SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 40. Petak, 22. listopada 2010.
OPĆINA FUŽINE
Moscenicka_draga-001

41.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Odluke o izradi UPU R16 - Ski zona Jelenča (»Službene novine PGŽ«, broj 16/09) i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/ 09, 30/09), Općinsko vijeće Općine Fužine, na sjednici održanoj dana 12. listopada 2010. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
»UPU 18 - sportsko-rekreacijske »ski« zone
»Jelenča« (R1-6)«

I.OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja »UPU 18 - sportsko-rekreacijske »ski« zone »Jelenča« (R1-6)«, u daljnjem tekstu Plan, kojeg je izradila tvrtka »ADF« d.o.o. za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje, Karlovac.

Članak 2.

(1) Planom se, u skladu s Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 05/05 i 16/09), utvrđuju osnovni uvjeti korištenja i namjene površina, režimi utvrđivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, elektroničkom komunikacijskom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti izgradnje građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi važni za područje za koje se Plan donosi.

Članak 3.

(1) Plan se provodi neposredno.

Članak 4.

(1) Plan je ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Članak 5.

(1) Plan sadržan u elaboratu »UPU 18 - sportsko-rekreacijske »ski« zone »Jelenča« (R1-6)« obuhvaća sljedeće:

A/ ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih
građevina

2.2. Uvjeti i način gradnje građevina ugostiteljsko-
turističke namjene

2.3. Uvjeti i način gradnje građevina poslovne
namjene

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA 18

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE
I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 19

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 19

5.1.1. Cestovni promet 19

5.1.2. Promet u mirovanju 20

5.1.3. Žičara 22

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske
mreže 22

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže 23

5.3.1. Vodnogospodarski sustav 23

5.3.1.1. Sustav vodoopskrbe 23

5.3.1.2. Sustav zasnježenja 24

5.3.1.3. Sustav odvodnje otpadnih voda 25

5.3.1.4. Sustav odvodnje oborinskih voda 25

5.3.1.5. Vodotoci 26

5.3.2. Energetski sustav 27

5.3.2.1. Elektroenergetska mreža 27

5.3.2.2. Plinoopskrbni sustav 29

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA 29

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH
VRIJEDNOSTI 29

8.POSTUPANJE S OTPADOM 34

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ 35

9.1. Zaštita voda 36

9.2. Zaštita tla 37

9.3. Zaštita zraka 38

9.4. Zaštita od buke 39

9.5. Posebne mjere zaštite 40

10.MJERE PROVEDBE PLANA

B/ GRAFIČKI DIO

1.NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA M
1:5000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:5000

PROMET

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:5000

ENERGETSKI SUSTAV I
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:5000

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I
ZAŠTITU PROSTORA M 1:5000

3.1. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN
GRADNJE M 1:5000

OBLICI KORIŠTENJA

3.2. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN
GRADNJE M 1:5000

C/ OBVEZNI PRILOZI

PRILOG 1

OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

0.UVOD

1.POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ZONE
IZDVOJENE NAMJENE U PROSTORU

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografska obilježja prostora obuhvata Plana

1.1.1.2. Površina obuhvata Plana

1.1.1.3. Stanovništvo

1.1.1.4. Analiza postojeće prostorne strukture
prostora obuhvata Plana

1.1.1.5. Prirodne osobitosti

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Promet

1.1.3.2. Elektroničke komunikacije

1.1.3.3. Vodoopskrba

1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda

1.1.3.5. Elektroopskrba

1.1.3.6. Opskrba plinom

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.5.1. Strategija i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske (NN 50/99)

1.1.5.2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

1.1.5.3. Prostorni plan uređenja Općine Fužine

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine
Fužine

1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske podatke i prostorne pokazatelje

2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone posebne
namjene

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE
IZDVOJENE NAMJENE

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u
odnosu na postojeće i planirano obilježje izgrađene
strukture, vrijednost i posebnost krajobraza te
prirodnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene
i komunalne infrastrukture

3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA
PROSTORA

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA
NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I
UREĐENJE POVRŠINA

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

3.4.1. Cestovni promet

3.4.2. Promet u mirovanju

3.4.3. Žičara

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.5.1. Elektronička komunikacijska mreža

3.5.1.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj
mreži

3.5.1.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

3.5.2. Vodnogospodarski sustav

3.5.2.1. Sustav vodoopskrbe

3.5.2.2. Sustav zasnježenja

3.5.2.3. Sustav odvodnje otpadnih voda

3.5.2.4. Sustav odvodnje oborinskih voda

3.5.2.5. Vodotoci

3.5.3. Energetski sustav

3.5.3.1. Elektroenergetska mreža

3.5.3.2. Plinoopskrbni sustav

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih
građevina

3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje građevina ugostiteljsko-
turističke namjene

3.6.1.3. Uvjeti i način gradnje građevina poslovne
namjene

3.6.1.4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.2.1. Kulturna baština

3.6.2.2. Prirodna baština

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ

3.7.1. Zaštita voda

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita zraka

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Postupanje s otpadom

3.7.6. Mjere posebne zaštite

PRILOG 2

IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA

PRILOG 3

STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO-PLANSKA RJEŠENJA

PRILOG 4

POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

PRILOG 5

ODLUKA O IZRADI PLANA

PRILOG 6.1.

ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07, 38/09)

PRILOG 6.2.

MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07, 38/09)

PRILOG 7

IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

PRILOG 8

EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

PRILOG 9

SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 6.

(1) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

II/ ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 7.

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Planu:

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima Plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Osnovna građevina je izgrađena ili planirana građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene vezane uz

određenu građevnu česticu. Osnovnom građevinom se smatra i građevina s više konstruktivnih sklopova međusobno povezanih u jedinstvenu cjelinu.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine.

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine). Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 je zgrada u čiju se građevinsku (bruto) površinu uračunava i površina svih drugih građevina koje se grade na istoj građevinskoj čestici.

Gradnja je projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina koji se obavljaju prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) i propisa donesenih na temelju tog Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji nije drukčije određeno.

Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.

Regulacijska crta je pravac koji određuje položaj građevine u odnosu na granicu građevne čestice s prometnom površinom, vodenom površinom, javnom zelenom površinom i grobljem.

Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Ukupna visina građevine (H) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Građevinska (bruto) površina zgrade (BRP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama (osnovne građevine i pomoćne građevine) i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu; uključivši i terase u prizemlju ako su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma ili suterena).

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine (BRP) građevina i površine građevne čestice.

Samostojeće građevine su one koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 8.

(1) Razgraničenje površina prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5.000.

(2) Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

R1

Sportsko-rekreacijska
namjena

1. sportovi na snijegu
2. sportsko-rekreacijska
dvorana i bazen
3. otvorena igrališta
4. sportovi u prirodi

T

Ugostiteljsko-
turistička
namjena

1. hotel
2. turističko naselje

K

Poslovna namjena

1. pretežito uslužna
2. planinarski dom
3. komunalno-servisna

Z

Zaštitne zelene
površine

 

V

Vodne površine

- akumulacijsko jezero
- vodotok

IS

Površine
infrastrukturnih sustava

1. koridor žičare
2. javno parkiralište
3. pročistač

 

Prometne površine

 

Članak 9.

POVRŠINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

(1) Unutar površine sportsko-rekreacijske namjene - sportovi na snijegu (R1.1), smještene u južnom dijelu obuhvata Plana, na padinama podno vrha Jelenčić visine 1106 m n.v. i susjednog vrha visine 1011 m n.v., planiraju se skijaške staze s pratećom opremom i infrastrukturom, namijenjene različitim skijaškim disciplinama i daskanju, te korisnicima različitih vještina, uključujući i početnike.

(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene - sportsko- rekreacijska dvorana i bazen (R1.2), smještena uz planirani hotel (T1), namijenjena je izgradnji polivalentne sportsko- rekreacijske dvorane i bazena uz prateće sadržaje kao što su ugostiteljstvo, trgovina, informacije i slično.

(3) Površine sportsko-rekreacijske namjene - otvorena igrališta (R1.3), planirane na dvije lokacije u zaravnjenom dijelu prostora duž sjeveroistočne granice obuhvata, namijenjene su otvorenim igralištima za raznovrsne, pretežito ljetne (košarka, odbojka, rukomet, streličarstvo, paintball, tenis, badminton, boćanje i sl.) i neke zimske sportove (klizanje, hokej, curling i sl.) te pomoćnim sadržajima u funkciji navedenih igrališta.

(4) Površina sportsko-rekreacijske namjene - sportovi u prirodi (R1.4), smještena u središnjem dijelu obuhvata Plana, namijenjena je airsoftu i sličnim sportovima u kojima se kao igralište koristi zatečeni prirodni teren, bez nove gradnje, bez sječe zatečenog drveća, po potrebi uz

ograđivanje zaštitnim mrežama i postavljanje pomičnih rekvizita.

(4) Uvjeti gradnje na površinama sportsko-rekreacijske namjene definirani su u poglavlju 2.1. ovih Odredbi.

Članak 10.

POVRŠINE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

(1) Površina ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) smještena je u sjevernom dijelu obuhvata Plana uz planiranu žičaru do vrha Jelenčić. Namijenjena je izgradnji hotela kapaciteta do 200 kreveta s pratećim sadržajima, a unutar nje moguće je smjestiti donju stanicu navedene žičare.

(2) Površina ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) planirana je u istočnom dijelu obuhvata Plana, u blizini zone seoskog turizma planirane izvan obuhvata Plana, te uz planiranu žičaru do vrha visine 1011 m n.v. Namijenjena je izgradnji turističkog naselja kapaciteta do 300 kreveta s pratećim sadržajima.

(3) Uvjeti gradnje na površinama ugostiteljsko-turističke namjene definirani su u poglavlju 2.2. ovih Odredbi.

Članak 11.

POVRŠINE POSLOVNE NAMJENE

(1) Površine poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) obuhvaćaju četiri površine namijenjene gradnji pratećih i uslužnih sadržaja skijališta.

(2) Površine poslovne namjene - pretežito uslužne (K1.1) obuhvaćaju dvije površine u podnožju planiranih žičara - jednu uz planirani hotel (T1), a dugu u blizini planiranog turističkog naselja (T2). Namijenjene su gradnji pratećih i uslužnih sadržaja skijališta, odnosno prijemnog prostora, sanitarija i građevina za pružanje ugostiteljskih i ostalih usluga korisnicima skijališta.

(3) Površine poslovne namjene - planinarski dom (K1.2), smještene pri vrhu Jelenčić i pri susjednom vrhu visine 1011 m n.v., namijenjene su planinarskim domovima s pratećim sadržajima (ugostiteljski sadržaji, sunčalište i sl.).

(4) Površina poslovne namjene - komunalno servisne (K3), smještena u podnožju skijaških staza, namijenjena je servisnim i ostalim pratećim sadržajima planiranog skijališta - smještaju opreme i vozila za održavanje skijališta te prostoru za službu spašavanja i pružanja prve pomoći.

(5) Uvjeti gradnje na površinama poslovne namjene definirani su u poglavlju 2.3. ovih Odredbi.

Članak 12.

ZELENE POVRŠINE

(1) Zaštitne zelene površine (Z) obuhvaćaju površine prekrivene šumom, smještene pretežito na sjeveroistočnoj padini podno vrha Jelenčić.

(2) Šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, te se njime gospodari sukladno Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/2010).

(3) Uvjeti uređenja zelenih površina definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

Članak 13.

VODNE POVRŠINE

(1) Vodne površine (V) obuhvaćaju akumulacijska jezera i vodotoke.

(2) Akumulacijska jezera za sustav zasnježenja planirana su na dvjema lokacijama - u najnižem zaravnjenom dijelu obuhvata Plana i u udolini između vrha Jelenčić i susjednog vrha visine 1011 m n.v. Jezera su u funkciji zasnježenja površina za sportove na snijegu (R1.1).

(3) Kapacitet akumulacijskih jezera, a vezano uz to i potreban broj jezera, površina jezera te obalna crta, bit će utvrđeni odgovarajućom projektnom dokumentacijom na navedenim lokacijama.

(4) Lokacija akumulacijskog jezera smještenog unutar površine sportsko-rekreacijske namjene - otvorena igrališta (R1.2) može se promijeniti odgovarajućom projektnom dokumentacijom radi prilagođavanja konfiguraciji terena, sastavu tla i sličnim obilježjima prostora. Nova lokacija može biti utvrđena unutar navedene površine sportsko- rekreacijske namjene - otvorena igrališta (R1.2).

(5) Vodotoci obuhvaćaju dva manja površinska vodotoka - ponornice koje poniru u široj ponornoj zoni.

(6) Uz istočnu granicu, izvan obuhvata Plana, nalazi se bujična pritoka akumulacije Lepenica. Izvor Mramor, s lijeve strane bujične pritoke, nalazi se na istočnoj granici obuhvata Plana te je uređen cestovnim propustom radi zaštite ceste Benkovac Fužinski - Taljanovo.

(7) Obalne zone jezera i vodotoka uređuju se kao javne parkovne površine.

Članak 14.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) obuhvaćaju površine koridora dviju planiranih žičara (IS1), tri površine namijenjene javnim parkiralištima (IS2) i dvije površine namijenjene pročistačima (IS3).

Članak 15.

PROMETNE POVRŠINE

(1) Prometne površine namijenjene su gradnji kolnih, biciklističkih i pješačkih prometnica, a utvrđene su svojom osi i koridorom.

(2) Uvjeti gradnje prometnih površina definirani su u poglavlju 5.1. ovih Odredbi.

Članak 16.

(1) Unutar površina svih namjena može se graditi komunalna i elektronička komunikacijska infrastruktura te prometna infrastruktura (mreža) za pješački promet (pješačke prometnice). Unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2), poslovne (K1.1, K3) te sportsko-rekreacijske namjene (R1.2) može se graditi prometna infrastruktura (mreža) za promet u mirovanju (javna parkirališta), a samo unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) i prometna infrastruktura (mreža) za promet motornih vozila (kolne prometnice).

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 17.

(1) Građevine gospodarskih djelatnosti grade se na površinama sljedećih namjena:

- sportsko-rekreacijske namjene (R1.1, R1.2, R1.3, R1.4),

- ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2 ili T3),

- poslovne namjene (K1, K3).

Članak 18.

UVJETI OBLIKOVANJA

(1) Nova izgradnja svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom treba biti primjerena krajobrazu kako ne bi utjecala na promjenu njegovih vrijednih obilježja. Oblikovanjem novih građevina potrebno je uvažiti

zatečenu konfiguraciju terena te ambijentalna obilježja krajolika.

Članak 19.

UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNE ČESTICE

(1) S obzirom na konfiguraciju terena moguće je oblikovanje terena i savladavanje razlike između različitih nivoa terena izvedbom nasipa i potpornih zidova najviše visine do 2 m. U slučaju potrebe izvedbe viših potpornih zidova, oni se izvode kaskadno na minimalnoj tlocrtnoj udaljenosti od 1,5 m i s najvišom visinom pojedinog zida od 2 m, a plohe između zidova se ozelenjavaju. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled zone i ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina i građevnih čestica.

(2) Zabranjena je gradnja ograda, osim kada je to nužno radi načina korištenja ili zaštite građevine. Ograda u donjem dijelu (visine 0,00 m do 1,00 m) može biti masivna odnosno građena iz kamena ili prozračna odnosno građena iz mreže ili živog nasada (''živice''), dok u gornjem dijelu (visine od 1,00) mora biti prozračna. Visina ograde ne smije biti veća od 2,00 m. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevinsku česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

(3) Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao parkovna površina uz preporuku za korištenje karakteristične lokalne vegetacije.

(4) Kote prilaza pojedinim građevinskim česticama na kojima se planira gradnja novih građevina potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste i koti okolnog terena. Prilaz vatrogasnih i ostalih interventnih vozila svim građevinama treba omogućiti u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

Članak 20.

(1) Građevine kojima je potrebno osigurati pristupačnost za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti utvrđene su Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/ 05, 61/07), odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

2.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina

Članak 21.

(1) Planom je predviđena gradnja novih građevina sportsko-rekreacijske namjene i njima pomoćnih građevina na površinama:

- R1.1 - sportsko-rekreacijske namjene - sportovi na
snijegu

- R1.2 - sportsko-rekreacijske namjene - sportsko-
rekreacijska dvorana i bazen.

- R1.3 - sportsko-rekreacijske namjene - otvorena
igrališta.

- R1.4 - sportsko-rekreacijske namjene - sportovi
u prirodi.

Članak 22.

(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - sportovi na snijegu (R1.1) grade se:

- skijaške staze (za različite skijaške i daskaške discipline te za djecu i početnike) s pripadajućom opremom;

- prateće infrastrukturne građevine skijališta (rasvjeta skijališta, sustav zasnježenja i sl.);

- vučnice i žičare s pratećom opremom (stajalištima, pogonskim dijelom i sl.).

(2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - sportovi na snijegu (R1.1) u slučaju održavanja natjecateljskih utrka i sličnih prigoda moguće je, u podnožju skijališta, odnosno u »ciljnoj ravnini«, povremeno i privremeno postavljanje:

- pomičnog gledališta,

- kioska s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima.

(3) Svi sadržaji i njihov smještaj na površinama sportsko- rekreacijske namjene, kao i oblikovanje jedne ili više građevnih čestica, bit će određeni odgovarajućom projektnom dokumentacijom.

(4) Površine namijenjene sportovima na snijegu moguće je izvan sezone tih sportova koristiti za druge sportsko- rekreacijske aktivnosti (biciklizam, planinarenje i sl.) kojima se ne oštećuje površina tla u funkciji podloge skijaških staza.

(5) Površine namijenjene sportovima na snijegu po potrebi se za vrijeme korištenja ograđuju zaštitnim ogradama i mrežama koje se za vrijeme ljetnog režima korištenja sportsko-rekreacijskog centra uklanjaju.

(6) Parkirališna mjesta za potrebe korisnika skijališta rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2), a parkirališno-garažna mjesta za potrebe zaposlenika na površini poslovne namjene - komunalno servisne (K3) ili u sklopu javnog parkirališta (IS2) (prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi).

(7) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija za gradnju na površinama sportsko-rekreacijske namjene osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Članak 23.

(1) Uvjeti i način gradnje na površini sportsko-rekreacijske namjene - sportsko-rekreacijska dvorana i bazen (R1.2) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

- cijela površina sportsko-rekreacijske namjene - sportsko-rekreacijska dvorana i bazen (R1.2), oblikuje se u jednu građevnu česticu;

- izgrađenost (kig) građevne čestice ne može biti veća od 0.5;

- koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice ne može biti veći od 0.75;

2. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- sportsko-rekreacijska dvorana i bazen se oblikuju kao jedinstveni oblikovni i funkcionalni sklop;

- na građevnoj čestici može se graditi jedna osnovna građevina najveće katnosti Po+P+1 te visine (h) do 10 m;

- ne dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina;

- udaljenost građevinskog pravca građevine od regulacijskog pravca treba iznositi najmanje 10 m;

- udaljenost nove građevine od granice građevne čestice mora iznositi najmanje 6 m;

3. uvjeti za uređenje građevne čestice:

- najmanje 30% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- parkirališna mjesta za potrebe korisnika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2);

- parkirališno-garažna mjesta za potrebe zaposlenika planiranih sadržaja planiraju se unutar pripadajuće građevne čestice (prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

- građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 5,5 m;

5.ostali uvjeti:

- udio pratećih sadržaja (ugostiteljstvo, trgovina, informacije i slično) unutar planirane građevine može iznositi do 15% njene bruto površine.

Članak 24.

(1) Uvjeti i način gradnje građevina na površini sportsko-rekreacijske namjene - otvorena igrališta (R1.3) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

- najmanja površina građevne čestice može iznositi 1.000 m2;

- izgrađenost (kig) i iskorištenost (kis) građevne čestice mogu biti najviše 0.6;

2.smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- na jednoj građevnoj čestici gradi se jedna ili više osnovnih građevina za istu ili različite vrste sportske ili rekreacijske aktivnosti, a koje obuhvaćaju otvorene sportske i rekreacijske građevine na terenu bez gledališta, te pomoćna građevina;

- udaljenost građevinskog pravca građevina od regulacijskog pravca treba iznositi najmanje 6 m;

- udaljenost građevina od ruba građevne čestice treba biti najmanje 3 m;

- na građevnoj čestici može se graditi samo jedna zatvorena pomoćna građevina prema sljedećim uvjetima:

. u pomoćnoj građevini treba smjestiti garderobe, sanitarije, spremišta sportske opreme i slične sadržaje;

. u pomoćnoj građevini ne smiju se smještati sadržaji poslovne ili ugostiteljsko-turističke namjene;

. pomoćna građevina ulazi u izračun koeficijenta izgrađenosti (kig) i koeficijenta iskorištenosti (kis) građevne čestice;

. najveća građevna (bruto) površina pomoćne građevine je:

- 24 m2 - na građevnim česticama površine do 1.200 m2;

- 2% površine građevne čestice, ali ne više od 80 m2 - na građevnim česticama površine 1.200 m2 i više;

. najveća katnost je P, a visina (h) do 3,0 m;

. najmanja međusobna udaljenost između pomoćne građevine i ostalih građevina na istoj građevnoj čestici je 3 m;

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

- najmanje 30% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- parkirališna mjesta za potrebe korisnika i zaposlenika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

- građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet;

5.ostali uvjeti:

- zabranjeno je dizati zgrade i druge objekta na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala; iznimno, odstupanje je moguće uz suglasnost nadležnog tijela (Hrvatske vode);

- korito vodotoka unutar površine namijenjene otvorenim igralištima uređuje se kao obzidani otvoreni kanal najmanje širine 2 m, a obale kao javne parkovne površine; ostali uvjeti uređenja i točna širina korita vodotoka utvrdit će se odgovarajućom projektnom dokumentacijom i u skladu s vodopravnim uvjetima;

- obale akumulacijskog jezera unutar površine namijenjene otvorenim igralištima uređuju se kao javne parkovne površine.

Članak 25.

(1) Uvjeti i način gradnje građevina na površini sportsko-rekreacijske namjene - sportovi u prirodi (R1.4) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

- cijela planirana površina oblikuje se u jednu građevnu česticu;

2.unutar građevne čestice ne dozvoljava se nova gradnja;

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

- površina se uređuje pomičnim rekvizitima za potrebe sportsko-rekreacijskih aktivnosti,

- površina se po potrebi ograđuje zaštitnim mrežama u skladu s tehničkim zahtjevima odabrane vrste sporta,

- parkirališna mjesta za potrebe korisnika i zaposlenika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2)(prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

- građevna čestica se prometno priključuju na planirane biciklističke prometnice koje se koriste kao kolni pristup servisnim, opskrbnim i interventnim vozilima;

5.ostali uvjeti:

- zabranjuje se preoblikovanje terena (niveliranje, nasipavanje i sl.) i sječa zatečenog drveća za potrebe odabrane sportsko-rekreacijskih aktivnosti.

2.2. Uvjeti i način gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 26.

(1) Planom je predviđena gradnja novih ugostiteljsko- turističkih građevina i njima pomoćnih građevina na površinama:

- ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1),

- ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2).

Članak 27.

(1) Uvjeti i način gradnje građevina na površini ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

- cijela površina ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) oblikuje se u jednu građevnu česticu;

-izgrađenost (kig) građevne čestice ne može biti veća od 0.4 - ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice; podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren;

-koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice ne može biti veći od 2.0;

-vrijednosti kig-a i kis-a obuhvaćaju sve građevine na jednoj čestici;

2.smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više osnovnih građevina najveće katnosti do tri nadzemne i do dvije podzemne etaže, odnosno ukupno do pet etaža, te visine (h) do 10 m;

-na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili više pomoćnih građevina (garaža, nadstrešnica i sl.), najveće katnosti - jedne nadzemne etaže, te visine (h) do 3 m;

-udaljenost nove građevine od granice građevne čestice mora biti najmanje 6 m,

-udaljenost građevinskog pravca novih građevina od regulacijskog pravca treba iznositi najmanje 10 m;

-najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici treba iznositi zbroj polovica ukupnih visina dviju predmetnih građevina ili najmanje 4 m;

-građevne čestice moguće je smjestiti donju stanicu planirane žičare do vrha Jelenčić; stanica može biti planirana kao samostojeća građevina ili u sklopu osnovne građevine;

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-najmanje 30% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

-parkirališna mjesta za potrebe korisnika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2);

-parkirališno-garažna mjesta za potrebe zaposlenika planiranih sadržaja planiraju se unutar građevne čestice (prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

-ovisno o kategoriji hotela potrebno je osigurati odgovarajući broj garažnih mjesta, a u skladu s normativima Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09), odnosno važeće zakonske i podzakonske regulative;

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

-građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 5,5 m;

5.ostali uvjeti:

-kapacitet najviše 200 postelja,

-preporučena kategorija smještajnih jedinica 4**** ili viša.

Članak 28.

(1) Uvjeti za formiranje građevne čestice te uvjeti smještaja građevine na građevnoj čestici na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

-najmanja površina građevne čestice može iznositi 800 m2;

-izgrađenost (kig) građevne čestice ne može biti veća od 0.4 - ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice; podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren;

-koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice ne može biti veći od 2.0;

-vrijednosti kig-a i kis-a obuhvaćaju sve građevine na jednoj čestici;

2.smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više osnovnih građevina najveće katnosti do tri nadzemne i do dvije podzemne etaže, odnosno ukupno do pet etaža, te visine (h) do 10 m;

-na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili više pomoćnih građevina (garaža, nadstrešnica i sl.), najveće katnosti - jedne nadzemne etaže, te visine (h) do 3,0 m;

-udaljenost nove građevine od granice građevne čestice mora biti najmanje h/2, ali ne manje od 3 m,

-udaljenost građevinskog pravca novih građevina od regulacijskog pravca treba iznositi najmanje 6 m;

-najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici treba iznositi zbroj polovica ukupnih visina dviju predmetnih građevina ili najmanje 4,0 m;

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-najmanje 30% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

-parkirališna mjesta za potrebe korisnika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2);

-parkirališno-garažna mjesta za potrebe zaposlenika planiranih sadržaja planiraju se unutar građevne čestice (prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

-građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet;

5.ostali uvjeti:

-kapacitet najviše 300 postelja unutar planirane zone;

-preporučena kategorija smještajnih jedinica 4**** ili viša;

-zabranjeno je dizati zgrade i druge objekta na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala; iznimno, odstupanje je moguće uz suglasnost nadležnog tijela (Hrvatske vode);

-korito vodotoka unutar površine namijenjene turističkom naselju uređuje se kao obzidani otvoreni kanal najmanje širine 2 m, a obale kao javne parkovne površine; ostali uvjeti uređenja i točna širina korita vodotoka utvrdit će se odgovarajućom projektnom dokumentacijom i u skladu s vodopravnim uvjetima;

-kolne prometnice unutar turističkog naselja koje nisu predviđene ovim Planom grade se u skladu s uvjetima iz čl. 36. ovih Odredbi;

-prijelaz prometnice preko korita ponornice moguće je riješiti mostom ili propustom.

2.3. Uvjeti i način gradnje građevina poslovne namjene

Članak 29.

(1) Planom je predviđena gradnja novih građevina poslovne namjene na površinama:

- poslovne namjene - pretežito uslužne (K1.1),

- poslovne namjene - planinarskog doma (K1.2),

- poslovne namjene - komunalno servisne (K3).

Članak 30.

(1) Uvjeti i način gradnje građevina na površini poslovne namjene - pretežito uslužne (K1.1) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

-najmanja površina građevne čestice može iznositi 400 m2;

-izgrađenost (kig) građevne čestice ne može biti veća od 0.5;

-koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice ne može biti veći od 1.0;

2.smještaj građevine na građevnoj čestici:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna osnovna građevina najveće katnosti P+1, te visine (h) do 7 m;

-nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina;

-udaljenost nove građevine od granice građevne čestice mora biti najmanje h/2, ali ne manje od 3 m,

-udaljenost građevinskog pravca novih građevina od regulacijskog pravca treba iznositi najmanje 6 m, osim na površini poslovne namjene - pretežito uslužne (K1.1) u sjevernom dijelu obuhvata Plana (prikazano na kartografskom prikazu 4.2. Oblici korištenja i način gradnje - Način gradnje), gdje ta udaljenost treba iznositi najmanje 10 m, odnosno jednako kao na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T1), a radi postizanja ujednačenog građevnog pravca.

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-najmanje 30% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

-parkirališna mjesta za potrebe korisnika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2);

-parkirališno-garažna mjesta za potrebe zaposlenika planiranih sadržaja planiraju se unutar građevne čestice ili u sklopu javnih parkirnih površina (IS2) (prema normativu iz poglavlja (prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

-građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet;

5.ostali uvjeti:

-zabranjeno je dizati zgrade i druge objekta na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala; iznimno, odstupanje je moguće uz suglasnost nadležnog tijela (Hrvatske vode);

-korito vodotoka unutar površine namijenjene uslužnim sadržajima uređuje se kao obzidani otvoreni kanal najmanje širine 2 m, a obale kao javne parkovne površine; ostali uvjeti uređenja i točna širina korita vodotoka utvrdit će se odgovarajućom projektnom dokumentacijom i u skladu s vodopravnim uvjetima.

Članak 31.

(1) Uvjeti i način gradnje građevina na površini poslovne namjene - planinarski dom (K1.2) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

-svaka planirana površina poslovne namjene - planinarski dom (K1.2) oblikuje se u jednu građevnu česticu;

-izgrađenost (kig) građevne čestice ne može biti veća od 0.2;

-koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice ne može biti veći od 0.4;

2.smještaj građevine na građevnoj čestici:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna osnovna građevina najveće katnosti P+1, te visine (h) do 9 m;

-nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina.

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-neizgrađeni dio građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

-parkirališna mjesta za potrebe korisnika i zaposlenika planiranih sadržaja rješavaju se u sklopu javnih parkirnih površina (IS2)(prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

-građevne čestice se prometno priključuju na planirane biciklističke prometnice koje se koriste kao kolni pristup isključivo prilikom građenja te kao pristup servisnim, opskrbnim i interventnim vozilima;

-pristup građevinama moguć je planiranim žičarama (IS1).

Članak 32.

(1) Uvjeti za formiranje građevne čestice te uvjeti smještaja građevine na građevnoj čestici na površini poslovne namjene - komunalno-servisne i uslužne (K3) su sljedeći:

1.oblik i veličina građevne čestice:

-cijela površina poslovne namjene - komunalno servisne (K3) oblikuje se u jednu građevnu česticu;

-izgrađenost (kig) građevne čestice ne može biti veća od 0.5;

-koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice ne može biti veći od 1.0;

-vrijednosti kig-a i kis-a obuhvaćaju sve građevine na čestici;

2.smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više osnovnih građevina najveće katnosti P+1, te visine (h) do 8 m;

-na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili više pomoćnih građevina (garaža, nadstrešnica i sl.), najveće katnosti P, te visine (h) do 4,5 m;

-udaljenost nove građevine od granice građevne čestice mora biti najmanje h/2, ali ne manje od 3 m,

-udaljenost građevinskog pravca novih građevina od regulacijskog pravca treba iznositi najmanje 6 m;

-najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici treba iznositi zbroj polovica ukupnih visina dviju predmetnih građevina ili najmanje 4,0 m;

3.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-najmanje 20% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

-parkirališno-garažna mjesta za potrebe zaposlenika planiranih sadržaja smještaju se unutar građevne čestice ili u sklopu javnog parkirališta (IS2) (prema normativu iz čl. 45. ovih Odredbi);

4.način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu:

-građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 4,5 m za jednosmjerni promet;

5.ostali uvjeti:

-servisni i prateći sadržaji skijališta trebaju biti izgrađeni i uporabljivi do početka korištenja skijališta.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 33.

Unutar obuhvata Plana nema niti su planirane građevine društvenih djelatnosti.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 34.

Unutar obuhvata Plana nema niti je moguće planirati stambene građevine.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovni promet

Članak 35.

(1) U kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet prikazana je planirana prometna mreža odnosno utvrđene su trase i koridori planiranih prometnica.

Članak 36.

(1) Planiranu prometnu mrežu čine:

- kolna prometnica u sjevernom dijelu obuhvata Plana, širine koridora 9 m, položena duž slojnica prirodnog terena, putem koje se planirani sadržaji u sjevernom dijelu zone priključuju na prometnu mrežu Općine Fužine:

. sjeverozapadno na nerazvrstanu prometnicu povrh tunela Tuhobić na autocesti Zagreb-Rijeka,

. sjeveroistočno na planiranu lokalnu prometnicu u trasi postojeće nerazvrstane prometnice izvan obuhvata Plana;

- kolno-pješačka prometnica u sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana, širine koridora 5.5 m;

- pješačke prometnice u sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana, širine koridora 4,5 m, položene duž slojnica terena, odnosno između zaštitnih zelenih površina (Z) i planiranih sadržaja u zaravnjenom dijelu prostora obuhvata;

- biciklističke prometnice, širine koridora 4 m, položene kroz zaštitne zelene površine (Z) duž slojnica terena ili blago se penjući po padinama, velikim dijelom u trasama postojećih šumskih puteva.

(2) Kolnu prometnicu treba graditi minimalno sljedećeg poprečnog profila: dvostrani nogostup minimalne širine 1,6 m i kolnik minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni promet ili 5,5 m (preporuka minimalno 6,0 m) za dvosmjerni promet. Točna širina i svi ostali elementi poprečnih profila prometnica (bankine, usjeci, nasipi, potporni zidovi, jarci i sl.) bit će utvrđeni projektnom dokumentacijom.

(3) Pješačke prometnice povezuju planirane sadržaje duž sjeveroistočne granice obuhvata. U slučaju potrebe mogu se koristi za kretanje interventnih i servisnih vozila.

(4) Biciklističke prometnice grade se u obliku šumskih puteva te se nastavljaju na mrežu šumskih puteva i prometnica predloženih »Idejnim projektom Lepenica« izvan obuhvata Plana. Koriste se i kao pješačke prometnice, u slučaju potrebe za kretanje interventnih, servisnih i opskrbnih vozila te u svrhu gospodarenja šumom.

Članak 37.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice građevne čestice javnih i nerazvrstanih cesta iznosi 6,0 ili 10,0 m, a utvrđena je u poglavlju 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ovih Odredbi za građevine svih pojedinih namjena.

(2) Granica građevne čestice javnih i nerazvrstanih cesta, odnosno regulacijska crta, bit će utvrđena projektnom dokumentacijom pojedninih prometnica. Najmanja udaljenost regulacijske crte od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje svih elemenata poprečnog profila prometnice: nogostupa, zelenih površina, bankina, odvodnih jaraka, usjeka, nasipa, potpornih zidova i sl., a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Članak 38.

(1) U obuhvatu Plana moguća je gradnja prometne infrastrukture (mreže) koja nije planirana ovim Planom, odnosno nije utvrđena u grafičkom dijelu Plana:

- unutar površina svih namjena može se graditi prometna infrastruktura (mreža) za pješački promet, odnosno pješačke prometnice minimalne širine 1,6 m.

- unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2), poslovne (K1.1, K3) te sportsko-rekreacijske namjene (R1.2) može se graditi prometna infrastruktura (mreža) za promet u mirovanju, odnosno javna parkirališta u skladu s člankom 44., stavom (4) i (5) ovih Odredbi;

- unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) može se graditi prometna infrastruktura (mreža) za promet motornih vozila, odnosno kolne prometnice u skladu s člankom 43., stavom (2) ovih Odredbi.

Članak 39.

(1) Planirani sadržaji sportsko-rekreacijske zone priključit će se izravno ili putem interne kolne prometnice na planiranu lokalnu prometnicu u trasi postojeće nerazvrstane prometnice izvan obuhvata Plana.

(2) Spoj planirane kolne prometnice i kolne prilaze planiranih sadržaja na planiranu lokalnu prometnicu izvan obuhvata Plana treba oblikovati i graditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07), odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

Članak 40.

(1) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 41.

(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup najmanje širine 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, s izuzetkom planiranih planinarskih domova (K1.2) koji se vežu na planirane biciklističke prometnice unutar i šumske puteve izvan obuhvata Plana.

Članak 42.

(1) Prometna mreža treba biti projektirana i građena u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (NN 151/05, 61/07).

5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 43.

(1) Planom se načelno razlikuju parkirališna i parkirališno-garažna mjesta namijenjena korisnicima i zaposlenicima pojedinih sadržaja.

(2) Način rješavanja parkirališno-garažnih mjesta za pojedine planirane sadržaje opisan je u poglavlju 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ovih Odredbi.

Članak 44.

(1) Unutar prostora obuhvata Plana predviđene su tri površine infrastrukturnih sustava - javna parkirališta (IS2).

(2) Parkirališna mjesta u sklopu javnih parkirališta namijenjena su prvenstveno korisnicima planiranih sadržaja.

(3) Za planirani kapacitet od oko 1500 korisnika planiranih sadržaja ovim Planom osigurana je potrebna površina za ukupno:

- 15 autobusa (najmanje 1800 m2; jedno parkirno mjesto dimenzija 12 x 4 m) i

- 300 osobnih vozila (najmanje 10500 m2; jedno parkirno mjesto dimenzija 2,5 x 5,0 m).

(4) Javno parkiralište treba ozeleniti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) u omjeru najmanje 1 stablo na 5 mjesta.

 (5) Osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti treba osigurati najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 45.

(1) Parkirališno-garažna mjesta u sklopu pojedinih građevnih čestica namijenjena su prvenstveno zaposlenicima planiranih sadržaja te je odgovarajućom projektnom dokumentacijom potrebno utvrditi potreban broj mjesta u skladu sa normativima prikazanima u sljedećoj tablici:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske
namjene

Potreban broj parkirališnih ili
garažnih mjesta na 1000 m
2
bruto-razvijene površine

proizvodna namjena
poslovna namjena -
servisni i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel, pansion, motel

20-40

Namjena prostora

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na broj osoba

sportske dvorane i
igrališta s gledalištima

na 10 sjedala po 3 mjesta

(2) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za potrebe korisnika građevina ugostiteljsko-turističke namjene (hotel - T1, turističko naselje - T2) također će ovisiti o kategoriji navedenih građevina te će biti utvrđen odgovarajućom projektnom dokumentacijom i u skladu s važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata.

(3) Ukoliko nije moguće osigurati traženi broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici, potrebno je osigurati nedostajući broj mjesta na površinama javnih parkirališta (u radijusu 200 m), uz uvjet da se javna parkirališta grade isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

(4) Parkirališta treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

5.1.3. Žičara

Članak 46.

(1) Unutar obuhvata Plana planira se izgradnja ukupno dviju žičara (»ski-sjedalica« do četiri sjedalice) i šest vučnica u funkciji skijališta i njima pripadajućih površina te ostalih planiranih sadržaja.

(2) Planom su utvrđeni infrastrukturni koridori za izgradnju, funkcioniranje i održavanje žičara širine 30 m. Trase vučnica smještene su unutar površina za sportove na snijegu (R1.1). Stajališta žičara i vučnica s pripadajućom opremom i pratećim sadržajima (informacije, ugostiteljski sadržaji površine do 70 m2 i sl.) moguće je smještati unutar površina infrastrukturnih sustava - žičara (IS1) te unutar površina za sportove na snijegu (R1.1). Položaji pogona pojedinih žičara i vučnica načelno su označeni na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet, a njihov točan položaj, kao i točne trase pojedinih žičara i vučnica te njihovi kapaciteti, bit će utvrđeni odgovarajućom projektnom dokumentacijom.

(3) Donju stanicu žičare planirane do vrha Jelenčić moguće je smjestiti unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2).

(4) Prateći sadržaji žičare su strojarnica, blagajna i kontrola te rezervni izvor napajanja koji je obrađen u poglavlju 5.3.2.1. Elektroenergetska mreža ovih Odredbi.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 47.

(1) Planirana elektronička komunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav i elektroničke komunikacije.

(2) Unutar obuhvatu Plana osiguran je priključak svim budućim građevnim česticama na nepokretnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i pokrivenost signalom pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture. Planira se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture u fiksnoj te dozvoljava gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture u pokretnoj mreži.

(3) Gradnju građevina i uređaja elektroničke komunikacijske infrastrukture moguće je realizirati etapno.

Članak 48.

(1) Nepokretna mreža elektroničkih komunikacija planirane zone bit će priključena na postojeću mrežu putem međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb.

(2) Trase kabelske kanalizacije korisničkih vodova predviđene su unutar koridora planiranih prometnica (planirane lokalne prometnice izvan obuhvata Plana i planirane kolne prometnice u sjevernom dijelu obuhvata Plana).

(3) Planirane građevine bit će priključene na planiranu mrežu putem odgovarajućih tipskih zdenaca prema uvjetima i suglasnosti Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Na trasama priključaka novih građevina na planirane korisničke vodove sva križanja s ostalim instalacijama treba izvesti prema tehničkim propisima.

(4) Unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - hotela (T1) predviđen je smještaj komutacijskog čvorišta (područne telefonske centrale).

Članak 49.

(1) Unutar prostora obuhvata Plana potrebno je osigurati pokrivenost signalom pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture.

(2) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima na području obuhvata Plana moguća je izgradnja i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i na krovne prihvate.

(3) Prilikom izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija potrebno je poštivati odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08), Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/2010), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09), odnosno važeće zakonske i podzakonske regulative.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Članak 50.

(1) Planirani vodoopskrbni sustav, sustav zasnježenja, sustav odvodnje otpadnih voda i sustav odvodnje oborinskih voda te vodotoci prikazani su u kartografskom prikazu 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

(2) Unutar obuhvata Plana planiran je razdjelni sustav odvodnje.

5.3.1.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 51.

(1) Prostor obuhvata Plana bit će priključen na:

- PPU-om Općine Fužine planirani ogranak Regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorskog kotara (1200) prema tunelu Tuhobić,

- PPU-om Općine Fužine planirani ogranak lokalnog vodovoda iz smjera naselja Benkovac Fužinski,

pri čemu je nužan uvjet priključenja izgradnja vodospreme »Glavica«, predviđene istočno od obuhvata Plana, kapaciteta 1000 m3 i visine 794/790 m n.v.

Članak 52.

(1) Planira se izvedba vodovodne mreže s ciljem priključenja površina ugostiteljsko-turističke (T1, T2), sportsko- rekreacijske (R1.2, R1.2) i poslovne (K1.1, K1.2, K3) namjene na vodoopskrbni sustav. Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica (planirane lokalne prometnice izvan obuhvata Plana i planirane kolne prometnice u sjevernom dijelu obuhvata Plana) i na površinama infrastrukturnih sustava (IS1). Prije izgradnje novih prometnica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode najmanjeg promjera 1150.

(2) Priključci pojedinih građevina na vodoopskrbni sustav realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara. Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na vodovodnu mrežu, odnosno nije izgrađen vodovod.

Članak 53.

(1) Gradnju građevina i uređaja sustava vodoopskrbe moguće je realizirati etapno.

(2) Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(3) U kolnim prometnicama, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je graditi u pješačkom nogostupu ili zelenoj površini dalje od drveća i korijenja, a u kolniku samo kod prelaska s jedne na drugu stranu prometnice. Od ovog pravila moguće je odstupiti kako bi se osigurali propisani razmaci od vodova ostalih infrastrukturnih sustava. U slučaju paralelnog vođenja vodova infrastrukturnih sustava, vodovod i elektroenergetski kabeli moraju se predvidjeti na suprotnim stranama kolnika. Minimalni razmaci vodovoda u horizontalnoj projekciji moraju iznositi:

- od vodova sustava odvodnje otpadnih voda i sustava odvodnje oborinskih voda - najmanje 3,0 m,

- od visokonaponskog kabela - najmanje 1,5 m,

- od niskonaponskog kabela - najmanje 1,0 m,

- od voda elektroničkih komunikacija - najmanje 1,0 m.

(4) Vodoopskrbne cjevovode potrebno je izgraditi prije izgradnje novih prometnica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku.

Članak 54.

(1) Na vodoopskrbnoj mreži se u skladu s važećim propisima (Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, NN 08/06) izvode vanjski nadzemni hidranti na međusobnom razmaku od najviše 150 m.

5.3.1.2. Sustav zasnježenja

Članak 55.

(1) Kako bi se produžila sezona zimskih sportova i po potrebi upotpunila količina prirodnog snijega, unutar obuhvata Plana predviđa se sustav zasnježenja koji obuhvaća:

- akumulacijska jezera,

- hidroforski vodoopskrbni sustav (hidroforska postrojenja i hidroforsku mrežu),

- zasunska okna za priključak snježnih topova,

- snježne topove,

- cjevovod za rezervno punjenje akumulacijskog jezera u sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana vodom iz jezera Lepenica.

(2) Smještaj akumulacijskih jezera je predviđen u prirodnim depresijama terena na mjestima gdje se prirodnim tokom može nesmetano vršiti prikupljanje oborinskih voda s okolnog terena, a njihov kapacitet bit će utvrđen odgovarajućom projektnom dokumentacijom, kao i ostali tehnički elementi sustava zasnježenja. Projektnom dokumentacijom je uz odgovarajuće obrazloženje moguće ponuditi drugačije trase rezervnog punjenja i preljeva do jezera Lepenica od trasa planiranih ovim Planom.

(3) Unutar površina sportsko-rekreacijske namjene - skijaških staza (R1.1), uzduž skijaških staza, polaže se hidroforska vodoopskrbna mreža, povezana s akumulacijskim jezerima uz koja se grade hidroforska postrojenja za osiguranje radnog tlaka snježnih topova te transport opskrbne vode do zasunskih okana s priključcima za topove. Budući da su predviđeni snježni topovi koji su mobilni, u zasunsko okno smješta se fleksibilno crijevo za priključak topova na razvod vode.

5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 56.

(1) Prikupljanje otpadnih voda iz građevina na površinama ugostiteljsko-turističke (T1, T2), sportsko-rekreacijske (R1.2, R1.2) i poslovne (K1.1, K1.2, K3) namjene vršit će se preko gravitacijske mreže promjera 1200-400 mm položene u koridorima planirane lokalne prometnice izvan obuhvata Plana i planirane kolne prometnice u sjevernom dijelu obuhvata Plana te unutar infrastrukturnih površina (IS1). Prikupljene otpadne vode pročišćavat će se u planiranom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, smještenom u sklopu površine infrastrukturnih sustava (IS2), do potrebnog - zahtijevanog stupnja čistoće kod kojeg se mogu ispuštati u vodotok Lepenica.

(2) Nakon izgradnje cjevovoda (kolektora) planiranog PPU-om Općine Fužine iz smjera naselja Benkovac Fužinski, otpadne vode će se putem crpne stanice i tlačne mreže promjera 1100 voditi do tog cjevovoda.

(3) Zajedno sa izgradnjom novih prometnica, u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je graditi sustav odvodnje otpadnih voda. Odgovarajućom projektnom dokumentacijom potrebno je utvrditi točne trase i lokacije svih vodova, građevina i uređaja u sustavu odvodnje otpadnih voda.

(4) Gradnji građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji mora biti u funkciji.

 (5) Svi priključci građevina kao i horizontalni i vertikalni lomovi trase cjevovoda izvest će se preko kontrolnih-revizijskih okana.

(6) Gradnju građevina i uređaja sustava za odvodnju otpadnih voda moguće je realizirati etapno.

5.3.1.3. Sustav odvodnje oborinskih voda

Članak 57.

(1) Oborinske vode s planirane kolne prometnice, javnih parkirnih površina (IS2) te s građevnih čestica na površinama ugostiteljsko-turističke - hotel (T1), sportsko-rekreacijske (R1.2) i poslovne - komunalno servisne (K3) namjene prikupljat će se cestovnim slivnicima i linijskim kanalskim rešetkama te gravitacijskim cjevovodima promjera 1400-500 mm. Trasa gravitacijskih cjevovoda bit će u trupu planirane kolne i pješačke prometnice te planirane lokalne prometnice izvan obuhvata Plana. Prikupljene oborinske vode bit će tretirane putem pjeskolova i separatora ulja i naftnih derivata, smještenih u sklopu površine infrastrukturnih sustava (IS3), do potrebnog - zahtijevanog stupnja čistoće kod kojeg se mogu ispuštati u vodotok Lepenica.

(2) Gradnji prethodno navedenih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na sustav odvodnje oborinskih voda, koji mora biti u funkciji.

(3) Oborinske vode s pješačkih prometnica i građevnih čestica na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1.2), poslovne namjene - pretežito uslužne (K1.1) i planinarskog doma (K1.2) te ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) mogu se ispuštati u teren preko kišnih upojnica - upojnih bunara na mjestima gdje je veća koncentracija dotoka oborinskih voda.

(4) Zajedno sa izgradnjom novih prometnica, u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je graditi sustav odvodnje oborinskih voda. Razvod mreže oborinske gravitacijske odvodnje treba uskladiti s nagibom cestovnih površina. Odgovarajućom projektnom dokumentacijom potrebno je utvrditi točne trase i lokacije svih vodova, građevina i uređaja u sustavu odvodnje oborinskih voda.

(5) Svi priključci građevina kao i horizontalni i vertikalni lomovi trase cjevovoda izvest će se preko kontrolnih-revizijskih okana.

(6) U ponornoj zoni smještena je postojeća retencija za prihvat oborinskih voda s autoceste Zagreb - Rijeka, koje se uz prethodno pročišćavanje na separatoru upuštaju u podzemlje (površina infrastrukturnih sustava, IS3).

(7) Gradnju građevina i uređaja sustava odvodnje oborinskih voda moguće je realizirati etapno.

5.3.1.4. Vodotoci

Članak 58.

(1) U obuhvatu Plana smještena su dva manja površinska vodotoka - ponornice koje poniru u široj ponornoj zoni. Uz jugozapadnu granicu izvan obuhvata Plana smještena je izravna bujična pritoka akumulacije Lepenice s izvorom Mramor na lijevoj obali unutar obuhvata Plana. Uređivana je samo cestovnim propustima radi zaštite ceste Benkovac Fužinski - Taljanovo.

(2) Ovim Planom se na mjestu vodotoka jedne ponornice i dijela vodotoka druge ponornice planira akumulacijsko jezero za prikupljanje voda za zasnježenje, u sklopu sustava zasnježenja površina za sportove na snijegu (R1.1). Jezero će svojom površinom i kapacitetom, koji će zajedno s ostalim tehničkim obilježjima biti utvrđeni projektnom dokumentacijom, obuhvatiti širu ponornu zonu te onemogućiti plavljenje. Pri izradi projektne dokumentacije tehničkim mjerama potrebno je osigurati nepropusni sloj za zadržavanje vode u akumulaciji, dotok vode iz ponornice, te preljev u uređeni vodotok ili cjevovod koji višak vode odvodi u smjeru akumulacije Lepenica (shematski prikazan na kartografskom prikazu 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav).

(3) Dio korita vodotoka unutar površina namijenjenih gradnji turističkog naselja (T2), otvorenih igrališta (R1.2) i uslužnih sadržaja (K1.1) bit će uređen kao obzidani otvoreni kanal najmanje širine 2 m, a obale kao javne parkovne površine. Ostali uvjeti uređenja i točna širina korita vodotoka utvrdit će se odgovarajućom projektnom dokumentacijom i u skladu s vodopravnim uvjetima. Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

5.3.2. Energetski sustav

Članak 59.

Planirani energetski sustav prikazan je u kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav i elektroničke komunikacije.

5.3.2.1. Elektroenergetska mreža

Članak 60.

(1) Vršna snaga za prostor u obuhvatu Plana procijenjena je na cca 5.000 kVA, što obuhvaća:

- oko 825 kW za napajanje planiranih žičara i vučnica,

- oko 1800 kW za napajanje sustava za zasnježenje,

- oko 1500 kW za napajanje planiranog hotela (T1), turističkog naselja (T2), sportsko-rekreacijske dvorane i bazena (R1.2) te otvorenih igrališta (R1.3), poslovnih sadržaja (K1, K3) i javne rasvjete,

- ostale potrebe,

(2) Opskrbu elektroenergetske infrastrukture električnom energijom treba osigurati priključkom na planirani 20 kV vod prema TS 35/20kV Vrata u Fužinama, uz mogućnost dodatnog priključenja iz drugih smjerova.

(3) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na elektroopskrbni sustav.

(4) Gradnju građevina i uređaja elektroenergetske mreže moguće je realizirati etapno, pri čemu će se odgovarajuća vršna snaga potrebna za pojedine etape realizacije Plana, odnosno gradnju planiranih građevina, utvrditi projektnom dokumentacijom.

Članak 61.

TRANSFORMATORSKE STANICE (TS)

(1) Opskrba električnom energijom planiranih građevina je iz pet novoplaniranih kabelskih transformatorskih stanica TS 10(20)/0,42 kV (2x630/1000kVA). Dvije novoplanirane transformatorske stanice locirane su na zaštitnoj zelenoj površini (Z), odnosno uza šumske puteve u neposrednoj blizini planiranih planinarskih domova (K1.2), dvije na površinama infrastrukturnih sustava (IS2, IS3) i jedna na površini sportsko-rekreacijske namjene - otvorena igrališta (R1.3). Sve TS grade se kao samostojeće građevine na vlastitoj građevnoj čestici dovoljnih dimenzija da se transformatorskoj stanici osigura najmanja udaljenost 1 m od granice čestice i 2 m od prometnice.

(2) Lokacije novoplaniranih TS su shematski (približno) prikazane na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav i

elektroničke komunikacije. Lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne lokacije (građevne čestice) transformatorskih stanica.

(3) Kupci električne energije, koji trebaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz TS planiranih ovim Planom, trebaju osigurati lokaciju za novu TS na zasebnoj ili na vlastitoj građevnoj čestici. TS na vlastitoj građevnoj čestici mogu se graditi kao samostojeći objekti ili ugraditi u građevinu osnovne namjene ili pomoćnu građevinu.

(4) Ukoliko se prilikom gradnje hotela na površini ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) izgradi TS koja zadovoljava potrebe svih sadržaja koji bi se električnom energijom napajali putem TS planirane na površini infrastrukturnih sustava - pročistač (IS3), navedenu TS nije potrebno graditi.

Članak 62.

SREDNJENAPONSKA MREŽA

(1) Srednjenaponski priključak TS izvodi se tipskim podzemnim kabelom 20kV. Kablovi se polažu u zemljani rov. Uz kabele u rov se polaže uzemljivač.

(2) Sva križanja sa drugim instalacijama i prometnicama izvode se prema tehničkim propisima.

(3) Lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne trase srednjenaponskih kabela, koje mogu odstupati od planiranih trasa, uz obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju.

Članak 63.

NISKONAPONSKA MREŽA

(1) Priključenje planiranih građevina izvodi se podzemnom niskonaponskom (NN) kabelskom mrežom.

(2) Podzemna NN kabelska mreža izvodi se tipskim kabelima od novih TS do potrošača. Kablovi se polažu sistemom ulaz-izlaz.

(3) NN priključak iz TS do budućih građevina treba izvesti u koridoru zelenog pojasa, odnosno ispod pješačke staze s jedne ili obje strane prometnice.

(4) Pri polaganju kabela treba se voditi brigu o križanjima s drugim instalacijama (plin, voda, kanalizacija) i prometnicama te sve izvesti prema tehničkim propisima.

Članak 64.

JAVNA RASVJETA

(1) Napajanje javne rasvjete vrši se iz samostojećih razdjelnih ormara upravljanih iz RO-JR montiranog uz TS. Razvod električne energije u pravcu niza rasvjetnih stupova izvodi se kabelom PP00 4x16 mm2 zaštićenim polietilenskom cijevi TOTRA-PEHD-75/4.3 (svijetlog promjera ) 1 66.4 mm. Uz niskonaponske kabele cijelom dužinom u rov treba položiti Cu uže 1 70 mm2, kao tračni uzemljivač koji je spojen na sabirnicu uzemljenja u KRO, RO-JR te na koga se spaja metalna konstrukcija stupa.

(2) Stupove javne rasvjete u kolnim prometnicama treba smjestiti u zelenim površinama, a kad to nije moguće na vanjskom rubu pješačkog nogostupa (na način koji će minimalno smanjiti širinu pješačkog nogostupa). Stupove javne rasvjete u pješačkim prometnicama treba smjestiti na vanjskom rubu, na način koji će minimalno smanjiti širinu pješačke prometnice i osigurati kretanje interventnih vozila.

Članak 65.

REZERVNI IZVOR NAPAJANJA

(1) Predviđa se ugradnja rezervnih izvora napajanja ukoliko se ne može osigurati dvostruko napajanje TS, odnosno ako oprema žičara i vučnica ne uključuje agregate za njihovo napajanje u izvanrednim situacijama. Lokacija agregatskih stanica bila bi uz planirane TS. Agregati bi trebali omogućiti da su žičare i vučnice uvijek pod naponom. Točnu snagu agregata uz pojedine lokacije žičara i vučnica treba odrediti s isporučiocem opreme istih.

(2) U iznimnim situacijama moguće je mehaničko pokretanje i spuštanje žičara i vučnica primjenom uređaja uključenih u njihovu opremu.

5.3.2.2. Plinoopskrbni sustav

Članak 66.

(1) Opskrba plinom prostora obuhvata Plana omogućit će se izgradnjom plinoopskrbne mreže iz smjera Fužina i mjerno-redukcijske stanice Fužine.

(2) Plinooskrbna mreža unutar obuhvata Plana izvodi se unutar koridora prometnica i unutar površina infrastrukturnih sustava (IS) na temelju odgovarajuće projektne dokumentacije.

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 67.

Zaštitne zelene površine (Z) obuhvaćaju postojeću šumu unutar obuhvata Plana. Uz gospodarenje šumom, unutar navedenih površina dozvoljava se uređenje prometnica u svrhu gospodarenja šumom.

Članak 68.

Unutar svih zelenih površina može se graditi komunalna i elektronička komunikacijska infrastruktura te prometna infrastruktura (mreža) za pješački promet (pješačke prometnice) na temelju odgovarajuće projektne dokumentacije.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 69.

KULTURNA BAŠTINA

(1) U obuhvatu Plana nema dijelova kulturnih dobara zaštićenih prema »Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara« (NN 69/99, 151/03, 157/03,87/09 i 88/10).

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s Člankom 45. »Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara«.

Članak 70.

PRIRODNA BAŠTINA

(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti odnosno zaštićenih područja utvrđenih u skladu s »Zakonom o zaštiti prirode« (NN 70/05 i 139/08).

(2) Prostor obuhvata Plana nalazi se, temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), unutar dva područja Nacionalne ekološke mreže:

- »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika« (HR1000019) međunarodno važno područje za ptice,

- »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika« (HR5000019) područje važno za ptice, ostale svojte i staništa.

 (3) Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost iz Članka 20. i Članka 110. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 71.

(1) U prostoru obuhvata Plana prisutna je opasnost od negativnih utjecaja uzrokovanih lošim gospodarenjem otpadom, odnosno opasnost od ispiranja građevinskog, komunalnog, opasnog i rezidualnog biljnog i zemljanog otpada u tlo i podzemne vode uslijed njihova neprikladnog skladištenja, te zagađenja tla i podzemnih voda kao posljedica navedenih propusta.

Članak 72.

(1) Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

(2) Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

(3) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, narušavanje javnog reda i mira, pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama.

Članak 73.

(1) Za prostor obuhvata Plana vrijede mjere postupanja s otpadom propisane Prostornim planom uređenja Općine Fužine, odnosno prikupljeni otpad se odlaže izvan granice Općine Fužine, u reciklažnom dvorištu s transfer stanicom u Delnicama, dok se prikupljanje građevnog otpada s područja Općine planira južno od naselja Fužine, u sklopu planirane poslovne zone Lič 1.

Članak 74.

(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/ 06, 153/05 i 60/08) i propisa donesenih temeljem tog Zakona, odnosno važeće zakonske i podzakonske regulative.

(2) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

Članak 75.

(1) Provođenje mjera za postupanje s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, s neopasnim tehnološkim otpadom Županija, a za postupanje s komunalnim otpadom Općina Fužine.

(2) Opasni otpad je propisan Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05). Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Posebna kategorija otpada je: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određene opasne tvari, otpadne gume, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadna ulja; te se gospodarenje njime propisuje posebnim propisima. Posebna kategorija otpada bit će evidentirana prema vrsti i mjestu nastanka.

Članak 76.

(1) Unutar područja obuhvata Plana predviđeno je organizirano prikupljanje komunalnog otpada u odgovarajuće spremnike (posude za otpad, veće metalne kontejnere s poklopcem i slično) koji moraju biti opremljeni tako da se spriječe rasipanje ili prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa. Za postavljanje spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor na vlastitoj građevnoj čestici koji ima pristup za komunalno vozilo, neće ometati kolni i pješački promet i koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili slično.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode. Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

(3) Iskoristivi dio komunalnog otpada treba selektivno sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, limenke i sl.).

(4) Na javnim zelenim površinama, te kolnim i pješačkim prometnicama potrebno je postaviti posude za odlaganje otpada, te osigurati njihovo pravovremeno pražnjenje. Posude u kolnim prometnicama treba smjestiti u zelenim površinama uz vanjski rub pješačkog nogostupa ili vanjskom rubu pješačkog nogostupa na način koji će minimalno smanjiti njegovu širinu. Posude u pješačkim prometnicama treba smjestiti na vanjskom rubu, na način koji će minimalno smanjiti širinu pješačke prometnice i osigurati kretanje interventnih vozila.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 77.

(1) Ovim su Planom, a u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i specifičnostima Općine Fužine, određene mjere zaštite okoliša koje obuhvaćaju zaštitu vode, tla i zraka, zaštitu od buke te mjere posebne zaštite.

(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom vezanom za ovu problematiku.

Članak 78.

(1) Zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš ili ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom i Člankom 36. Prostornog plana Primorsko-goranske

županije (SN 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09). Za zahvate u prostoru obuhvata Plana - skijaške staze, liftove, žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće, nadležno upravno tijelo u županiji treba provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(2) Zahvati u prostoru za koje se ocjenjuje prihvatljivost za ekološku mrežu određeni su Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom. Budući da se prostor obuhvata Plana temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) nalazi unutar dva područja Nacionalne ekološke mreže, za planirani zahvat koji može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu. Ukoliko se utvrdi potreba izrade procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjena prihvatljivost za ekološku mrežu bit će obavljena u okviru obveznog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(3) Zahvati u prostoru odnosno djelatnosti za koje je potrebno utvrditi objedinjene uvjete zaštite okoliša određeni su Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

(4) U obuhvatu Plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti, iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša.

9.1. Zaštita voda

Članak 79.

(1) Prostor obuhvata Plana nalazi se unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prema Odluci o zonama sanitarne zaštite na crikveničko-vinodolskom području (SN 1/99, 5/05). Svako obavljanje djelatnosti i građenje te rješenje odvodnje mora biti u skladu s navedenom odlukom.

(2) Prostor obuhvata Plana nalazi se u slivu akumulacije Lepenica, a dijelom u slivu ponornih zona koje su podzemnim putem povezane s izvorima u Bakarskom zaljevu. Zaštita podzemnih i površinskih voda na području obuhvata Plana određuje se mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje s ciljem priključenja svih planiranih potrošača vode.

(3) Planom je predviđen razdjelni sustav odvodnje. Sustav odvodnje otpadnih voda i sustav odvodnje oborinskih voda utvrđeni su člancima 56. i 57. ovih Odredbi.

Članak 80.

(1) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 87/10), odnosno prema važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi.

Članak 81.

(1) Prije izrade projektne dokumentacije za gradnju pojedinih građevina u prostoru obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

Članak 82.

(1) Ostale mjere zaštite bit će po potrebi utvrđene u procjeni utjecaja zahvata na okoliš, ukoliko se ocijeni da je ona potrebna.

Članak 83.

(1) Opasnost od zagađenja prilikom topljenja izrađenog snijega na skijalištu rješava se upotrebom ekološki prihvatljivih sredstava za izradu i održavanje snijega.

9.2. Zaštita tla

Članak 84.

(1) Unutar obuhvata Plana se prema geotehničkim svojstvima razlikuju tri tipa tla na kojem je planirana gradnja:

- O geotehnička kategorija - eruptivne (magmatogene) stijene:

. Eruptivne stijene, po sastavu su adezit, vidljive su na površini terena ili pokrivene pjeskovitom zonom debljine do 1 m. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je slaba, mogućnost erozije je mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje.

. Planira se izgradnja građevina sportsko-rekreacijske (R1.3, manji dijelom R1.1), ugostiteljsko-turističke (T2) i poslovne (K1.1, K3) namjene, javnih parkirališta (IS2) i vodnih površina (V).

- I geotehnička kategorija - goli krš (mezozojske karbonatne stijene):

. U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

. Planira se gradnja građevina sportsko-rekreacijske (R1.1, dijelom R1.2), ugostiteljsko-turističke (dijelom T1) i poslovne namjene (K1.2) te žičara (IS2) i vodnih površina (V).

- IVA geotehnička kategorija - fluvioglacijalne naplavine:

. U ovoj zoni koja obuhvaća Lič polje i polje Lug, naplavine su debljine do 18 m i raznolikog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode mjestimice je visoka, dijelovi terena su zamočvareni. Teren je pogodan za građenje uz uvažavanje njegovih slabijih geotehničkih značajki u odnosu na predjele golog krša.

. Planira se gradnja građevina sportsko-rekreacijske (dijelom R1.2), ugostiteljsko-turističke (dijelom T1) i poslovne (dijelom K1.1) namjene te javnog parkirališta (IS2).

(2) Pogodnost za građenje i nosivost tla utvrdit će se geomehaničkim istraživanjem u sklopu izrade projektne dokumentacije pojedinih građevina.

Članak 85.

(1) Zaštita šuma i šumskih površina određuje se sljedećim mjerama:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja.

Članak 86.

MJERE SPRJEČAVANJA I SMANJENJA EROZIJE

(1) Cjelokupno područje obuhvata Plana podložno je eroziji, posebno dijelovi sliva na flišnoj geološkoj podlozi. Analiza postojećeg stanja erozije te izrada karte erozije s izdvajanjem kategorija erozije trebaju biti obuhvaćeni izradom procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (članak 77. ovih Odredbi).

(2) Zahvatima unutar prostora obuhvata Plana postojeća erozija ne smije se povećati.

(3) Područja pojačane erozije prikazana su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora. Površine sportsko-rekreacijske namjene - sportovi na snijegu (R1.1) su zbog čiste sječe šume izdvojene kao područja pojačane erozije te je projektnom dokumentacijom potrebno predvidjeti mjere sprečavanja i smanjenja erozije. Mjere sprečavanja i smanjenja erozije će se po potrebi na temelju analize iz stavka (1) ovog članka predvidjeti i projektnom dokumentacijom ostalih planiranih građevina.

(4) Korito potoka Lepenica je prilikom izgradnje brane i akumulacije Lepenica kanalizirano i izmješteno u odnosu na staro korito. Na nekadašnjem koritu Lepenice, južno od autoceste Zagreb-Rijeka, u sklopu njenog gradilišta, smještena je privremena deponija materijala iz iskopa tunela Tuhobić, prikazana na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, te su na autocesti ostavljena dva propusta za odvodnju deponije. Obzirom da odvodnja deponije nije riješena, voda stihijski odnosi u kanal Lepenicu velike količine nanosa koji se akumulira u akumulaciji Lepenica i zatrpava njen koristan prostor. Budući da se rubni dio deponije nalazi unutar obuhvata Plana, prije privođenja tog dijela prostora planiranoj namjeni, potrebno je izvršiti sanaciju, odnosno riješiti odvodnju deponije od vlastitih i zaobalnih voda i njenu zaštite od erozije prema projektu koji treba obuhvatiti cijeli prostor deponije.

9.3. Zaštita zraka

Članak 87.

(1) Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08), Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08), i Uredbi o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 98/05), odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom te mjerama propisanim PPU-om Općine Fužine.

(2) Planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

Članak 88.

(1) Zbog blizine i utjecaja autoceste Goričan-Zagreb- Rijeka te zbog blizine postojećeg eksploatacijskog polja kamenoloma Benkovac Fužinski potrebna je stalna kontrola - monitoring kakvoće zraka kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i poduzeti mjere kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka.

Članak 89.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak. Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08),

- zahvatom se ne smije izazvati ''značajno'' povećanje opterećenja, gdje se razina ''značajnog'' određuje temeljem procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbi o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08).

(2) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

9.4. Zaštita od buke

Članak 90.

(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09), odnosno važeće zakonske i podzakonske regulative. Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke. Pri planiranju građevina i sadržaja što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor.

(3) Planiranjem novih građevina unutar obuhvata Plana potrebno je uvažiti blizinu autoceste Zagreb-Rijeka te predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite od buke.

(4) Mjere zaštite od buke za građevine na površini ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) obuhvaćaju sadnju visokog zelenila duž ruba koridora autoceste Zagreb- Rijeka. Projektnom dokumentacijom treba ponuditi odgovarajuću orijentaciju hotelskih sadržaja, kao i odgovarajući odabir građevinskih materijala i konstruktivnih elemenata te ostale mjere kojima će se osigurati zaštita od buke.

(5) Zaštita od buke provodi se danonoćno.

9.5. Posebne mjere zaštite

Članak 91.

ZAŠTITA OD POŽARA

(1) Unutar prostora obuhvata Plana prisutna je opasnost od izbijanja požara u slučaju nekontroliranih postupaka ili nepažnje tijekom izgradnje i korištenja sportsko-rekreacijske zone.

 (2) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjevi za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Fužine.

(3) Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

(4) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po važećim pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke:

- Zakon o zaštiti od požara (NN 58/ 93, 33/05 i 107/07),

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/ 95),

- Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07 i 67/ 08),

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03),

- Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 35/ 94),

- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99),

- Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/ 94 i 32/97),

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06),

- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08) i drugi.

(5) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

(6) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine ovim Planom propisane su minimalne međusobne udaljenosti između građevina. Kod određivanja međusobne udaljenosti između građevina potrebno je voditi računa, između ostalog, i o: požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina, vatrootpornosti vanjskih zidova, meteorološkim uvjetima i sličnim elementnima.

(7) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasne tehnike određen po posebnom propisu. Nove ceste s dvije kolne trake (dvosmjerne) treba projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(8) Kod projektiranja i izgradnje nove vodovodne mreže, potrebno je izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu s nadzemnim hidrantima sukladno posebnim propisima, planiranu ovim Planom, te osigurati potrebnu količinu vode.

(9) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(10) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati. Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

Članak 92.

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

(1) Ovim Planom predviđene su urbanističke mjere zaštite kako bi se osujetile i umanjile štetne posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških čimbenika pri različitim nepogodama i incidentnim situacijama.

(2) Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti, te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

(3) Na području Općine Fužine nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, NN 2/ 91), osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Stoga ne postoji obveza gradnje skloništa osnovne zaštite u obuhvatu Plana.

(4) Sklanjanje ljudi utvrđuje se planom zaštite i spašavanje Općine Fužine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Nakon izrade plana zaštite i spašavanje Općine Fužine, mjere zaštite i spašavanja unutar obuhvata ovog Plana provodit će se u skladu s navedenim planom.

(5) Posebne uvjete zaštite i spašavanja po potrebi će utvrditi Državna uprava za zaštitu i spašavanje u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za pojedine građevine, odnosno u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09).

(6) U području obuhvata Plana ne postoje ranije izgrađeni objekti. Sve zgrade i građevine utvrđene ovim Planom trebaju biti izgrađene u skladu sa seizmičkim propisima. Sve predviđene zgrade i građevine su okružene prostorima (zelenilo, slobodne površine) koji omogućavaju evakuaciju ljudi, s osiguranim pristupnim i evakuacijskim putevima u slučaju incidentne situacije.

(7) Prilikom koncipiranja prometnog sustava s elementima elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje vodilo se računa da sustavi budu sigurni s aspekta zaštite od elementarnih nepogoda i drugih incidentnih situacija.

 (8) U području obuhvata Plana smještene su dvije akumulacije vode za zasnježenje skijaških staza u prirodnim depresijama. Ne predviđa se izgradnja brana, odnosno nasipa, te nema mogućnosti urušavanja i stvaranja poplavnog vala. Sustavom preljeva sprječava se punjenje akumulacija preko maksimalno predviđene razine.

(9) Uređenjem pristupnih puteva i skijaških staza predviđa se reguliranje bujičnih voda, tako da u prirodno krševitom i poroznom tlu se ne predviđa pojava bujica i plavljenja.

(10) Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora utvrđeni su:

- prometni pravci evakuacije koji nisu ugroženi urušavanjem građevina (udaljenost građevina od ruba javne površine ne manji od h/2), te mogu osigurati nesmetani prolaz žurnim službama:

. planirana lokalna prometnica izvan obuhvata Plana (u trasi postojeće nerazvrstane prometnice),

. planirana kolna prometnica u sjeverozapadnom dijelu obuhvata Plana,

. kolno-pješačke i pješačke prometnice u sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana;

- površine sportsko-rekreacijske namjene - otvorena igrališta (R1.3) i javna parkirališta (IS2) kao područja koja nisu ugrožena urušavanjem:

. zone za evakuaciju ljudi u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije i

. zone za privremeno deponiranje materijala koji bi nastao kao posljedica rušenja.

(11) Za evakuaciju s planiranih skijaških staza (R1.1), planinarskih domova (K1.2) i žičara (IS1) te ostalih površina na padinama podno vrha Jelenčić koriste se postojeće šumske staze i planirane biciklističke prometnice.

(12) Unutar obuhvata Plana:

- nema niti se planiraju značajnije infrastrukturne građevine, značajnije gospodarske građevine niti spomenici kulture koji bi naročito bili ugroženi potresom,

- nema niti je planirana gradnja građevina koje sadrže opasne tvari,

- prometnice neće biti korištene za prijevoz opasnih tvari,

- nema klizišta.

(13) Područja pojačane erozije prikazana su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora te je projektnom dokumentacijom za gradnju na tim područjima potrebno predvidjeti mjere sprečavanja i smanjenja erozije.

(14) Unutar površine poslovne namjene - komunalno- servisne (K3) planiran je smještaj službe spašavanja i pružanja prve pomoći te smještaj sustava uzbunjivanja za potrebe cijelog obuhvata Plana.

(15) Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (sportsko-rekreacijska dvorana, hotel i sl.) obvezan je vlastiti razglasni sustav za prijenos obavijesti i uputa o evakuiranju u slučaju ugroza.

(16) Korisnici prostora unutar obuhvata Plana u slučaju ugroza mogu se zbrinjavati i izvan obuhvata Plana (unutar naselja Fužine ili drugih naselja unutar ili izvan Općine Fužine).

(17) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u obuhvatu Plana mogu biti korištene za zbrinjavanje ljudi u slučaju ugroza u okolnom prostoru.

Članak 93.

ZAŠTITA OD POTRESA I RUŠENJA

(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(2) Na temelju dosadašnjih podataka teritorij Općine Fužine ima sljedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

- Io = 8o MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

- Io = 6o MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);

- Io = 8o MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);

- Io = 8o MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);

- Io = 8o MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

(3) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(4) Prometnice i građevine treba projektirati da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(5) Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora utvrđeni su prometni pravci evakuacije i područja koja nisu ugrožena urušavanjem.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 94.

(1) Plan se provodi neposredno.

(2) Gradnji građevina odnosno uređenju građevnih čestica na površinama određenim Planom može se pristupiti nakon ili istovremeno s gradnjom pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture, te uređenja javnih površina.

(3) Plan, odnosno gradnja građevina i pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture, može se realizirati etapno.

(4) U obuhvatu Plana nema građevina čija namjena je protivna planiranoj.

(5) Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, ne smatraju se izmjenom Plana. U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi, primijenit će se strože norme.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 95.

(1) Plan je izrađen u pet (5) izvornika (elaborata) koji su sastavni dio ove Odluke.

(2) Po jedan izvornik dostavlja se i čuva u:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, (Ispostava Delnice).

Članak 96.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/06

Ur. broj: 2112/03-01-10-7

Fužine, 12. listopada 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik
Đuro Radošević, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr