SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 40. Petak, 22. listopada 2010.
OPĆINA KOSTRENA
Moscenicka_draga-001

44.

Na temelju članka 44. Statuta Općine Kostrena (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09), a u duhu odredbe članka 125. stavak 1. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 149/09), Općinski načelnik Općine Kostrena dana 21. rujna 2010. godine donio je

PRAVILNIK
o radu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuju određena prava iz radnog odnosa službenika i namještenika (u nastavku: zaposlenik) zaposlenih u Općinskoj upravi Općine Kostrena (u nastavku: upravi), a koja nisu uređena Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i to: radno vrijeme, odmori i dopusti, plaće i dodaci na plaće, ostala materijalna prava.

II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 2.

Puno radno vrijeme zaposlenika u upravi je 40 sati tjedno, raspoređeno u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Vrijeme početka i završetka radnog vremena, vrijeme dnevnog odmora, kao i vrijeme prijema stranaka utvrđuje se posebnom odlukom Općinskog načelnika.

Članak 3.

Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme svakog dana ima pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka, ubraja se u radno vrijeme i ne može biti utvrđeno u prva tri sata nakon početka radnog vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Članak 4.

Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 5.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna, ili naknadno prema odluci pročelnika.

Članak 6.

Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 (četiri) tjedna odnosno 20 (dvadeset) radnih dana.

Članak 7.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmor zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Članak 8.

Ništetan je sporazum ili izjava o odricanju od prava na godišnji odmor odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 9.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 10.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s posla, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.

Članak 11.

Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor budući nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada,

- ako radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,

-ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja.

Iznimno od stavka 1. alineja 3. ovog članka, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine, ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 12.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. obzirom na složenost poslova:

-dužnosnici i radna mjesta
1. klasifikacijskog ranga 4 dana

-radna mjesta 5. i 6. klasifikacijskog ranga 3 dana

-radna mjesta 11. klasifikacijskog ranga 2 dana

2. obzirom na dužinu radnog staža:

- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana

- od 10 do 15 godina radnog staža 4 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža 6 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža 8 dana

- preko 25 godina radnog staža 10 dana

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca kalendarske godine za koju zaposlenik koristi godišnji odmor.

3. Obzirom na posebne uvjete:

-samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku
djeteta mlađeg od 10 godina starosti 2 dana

-roditelju, posvojitelju ili skrbniku
hendikepiranog djeteta 2 dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se najkraćem trajanju godišnjeg odmora iz članka 6. ovog Pravilnika, pribrajaju dani godišnjeg odmora utvrđen točkama 1. do 3. ovog članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više do 30 radnih dana za kalendarsku godinu.

Članak 13.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi Općinski načelnik na prijedlog pročelnika upravnih odjela.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Prilikom planiranja korištenja godišnjeg odmora pročelnik je dužan osigurati kontinuirano obavljanje svih poslova iz nadležnosti odjela, a u mjeri u kojoj je to moguće uzeti u obzir želje djelatnika.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora pročelnik upravnog odjela donosi za svakog zaposlenika rješenje kojim mu utvrđuje ukupno trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 12. ovog Pravilnika, te razdoblje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 14.

Protiv rješenja o utvrđivanju prava na godišnji odmor može se izjaviti žalba Općinskom načelniku i to u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja.

Članak 15.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u neprekinutom trajanju ili u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, tijekom kalendarske godine za koju je ostvario pravo mora iskoristiti najmanje 2 (dva) tjedna, odnosno 10 (deset) radnih dana u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 2 tjedna.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti, korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, zaposlenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 16.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti pročelnika najmanje 3 (tri) dana prije korištenja.

Članak 17.

Zaposleniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Rješenje o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi pročelnik upravnog odjela.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 18.

U slučaju prestanka rada zaposlenik koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, ima pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se sukladno članku 7. ovog Pravilnika, a razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 19.

Tijekom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.

Ukupno trajanje plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka može iznositi 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

Zaposlenik - dobrovoljni darivatelj krvi ostvaruje pravo na 1 (jedan) slobodan dan s osnova svakog darivanja krvi, a koristi ga tijekom kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Članak 20.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje državnog stručnog ispita, prvi put, u trajanju od 10 (deset) radnih dana.

Ako je zaposlenik upućen na školovanja, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust do 15 (petnaest) radnih dana godišnje, te još 5 (pet) radnih dana za pripremanje i polaganje završnog ispita.

Članak 21.

Za vrijeme stručnog osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, zaposleniku se može odobriti plaćeni dopust u trajanju do 5 (pet) radnih dana u kalendarskoj godini.

Članak 22.

Rješenje o pravu na plaćeni dopust iz članka 19., 20. i 21. donosi pročelnik upravnog odjela na temelju pisanog zahtjeva zaposlenika.

Za vrijeme trajanja plaćenog dopusta, zaposlenik ostvaruje sva prava iz radnog odnosa.

Članak 23.

Zaposlenike se može, na njegov zahtjev, odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 (trideset) radnih dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je razlog opravdan i da odsustvo zaposlenika neće utjecati na uobičajeno izvršavanje poslova upravnog odjela.

Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposlenik miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

Rješenje o neplaćenom dopustu donosi pročelnik upravnog odjela.

III. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NANADE

Članak 24.

Zaposlenik ima pravo na plaću za svoj rad.

Plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijenti složenosti radnog mjesta i osnovica za obračun plaća utvrđuju se, sukladno zakonu, posebnim odlukama.

Članak 25.

Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno, za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan zaposleniku dostaviti obračun plaće iz kojeg je razvidno kako je plaća obračunata, i to najkasnije petnaest dana od dana isplate.

Članak 26.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za dane blagdana i neradnih dana u visini pripadajućeg dijela njegove osnovne plaće.

Članak 27.

Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika izvršiti obustavu iz plaće (kredit, uzdržavanje i slično).

Članak 28.

Plaća zaposlenika uvećava se:

- za rad noću 30%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom 50%

- za rad u dane tjednog odmora 35%

Pod noćnim radom iz prethodnog stavka smatra se rad između 22 i 6 sati sljedećeg dana.

Prekovremenim radom, kada je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno.

Umjesto uvećanja plaće iz stavka 1. ovog članka, zaposlenik može koristiti slobodni dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada, u dogovoru s pročelnikom odjela.

Članak 29.

U slučaju odsutnosti s rada zbog bolovanja do 42 dana, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini od 90 % njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Za bolovanje uzrokovano profesionalnom bolešću ili povredom na radu, zaposleniku pripada naknada u 100 % iznosu plaće.

IV. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Naknada za službena putovanja

Članak 30.

Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisima, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja.

U slučaju kada je službeniku odobreno korištenje privatnog automobila radi odlaska na službeni put, istom pripada naknada u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisima.

Za vrijeme provedeno na službenom putovanju do 12 sati zaposleniku pripada 1/2 dnevnice.

Za vrijeme provedeno na službenom putovanju u trajanju od 12 do 24 sata, kao i svaka 24 sata, zaposleniku pripada puna dnevnica.

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo obračunavaju se sukladno odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo, isplaćuju se u kunama a prema srednjem tečaju HNB na dan isplate.

Naknada za prijevoz

Članak 31.

Zaposleniku pripada pravo na naknadu prijevoznih troškova na posao i sa posla u visini cijene mjesečne radničke pokazne karte javnog prijevoznika uz uvjet da je prebivalište zaposlenika udaljeno od sjedišta uprave najmanje dvije autobusne stanice.

Jednokratna naknada za godišnji odmor

Članak 32.

Zaposlenik ima pravo na jednokratnu naknadu (regres) za godišnji odmor, koja se isplaćuje kao dio plaće ili kao jednokratna neoporeziva nagrada sukladno propisu o porezu na dohodak

Jednokratno povećanje isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem službenik i namještenik koristi godišnji odmor.

Visinu naknade i način isplate određuje posebnom odlukom Općinski načelnik.

Jubilarna nagrada

Članak 33.

Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekinuti rad u upravi Općine Kostrena i to za navršenih 10 godina radnog staža, 15 godina radnog staža, 20 godina radnog staža, 25 godina radnog staža, 30 godina radnog staža, 35 godina radnog staža i 40 godina radnog staža.

Jubilarna nagrada isplaćuje se u visini neoporezivog iznosa utvrđenog propisom o porezu na dohodak.

Darovi

Članak 34.

Zaposleniku se na ime dara za dijete do 15 godina starosti, isplaćuje iznos u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisom o porezu na dohodak po djetetu, i to prigodom Dana sv. Nikole.

Članak 35.

Zaposleniku ima pravo na dar u naravi godišnje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog propisom o porezu na dohodak, koji se isplaćuje u pravilu prigodom Uskrsa.

Prigodna nagrada

Članak 36.

Zaposleniku ima pravo na prigodnu nagradu jednom godišnje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisom o porezu na dohodak.

Potpore

Članak 37.

Zaposlenik (odnosno njegova obitelj) povodom izvanrednih događaja ima pravo na potporu jednom godišnje po svakom osnovu, i to:

- zbog invalidnosti zaposlenika (invalidnost utvrđena prema propisima o mirovinskom osiguranju i predočenju rješenja nadležnog tijela

- u slučaju smrti zaposleniku (obitelj ostvaruje pravo na potporu)

- u slučaju smrti člana uže obitelji

- zbog bolovanja dužeg od 90 dana.

Potpora se isplaćuje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisom o porezu na dohodak.

Otpremnina

Članak 38.

Prilikom odlaska u mirovinu zaposlenik stječe pravo na otpremninu u neto iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvario u proteklih 12 mjeseci.

Vježbenici

Članak 39.

Vježbenici imaju pravo na naknadu u visini od 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njihove stručne spreme.

Vježbenik ima pravo i na troškove prijevoza na posao i s posla te dodatke na plaću.

V. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 40.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti zaposlenika obvezno se dostavljaju zaposleniku u pisanom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku.

VI. INFORMIRANJE

Članak 41.

Općinski načelnik ili osoba koju on ovlasti dužna je na odgovarajući način zaposleniku osigurati informacije o odlukama iz nadležnosti poslodavca koje su bitne za njegov socijalni položaj, o rezultatima rada, o ustrojstvenim promjenama koje utječu na njegov radnopravni položaj, o mjerama unapređenja rada i slično.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Odredbe ovog Pravilnika shodno se primjenjuju i na prava iz radnog odnosa općinskog načelnika i zamjenika načelnika koji svoju dužnost obnašaju profesionalno.

Članak 43.

Za sve odnose u svezi prijma u službu, te prava, obveza i odgovornosti zaposlenih u upravi Općine Kostrena neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj područnoj (regionalnoj samoupravi).

Na sva pitanja od značaja za rad zaposlenika, a koja nisu uređena ovim Pravilnikom, odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu.

Članak 44.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku a koji označavaju rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 45.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu Klasa: 112-01/96-01/02, Ur. broj: 2170-07-02- 96-1 od 29. travnja 1996. godine, Klasa: 022-05/98-01/2, Ur. broj: 2170-07-02-98-281 od 16. lipnja 1998. godine, Klasa: 022-05/98-01/2, Ur. broj: 2170-07-02-98-486 od 24. studenoga 1998. godine i Klasa: 022-05/03-01/2, Ur. broj: 2170-07-02-03-136 od 1. travnja 2003. godine.

Članak 46.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 022-06/10-01/2

Ur. broj: 2170-07-03-10-441

Kostrena, 21. rujna 2010.

Općinski načelnik

Miroslav Uljan, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr