SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

46.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i članka 30. Statuta Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09, 37/09) Gradsko vijeće Grada Bakra na 16. sjednici održanoj 7. listopada 2010. godine donijelo je sljedeću

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
»UPU 3« (dio zone Kukuljanovo I2)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja »UPU 3« (dio zone Kukuljanovo I2) (u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradila tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba. Ovim Planom utvrđuje se urbana regulacija prostora dijela radne zone »Kukuljanovo« unutar obuhvata Plana.

Granica obuhvata Plana prikazana je na grafičkom prikazu 3C. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« Prostornog plana uređenja Grada Bakra u mjerilu 1:25.000, na grafičkim prikazima građevinskih područja u mjerilu 1:5.000 te na svim grafičkim prikazima Urbanističkog plana uređenja »UPU 3«.

Obuhvat plana zauzima površinu od 98 hektara.

Članak 2.

Ovaj Plan sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja »UPU 3« (dio zone Kukuljanovo I2)« koji se sastoji od:

I. OSNOVNI DIO PLANA

0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju izrade

I.1. Tekstualni dio - odredbe za provođenje

I.2. Grafički dio

1. Korištenje i namjena površina

1. Korištenje i namjena površina (mj. 1:2000)

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.a. Promet na i ulična mreža (mj. 1:2000)

2.b. Javne telekomunikacije (mj. 1:2000)

2.c. Energetski sustavi (mj. 1:2000)

2.d. Vodoopskrba (mj. 1:2000)

2.e. Odvodnja (mj. 1:2000)

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
(mj. 1:2000)

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja (mj. 1:2000)

4.b. Način gradnje (mj. 1:2000)

II. - OBVEZNI PRILOZI PLANA

II.1. Obrazloženje plana

II.2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Bakra

II.3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno- planska rješenja

II.4. Popis sektorskih dokumenata i propisa

II.5. Zahtjevi i mišljenja (prema čl. 79 i čl. 94 Zakona o prostornom uređenju i gradnji)

II.6. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

II.7. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

II.8. Sažetak za javnost

Elaborat iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio Odluke i ovjerava se pečatom Gradskog vijeća Grada Bakra i potpisom predsjednika Gradskog Vijeća Grada Bakra.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Pojmovnik

Članak 3.

U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

Građevina i njeni dijelovi:

1. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora;

2. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja;

3. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova);

4. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena;

5. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena;

6. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova;

7. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m;

8. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena);

9. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde;

10. Nadstrešnica: građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);

11. Osnovna građevina je građevina iste osnovne ili pretežite namjene unutar površine određene namjene utvrđene ovim UPU-om;

12. Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne građevine na čijoj se građevnoj čestici nalazi (kao npr. garaže, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine);

13. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine);

Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici

14. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

15. Dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice;

16. Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice na kojoj je moguć smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice;

17. Građevna crta određuje položaj građevina u odnosu na regulacijski pravac i predstavlja zamišljenu crtu na kojoj se obvezatno smješta najmanje 60% širine pročelja osnovne građevine;

18. Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzolni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). Iskazuje se u postocima ili koeficijentom izgrađenosti - kig;

19. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice;

20. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice - kis je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice;

21. Regulacijska crta je crta koja određuje granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje površinu izvedene ili planirane prometnice od površina građevnih čestica;

22. Širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu;

Prometna, komunalna i ulična mreža

23. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica;

24. Prostor za izgradnju prometnice je prostor rezerviran za izgradnju elemenata minimalnog poprečnog profila prometnice predviđenog ovim Planom (kolnik, pločnik, bankine, biciklističke staze, zeleni pojas, potporni zidovi, nasipi i sl.), uključivo i elemente sustava infrastrukture koji se polažu u profil prometnice.

25. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima;

26. Zaštitni koridor javnog, komunalnog ili drugog infrastrukturnog sustava je pojas određen posebnim propisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati u prostoru bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba određenih posebnim propisima;

Ostalo

27. Zona je prostor unutar obuhvata UPU-a, koja je dio šire gospodarske zone »Kukuljanovo«.

28. Predio ili predjel je dio zone gospodarske namjene unutar obuhvata UPU-a omeđen planiranim prometnicama i prostorima druge namjene te jedinstveno označen planskom oznakom u grafičkom dijelu UPU-a.

29. Plato je dio predjela gospodarske namjene uređen za gradnju i izravnat na jedinstvenu prevladavajuću visinsku kotu.

30. Plan, (ovaj) prostorni plan ili UPU je Urbanistički plan zone gospodarske namjene na području Kukuljanovo (UPU 3).

31. Prostorni plan uređenja grada ili PPUG je Prostorni plan uređenja Grada Bakra i njegove izmjene i dopune.

32. Grad je Grad Bakar;

33. Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi.

34. Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u prostornom uređenju i postupcima građenja.

OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA

Članak 4.

Na području obuhvata UPU-a ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Uvjeti gradnje i uređenja radnih platoa

Članak 5.

Na svim predjelima gospodarske namjene planirano je uređenje radnih platoa prema idejnom rješenju koje je dio obaveznih priloga ovoga Plana. U idejnom rješenju razrađene su i planirane visinske kote pojedinih platoa.

Planirane visinske kote gornjeg ruba platoa i podjela pojedinih predjela gospodarske namjene na više platoa usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (spajanje više platoa u jedan, podjela na više platoa, izmjena planirane visinske kote gornje plohe i sl.) koje ne odstupaju od osnovne koncepcije rješenja.

Na jednom platou moguće je uređenje jedne ili više građevnih čestica.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 6.

Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama ovoga plana.

Građenje na građevnoj čestici moguće je samo na uređenom građevnom zemljištu što podrazumijeva izvedenu prometnu površinu na koju se čestica priključuje te mogućnost priključka na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.

Iznimno, građenje se može dopustiti i na neuređenom građevinskom zemljištu ukoliko je Grad Bakar preuzeo obvezu izvedbe prometne i komunalne infrastrukture planirane ovim Planom i ukoliko su izvedeni barem zemljani radovi na izgradnji istih.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 7.

Građevine treba graditi kao samostojeće građevine tj. građevine koje sa svih strana imaju neizgrađen prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu). Iznimno, dozvoljen je poluugrađeni i/ili ugrađeni oblik gradnje u odnosu na građevine na istoj građevnoj čestici (građevni sklop).

Osnovne i pomoćne građevine mogu se graditi samo na gradivom dijelu čestice koji je određen najmanjim dopuštenim udaljenostima od rubova čestice. Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati potporni zidovi, parkirališta te prometne i komunalne građevine i uređaji.

Granica gradivog dijela čestice na dijelu prema prometnoj površini definirana je građevnom crtom koja je od regulacijske crte udaljena najmanje 9 m.

Granica gradivog dijela čestice na dijelu prema susjednim građevnim česticama ovisi o visini građevine i iznosi najmanje pola visine građevine, ali ne manje od 6 metara od ruba čestice odnosno donjeg ruba pokosa.

Smještaj građevina na javnim površinama

Članak 8.

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, autobusne čekaonice, tende i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada.

Za građevine koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

U slučaju da se kiosk, autobusna čekaonica i sl. postavlja u dijelu javne prometnice potrebno je ostaviti slobodan prostor nogostupa za normalno odvijanje pješačkog prometa u širini od najmanje 1,6 m.

Izvedba i oblikovanje potpornih zidova

Članak 9.

Potporni zidovi prometnica te potporni zidovi između platoa moraju se izvesti u skladu s uvjetima stabilnosti nasipa i usjeka, te prema proračunima i dimenzioniranju, od betona ili armiranog betona ili s oblogom prednjeg lica kamenom.

Najveća visina potpornih zidova između platoa može biti 6 metara. Ukoliko su potrebni potporni zidovi veće visine potrebno ih je izvesti kaskadno sa poželjnom sadnjom puzavog bilja na nastalim terasama.

Gradnja građevina i zaštita okoliša

Članak 10.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polugotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga onečišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ili pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost iscurenja u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu građevnu česticu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja do posebne taložnice, a prije ispusta u javni sustav odvodnje.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 11.

Ovim Planom određene su slijedeće osnovne namjene površina:

Gospodarska namjena:

Proizvodna namjena - pretežito industrijska (I1)

Zelene površine

Zaštitne zelene površine (Z*)

Ostale zelene površine (Z)

Površine infrastrukturnih sustava

Razmještaj i veličina te razgraničenje površina iz prethodnog stavka ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina.

Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina

Članak 12.

Područja pojedinih namjena prostora određene su temeljem:

- odrednica PPUG Bakra,

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

Površine prometne i infrastrukturne mreže određene su temeljem:

- podataka o izvedenom stanju,

- odrednica PPUG Bakra,

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima,

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

Članak 13.

Građevna čestica može se formirati za čestice ili dijelove čestica koje se nalaze u području određene namjene na kojoj je moguća izgradnja građevina.

Ukoliko se građevna čestica formira na način da se njeni dijelovi nalaze na područjima nekoliko različitih namjena i uvjeta gradnje urbanističko-tehnički uvjeti određuju se prema uvjetima za pojedinu namjenu, a u obračun ulazi samo dio čestice koji se nalazi na području namjene na kojem je moguća gradnja.

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se dokumentima prostornog uređenja užeg područja ili iščitavanjem plana u digitalnom obliku.

1.1. Gospodarska namjena: proizvodna - pretežito industrijska (I1)

Članak 14.

U predjelima gospodarske namjene: proizvodne - pretežito industrijske (I1-1 do I1-11) dozvoljena je gradnja sljedećih građevina:

- industrijski, proizvodni i zanatski pogoni,

- istraživačko-proizvodni centri,

- komunalno-servisni pogoni,

- skladišni prostori i logistički centri,

- pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, sušare i slično,

- kamionska i autobusna parkirališta i terminali.

Unutar predjela I1-1 do I1-11 moguć je smještaj i sadržaja, odnosno površina poslovne namjene, kao što su:

- trgovine, veliki trgovački centri i skladišta,

- obrtnički i zanatski centri,

- tehnološki parkovi i poduzetničko-poslovni centri,

- poslovne, upravne i uredske građevine.

Na predjelima I1-1 i I1-3 moguć je smještaj i manjih poslovnih hotela (do 80 ležajeva) uz uvjet da ukupna površina ovih sadržaja ne premašuje 25% površine pojedinog predjela.

Članak 15.

Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja više građevina.

Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene moguće je razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti - na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na predjelima gospodarske namjene mogu se uz osnovne građevine graditi i pomoćne građevine (nadstrešnice i trijemovi, parkirališta, komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi, prometne građevine te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa).

1.2. Zelene površine

Članak 16.

Ovim Planom zelene površine određene su za korištenje kao Zaštitne zelene površine (Z*) i Ostale zelene površine (Z).

Na prostorima zelenih površina nije dozvoljena gradnja građevina. Moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta, sekundarnih prometnica te infrastrukturnih građevina i poteza.

Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine.

1.3. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 17.

Na prostoru obuhvata UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine javnih i komunalnih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi razvijati će se temeljem zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine te uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet.

Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova te da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina.

Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

2. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 18.

Gradnja građevina u predjelima Proizvodne - pretežito industrijske namjene (I1-1 do I1-11) moguća je pod sljedećim uvjetima:

- Najmanja površina građevne čestice je 1.000 m². Manje građevne čestice mogu se spajati i formirati novu građevnu česticu.

- Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 metara.

- Najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (k_ig) iznosi do 0,5.

- Najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) je 1,5.

- Najmanji prirodni ozelenjeni (neizgrađen, nepopločan) teren je 20% građevne čestice.

- Na najmanje polovici parkovno oblikovane površine građevne čestice mora biti zasađeno visoko drveće.

- Građevine moraju biti građene na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim građevnim česticama. Mješoviti oblik gradnje (samostojeći, poluugrađeni, ugrađeni) mogući su u odnosu na građevine na istoj građevnoj čestici (građevni sklop).

- Najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica ili od donjeg ruba pokosa mora biti veća ili jednaka h/2 (gdje h označava ukupnu visinu građevine u metrima), ali ne manja od 6,0 m.

- Udaljenost građevne crte od regulacijske crte je najmanje 9 m.

- Najveća dopuštena ukupna visina građevine je 14,5 metara. Iznimno, dijelovi građevine mogu biti i viši ukoliko je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, filter, kran, smještaj visokih strojeva i sl.). Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 10% bruto izgrađene površine građevine. Viši dijelovi građevine trebaju biti tako locirani na građevnoj čestici da se osigura najmanja udaljenost h/2 od regulacijskog pravca, gdje h označava ukupnu visinu građevine u metrima.

- Krovovi građevina mogu biti izvedeni kao ravni, shed ili kosi. Treba izbjegavati reflektirajuće boje pokrova.

- Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevnoj čestici.

- Idejnim rješenjem potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za osobna i dostavna vozila, sukladno posebnom normativu.

- Prije priključivanja zgrada na infrastrukturne sustave treba od nadležnih komunalnih poduzeća dobiti suglasnost na potrebne kapacitete na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Oblikovanje i veličina građevina

Članak 19.

Prilikom izgradnje građevine potrebno je koristiti materijale otporne na oborine i vatru.

Budući da se radi o potpuno novoj zoni i o potencijalno velikim volumenima (proizvodno-servisnih) građevina, arhitektonsko oblikovanje treba biti suvremeno. Preporučuje se jednostavni arhitektonski jezik, čistih volumena, jednostavne obrade ploha i suzdržanog kolorita.

Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama unutar gospodarske zone.

Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili građevinski sklop moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. Ovo se osobito odnosi na zajedničku visinu vijenca, zajedničku građevnu crtu te na usklađenje oblikovanja uličnog pročelja.

Krovovi mogu biti ravni, shed ili kosi. Na zgradama velike tlocrtne površine (iznad 1200 m²) treba izbjegavati kose krovove tradicionalnog nagiba - poželjni su ravni krovovi ili plitki kosi krovovi sakriveni nadozidom.

Ukoliko se krov izvodi kao kosi krovišta zgrada mogu biti dvostrešna ili višestrešna, iznimno jednostrešna. Nisu dozvoljene reflektirajuće boje pokrova.

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Uređenje građevne čestice

Članak 20.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, i slični uobičajeni elementi uređenja. Ove konstrukcije ne smiju biti više od 4,5 metara i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe.

Dio građevne čestice između građevne i regulacijske crte važno je promišljeno arhitektonski i perivojno oblikovati, a moguće ga je djelomice urediti i kao dodatno parkiralište za zaposlenike i goste.

Ograde građevne čestice

Članak 21.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske crte u odnosu na javnu prometnu površinu.

Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na česticu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Ograda koja se podiže prema prometnici može biti najveće ukupne visine 1,5 m. Ograda u načelu treba biti izrađena od providnog materijala (žičana, drvena).

Pune ograde (zidane ili betonske) dozvoljene su do najviše visine parapeta od 70 cm.

Ograda prema susjednim građevnim česticama može biti najveće ukupne visine 1,8 m, izvedena kao providna. Preporuča se sadnja živica uz korištenje autohtonih svojta grmlja. Potporne zidove i pokose se preporuča izvesti na način koji će omogućiti njihovo ozelenjavanje. Nad usjecima i potpornim zidovima gdje se savladava visinska razlika treba izvesti sigurnosne ograde.

U iznimnim slučajevima koji proizlaze iz namjene, načina korištenja građevine ili zahtjeva sigurnosti ograde mogu biti i više od dozvoljene visine te izvedene kao pune (neprovidne) u punoj visini.

Uvjeti gradnje u području posebnih ograničenja u korištenju

Članak 22.

Dio predjela Proizvodne - pretežito industrijske namjene I1-4 označen je kao područje posebnih ograničenja u korištenju (negradivi dio čestice - prostor za izgradnju matičnog industrijskog kolosijeka) što je označeno na grafičkom prilogu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

U području posebnih ograničenja predviđena je izgradnja industrijskog matičnog kolosijeka. Na česticama u ovom području nije dozvoljena izgradnja građevina ni podizanje fiksnih ograda kojima bi se onemogućio promet na matičnom industrijskom kolosijeku. Moguća je izvedba građevina koje su u funkciji industrijskog kolosijeka (građevine sustava željezničkog prometa, ukrcajno-pretovarne građevine te pristupne ceste).

Do izgradnje željezničkog kolosijeka moguće je privremeno uređenje i korištenje prostora na način koji neće onemogućiti konačnu namjenu (skladištenje na otvorenom, manipulativne i parkirališne površine i sl.).

3. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 23.

Na području obuhvata plana nije predviđena izgradnja građevina društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 24.

Na području obuhvata plana nije predviđena izgradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 25.

Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

Trase i lokacije građevina javne i komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu UPU-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

Ukoliko se unutar planiranih predjela gospodarske namjene grade interne prometnice u njihovom koridoru treba izvesti i potrebnu infrastrukturnu i komunalnu mrežu.

Članak 26.

Sve prometne površine unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Na grafičkom prikazi 4b Način gradnje prikazani su smjerovi priključenja pojedinih predjela gospodarske namjene na prometnu mrežu i komunalnu infrastrukturu.

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 27.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice i slično) mogu imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine.

Ukoliko se građevine iz stavka 1. ovog članka postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 28.

Ovim UPU-om određen je sustav i hijerarhija ulične i prometne mreže te su u skladu s time osigurani prostori za izgradnju prometnica, odnosno javnih ulica.

Mreža prometnica unutar UPU-a spojena je na lokalnu cestu L 58110 (D3 - Kukuljanovo - D40) koja prolazi jugozapadnim rubom obuhvata Plana. Također su predviđeni spojevi na postojeću mrežu prometnica u radnoj zoni R29/I kao i prema planiranoj zoni »Gorica« u Općini Čavle.

Izmjena posebnog propisa o razvrstavanju javnih cesta, odnosno promjena kategorije i razine opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana.

Prostori za izgradnju prometnica

Članak 29.

Prometnice osnovne ulične mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.A. Prometna i ulična mreža i definirane su osima i prostorima za izgradnju prometnice koji su prikazani na grafičkom prilogu.

Prostor za izgradnju prometnice iz prethodnog stavka je širina zauzetog zemljišta za potrebe formiranja prometnice (tj. za izgradnju minimalnog planiranog profila prometnice određenog ovim Planom koji uključuje kolnik, pločnik, bankine, zeleni pojas te eventualno biciklističku stazu, potporne zidove, usjeke ili nasipe).

Dijelovi prometnice kao što su potporni zidovi, usjeci i nasipi mogu se graditi i izvan prostora za izgradnju prometnice tj. u područjima druge namjene ukoliko se glavnim projektom prometnice pokaže da njihova izgradnja nije moguća unutar planiranog prostora za izgradnju prometnice.

Kod izdavanja lokacijskih dozvola za građenje građevina i komunalnih instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste treba zatražiti posebne uvjete od tijela ili pravne osobe određene posebnim propisima o javnim cestama.

Članak 30.

Najmanja širina kolnika za javne ceste unutar obuhvata plana mora biti 7 m, zbog očekivanog većeg obima prometa teretnih motornih vozila.

Profili svih javnih prometnica na području obuhvata UPU-a potanko su prikazani i utvrđeni poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.A Prometna i ulična mreža.

Od UPU-om definiranih trasa prometnica može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima. Osnovna funkcionalna struktura prometnica unutar obuhvata UPU-a ne smije se mijenjati.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera, tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 31.

Unutar planiranih predjela gospodarske namjene moguća je izgradnja internih prometnica.

Interne prometnice moraju imati minimalnu širinu kolnika 6 metara i obostranu pješačku stazu širine 1,60 m (ukupno 9,2 m). Ukoliko se interne prometnice izvode kao slijepe, njihova najveća duljina može biti 160 m.

Članak 32.

Na raskrižjima prometnica potrebno je osigurati dovoljno mjesta kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehničko rješenje raskrižja s eventualnim prometnim trakama za skretanje i unutarnjim radijusima.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika moraju se ugraditi spušteni rubnjaci radi lakšeg prelaska pješaka, biciklista i osoba s teškoćama u kretanju.

Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, prometnu signalizaciju i dr.

Površine za kretanje pješaka

Članak 33.

Uređenje pločnika za kretanje pješaka - nogostupa - predviđa se uz kolnike u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika. Širine planiranih nogostupa prikazane su i utvrđene poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.A Prometna i ulična mreža.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati i kao pješačke staze (prečaci, pješački putevi, staze, šetnice) i između usporednih prometnica. Najmanja širina pješačke staze iznosi 1,6 m.

Pješačke staze moraju se izvesti kao ravne ili sa blagim rampama koje omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima.

Biciklističke staze

Članak 34.

Ovim planom nisu utvrđeni koridori u kojima se moraju izvesti biciklističke staze. Izvedba biciklističkih staza moguća je unutar planiranih prostora za izgradnju prometnica kao i na drugim površinama.

Unutar prostora za izgradnju prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i trake i to odvojeno od kolnika u drugoj razini, kao fizički odvojeni dio kolnika te kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Biciklističke staze mogu se graditi i na drugim površinama.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Uzdužni nagib biciklističke staze u pravilu ne smije biti veći od 8%.

Javni prijevoz putnika

Članak 35.

Planom se omogućuje korištenje javnih cesta i ulica za javni autobusni prijevoz. Autobusna stajališta moguće je smjestiti unutar prostora za izgradnju prometnica u skladu s posebnim propisom.

Na stajalištima javnog prijevoza obavezna je postava nadstrešnica za zaklon putnika.

Stajališta javnog prijevoza moraju biti izvedena bez arhitektonskih barijera kako bi se omogućilo korištenje osobama sa teškoćama u kretanju. Visinu ulaznih perona treba prilagoditi vozilima kako bi se ulaz sa perona u vozilo ostvario bez većih visinskih razlika.

5.1.1. PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 36.

Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata određena je namjenom i veličinom građevina. Smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema sljedećim normativima:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske
namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m² BRP

proizvodna namjena,
poslovna namjena - servisni
i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel

20-40

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Na javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba, a na parkiralištima s manje od 20 PM najmanje 1 PM mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

Poželjna je sadnja drveća u kombinaciji s mjestima za parkiranje i/ili korištenje drugih elemenata parkovnog oblikovanja.

Članak 37.

Kamionska i autobusna parkirališta i garaže moguće je graditi kao osnovne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici pod sljedećim uvjetima:

Za izgradnju parkirališta:

- k_ig je 0,8

- parkiralište treba biti ograđeno, uz ogradu treba posaditi živicu visine 1,20 m, a s unutrašnje strane ograde obavezan je drvored.

- dozvoljena je izgradnja nadstrešnica koje mogu zauzimati najviše 40% površine građevne čestice; najveća dopuštena visina nadstrešnice je 5,5 m.

Za izgradnju garaže:

- vrijede uvjeti izgradnje građevina kao za osnovne građevine unutar površine pretežite namjene gdje se grade.

- ukoliko je dio čestice uređen kao otvoreno parkiralište za više od 10 teretnih vozila ili autobusa obavezna je sadnja živice i drvoreda na rubovima kao za parkirališta.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 38.

Planom je predviđena izgradnja željezničkog kolosijeka u nastavku postojećeg industrijskog kolosijeka u zoni Kukuljanovo. Položaj kolosijeka prikazan je na kartografskom prikazu 2.A. Prometna i ulična mreža.

U nastavku željezničkog kolosijeka, na dijelu gospodarskog predjela I1-4, rezerviran je prostor za izgradnju matičnog (industrijskog) kolosijeka što je prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u obliku »područja posebnih ograničenja u korištenju«, a za koji prostor vrijede posebni uvjeti sukladno Odredbama za provođenje ovoga Plana.

Matični kolosijek, manipulativni kolosijeci kao i eventualni priključci daljnjih željezničkih kolosijeka sa građevnih čestica ostalih korisnika na matični kolosijek moraju se izvesti prema važećim propisima, normama i uvjetima nadležne pravne osobe određene posebnim propisima o željezničkom prometu.

5.2. UVJETI GRADNJE MREŽE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Članak 39.

Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničkih komunikacija prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. Javne telekomunikacije.

Način gradnje mreže elektroničkih komunikacija prikazan je idejnim rješenjem mreže. Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 40.

Planom nije predviđena obveza gradnje pošte na području Plana. Nove zgrade pošte (ukoliko se ukaže potreba)

mogu se graditi prema uvjetima za izgradnju poslovnih sadržaja.

Uvjeti za gradnju mreže elektroničkih komunikacija po javnim površinama (glavne trase)

Članak 41.

Za izgradnju distributivne kabelske kanalizacije (DTK) mreže elektroničkih komunikacija koriste se cijevi PVC 1110, PHD 175 i PHD 150. Za odvajanje, ulazak mreže u građevine te skretanja, koriste se montažni zdenci prema uvjetima regulatora odnosno lokalnog koncesionara.

Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8 m.

Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x1,2 m. Za odvajanje DTK preko kolnika treba koristiti zdence s nastavkom prema uvjetima regulatora odnosno lokalnog koncesionara.

Uvjeti za priključke građevina na javnu mrežu elektroničkih komunikacija

Članak 42.

U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili građevne dozvole potrebno je uvjetovati izgradnju priključne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se građevina gradi a prema uvjetima regulatora odnosno pravne osobe koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svake građevine treba predvidjeti polaganje najmanje dvije cijevi najmanjeg promjera 1 50 mm.

U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti suglasnost vlasnika komunikacijskog voda, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

Za svaku građevinu na svojoj građevnoj čestici potrebno je izgraditi distributivnu kabelsku kanalizaciju (DTK) za priključenje građevine na mrežu elektroničkih komunikacija.

Uvjeti za smještaj elemenata mreže javnih komunikacija na javnim površinama

Članak 43.

Pojedini elementi mreže javnih komunikacija (primjerice javne telefonske govornice, ormari (kabineti) za smještaj UPS-a, kabelski izvodi, montažni kabelski zdenci i sl.) mogu se postavljati na javne površine.

Prilikom postavljanja opreme na javne površine ne smiju se smanjivati širine pješačkih staza ispod najmanje dopuštenih dimenzija.

POKRETNE MREŽE

Članak 44.

Koncesionari na području mobilnih komunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih komunikacijskih mreža.

Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih mreža, grade se građevine telekomunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim planom županije. Točne lokacije građevina telekomunikacijske infrastrukture u pokretnoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana.

Antenski sustavi u pokretnoj mreži mogu se graditi kao krovni prihvati, krovni stupovi te samostojeći stupovi.

Najveća visina krovnih prihvata je 5 m iznad sljemena krova (ili plohe ravnog krova).

U slučaju izgradnje novog antenskog stupa u prostoru koji nije pokriven radiodifuznom uslugom drugih operatera pomoću legalno postavljenih antenskih stupova novi stup mora imati tehničke karakteristike za prihvat više korisnika sukladno tipskim projektima Hrvatske agencije za telekomunikacije.

Ukoliko u blizini planirane lokacije već postoji izgrađen krovni ili samostojeći stup drugog operatera koji zadovoljava tehničke uvjete za postavu dodatne opreme izgradnja novog stupa nije dozvoljena.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 45.

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s posebnim propisima te općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina.

Načini gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su idejnim rješenjima koja su sastavni dio ovog UPU-a. Radi usklađenja s planovima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima pri razradi projekata za pojedine segmente dopuštena su odstupanja u pogledu rješenja trasa i lokacija komunalne infrastrukture i građevina utvrđenih ovim Planom, ali bez promjene globalne koncepcije.

Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

ENERGETSKI SUSTAV

Članak 46.

Ovim UPU-om određene su površine i koridori za razvod energetskog sustava koji se sastoji od

- plinoopskrbe,

- elektroopskrbe;

Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2.C. Energetski sustavi.

Plinoopskrba

Lokalna mreža plinoopskrbe

Članak 47.

Planom se planira plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata prirodnim plinom putem srednjetlačne plinske mreže. Određene su površine i koridori za srednjetlačne plinovode, a građenje i uređenje mjerno-redukcijskih stanica (MRS) će se definirati sukladno pravilima struke i prema uvjetima lokalnog distributera plina.

Priključak visokotlačnog plinovoda i opskrba prirodnim plinom potrošača u zoni Kukuljanovo izvršiti će se iz MRS Rijeka istok na Kukuljanovu.

Izvođenje potrebnih plinskih podstanica i cjevovoda unutar obuhvata Plana treba izvoditi u skladu s posebnim propisima za transport plina uz obvezno ishođenje potrebnih suglasnosti na prijedlog trase/lokacije.

UPU-om planirana plinsko distributivna mreža sastoji se iz srednjetlačnog razvodnog plinovoda 3,0 bara - služi za transport plina od MRS-a ili do potrošača.

Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima i uvjetima lokalnog distributera. Predložene trase plinovoda osiguravaju minimalnu sigurnosnu udaljenost od zgrada 1,0 m za niskotlačne plinovode, a od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m, u skladu s posebnim propisima.

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Planom.

Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

Elektroopskrba

Građevine za opskrbu električnom energijom

Članak 48.

Opskrba električnom energijom osigurati će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem prostora, trasa i koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina.

Postojeće i planirane građevine i mreže sustava elektroopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.C. Energetski sustavi.

Članak 49.

Napajanje zone obuhvaćene ovim planom planirano je iz postojeće TS 35/10 (20) kV Mavrinci, koja je izgrađena kao privremena trafostanica za potrebe napajanja zone Kukuljanovo. Trafostanica će se napustiti kada konzum koji se iz nje napaja dostigne 12-13 MVA, odnosno kada se uz nju izgradi trafostanica 110/20 kV.

Lokacije za nove trafostanice 10(20)/0,4 kV određene su UPU-om kao okvirne lokacije potrebne za elektroopskrbu pojedinih predjela gospodarske namjene prema sljedećim parametrima:

a) mikrolokacija novih TS je uvjetovana potrebama krajnjih potrošača;

b) nove TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće tipske građevine ili kao ugradbene u građevini;

c) trase priključnih kabela 10(20) kV određuju se projektnom dokumentacijom;

d) gdje god je to moguće, priključni kabeli 10(20) kV vode se po javnim površinama.

Planirane trafostanice graditi će se u skladu s aktom uređenja prostora i posebnim uvjetima drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja planirane nove elektroopskrbne mreže te rekonstrukcija postojeće. Za trafostanice treba osigurati građevne čestice odgovarajuće veličine i kolnog prilaza.

U slučaju da se TS 10(20)/0,4 kV radi kao samostojeća u vlasništvu distributera potrebno je osigurati zasebnu građevnu česticu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1m od granice građevne čestice.

Podzemne kabelske vodove moguće je polagati u zajednički kanal u pojasu prometnica.

Članak 50.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s idejnim rješenjima ulica i posebnim idejnim rješenjima.

Građevine se priključuju na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno prema uvjetima distributera.

Članak 51.

Radi zaštite postojećih koridora i održavanja tehničke ispravnosti građevina, vodova i mreža potrebno je poštivati zaštitne koridore elektroenergetskih građevina.

Zaštitni koridor za srednjenaponske 10(20) kV i niskonaponske vodove 0,4 kV iznosi 1 m. Kod kabelskih instalacija udaljenost temelja od kabelske instalacije mora biti najmanje 1 m.

Zaštitni koridor TS iznosi 3 m od temelja zbog uzemljenja istih.

Građenje u zaštitnom koridoru elektroenergetskih vodova moguće je uz posebne uvjete i tehničko rješenje izrađeno od strane nadležnog distributera električne energije u skladu s posebnim propisima.

Obnovljivi izvori energije

Članak 52.

Na području obuhvata UPU-a moguće je korištenje dopunskih izvora energije, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja. Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, poseban potencijal ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.

Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija, koristi se za zagrijavanje i hlađenje.

VODNGOSPODARSKI SUSTAV

Vodoopskrba

Članak 53.

Podmirenje potreba za vodom područja gospodarske namjene rješavati će se integralno sa izgradnjom vodoopskrbnog sustava na području Grada Bakra, a sukladno Vodoopskrbnom planu županije.

Vodoopskrba radne zone Kukuljanovo planirana je spojem na postojeći magistralni cjevovod profila O 300 mm od vodospremnika »Vojskovo I« - Čavle.

Vodoopskrbnu konstrukciju radne zone Kukuljanovo (UPU 3) moguće je spojiti sa susjednim radnim zonama ukoliko se izrade odgovarajuće hidrauličke analize cijelog podsustava.

Članak 54.

Trase planiranih cjevovoda prikazane na kartografskom prikazu 2.d. Vodoopskrba usmjeravajućeg su značenja te se trase i profili cjevovoda mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim planom.

Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena. Vodoopskrbni cjevovodi su postavljeni uz planirane prometnice čime se olakšava pristup i održavanje.

Sve aktivnosti vezano uz realizaciju vodoopskrbe treba uskladiti sa nadležnim komunalnim poduzećem, a ovisno o planovima razvoja vodoopskrbnog podsustava.

Buduće građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu mrežu.

Članak 55.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu.

Zbog zahtjeva protupožarne zaštite nova lokalna vodovodna mreža mora imati minimalni profil od 1 100 mm. Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 1 100 mm.

Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina na udaljenostima određenima posebnim propisima.

Vodovi vodovodne mreže u pravilu se polažu u koridoru prometnice. Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

Moguće je zajedničko vođenje trase vodoopskrbnog cjevovoda s drugim instalacijama u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi određuje se prema lokalnim uvjetima.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 56.

Za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, na području obuhvata plana planirana je gradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartografskom prikazu 2.e. Odvodnja.

Članak 57.

Projektiranje, građenje i korištenje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je provoditi u skladu s koncepcijom sustava odvodnje otpadnih voda Bakar - Kostrena.

Planom je predviđeno priključenje sanitarnih i tehnoloških (nakon predtretmana) otpadnih voda na budući sustav odvodnje i pročišćavanja Bakar - Kostrena. Priključenje treba provoditi prema uvjetima nadležne komunalne organizacije i sukladno važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi.

Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja Bakar - Kostrena predviđeno je priključenje sanitarnih i tehnoloških (nakon predtretmana) otpadnih voda na sustav odvodnje i pročišćavanja radne zone R 29/1. Za potrebe priključenja biti će potrebno povećati (proširiti) postojeći uređaj za pročišćavanje, a veličina proširenja odrediti će se u višim stupnjevima razrade projektne dokumentacije.

Na sustav odvodnje mogu se priključiti samo otpadne vode čije granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze granične vrijednosti određene posebnim propisima. Ukoliko navedeno nije zadovoljeno treba predvidjeti odgovarajući predtretman prije ispuštanja otpadnih voda u sustav odvodnje.

Članak 58.

Korisnici prostora unutar obuhvata UPU-a obvezni su se priključiti na sustav odvodnje otpadnih voda.

Iznimno se, za dvorišne, parkirališne i prometne površine s malim prometom (prosječni dnevni promet do 300 motornih vozila na dan), dopušta površinsko poniranje, poniranje pomoću jaraka ili poniranje pomoću sustava jaraka i rigola. Poniranje oborinskih voda treba provoditi kroz obrašteno tlo (ATV-A 138). Kod prometnica s prosječnim dnevnim prometom od 3000 do 5000 motornih vozila na dan oborinske vode prije poniranja trebaju biti podvrgnute tretmanu na separatoru ulja/benzina.

Članak 59.

Prikupljene onečišćene oborinske vode potrebno je odvoditi i priključiti odnosno ispustiti, uz prethodnu odgovarajuću obradu, u podzemlje unutar i eventualno izvan područja obuhvata plana na način da plavljenjem ne ugrožavaju postojeće i planirane objekte odnosno zemljište.

Oborinske vode se prikupljaju samo na onim dionicama javnih prometnica, gdje će izgradnjom rubnjaka biti onemogućeno bočno otjecanje/razlijevanje oborinskih voda po zelenim površinama. Ove oborinske vode preventivno je potrebno podvrgnuti mehaničkoj obradi na »separatoru«.

Oborinske vode s internih prometnica i parkirališta, pješačkih staza, kao i krovne vode (neonečišćene vode) potrebno je decentralizirano ponirati, uz primjenu odgovarajućih filtarskih slojeva ili prolazom kroz obrašteno tlo.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Zaštitne zelene površine (Z*)

Članak 60.

Zaštitne zelene površine (Z*) oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka) te zaštite vizura sa važnijih prometnica. Zaštitne zelene površine planirane su na jugozapadnom dijelu obuhvata i imaju funkciju zaštite vizura prema naselju i prema obodnim prometnicama.

Na prostoru zaštitnih zelenih površina nije dozvoljena gradnja građevina. Moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta, sekundarnih prometnica te infrastrukturnih građevina i poteza.

Na području zaštitnih zelenih površina treba sačuvati postojeće drveće i po potrebi posaditi novo kako bi se stvorio »tampon zelenila« između lokalne prometnice i buduće gospodarske zone. Preporuča se sadnja hrasta crnike (Quercus ilex), graba (Carpinus sp.), koprivić - ladonje (Celtis australis), primorskog bora (Pinus maritima,) ili crnog bora (Pinus nigra). Ne preporuča se sadnja alepskog bora radi njegove izrazite zapaljivosti.

Ostale zelene površine (Z)

Članak 61.

Ostale zelene površine (Z) planirane su na sjeveroistočnom dijelu obuhvata, na nepristupačnom terenu izražene topografije. Na ovom dijelu predviđen je prirodni prostor sa što manje intervencija u okoliš (ne preporučuje se sadnja nove vegetacije).

Na prostoru ostalih zelenih površina nije dozvoljena gradnja građevina. Moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta, sekundarnih prometnica te infrastrukturnih građevina i poteza.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 62.

Unutar područja obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno - povijesnih cjelina i građevina kao ni prirodnih vrijednosti koje bi se posebno štitile mjerama ovog plana.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 63.

Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom u Gradu Bakru.

Unutar područja obuhvata UPU-a pretpostavlja se nastanak komunalnog, industrijskog, ambalažnog, građevnog i elektroničkog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog sakupljanja korisnog otpada.

Na površinama određenima za gospodarsku namjenu moguće je organizirati reciklažna dvorišta (»zelene otoke«).

Reciklažno dvorište može se graditi na građevnoj čestici koja se nalazi na uređenom građevinskom zemljištu. Prema susjednim građevnim česticama obavezna je sadnja živice visine 2,20 m.

U reciklažnim dvorištima moguće je predvidjeti kontrolirano prikupljanje opasnog otpada (kiseline, ulja, baterije, boje, pesticidi i slično).

Članak 64.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.).

Posude/kontejnere za sakupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno na javne površine ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća.

Za postavljanje spremnika na javne površine potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet. Ukoliko se zajedno postavlja više od tri spremnika oni trebaju biti ograđeni živicom, ogradom ili sl.

Članak 65.

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 66.

Postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te opasnim otpadom mora se provoditi u skladu s posebnim propisima.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 67.

Unutar područja obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine, uređivati ili koristiti zemljište koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Članak 68.

Ovim Planom utvrđene su mjere koje se na području obuhvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša:

- provedba mjera zaštite zraka,

- provedba mjera zaštite tla,

- provedba mjera zaštite voda,

- provedba mjera zaštite od buke,

- provedba mjera zaštite od požara i eksplozije.

ZAŠTITA ZRAKA

Članak 69.

Zaštita zraka provodi se sukladno posebnim propisima uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje propisanih vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečišćujućih tvari u količinama i koncentracijama koje su više od vrijednosti propisanih posebnim propisima.

Negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti mora se spriječiti izborom i načinom rada gospodarskih pogona. Odabirom tehnologija i kontrolom gospodarskih aktivnosti treba zadovoljiti propisane tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike te prema posebnim propisima.

Zahvatom u prostoru ne smije se izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije koje su određene posebnim propisima.

ZAŠTITA TLA

Članak 70.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti parcela, a posebno zaštitnih površina, sačuvat

će se dio tla neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (izgradnjom mreže odvodnje otpadnih voda, izgradnjom sustava odvodnje i predtretmana sukladno tehnološkom procesu, kontrolom cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s posebnim propisima).

ZAŠTITA VODA

Članak 71.

Zaštita voda provodi se sukladno posebnim propisima.

Zagađenje podzemnih voda i tla spriječit će se izgradnjom nepropusne kanalizacijske mreže.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog komunalnog poduzeća.

Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije ispuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do propisanog stupnja.

Odvodnja i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s planiranih prometnica i ulične mreže mora biti riješena izvedbenim projektom sukladno važećim pozitivnim propisima.

U slučaju da se predvidi kotlovnica na plin, za grijanje prostora i pripremu tople vode, potrebno je predvidjeti način njezinog održavanja, obzirom da prilikom održavanja nekih vrsta kotlova nastaju otpadne opasne tvari i otpadne vode.

U transformatorskim stanicama potrebno je predvidjeti tipske transformatore sa vodonepropusnom AB tankvanom za prijem eventualnog curenja trafo-ulja.

ZAŠTITA OD BUKE

Članak 72.

Na području obuhvata Plana potrebno je provesti mjere zaštite od buke.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i lociranjem objekata i postrojenja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

Treba predvidjeti sve mjere da zgrade prema van ne šire buku veću od dopuštene.

ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE

Članak 73.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Članak 74.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom).

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

- TVRB N106 za projektiranje garaža tlocrtne površine veće od 100 m².

- TVRB N138 i TVRB N139 kod projektiranja specijaliziranih trgovačkih prostora - trgovina.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postava nadzemnih hidranata.

Članak 75.

Sve sekundarne prometnice koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove prometnice treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 76.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o područjima gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Članak 77.

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (»Službene novine« PGŽ broj 19/95 i 12/98), a izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91).

U pojasu udaljenosti do 100 m od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku (navedene u Prostornom planu uređenja Grada Bakra) grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 m udaljenosti grade se skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

Članak 78.

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim područjima, što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u području obvezne izgradnje skloništa, te u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Bakra je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

Za sklanjanje se mogu koristiti i pogodne postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj svrsi.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja. Skloništa građena isključivo za sklanjanje (jednonamjenska) mogu primiti određene mirnodopske sadržaje koji ne zahtijevaju neke posebne standarde, s tim da se u slučaju potrebe mogu brzo isprazniti.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s posebnim propisima i normama koji propisuju uvjete izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja.

Prilikom izgradnje skloništa potrebno je:

. skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže

. osigurati potreban opseg zaštite (50 kPa)

. osigurati rezervne izlaze iz skloništa.

Zaštita od potresa

Članak 79.

Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu posebnih propisa za protupotresno projektiranje građevina.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određena je obveza novog seizmotektonskog zoniranja cijelog područja Županije. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima a konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti sa posebnim propisima za VIII. seizmičku zonu.

S obzirom na mogućnost zakrčenosti urušavanja građevina ovim UPU-om definirane su građevine kritične infrastrukture ugrožene potresom a u skladu s tim i glavni prometni pravci evakuacije.

Neizgrađene površine na pojedinim platoima mogu služiti kao prostori za evakuaciju ljudi. U grafičkom dijelu plana označene su načelne lokacije za prostore za evakuaciju ljudi uz planirane glavne pravce evakuacije. Na neizgrađenoj površini na glavnom ulazu u zonu gospodarske namjene planirano je postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).

U grafičkom dijelu plana označena su i područja za privremene deponije materijala koji je nastao kao posljedica rušenja.

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva

Članak 80.

Na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva temeljem posebnih propisa. U grafičkom dijelu plana ucrtana je načelna lokacija planirane sirene za uzbunjivanje stanovništva. Njena točna lokacija biti će utvrđena detaljnijom razradom sustava uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva, a ukoliko se dokaže da sirene na drugim lokacijama (izvan obuhvata UPU-a) osiguravaju funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a ne treba smještavati dodatne sirene.

U svim građevinama u kojima se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (trgovački centri, veća proizvodna postrojenja) treba izvesti vlastiti sustav uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 81.

Provedba Plana primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje i grafičkim prilozima Plana.

Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i grafički dijelovi Plana te obvezni prilozi Plana; Odredbe Prostornog plana uređenja Grada Bakra, Odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji te drugi zakonski propisi.

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 82.

Na području obuhvata Plana ne propisuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Urbanistički plan uređenja »UPU 3« (dio zone Kukuljanovo I2) izrađen je u 5 (pet) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Bakra i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.

Izvornici Urbanističkog plana uređenja »UPU 3« (dio zone Kukuljanovo I2) čuvaju se u:

1. Gradu Bakru (arhiva),

2. Upravnom odjelu za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Grada Bakra,

3. Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

4. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji,

5. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske.

Uvid u Plan može se obaviti u Upravnom odjelu za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Grada Bakra i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji.

Članak 84.

Ova Odluka stupa na snagu 15 dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/08

Ur. broj: 2170-02-01-10-9

Bakar, 7. listopada 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA BAKRA

Predsjednik
Milan Rončević, v. r.