o. Rijeka, KD Čistoća Rijeka i Metis d.d. Podružnica Kukuljanovo, ali dozvole ne uključuju otpadno životinjsko tkivo. Niti jedan od ključnih brojeva za animalni otpad nije svrstan u opasni otpad, iako sukladno gore spomenutoj kategorizaciji nusproizvoda životinjskog porijekla mogu biti rizični za okoliš i zdravlje ljudi.

Uvjeti, registracija i odobravanje subjekata koji posluju s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi definirani su posebnim propisima.

Ovlaštena tvrtka i koncesionar za ovu kategoriju otpada je Agroproteinka iz Zagreba temeljem Odluke Vlade RH o dodjeli koncesije za obavljanje poslova sakupljanja i toplinske prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 127/07).

Za 2009. godinu otpad životinjskog porijekla (otpadno životinjsko tkivo) u ROO prijavila su dva proizvođača otpada (trgovine) u ukupnoj količini od 18,5 t. Nije bilo prijava iz klaonica, mesnica ili ribarnica niti ugostiteljskih objekata. Sakupljači su prijavili ukupno 422 t otpada životinjskog porijekla koji nije za daljnju potrošnju ili preradu.

Otpad s brodova

Pojam otpad s brodova obuhvaća brodski akumulirani otpad i ostatke brodskog tereta. Brodski akumulirani otpad je sav otpad, uključujući fekalne vode i druge ostatke koji nisu ostaci brodskog tereta, a koji su nastali za vrijeme putovanja broda. Ostaci brodskog tereta znače ostatke bilo koje vrste brodskog tereta u brodskim skladištima ili tankovima koji su nastali nakon iskrcajnih operacija, čišćenja ili pranja brodskih skladišta, palube ili tankova, uključujući višak i prosuti teret tijekom ukrcajno/iskrcajnih operacija.

U skladu s odredbama Pomorskog zakonika (NN 181/ 04), Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04), Direktive 2000/59EC Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat otpada i ostataka tereta s brodova i međunarodne Konvencije za sprječavanje onečišćenja s brodova MARPOL 73/78, luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene moraju udovoljavati propisanim uvjetima za zaštitu mora od onečišćenja. Zbog toga luke moraju imati prihvatna postrojenja za prihvat tekućeg i krutog otpada i ostataka tereta te na oglasnoj ploči objavljen plan lokacija tih postrojenja s opisom vrste otpada i ostataka tereta s brodova koji se mogu prihvatiti, uputom o načinu upotrebe prihvatnih postrojenja, listom ponuđenih operatera i usluga, opisom procedure za iskrcaj, te procedure za izvještavanje. Luke, odnosno gospodarski subjekt koji upravljaju lukama dužne su izraditi Planove gospodarenja otpadom s brodova na području pod upravljanjem lučke uprave kojima se propisuje prihvat i rukovanje brodskim akumuliranim otpadom i ostacima brodskog tereta. Obveznici su Lučke uprave, brodogradilišta, marine, pravni subjekti luka posebne namjene (npr. INA, DINA) te druge tvrtke i obrti za obavljanje lučkih djelatnosti. Prema dostupnim podacima, na području Županije nisu svi obveznici izradili planove za prihvat u rukovanje otpadom s brodova. Od otpada koji nastaje na brodovima jedino se za vodeni balast i ulja s dna plovila mogu dati odvojeni podaci o proizvedenim, odnosno prikupljenim količinama. Sve druge vrste otpada s brodova identične su otpadu koji nastaje i u drugim djelatnostima na kopnu (npr. komunalni, otpadna ulja, otpadna ambalaža i drugo) te prema dostupnim podacima nije moguće dati zasebne količine tog otpada brodova.

Prema podacima iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2009. godinu je prijavljeno ukupno oko 2,5 milijuna Mt balastnih voda koje su iskrcana u hrvatskim lukama. Od te količine, na lokacijama Lučke uprave Rijeka iskrcano je ukupno 1.159.450 m3 balastnih voda.

Na području pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka se sukladno obvezama iz MARPOL Konvencije prikuplja i predaje na zbrinjavanje otpada s brodova i to zauljene vode, otpadna plastika, plutajući otpad, usitnjeni materijali, zauljeni kruti otpad, otpad od hrane i pepeo iz ložišta. Kategorizacija zaprimljenog otpada je prema Aneksima I. i V. MARPOL Konvencije, a količine su prikazane u sljedećoj tablici.

Osim navedenog, prema prijavi u ROO, u 2009. godini je na području Županije proizvedeno 126,7 t ulja s dna plovila (KB 13 04 03*), koja su predana ovlaštenim skupljačima i zbrinuta kod ovlaštenih obrađivača.

3.4. DOKUMENTACIJA O GOSPODARENJU OTPADOM

Temeljem obveze iz Zakona o otpadu i važećeg Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije, jedinice lokalne samouprave dužne su izraditi i usvojiti Planove gospodarenja otpadom za svoje područje.
Sukladno obvezama iz Zakona o otpadu jedinice lokalne samouprave odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom te sanaciju divljih deponija/smetlišta komunalnog otpada na svojem području. Sanacija se provodi temeljem donesenih Planova sanacije.
U sljedećoj su tablici dani dostupni podaci o donesenim općinskim i gradskim planovima i/ili programima za sanaciju divljih odlagališta komunalnog otpada.

Osim dokumentacije navedene u prethodnoj tablici, izrađena je i dokumentacija o sanaciji onečišćenih lokacija u Županiji, kao što je primjerice lokacija postrojenja Koksar d.o.o. u Bakru.

3.5. SANACIJA I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA U ŽUPANIJI (STANJE U 2009.)

3.5.1. Sanacija odlagališta komunalnog otpada

Na području Županije nalazi se deset odlagališta komunalnog otpada: Viševac (za odlaganje otpada s područja Rijeke i okruženja), Osojnica (opatijsko područje), Duplja (za crikveničko-vinodolsko područje), Pržić (za otok Cres), Kalvarija (za otok Mali Lošinj), Treskavac (za otok Krk), Sorinj (za otok Rab), Cetin (za područje Vrbovskog), Peterkov laz (za područje Čabra) i Sović laz (za područje Delnica).

Odlagalište Viševac

Odlagalište neopasnog otpada Viševac je najveće odlagalište u Županiji. Namijenjeno je odlaganju neopasnog otpada s područja gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Klane, Kostrene, i Viškova. Nalazi se na području općine Viškovo, u naselju Marinići. Udaljeno je oko 10 km od grada Rijeke. Najbliža se kuća nalazi na 50 m od odlagališta.

Odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene »bunare« za pasivno otplinjavanje, raspolaže hidrantima i protupožarnom opremom. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Odlagalište je pod stalnim nadzorom. Uz odlagalište je postavljena monitoring postaja za praćenje kakvoće zraka i buke, koja je povezana s centralnim sustavom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Na navedenoj stanici prate se slijedeći parametri kakvoće zraka: metan, ugljični dioksid, vodikov sulfid, ozon, sumporov dioksid, dušikov dioksid, amonijak, lebdeće čestice, benzen, toluen, ksilen te meteorološki parametri.

Temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provodi se monitoring-analiza uzoraka procjednih voda i analiza kakvoće voda na okolnim izvorima (Pod Jelšun, Mlaka i Cerovica) i vode akumulirane u jezercu Kapitovac.

Na istočnom dijelu odlagališta izgrađeni su betonski boksovi za selekcionirani otpad iz eko-otoka (karton, metali, staklo, EE otpad, gume i višeslojna ambalaža). U natkrivenom boksu smještena je preša kojom se vrši baliranje kartonske i višeslojne ambalaže, a koja se potom predaje ovlaštenim sakupljačima. Odvojeno se skuplja i krupni metalni otpad koji se predaje ovlaštenom sakupljaču.

Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeno je idejno rješenje i glavni projekt sanacije te pribavljena lokacijska i građevinska dozvola. Ishodovana je dopuna navedene lokacijske dozvole kojom se omogućilo povećanje kapaciteta odlagališta.

Studijom o utjecaju na okoliš postupka sanacije odlagališta komunalnog otpada Viševac i odlagališta opasnog otpada Sovjak kod Rijeke sanacija navedenih odlagališta je povezana. Prema odabranoj tehnologiji sanacija Viševca obuhvaća instaliranje sustava za aktivnu ekstrakciju i spaljivanje deponijskog plina, te prekrivanje odlagališta kompozitnim materijalom, koji bi sadržavao i stabilizirani materijal nastao obradom sadržaja odlagališta Sovjak. Sanacija odlagališta Sovjak obuhvaća sljedeći redoslijed aktivnosti: obrada otpadnih voda akumuliranih na površini odlagališta, vađenje materijala iz odlagališta, stabilizacija izvađenog otpada aditivima, ugrađivanje stabiliziranog materijala u prekrivku odlagališta Viševac, punjenje prostora Sovjaka inertnim materijalom i prekrivanje »kompozitnim« materijalom.6

Sanacija odlagališta Viševac je u tijeku, a početak je omogućen sklapanjem ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (21.7.2004. godine). Radovi na sanaciji planirani su u četiri faze. U okviru I. i II: faze (2004/2005. godina) postavljena je postaja za monitoring zraka te su uređeni protupožarni pojas i postavljena ograda oko lokacije. III. faza je završena 2006. godine, kada je postavljena prekrivka preko odloženog otpada na prvom polju odlagališta (površina od 3.500 m2), izgrađen oborinski kanal, a površina je zatravljena.

U sklopu IV. faze 2007. godine su započeti radovi na sustavu odvodnje sljedećih polja odlagališta. U okviru ove faze predviđeni su i svi ostali radovi na sanaciji: potpuna prekrivka odlagališta, instaliranje sustava za otplinjavanje i obradu plinova, te dovršetak kompletnog sustava odvodnje oborinskih i obrade procjednih voda.

2007. godine izrađene su dopune postojeće dokumentacije za sanaciju odlagališta te Elaborat geodetske izmjere kojima se daje rješenje za povećanje postojećeg kapaciteta za oko 250.000 m3. U 2008. godini ishođena je dopuna lokacijske dozvole, te je nakon toga izrađen i potvrđen Glavni projekt sanacije komunalnog odlagališta Viševac (2009. godine). Tijekom 2009. godine nastavljeni su radovi na sanaciji s proširenjem kapaciteta u granicama zahvata prema lokacijskoj dozvoli. Kao dio IV. faze na jugozapadnom dijelu odlagališta izgrađen je novi prostor za odlaganje s temeljnim brtvenim slojem.

Predviđena uporaba odlagališta je do otvaranja Centralne zone gospodarenja otpadom Marišćina. S obzirom da su zadnje geodetske izmjere iz siječnja 2010. godine pokazale da je preostalo samo oko 130.000 m3 slobodnog odlagališnog prostora i obzirom na dinamiku izgradnje ŽCGO Marišćina ugovorena je izrada Elaborata o mogućnostima povećanja odlagališnog prostora s ekonomskom analizom mogućih rješenja. Nastavak rada i sanacije odlagališta prilagodit će se zaključcima navedenog elaborata

——————————————————————–

6Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja kojim se utvrđuje da je namjeravani zahvat sanacije odlagališta Viševac i Sovjak prihvatljiv za okoliš (...), Klasa UP/I 351-02/99-06/0057, Ur.br. 531-05/1-NM-00-05 od 6. 7. 2000. godine

kako bi se omogućilo odlaganje otpada do konačne uspostave sustava gospodarenja otpadom u Županiji.

Odlagalište Osojnica

Odlagalište neopasnog otpada Osojnica nalazi se na području općine Matulji. Od najbližeg je naselja udaljeno oko 1.000 m, a od Opatije oko 7 km. Namijenjeno je odlaganju otpada s područja grada Opatije i općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga.

Odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene »bunare« za pasivno otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom i protupožarnim vozilom. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Pod stalnim je video nadzorom i nadzorom čuvarske službe. Odlagalište je okruženo šumom. Sagrađena su i tri betonska odvojka za odvojeno skupljanje guma, stakla i PET- a, a postoji i spremnik za izdvajanje i skupljanje otpadnih akumulatora te za izdvajanje otpadnog električnog i elektroničkog otpada. Organizirano je odvojeno prikupljanje papira i kartona te krupnog metalnog otpada koje preša i odvozi ovlaštena tvrtka.

Provodi se mjerenje meteoroloških parametara na automatskoj postaji na lokaciji te emisija odlagališnog plina 4 puta godišnje.

U tijeku je dovršetak dokumentacije za sanaciju odlagališta a potpisan je i sporazum jedinica lokalne samouprave koje koriste ovo odlagalište o sufinanciranju programa sanacije. Izrađeni su: Idejno rješenje zatvaranja odlagališta Osojnica, novi Idejni projekt sanacije odlagališta i SUO za sanaciju i zatvaranje odlagališta (nositelj Komunalac Opatija). Proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš zatvaranja i sanacije odlagališta Osojnica, te je dobiveno rješenje nadležnog Ministarstva (MZOPUG) o prihvatljivosti namjeravanog zahvata. Predan je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Predviđeno je proširenje kapaciteta odlagališta i upotreba do 2015. godine, te je u tu svrhu izrađen Elaborat procjene potrebnog prostora za odlaganje od strane IGH d.d., PC Rijeka. Sadašnje se odlagalište u suprotnom može koristiti do otvaranja županijskog centra, a nakon toga će se morati zatvoriti (najkasnije za 12 mjeseci).

Odlagalište Peterkov Laz

Odlagalište neopasnog (komunalnog) otpada se nalazi na području Grada Čabra, a udaljeno je 7 km od naselja Gerovo. Odlagalište se nalazi u šumskom okruženju. Ograđeno je i ima uređen protupožarni pojas (ograda je sanirana 2010. godine). Nema priključke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupožarne zaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara. Odlagalište nije pod stalnim nadzorom. Sabijanje i prekrivanje provodi se periodično po potrebi (osim u zimskim mjesecima zbog snijega). Vodi se očevidnik na propisanim obrascima i dnevnik odlagališta.

Na Petekov Laz dovozi se komunalni otpad prikupljen na području Grada Čabra. S odlaganjem se započelo donošenjem odluke Skupštine Općine Čabar iz 1990. godine. Prikuplja se samo miješani komunalni otpad, kojeg prevozi autoprijevoznički obrt Josipa Muhvića.

Do 2010 godine na odlagalište otpada odloženo je cca 35.000 m3 komunalnog otpada. Ukupni raspoloživi kapacitet odlagališta je 50.000 m3.

S obzirom na činjenicu da se godišnje prosječno odlaže oko 3.000 m3 prema novim procjenama odlagalište će se moći koristiti do 2015. godine. Za planiranu sanaciju i zatvaranje odlagališta napravljen je izvedbeni građevinski projekt, proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i ishođena lokacijska dozvola koja je produžena za dvije godine. Za potvrdu projekta i dalje ostaje otvoreno pitanje rješenja vlasničkih odnosa s RH.

U 2009. godini je za planiranje, sabijanje otpada i navoz materijala za redovnu sanaciju utrošeno 32.696 kuna, dok se za 2010. godinu predviđa trošak od oko 70.000 kn.

Odlagalište Treskavac na Krku

Odlagalište neopasnog otpada Treskavac se nalazi na području Općine Vrbnik. Udaljeno je 2,5 km od najbližeg naselja. Odlagalište Treskavac namijenjeno je odlaganju otpada s otoka Krka: Grada Krka i općina Baška, Dobrinj, Malinska - Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik.

Odlagalište se sastoji od starog dijela (u pripremi sanacije) i novog dijela na koji se trenutno odlaže otpad. Odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene »bunare« za pasivno otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Redovito se prati sastav odlagališnog plina. Odlagalište je pod stalnim nadzorom.

Podaci o količinama dovezenog otpada sustavno se prate od početka 2006. godine kada je postavljena vaga. U periodu od početka 2006. do kraja 2009. godine. odvojeno je prikupljeno 18.418 tona otpada (dovezeno u reciklažno dvorište i obrađeno) dok je 56.684 tone odloženo na odlagalište.

U sustav odvojenog prikupljanja otpada na Krku do 2009. uloženo je 25 milijuna kuna.

Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš i pribavljena je lokacijska dozvola. Izrađen je glavni projekt za izgradnju transfer stanice i sanaciju odlagališta Treskavac, dovršena je imovinsko-pravna priprema i predan zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta. Studijom o utjecaju na okoliš za sanaciju starog dijela odlagališta Treskavac na otoku Krku planirano je uređenje novog odlagališnog prostora koji bi se koristio do uključivanja u centralni županijski sustav gospodarenja otpadom. Studijom je planirana i izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice na istoj lokaciji.

U sklopu sanacije izgrađena je nova ploha s temeljnim brtvenim slojem, a ovisno o primarnom odvajanju otpada u domaćinstvima, procjenjuje se da će volumen odlagališta biti dovoljan za period do 2020. godine.

Do 2009. godine na lokaciji je izgrađeno reciklažno dvorište sa sortirnicom i kompostanom za prihvat odvojeno prikupljenog otpada, a preostali miješani komunalni otpad se odlaže na prethodno pripremljenu podlogu s temeljnim brtvenim slojem i bazenom za procjedne vode.

Tijekom 2009. godine nije bilo financijskih ulaganja budući da je u tijeku ishođenje potrebne dokumentacije kako bi se završila sanacija starog dijela odlagališta koje se više ne koristi. Očekuje se da će to biti tijekom 2011. godine.

Ponikve d.o.o. Krk osim miješanog komunalnog otpada, odvojeno prikupljaju glomazni otpad, otpadnu ambalažu, karton i papir, bio i zeleni otpad, elektronički otpad, otpadno željezo i gume. Sustav odvojenog prikupljanja otpada funkcionira od 01.07.2005. godine. U 2009. godini odvojeno je prikupljeno 30,3% otpada (Tablica 10).

Odlagalište Sović Laz

Odlagalište neopasnog otpada se nalazi na području Delnica, a od Grada je udaljeno oko 1,5 km. Namijenjeno je odlaganju komunalnog otpada s područja grada Delnica i općina Brod Moravice, Lokve, Fužine, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad.

Odlagalište zauzima površinu od 12.000 m2, ograđeno je, ima uređen protupožarni pojas i ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje. Organizirana je čuvarska služba (7-19 sati). Nema priključke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupožarne zaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara. Pod stalnim je nadzorom čuvarske službe. Na odlagalištu se vodi očevidnik i dnevnik odlagališta.

Do 2009. godine je prema geodetskoj snimci odloženo oko 55.200 m3 otpada, a procjenjuje se da je do 2010. godine odloženo oko 65.000 m3 otpada (u sabijenom stanju).

Kapacitet odlagališta prema projektu je iznosio cca 120.000 m3 Procijenjeno je da se može odložiti još oko 55.000 m3 sabijenog otpada i da je vijek odlagališta 5 godina.

Odlagalište Sović Laz sanirat će se uz pomoć sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Delnice je potpisao ugovor o sanaciji odlagališta s Fondom.

Za potrebe sanacije provedeno je sljedeće:

.Istražni radovi za potrebe izrade Idejnog projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada Sović Laz, Delnice

.Idejno rješenje: Novelacija idejnog rješenja projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada-Sović Laz-Delnice

.Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja sanacije odlagališta Sović Laz -Delnice

.Glavni projekt - Sanacija odlagališta komunalnog otpada »Sović Laz« Delnice

U postupku je novelacija Glavnog projekta-Sanacija odlagališta komunalnog otpada »Sović Laz« Delnice koja će biti izrađena do kraja mjeseca srpnja 2010. godine. U tijeku je sređivanje imovinsko-pravnih odnosa za otkup zemljišta na kojemu će se provesti sanacija od privatnih vlasništva i Hrvatskih šuma.

Za potrebe izrade projektne dokumentacije za sanaciju odlagališta Sović Laz u 2009. godini utrošeno je 28.347,46 kuna.

Za odvojeno prikupljanje staklene ambalaže, papira i PET ambalaže jedinice lokalne samouprave postavile su kontejnere po naseljima, ali nema točnih podataka o prikupljenim količinama, osim za gume kojih je tijekom 2009. prikupljeno oko 20 tona. Ostale vrste otpada se za sada ne sakupljaju odvojeno.

Odlagalište Duplja

Odlagalište komunalnog otpada Duplja nalazi se u zaleđu Novog Vinodolskog, 7 kilometara od Grada i 700 m od najbližeg naselja. Namijenjeno je odlaganju komunalnog otpada iz gradova Novi Vinodolski, Crikvenica i Općine Vinodolske.

Odlagalište Duplja je prirodna kraška vrtača. Do sanacije, tehnika odlaganja otpada bila je izbacivanje otpada iz vozila sa najviše kote preko metalne rampe, pri čemu je dolazilo do samozapaljenja otpada i stalnog sagorijevanja. Ova praksa predstavljala je poseban problem lokacije u III. zoni vodozaštite - izvorišta Žrnovnica.

Prema predviđenoj tehnologiji sanacije izgrađena je privremena kazeta na koju je tijekom dvije godine dok je trajala sanacija (od svibnja 2005. do lipnja 2007. god.) odloženo 32.787 t otpada. Od tada se otpad odlaže na novo pripremljenoj kazeti uz sabijanje i prekrivanje pokrovnim materijalom. Do 2010. godine na novu je kazetu odloženo 35.292 t otpada. Ukupna procijenjena količina odloženog otpada (uključivši i period prije sanacije) iznosi oko 270.000 t miješanog komunalnog otpada.

Osim spomenutih kazeta, u sklopu sanacije uređeni su pristupni putevi, napravljena je zaštitna ograda sa protupožarnim pojasom te ulazni punkt sa kliznim vratima. Uređeni su prostori za djelatnike sa sanitarnim čvorom, energetski kontejner s dva dizel agregata i rezervoarom goriva za izvor električne energije, sanitarne vode, grijanja na odlagalištu. Izgrađena je septička jama, te laguna za prihvat procjednih voda. Odlagalište je osvijetljeno i pod stalnim nadzorom (kompjutorsko praćenje, videonadzor), a nabavljena je i odgovarajuća oprema za dovoz, istovar i sabijanje otpada. Provedene su druge mjere zaštite okoliša, uključivo i analize sagorenog otpada, vode na izvorištu Žrnovica, zraka na lokaciji i u najbližem naselju te postavljanje meteorološke postaje na lokaciji (2008. godine). U 2009. godini izgrađeni su boksovi za izdvojeno prikupljanje otpada (PET, metali, staklo, papir i karton), za što je utrošeno oko 254.000 kuna.

Na odlagalištu Duplja se vodi očevidnik i dnevnik odlagališta.

U tijeku je proširenje donje plohe odlagališta kako bi se dobio dodatni prostor od oko 1.400 m2 za odlaganje oko 25.000 t otpada. Predviđeno je odlaganje do otvaranja Centralne zone, a nakon toga prenamjena u transfer stanicu.

Odlagalište Pržić, Cres

Odlagalište komunalnog otpada Pržić nalazi se na otoku Cresu i namijenjeno je odlaganju otpada s cijelog područja otoka. Udaljeno je od grada Cresa oko 3 km.

Odlagalište ima uređen protupožarni pojas, ugrađene »bunare« za pasivno otplinjavanje i opremljeno je opremom za početno gašenje požara. Na odlagalištu ne postoje priključci na komunalnu infrastrukturu. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se sabija i redovito prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Pod stalnim je nadzorom čuvarske službe. Na lokaciji odlagališta na posebnom se prostoru izdvojeno prikupljaju određene vrste krupnog (automobilske olupine, limovi i staro željezo, tzv. bijela tehnika) i ambalažnog otpada (PET, staklena, Al i Fe ambalaža). Pribavljen je odgovarajući stroj (gusjeničar utovarivač) za potrebe održavanja odlagališta.

Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeni Glavni i Izvedbeni projekt, pribavljena je lokacijska dozvola i predan zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnog stanja lokacije odlagališta što i dalje predstavlja najveći problem. Studijom o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta otpada I. kategorije s transfer stanicom i reciklažnim dvorište na lokaciji »Pržić« - Cres planirana je sanacija uz odlaganje i zatvaranje odlagališta te izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice.

Do 2010. godine na lokaciji je odloženo 160.000 m3 otpada. Procjenjuje se da raspoloživi kapacitet odlagališta iznosi oko 60.000 m3, te da će omogućiti produženje odlaganja otpada do 2014. godine.

Za godišnje održavanje i rad postojećeg odlagališta u 2009. godini utrošeno je oko 300.000 kuna.

Odlagalište Kalvarija

Odlagalište komunalnog otpada Kalvarija se nalazi uz industrijsku zonu Malog Lošinja, nedaleko turističkog naselja Čikat i udaljeno je 2 km od Grada i 700 m od najbližih kuća. Namijenjeno je odlaganju otpada s područja otoka Malog Lošinja.

Odlagalište je ograđeno, ima protupožarni pojas i opremu. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se uz sabijanje odlaže na strmoj padini i prostoru unutar ograde. Prekrivanje inertnim materijalom se vrši redovito, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Odlagalište je pod stalnim nadzorom čuvarske službe.

Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeni Glavni i Izvedbeni projekt, pribavljena je lokacijska dozvola. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnog stanja lokacije odlagališta što i dalje predstavlja najveći problem. Studijom o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta otpada I. kategorije s transfer stanicom i reciklažnim dvorištem na lokaciji »Kalvarija« - Mali Lošinj

planirana je sanacija uz odlaganje i zatvaranje odlagališta te izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice.

Na lokaciji odlagališta na posebnom se prostoru izdvojeno prikupljaju određene vrste krupnog otpada (automobilske olupine i gume, limovi i staro željezo, tzv. bijela tehnika) i ambalažnog otpada (PET, staklena, Al i Fe ambalaža).

Do 2010. godine na lokaciji je odloženo 700.000 m3 miješanog komunalnog otpada. Procjenjuje se da raspoloživi kapacitet odlagališta iznosi oko 150.000 m3, te da će omogućiti produženje odlaganja otpada do 2013. godine.

Za godišnje održavanje i rad postojećeg odlagališta u 2009. godini utrošeno je oko 2.000.000 kuna.

Odlagalište Cetin

Odlagalište Cetin kod Vrbovskog udaljeno je oko 4 km od najbližeg naselja. Namijenjeno je odlaganju otpada s područja Vrbovskog. Odlagalište je ograđeno i vizualno je zaklonjeno šumom. Nema uređen protupožarni pojas. Nema priključke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupožarne zaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara. Odlagalište nema stalnu nadzornu službu. Na odlagalištu se vodi očevidnik otpada.

U okviru pripreme dokumentacije za sanaciju odlagališta izrađen je Plan sanacije odlagališta, Studija o utjecaju na okoliš i Idejno rješenje za sanaciju i nastavak rada odlagališta (2007. godine) te je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Do 2010. godine na odlagalište je odloženo 51 273 m3 otpada. Procjenjuje se da je ukupno raspoloživ kapacitet odlagališta oko 72.500 m3, odnosno da će se moći odlagati do kraja 2011. godine.

Odlagalište Sorinj

Odlagalište Sorinj se nalazi na sjevernom dijelu otoka Raba na području Općine Lopar. Udaljeno je 12,5 km od grada Raba i 2,5 km od najbližeg naselja. Namijenjeno je odlaganju otpada s područja otoka Raba (Grada Raba i Općine Lopar).

Odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene »bunare« za pasivno otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom. Izgrađeni su temelji za postavljanje kolne vage. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Organizirana je čuvarska služba. Na lokaciji se nalazi i plato za skladištenje građevinskog otpada i građevinskog iskopa, koji se koristi za prekrivku i plato za privremeno skladištenje glomaznog otpada kojega odvoze ovlašteni sakupljači.

Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeno je idejno rješenje sanacije i Glavni projekt (Ecoina d.o.o. Zagreb, 2007.) za koji je podnesen zahtjev za izdavanje potvrde. Pribavljena je lokacijska dozvola, a u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Studijom o utjecaju na okoliš planirana je sanacija i zatvaranje odlagališta Sorinj i izgradnja transfer stanice. Planirano je poravnavanje i prekrivanje postojećeg otpada, izgradnja sustava za pasivno otplinjavanje, nastavak odlaganja otpada (do izgradnje ŽCGO), konačno prekrivanje gornjim brtvenim slojem i zatvaranje odlagališta. Unutar radne zone odlagališta planira se izgraditi transfer stanica i urediti prostor za smještaj kontejnera za odvojeno skladištenje otpada namijenjenog recikliranju.

Procjenjuje se da je do početka 2010. godine odloženo 385.000 m3 otpada, a situacija s odlaganjem je kritična jer je raspoloživo još oko 15.000 m3. Prostor na koji se odlaže otpad za približno šest mjeseci bit će poravnat s ravnim dijelom odlagališta. Nužno produljenje vijeka upotrebe zavisit će o mogućoj visini podizanja platoa na kojem se otpad odlaže.

U sljedećoj je tablici dan pregled izrađene dokumentacije, dobivenih dozvola te procijenjeni troškovi sanacije odlagališta komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj županiji.

3.5.2. Sanacija odlagališta proizvodnog otpada

U Županiji su zabilježena sljedeća odlagališta proizvodnog otpada:

.odlagalište proizvodnog otpada na lokaciji INA - Rafinerije u Urinju

.odlagalište proizvodnog otpada na lokaciji DINA - Petrokemije u Omišlju

.odlagalište opasnog otpada Sovjak (»Jama Sovjak«)

Odlagalište proizvodnog otpada na lokaciji INA Rafinerije nafte na Urinju

Odlagalište se nalazi u krugu INA Rafinerije nafte na Urinju, na lokaciji Šoići. Zauzima površinu od 3.500 m2 s kapacitetom skladištenja od 7.000 m3. Postrojenje INA Rafinerija u Urinju ima obradu zauljenog otpada koje se sastoji od dekantera i centrifuge, pri čemu se razdvaja smjesa ugljikovodika od vode. Zauljena se voda obrađuje na uređaju za otpadne vode, a izdvojeni sediment predaje ovlaštenim obrađivačima. Nekada se zauljeni otpad obrađivao na unajmljenoj instalaciji pri čemu je nastajao sediment koji se neutralizirao i solidificirao te odlagao na spomenuto odlagalište kao neopasan proizvodni otpad.

Rafinerija planira sanaciju odlagališta uz odlaganje otpada i konačno zatvaranje. Izrađeni su projekti sanacije i proveden postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš. Odabranom tehnologijom sanacije planirano je postavljanje brtvenog i drenažnog sloja ispod postojeće plohe i proširenje odlagališta na teren jugoistočno uz postojeću lokaciju. Troškovi sanacije su procijenjeni na 3.170.000 kn. U tijeku je izrada Plana sanacije sukladno s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07).

Privremeno odlagalište otpada u DINA Petrokemiji d.d.

Odlagalište nije u upotrebi od 2000. godine. Lokacija je obraštena gustim raslinjem koje se redovito kosi. Procjedne se vode uzorkuju u piezometrima i analiziraju u ovlaštenom laboratoriju. Izmjerene vrijednosti analiziranih uzoraka pokazuju neznatna opterećenja.

Za sanaciju i zatvaranje odlagališta 2006. godine izrađena je Studija utjecaja na okoliš na temelju koje je nadležno Ministarstvo izdalo rješenje da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš. U tijeku je usklađivanje navedene Studije s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07). Sanacija odlagališta predstavlja prioritet te će aktivnosti započeti čim se odrede sredstva CAPEX-a (capital expenditure) za razdoblje 2010.-2012. godinu.

Odlagalište opasnog otpada Sovjak (»Jama Sovjak«)

Odlagalište se nalazi u općini Viškovo kod Rijeke. Formirano je u prirodnoj vrtači (dubine minimalno 30 m) u koju je u razdoblju od 1956. do kraja 1980-tih godina odloženo oko 250.000 m3 opasnog otpada, uglavnom iz rafinerija i brodogradilišta s riječkog područja.

Do sada provedenim istraživanjima odlagališta Sovjak procijenjen je sastav i potvrđena kemijska nestabilnost sadržaja odloženog otpada. Također je potvrđeno da postoji mogućnost istjecanja otpadne vode u podzemlje te da odlagalište Sovjak predstavlja stalnu potencijalnu opasnost onečišćenja podzemlja i podzemnih voda.

Za sanaciju odlagališta opasnog otpada odgovorna je država. Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine »Jama Sovjak« predviđena je za sanaciju. U tu su svrhu u okviru Programa rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirana sredstva za razdoblje od 2005. do 2008. godine u iznosu od 18.000.000 kn.

Tvrtka Ecoina d.o.o. iz Zagreba izradila je Program sanacije industrijskih lokacija onečišćenih većim količinama opasnih tvari: Jama Sovjak kod Rijeke koji je odobren od strane resornog Ministarstva.

Sufinanciranje izrade daljnje projektne dokumentacije za sanaciju »Jame Sovjak« Operativnim programom zaštite okoliša 2007. - 2009. godine predviđeno je iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć Europske unije (IPA).

3.5.3. Sanacija divljih odlagališta

U Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (SN 34/04) koji je usvojen na Županijskoj skupštini u 2004. godini za razdoblje 2005.-2007. utvrđen je popis s ukupno 170 lokacija koje je potrebno sanirati. Za navedene je lokacije načinjena lista prioriteta sanacije s ocjenom volumena otpada koji je potrebno sanirati i procjenom troškova. Tijekom tri godine vršene su sanacije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. U sklopu sanacija izrađeno je i postavljeno sto informativnih ploča s edukativnom porukom o potrebi očuvanja okoliša. U lipnju 2007. godine je ažuriran popis onečišćenih lokacija7 iz 2004. godine. Rezultati izvršenja Plana su bili vrlo dobri, posebice na području Gorskog kotara i otoka gdje se onečišćenje saniranih lokacija nije ponovilo. Po Planu je do 2007. godine sanirano 163 od ukupno 170 onečišćenih lokacija, ali 12 lokacija nije dovoljno sanirano. Također na 37 lokacija onečišćenja su se ponovila (od toga na 20 lokacija se redovito ponavljaju), te su potrebna ponovna čišćenja.

Kao najveći su problem istaknuta neuređena odlagališta na području riječkog prstena jer su uočeni brojni slučajevi ponovnog onečišćenja i u znatnom obimu. Navedenim ažuriranjem evidentirano je sto novih lokacija divljih odlagališta, veći dio na području priobalja, od kojih je tijekom 2007., 2008. i 2009. velik dio saniran. Nažalost i nadalje se na određenim lokacijama onečišćenja ponavljaju. Jedinice lokalne samouprave redovito godišnje vrše čišćenja i sanacije onečišćenih lokacija. U tablicama u nastavku dani su ažurirani podaci o neuređenim odlagalištima (sanirane i nove lokacije) u Županiji.

——————————————————————–

7Ažuriranje lokacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije, Rijeka, 2007.

.2006.godine: sanirano više manjih odlagališta te veća: Bodulovo, Baračeva ulica, R. Petrovića, Sv. Križ, bivša tvornica R. Benčić, Z Kučića, Br. Branchetta, Sv. Kuzam, Zvonimirova ulica kod Elektro škole, Draga - Pelinova gora, Grohovska cesta, Kablarski put, Plase i Grbaste;

.2007.godine: sanirano više manjih odlagališta te Drenova kod vodospreme, Drenova kod Sveučilišnog naselja, Škurinjska draga, duž Lujzijane, duž Petrolejske ceste;

.2008.godine: sanirano više manjih odlagališta, a od većih odlagalište na pokosu Grobničke ceste te Drenova kod Sveučilišnog naselja, Škurinjska draga, duž Lujzijane, duž Petrolejske ceste;

.2009.godine: sanirano više manjih odlagališta te Drenova kod Sveučilišnog naselja, Škurinjska draga, duž Lujzijane, duž Petrolejske ceste.

4. PROVEDBA MJERA NA USPOSTAVI NOVOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U 2009. GODINI

4.1. ŽUPANIJSKA CENTRALNA ZONA ZA GOSPODARENJE OTPADOM MARIŠĆINA

Temeljem odluke Skupštine Primorsko-goranske županije, 2001. godine osnovano je Ekoplus d.o.o trgovačko društvo za gospodarenje otpadom. Dioničari Ekoplusa su Primorsko - goranska županija, Grad Rijeka i KD Čistoća d.o.o. te Općina Viškovo, na čijem se području gradi Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina. Osnovi zadatak Ekoplusa je koncipiranje, priprema i izgradnja te upravljanje novim, integralnim sustavom gospodarenja otpadom na području cijele Županije.

Imovinsko-pravna priprema zemljišta za izgradnju ŽCGO Marišćina

Postupak otkupa zemljišta za potrebe izgradnje ŽCGO Marišćina započeo je odmah nakon što je lokacijska dozvola postala konačna u upravnom postupku, početkom 2004. godine. Imovinsko-pravna priprema zemljišta obuhvaća skup postupaka većinom geodetske i pravne struke u cilju osiguranja prava građenja na građevinskoj čestici utvrđenoj lokacijskom dozvolom. Tako su u proteklom periodu izrađeni potrebni geodetski elaborati parcelacije zemljišta, izvršene procjene vrijednosti zemljišta, dio je otkupljen putem kupoprodajnih ugovora, dio je riješen kroz postupke izvlaštenja, dio unošenjem u temeljni kapital Društva (zemljište Općine Viškovo), a za dio zemljišta u vlasništvu države dobiveno je pravo građenja. Uz sve poznate teškoće u upravnim postupcima, sve navedeno je provedeno kroz katastar i gruntovnicu. Za posljednje čestice koje su još u postupku izvlaštenja ishođena je odluka o prijevremenom stupanju u posjed, osim za zemljište dva vlasnika za koje se ista odluka očekuje u najskorije vrijeme. Rješavanjem navedenog stvoreni su preduvjeti za početak građenja na cjelokupnoj parceli ŽCGO Marišćina. Sredstva potrebna za otkup zemljišta pribavljena su putem kredita.

Dokumentacija i dozvole za izgradnju ŽCGO Marišćina

Po izdavanju lokacijske dozvole izrađen je idejni projekt temeljem kojeg je nadležno Ministarstvo izdalo načelnu dozvolu za izgradnju ŽCGO Marišćina. Dozvolom je predviđena fazna izgradnja. Nakon toga se pristupilo izradi potrebne dokumentacije (glavni projekti), ishođenju suglasnosti i posebnih uvjeta, izvođenju pripremnih i istražnih radova, nakon čega je Ministarstvo izdalo građevinske dozvole za prve tri faze izgradnje ŽCGO Marišćina.

Izgradnja ŽCGO Marišćina

Nakon ishođene građevinske dozvole i provedenog postupka javne nabave sklopljen je ugovor o građenju s izvođačem te je tijekom 2008. godine izgrađena prva faza ŽCGO Marišćina, odnosno obilazna cesta Centra. U naravi to je dionica županijske ceste Marčelji - Studena s privremenim prometnim priključkom na postojeću prometnicu. Sveukupna duljina novoizgrađene ceste je cca 850 metara.

Automatska mjerna postaja i infrastruktura

Izrađena je potrebna dokumentacija, odabrana lokacija, ishodovane odgovarajuće dozvole i riješeno pitanje zemljišta za izgradnju automatske mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka, a potom je proveden postupak izbora izvođača radova. Automatska mjerna postaja je izgrađena (instalirana), u tijeku je probni rad, a priključena je na sustav županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Izrađena je odgovarajuća dokumentacija, riješeno pitanje služnosti na zemljištu te su ishođene dozvole za potrebno prelaganje elektroinstalacija, koji poslovi su koordinirani s HEP-om. U suradnji s nadležnim KD »Vodovod i kanalizacija« izvršena je kompletna priprema za izgradnju vodoopskrbnog sustava na predmetnom području (vodosprema i cjevovod Marišćina-Klana). Ishođenjem građevinskih dozvola za navedene aktivnosti omogućen je početak izgradnje infrastrukture na relaciji Marčelji- Klana, koja će obuhvatiti i plinoopskrbni cjevovod za općinu Klana.

Na planu izgradnje županijske prometnice Ž 5025 (Rujevica - Marčelji) usko se surađivalo na poslovima pripreme zemljišta sa Županijskom upravom za ceste.

Organizacija financiranja izgradnje ŽCGO Marišćina

Izrađena je potrebna dokumentacija kroz više nivoa sukladno postavkama prethodno izrađene tehničke dokumentacije. Projekt je u suradnji s nadležnim Ministarstvom kandidiran za korištenje sredstava iz europskih predpristupnih fondova i to 2005. godine za ISPA fond, a u 2007. godini izrađena je aplikacija za IPA fond, koja je konačno dostavljena nadležnom europskom tijelu u drugom dijelu 2008. godine.

Na planu pripreme za izgradnju MBO postrojenja izvršene su potrebne radnje donošenjem odluke o načinu financiranja i izgradnje te usklađenja dinamike s radovima koji su kandidirani za IPA fond. U dijelu razrade integralnog sustava gospodarenja otpadom u Županiji, izrađena je potrebna dokumentacija do nivoa idejnih projekata za lokacijske dozvole 5 pretovarnih stanica.

Planirani nastavak realizacije ŽCGO u razdoblju : 2010.- 2013.

Dinamika realizacije izgradnje ŽCGO Marišćina planirana je na način da se u 2011. godini temeljem raspisa međunarodnog tendera izabere izvođač.

Predmet tendera je izrada glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola, izgradnja ŽCGO Marišćina (radna zona s potrebnom infrastrukturom, deponijskim prostorom i postrojenjem za mehaničko-biološku obradu) te probni rad postrojenja za mehaničko- biološku obradu. Dovršetak izgradnje i puštanje u rad ŽCGO Marišćina planiran je za 2013. godinu.

Ukupno trajanje izgradnje ŽCGO Marišćina je 28 mjeseci od čega 6 mjeseci otpada na izradu glavnih projekata, 2 mjeseca na izdavanje građevinske dozvole, te 20 mjeseci za izvođenje radova, uključujući i probni rad.

4.2. PRETOVARNE STANICE, RECIKLAŽNA DVORIŠTA I EKO-OTOCI

Aktivnosti predviđene na pravcu razvoja sustava, točnije izgradnje pet pretovarnih stanica (Cres, Krk, Rab, Novi Vinodolski i Delnice), u prvom polugodištu 2009. godine provedene su isključivo u domeni koncipiranja i pokretanja izrade idejnih projekata za lokacijske dozvole ali samo za stanice Cres, Novi Vinodolski i Delnice. Naime, Krk i Rab su destinacije za koje su njihova komunalna društva već poduzela niz aktivnosti tako da se trenutno nalaze pred ishođenjem potvrde glavnog projekta, pri čemu se iskazuje nužnim naknadno usklađenje tehničko-tehnoloških rješenja s onim iz idejnih projekata koji će biti uskoro izrađeni. Za provođenje svih aktivnosti na planu izgradnje pretovarnih stanica, na inicijativu Županije formirana je od

predstavnika svih relevantnih subjekata radna grupa za tehničko-tehnološku koordinaciju čiji rad će podupirati grupa za uređenje financijskih odnosa među sudionicima u projektu.

Aktivnosti izgradnje eko-otoka detaljnije su predviđene u planovima gospodarenja otpadom gradova i općina, odnosno razvojnim planovima komunalnih društava koja prikupljaju otpad.

4.3. EDUKACIJA I INFORMIRANJE

Većina komunalnih društava i tvrtki koje gospodare otpadom na području Županije imaju sustav informiranja javnosti o djelatnostima koje provode, rasporedu spremnika i eko-otoka, rasporedu odvoza otpada te mjerama primarne reciklaže otpada. Informiranje se provodi putem internet stranica, informativnim letcima i obavijestima na pločama mjesnih zajednica, općina, lokacijama eko-otoka, reciklažnih dvorišta i odlagališta. Posebni program edukacije ima tvrtka Ekoplus, zadužena za uspostavu novog sustava gospodarenja otpadom s područja Županije. Osim internet stranice, koja se redovito ažurira, snimljen je film na temu gospodarenje otpadom, izrađena je komunikacijska strategija, a u pripremi je prijedlog za angažiranje posebnog stručnjaka za odnose s javnošću (PR stručnjak).

5. NADZOR

Nadzor nad gospodarenjem otpada, izgradnjom sustava te sanacijom postojećih odlagališta na području Primorsko-goranske županije provodi inspekcija zaštite okoliša, protupožarna inspekcija, sanitarna i građevinska inspekcija.

Temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za 2009. godini, tijekom travnja proveden je nadzor nad odlagalištima komunalnog i neopasnog otpada na području Primorsko-goranske županije: »Viševac« u Općini Viškovo, »Sović Laz« u Delnicama, Treskavac« na području općine Vrbnik - otok Krk, »Peterkov Laz«, Grad Čabar, »Osojnica« u Općini Matulji, »Sorinj« na otoku Rabu, »Kalvarija« na otoku Lošinju, Pržić« na otoku Cresu, »Cetin« u Gradu Vrbovskom, »Duplja« u Gradu Novom Vinodolskom. Osim navedenog inspektori su obišli zatvorena odlagališta »Mrzle Drage« u Mrkoplju, »Lovački dom« u Općini Punat, otok Krk, odlagališta građevinskog otpada »Gromašica« u Općini Omišalj, divljeg odlagališta Zakam u Općini Baška, divljeg odlagališta na otoku Susku te neopasnog tehnološkog otpada na lokaciji INA d.d - Rafinerija nafte Rijeka, lokacija Urinj.

Inspekcijski pregledi provedeni su temeljem čl. 182. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), čl. 66 Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), čl. 64. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) i drugih propisa donesenih na temelji tih zakona. Provjeravano je postojanje važećih dozvola i rješenja, dokumentacije o odlaganju i prijava u ROO, dokumentacija o sanaciji, provedba sanacije i propisanih mjera zaštite okoliša tijekom sanacije, zadovoljavanje zahtjeva za odlagališta neopasnog/komunalnog otpada i komunalne djelatnosti te zadovoljavanje sanitarnih zahtjeva i traženih uvjeta zaštite od požara.

6. FINANCIRANJE SANACIJE ODLAGALIŠTA I USPOSTAVE NOVOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

Podaci o sredstvima uloženima u gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj županiji te gradovima i općinama na području Županije do 2009. godine s planiranim sredstvima za 2010. godinu dani su u sljedećim tablicama (Tablice 18. i 19.). Sanaciju odlagališta komunalnog i proizvodnog otpada u Županiji potpomaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s kojim je sklopljen ugovor i za izgradnju ŽCGO Marišćina i uspostavu sustava gospodarenja otpadom u Županiji. Od planiranih 11,3 milijuna kuna Fond je za ŽCGO Marišćina do rujna 2010. godine isplatio 9,25 milijuna kuna.

7. ZAKLJUČCI I I PREPORUKE

Poslovi na uspostavi novog sustava gospodarenja otpadom na području Županije su u tijeku. ŽCGO Marišćina je središnji objekt integralnog sustava gospodarenja otpadom u PGŽ. U svrhu izgradnje izvršen je cijeli niz aktivnosti. Ishođene su građevinske dozvole za prve tri faze izgradnje ŽCGO Marišćina, te je u 2009. imovinsko-pravna priprema zemljišta za izgradnju ŽCGO Marišćina pred kompletnim rješenjem. Izgrađena je obilazna cesta Marčelji - Studena u dužini od cca 850 metara.

Projekt izgradnje ŽCGO Marišćina je u suradnji s nadležnim Ministarstvom kandidiran za korištenje sredstava iz europskih predpristupnih fondova i to 2005. godine za ISPA fond, a u 2007. godini izrađena je aplikacija za IPA fond, koja je konačno dostavljena nadležnom europskom tijelu u drugom dijelu 2008. godine.

Tijekom 2009. godine izrađena je dodatna projektno- tehnička i natječajna dokumentacije zbog povećanja obima radova.

Projekti sanacije postojećih komunalnih odlagališta u Primorsko-goranskoj županiji su u tijeku, ali je na mnogima napravljena revizija kako bi se omogućilo korištenje postojećih odlagališta do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Većina odlagališta ima kapacitete za prihvat otpada do kraja 2011. godine, što je nedostatno obzirom na planirano puštanje u rad ŽCGO 2013. godine. Na većem broju lokacija odlagališta, aktivnosti na sanaciji, usporavaju dugotrajna rješavanja imovinsko-pravnog statusa lokacija.

U sklopu razvoja sustava planirane su transfer stanice, za koje su gradovi i općine trebali u prostorno-planskoj dokumentaciji odrediti točnu lokaciju. Lokacije su potvrđene za otok Krk (lokacija odlagališta Treskavac), Otok Cres (lokacija odlagališta Pržić), otok Rab (lokacija odlagališta Sorinj), Novi Vinodolski (lokacija odlagališta Duplja) te Delnice (lokacija odlagališta Sović Laz), a njihovo uvrštavanje u prostorno plansku dokumentaciju je u tijeku.

Većina jedinica lokalne samouprave izvršila je obvezu iz Zakona o otpadu i izradila zasebne planove gospodarenja otpadom. Također većina gradova i općina, odnosno komunalna društva koja su koncesionari za postupanje s komunalnim otpadom na svom području, dijelom ili u potpunosti provodi odvojeno prikupljanje otpada. Uglavnom se radi o odvojenom prikupljanju glomaznog otpada, ambalaže, metala i guma te EE otpada. Dobro razvijen sustav postoji na otoku Krku (KD Ponikve Krk) i na području gdje komunalne poslove obavlja Čistoća Rijeka (Grad Rijeka s okolnim gradovima i općinama), Komunalac Opatija, Vrelo Rab, Vodovod i kanalizacija Cres - Mali Lošinj.

Usprkos činjenici da je organiziran odvoz komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje vrijednih sastojaka otpada na većem dijele teritorija Primorsko-goranske županije, još uvijek postoje neuređena odlagališta (divlje deponije i lokacije onečišćene otpadom) koja jedinice lokalne samouprave redovito (godišnje) ili periodično čiste i saniraju. Veliki problemi je ponavljano odlaganje otpada na nekim lokacijama koje su već više puta sanirane.

8. LITERATURA I IZVORI PODATAKA

1. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007-2014. godine (SN. 17/07 i 50/08)

2. Planovi gospodarenja otpadom gradova i općina Primorsko-goranske županije

3. Podaci komunalnih društava i većih onečišćivača na području Županije iz anketa koje je proveo Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije (listopad/ studeni 2009. i srpanj 2010. godine)

4. Ispunjeni Upitnici jedinica lokalne samouprave o podacima i podlogama za izradu dokumenata zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, za gradove: Bakar, Cres, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Rab i Vrbovsko te općine: Baška, Brod-Moravice, Čavle, Dobrinj, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Malinska - Dubašnica, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska, Viškovo i Vrbnik (srpanj 2010. godine)

5. Podaci iz Registra onečišćenja okoliša (ROO) za Primorsko-goransku županiju u 2009. godini

6. Registar dozvola za gospodarenje otpadom Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Izvješće za 2009. godinu

7. Popis rješenja Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije o dozvolama za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom na području Županije (srpanj 2010. godine)

8. Godišnje izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša za 2009. godinu, MZOPUG, Uprava za inspekcijske poslove, Zagreb 2010. godine

9. Popisi koncesionara za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (AZO, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)

10. Zapisnici o inspekcijskom pregledu odlagališta na području Županije, travanj 2010. godine

11. Popis tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom, AZO, Zagreb, kolovoz 2009. godine

12. Izvješće o električnom i elektroničkom otpadu za 2008. godinu, AZO, prosinac 2009. godine

13. Izvješće o otpadnim uljima za 2008. godinu, AZO, rujan 2009. godine

14. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

15. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. do 2014. godine (NN 85/07)

16. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i provedbeni propisi

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr