SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XII. - broj 19. Petak, 28. svibnja 2004.
GRAD KASTAV
14

23.

Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/ 02), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Kastva za razdoblje ožujak 2003. - ožujak 2005. godine (»Službene novine« Primorsko - goranske županije broj 10/03 i 26/03), te članka 15. Statuta Grada Kastva (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01) Gradsko vijeće Grada Kastva, na 5. sjednici održanoj dana 27. svibnja 2004. godine donosi

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja poslovnog
kompleksa »Domeni«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja poslovnog kompleksa »Domeni« (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »Detaljni plan uređenja poslovnog kompleksa Domeni«, koji sadrži tekstualne i kartografske dijelove kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO:

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti gradnje i način korištenja i uređenja

2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

2.6. Zaštita od požara

2.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i građevine

2.1. Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevine

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevine

2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice

3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ulice

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)

3.1.3. Javne pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti i način gradnje

6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7. Mjere provedbe plana

8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. Posebne odredbe

1. Zaštita od požara

2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

1. Detaljna namjena površina 1:1000

2.1. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža 1:1000

2.2. Vodnogospodarski sustav 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000

4. Uvjeti gradnje 1:1000

Članak 3.

(1) Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od 1. do 4.

(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 0,31 ha.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

(1) Namjena površina je poslovna djelatnost s pratećim sadržajima.

(2) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. Detaljna namjena površina.

(3) Djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju okoliš su zabranjene.

(4) Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuje nedopuštenu buku, vibracije i sl., ne zagađuje tlo i zrak, ne proizvodi mirise i da svojim djelovanjem ne narušava uvjete života i rada iznad dozvoljenih limita.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

(1) Na kartografskom prikazu br. 3. grafičkog dijela Plana dan je prikaz uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, a na kartografskom prikazu br. 4. uvjeti gradnje građevne čestice i građevina.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 6.

(1) Veličina i oblik građevne čestice prikazan je na kartografskim prikazima Plana.

(2) Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces (građevine - jedna ili više njih, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i dr.).

(3) Iznimno, u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana moguće je usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju u katastru zemljišta.

2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 7.

(1) Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i ostalih dijelova građevine, koje prema Planu ulaze u obračun površine izgrađenosti, ne smije prelaziti najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 0,30.

(2) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu se obračunavaju tlocrtni gabariti građevine i svih natkrivenih prostora.

(3) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu se ne obračunavaju konstrukcije za tende, pergole, potpuno ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (jame, spremišta, spremnici raznih namjena i sl.), podrumski prostori kada je ispunjen uvjet odnosa nivelacione kote i najniže točke postojećeg terena.

(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 8.

(1) Brojčani prostorni pokazatelji veličine građevne čestice i građevina, izgrađenost i iskorištenost zemljišta prikazani su u tablici;

* Napomena: izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna bruto izgrađena površina može se uvećati za ostale građevine koje prema članku 7. točka 3. Plana ne ulaze u obračun.

Članak 9.

(1) Visina građevine određuje se od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta mjereno uz rub građevine do donjeg ruba konstrukcije krovnog vijenca ili donjeg ruba konstrukcije ravnog krova.

(2) Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne vertikale, funkcionalno-dekorativni elementi pročelja nužni radi prepoznatljivosti građevine, vijenci iznad prozora i vrata krovne terase.

(3) Najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta prikazana je na kartografskom prikazu br. 3.

Članak 10.

(1) Najniža visina građevina planiranih na građevnoj čestici se ne utvrđuje.

(2) Najviša visina građevine K1-1 je 6,0 m.

(3) Najviša visina građevine K1-2 je 9,0 m.

(4) Najviša visina građevine K1-3 je 6,0 m.

(5) Najviša visina građevine K1-4 je 6,0 m.

Članak 11.

(1) Nivelacijska kota građevine može biti max. 0,5m iznad najniže kote postojećeg zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu.

(2) Moguće odstupanje od utvrđene nivelacijske kote je +/-20%. pri čemu se isto ne može primijeniti kod definiranja ukupnog broja etaža.

(3) Iznad razine nivelacijske kote može se graditi planirani broj nadzemnih etaža.

Članak 12.

(1) Za sve građevine planirane na građevnoj čestici, kao najmanji broj etaža, utvrđuje se 1 etaža.

(2) Za građevinu K1-1, kao najveći broj etaža utvrđuje se 1 etaža.

(3) Iznimno, u sklopu građevine K1-1, unutar definiranog najvećeg broja etaža, mogu se djelomično interpolirati prateći sadržaji (garderobe, sanitarije, uredi i sl.), te formirati dvije etaže.

(4) Za građevinu K1-2, kao najveći broj etaža utvrđuje se 3 etaže.

(5) Za građevinu K1-3, kao najveći broj etaža utvrđuje se 2 etaže.

(6) Za građevinu K1-4, kao najveći broj etaža utvrđuje se 1 etaža.

Članak 13.

(1) Podrumski prostor se ne računa kao etaža ukoliko gornja ploha stropne konstrukcije ne prelazi visinu nivelacijske kote.

2.3. Namjena građevina

Članak 14.

(1) Osnovna namjena prostora određuje se kako slijedi:

GRAĐEVNA ČESTICA br. 1. - GOSPODARSKA NAMJENA - poslovna - pretežito uslužna: određuje se kao osnovna namjena za planiranu građevnu česticu (radni, proizvodni i skladišni prostori; obrtnički, zanatski, uslužni, servisni, trgovački i sl. prostori).

Uz poslovnu namjenu kao osnovnu namjenu u osnovnoj građevini može se planiraiti stambeni sadržaj, na način da površina stambenog prostora mora biti manja od površine poslovnog prostora.

U sklopu osnovne građevine mogu se planirati prateći i pomoćni prostori u funkciji osnovne namjene.

Na građevnoj čestici se u sklopu gradivog dijela ostalih građevina mogu planirati prateći i pomoćni sadržaji u funkciji osnovne namjene koji se komplementarno nadopunjavaju (skladište, garaža, pomoćna i sl. građevina).

Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parkovnih, pješačkih, pješačko-kolnih, kolnih, parkirališnih i manipulativnih površina, postavi urbane opreme, te sl. radovima na uređenju zemljišta.

Na cijeloj površini građevne čestice dozvoljava se podzemna izvedba objekata i uređaja komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.

JAVNA PJEŠAČKA POVRŠINA: Površina se namjenjuje uređenju javne pješačke površine - nogostupa uz prilaznu prometnicu, u sklopu koje se može urediti parterno zelenilo, izvoditi potporni zidovi, usjeci, pokosi i drugi radovi na uređenju zemljišta, te objekti i uređaji komunalne infrastrukture u pravilu kao podzemni.

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 15.

(1) Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici se dozvoljava smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je definirana građevnim pravcem i min. udaljenostima građevine od rubova građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova.

(2) Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini prizemlja, a određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja osnovne građevine od krajnjih točaka građevne čestice prilazne ceste.

(3) Građevina K1-1 je udaljena min. 14,0 m od istočnog ruba građevne čestice.

(4) Građevina K1-2, je udaljena min. 6,0 m od istočnog ruba građevne čestice.

(5) Građevina K1-3, je udaljena min. 6,0 m od južnog ruba građevne čestice.

(6) Građevina K1-4, je udaljena min. 14,0 m od istočnog ruba građevne čestice.

IZGRAĐENOST I ISKORIŠTENOST ZEMLJIŠTA

GR.
ČE.

UKUP. POVR. ZEMLJ. POD GRAĐ. ČEST.

IZGRAĐ.
POVR.
ZEMLJ. POD GRAĐ. m2

UKUPNA (bruto)
IZGRAĐ.
POVR. m2

KOEFIC.
IZGRAĐ.
k ig

GUSTOĆA
IZGRAĐENOSTI
G ig

KOEFIC.
ISKORIŠT.
k is

KOEFICIJENT
ISKORIŠTENOSTI
K is

1

2

3

4

5 (3/2)

6 (S 5/br.građ.č.u1)

7 (4/2)

8 (S 7/br.građ.č.u1)

1

2.890

862

1.504

0,30

0,30

0,52

0,52

 (7) Građevni pravac i min. udaljenosti građevine od rubova građevne čestice prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.

Članak 16.

(1) Poslovna građevina mora biti udaljena najmanje 1/2 svoje visine od granica građevne čestice sa svih strana (ali ne manje od 4,0 m), te najmanje 6,0m od javne prometne površine i od susjednih građevina.

(2) Min. udaljenost najistaknutijeg dijela septičke taložnice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m.

(3) Unutar gradivog dijela građevne čestice može se izgraditi jedna ili sklop građevina.

Članak 17.

(1) Ispred građevnog pravca dozvoljava se gradnja, odnosno postava objekata i uređaja koji se, prema Planu, ne obračunavaju u površinu izgrađenosti građevne čestice i bruto izgrađenu površinu.

(2) Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred građevnog pravca, dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za tende i pergole, elemenata za označavanje djelatnosti - reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane opreme, pod uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet.

(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih zidova, potpuno ukopanih ispod razine terena i zemljom pokrivenih pomoćnih građevina (jame, spremišta, razni spremnici i sl.) i instalacija komunalne infrastrukture koji su potpuno ukopani ili izgrađeni u razini terena.

2.5. Oblikovanje građevine

Članak 18.

(1) Elementi oblikovanja građevine trebaju sadržavati osobitosti arhitekture sukladne planiranoj namjeni, pri čemu treba težiti usklađenju s okolnim građevinama i naseljem kao cjelinom.

(2) Ukoliko se gradi sklop građevina pri oblikovanju treba uskladiti kompozicije i raščlambe pročelja u veličini, oblicima i teksturama, materijale treba nastojati povezati (uvođenjem jednog dominantnog uz ostale heterogene), boje pročelja uskladiti i sl., ovisno o arhitektonskoj koncepciji sklopa.

(3) Građevine građene kao dio sklopa mogu se međusobno povezati trijemovima, nathodnicima, natkrivenim komunikacijama i sl.

(4) Kvalitetu oblikovanja cijelog prostora treba postići i oblikovanjem neizgrađenih dijelova građevne čestice, koje treba projektirati zajedno s građevinom kao dio jedinstvene oblikovne cjeline.

Članak 19.

(1) Krov građevine može biti ravan ili kos.

(2) Geometrija krova nije uvjetovana, a nagib i broj krovnih ploha, te vrsta krovnog pokrova odredit će se usvojenom tehnologijom gradnje građevine.

(3) Gradnja krovnih terasa moguća je do max. 200ovršine krova.

Članak 20.

(1) Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčeve energije, pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine.

(2) Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju, ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski usklađene s osnovnim oblikovanjem građevine.

2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice

Članak 21.

(1) Neizgrađeni dio građevne čestice ili njen dio koji je izgrađen samo pod razinom terena uređuje se kao kolna, manipulativna, parkirališna, pješačka i parkovno uređena površina.

(2) Korištenje i uređenje građevne čestice se ne uvjetuje u segmentu razgraničenja parkovno uređenih, kolno-manipulativnih i pješačkih površina, već se određuje u vidu smjernica koje se mogu interpretirati na adekvatan varijantni način.

(3) Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. grafičkog dijela Plana dan je prikaz uvjeta uređenja i korištenja građevne čestice.

Članak 22.

(1) Pod uređenjem građevne čestice smatra se sljedeće; postavljanje konstrukcije za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog stubišta u nivou terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze, hortikulturno uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.

(2) Kota parkovno uređenog dijela građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca mora biti min. 5,0 m iznad najniže kote konačno uređenog zemljišta uz građevinu.

(3) Na dijelovima građevne čestice, ispod kojih su podzemno izgrađeni dijelovi građevine, dozvoljava se izgradnja svjetlika.

Članak 23.

(1) Dio građevne čestice predviđen za kretanje i parkiranje vozila potrebno je asfaltirati, a preporuča se popločenje betonskim ili sl. kockama.

(2) Parkiralište na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta.

(3) Pješačke površina treba odvojiti od kolnih površina drukčijom obradom i izborom materijala, što će omogućiti njihovu izvedbu u istom nivou, kako se ne bi stvarale fizičke barijere za vozila.

(4) Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.; kamene ploče, kulir ploče, granitne kocke, betonski elementi i sl.

Članak 24.

(1) Obveza investitora je uređenje i opremanje parkovnih površina u sklopu građevne čestice.

(2) Min. 20eizgrađenog dijela površine građevne čestice treba urediti kao parkovnu površinu, uglavnom kao travnjak i parterno raslinje, uz sadnju pojedinačnih stablašica.

(3) Za hortikulturno uređenje treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste pogodne za lokalnu klimu i tlo.

(4) Zbog uvjeta korištenja građevne čestice, uvjetuje se uređenje zaštitnog parkovnog pojasa min. širine 2.0 m, u kombinaciji niskog (grmlje) i visokog raslinja (stablašice) duž zajedničke granice, sa susjednim građevnim česticama stambene izgradnje.

(5) Parkovno uređene površine treba opremiti elementima urbane opreme (košarice za otpatke, rasvjeta i sl.), koje treba unificirati, a primijenjeni elementi urbane opreme moraju biti povezani i oblikovno i sadržajno.

Članak 25.

(1) Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba zaštitne ograde i potpornih zidova.

(2) Zaštitna ograda je u pravilu transparentna, metalna ili žičana, visine koja osigurava zaštitu i čuvanje.

(3) Dijelovi građevne čestice koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkiralište za posjetitelje, pješački prilazi i drugi sl. dijelovi građevne čestice).

(4) Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton.

(5) Uz vidljive dijelove ograde prema javnim prostorima treba predvidjeti sadnju živice, a uz potporne i obložne zidove sadnju biljaka penjačica.

Članak 26.

(1) Najveća dopuštena visina punog dijela ulične ograde građevne čestice iznosi od 0.6 m do 0.9 m, odnosno sveukupno max. 2,0 kod kombinirane ograde.

(2) Iznimno, visina ograde može biti i viša, kada je to potrebno zbog zaštite ili načina korištenja građevine.

(3) Visina potpornih i obložnih zidova, u pravilu, ne smije prelaziti 2,5 m.

(4) Iznimno, potporne i obložne zidove visine veće od 2,5 m potrebno je izvoditi terasasto, odnosno u više ravnina, a horizontalne platoe između njih, min. širine od 60 cm, kao i prostor uz njihovu najnižu i najvišu točku, treba nasuti zemljom za sadnju parkovnog raslinja koje se penje ili spušta po plohi zida.

(5) Pri gradnji ogradnih i potpornih zidova posebnu pažnju treba obratiti da se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.

Članak 27.

(1) Površina građevne čestice se oprema funkcionalnom opremom prema programu korisnika, pri čemu se očekuje sistematizirana postava i unificirano oblikovanje urbane opreme.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ulice

Članak 28.

(1) Građevna čestica je kolno i pješački spojena na postojeću javnu prometnicu, koja nije obuhvaćena Planom, a namjeravanim se zahvatom u prostoru ne dira.

(2) Predloženo rješenje internih prometnih površina predstavlja prostornu provjeru, pa se može mijenjati ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(3) Mjesto kolnog priključka na prometnu mrežu prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.

Članak 29.

(1) Postojeći kolni spoj na javnu cestu, dionica Matulji - Kastav, zadržava se za interventne potrebe.

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)

Članak 30.

(1) U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.

Članak 31.

(1) U cilju zadovoljenja zadanih standarda u sklopu građevne čestice potrebno je osigurati;

- za poslovni/ uredski / trgovački /uslužni prostor 1 pm/ 40m2 korisne površine i 1 pm /0.3 zaposlena djelatnika,

- za skladišni prostor min. 1 pm /80m2 korisne površine,

- za stambeni prostor min. 2 pm na 1 stan.

- za ugostiteljski sadržaj: 1 pm /3 do 8 sjedala.

(2) Odstupanje od zadanih normativa može iznositi najviše 10%.

3.1.3. Javne pješačke površine

Članak 32.

(1) U granicama obuhvata Plana od javnih pješačkih površina planiran je nogostup uz prilaznu prometnicu.

(2) Dijelove građevne čestice namijenjene javnom korištenju treba graditi i uređivati prema odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, te Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti.

(3) Planom obuhvaćeni prostor je moguće pješački priključiti i na javnu cestu, dionica Matulji - Kastav.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 33.

(1) Građevnu česticu treba priključiti na javnu TK mrežu koja se nalazi u sklopu pristupne ceste.

(2) Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu definirano je načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati.

(3) Mjesto priključenja na javnu TK mrežu prikazano je na kartografskom prikazu br. 2.1. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža.

Članak 34.

(1) Priključak na javnu TK mrežu vrši se prema sljedećim uvjetima ovlaštenog distributera (HT TKC Rijeka).

- tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (dimenzioniranje TK kabela, razmještaj pojedinih kabelskih izvoda i sl.) izraditi će nadležni ovlašteni distributer i nije predmet izrade ovog Plana.

- TK kabele, od postojeće javne TK mreže do mjesta koncentracije u građevini, treba voditi podzemno,

- za priključenje građevne čestice potrebno je položiti min. dvije cijevi 1 40 (50) mm, i to od mjesta spoja na DTK (priključni zdenac) do mjesta koncentracije TK instalacija u građevini,

- investitor treba izgraditi DTK za pretplatničke TK vodove i vod kabelske televizije, a u svoju građevinu treba ugraditi telekomunikacijsku instalaciju, koja uključuje i vodove za antenski sustav i kabelsku televiziju,

- koncentraciju kabela treba izvesti u kabelskom razdjelniku odgovarajućeg kapaciteta, postavljenog u građevini na pristupačnom mjestu (izvodni ormarić) i spojenog na centralni uzemljivač građevine,

- prilikom projektiranja i izgradnje predvidjeti uporabu materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu

- pravac priključenja građevine na javnu TK mrežu se, u pravilu, može poklapati s pravcem priključenja drugih komunalnih priključaka, pri čemu se može koristiti zajednički rov uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 35.

(1) Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove je definirano načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati.

(2) Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav.

(3) Priključak građevne čestice vrši se prema uvjetima nadležnog komunalnog društva navedenim u članku 37. i 38. ove Odluke.

Članak 36.

(1) Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba voditi podzemno, sukladno posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva i trgovačkog društva s javnim ovlastima.

(2) Pravac priključenja raznih komunalnih priključaka se može poklapati, pri čemu se, uz poštivanje min. tehničkih uvjeta u odnosu na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija, može koristiti zajednički rov.

(3) Projektanti komunalne infrastrukture su pri izradi tehničke dokumentacije obvezni kontaktirati stručne službe nadležnih komunalnih poduzeća.

Članak 37.

(1) Priključak građevne čestice na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema sljedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. PRJ Vodovod, Rijeka:

- građevnu česticu priključiti na mrežu javnog vodovoda 1 125 mm Ductile, položenu u trupu pristupne ceste,

- priključno mjerno mjesto mora biti na javnoj površini,

- za poslovni prostor treba predvidjeti odvojeno priključno mjerno mjesto,

- protupožarna instalacija treba imati odvojeno mjerno mjesto,

- priključak izvesti prema rješenju i tehničkim uvjetima za izvedbu priključka izrađenom od nadležnog komunalnog društva,

- zbog povećanog tlaka u javnoj vodovodnoj mreži preporuča se ugradnja regulatora tlaka, na dijelu instalacije između vodomjernog okna i građevine,

- vodoopskrbu građevine projektirati prema čl. 36. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Članak 38.

(1) Priključak građevne čestice na mrežu javne odvodnje izvesti prema sljedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. PRJ Kanalizacija, Rijeka:

- sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevne čestice treba odvesti u mrežu javne odvodnje, kad ista bude u funkciji,

- priključak izvesti prema rješenju i tehničkim uvjetima izrađenim od nadležnog komunalnog društva,

- do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarne otpadne vode treba privremeno upuštati u trodjelnu nepropusnu septičku taložnicu s upojnim bunarom, nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja,

- do izvedbe mreže javne odvodnje tehnološke otpadne vode nastale pranjem zidova, podova, alata i dijelova strojeva u radnom prostoru zatvorenog dijela radionice treba privremeno upuštati u trodjelnu nepropusnu septičku taložnicu s upojnim bunarom, nakon predtretmana u odjeljivaču ulja i masti,

- izdvojene naftne derivate i otpadna ulja treba sakupljati u zatvorenim bačvama ili kontejnerima.

- oborinske vode s vanjskih radnih i manipulativnih površina i parkirališta, kao i onečišćene otpadne vode treba sakupiti i prije upuštanja u tlo, pročistiti u odjeljivaču ulja, masti i naftnih derivata,

- oborinske vode s krovova građevina i neizgrađenih površina građevne čestice se, kao relativno čiste, mogu upustiti u tlo.

Članak 39.

(1) Elektroopskrbu će se izvesti prema sljedećim uvjetima nadležne distribucije (Hrvatska Elektroprivreda d.d., DP Elektroprimorje Rijeka, Pogon Opatija);

- građevnu česticu treba podzemnim kabelom spojiti na javnu NN mrežu u pristupnoj Ulici Frana Supila,

- mjerne uređaje za mjerenje potrošnje električne energije treba instalirati prema tehničkim uvjetima za obračunsko mjesto,

- prije izrade projekta elektroinstalacija, investitor je dužan, od nadležne distribucije, zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju, odrediti smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona,

- zaštitu od dodirnog napona izvesti »nulovanjem« uz obveznu ugradnju temeljnog uzemljivača i izjednačavanje potencijala prema važećim tehničkim propisima i standardima,

(2) Eventualno premještanje dijela postojeće NN mreže i stupno mjesto, kao posljedica planiranog širenja pristupne prometnice, izvesti će se tijekom izvođenja radova u dogovoru s nadležnom distribucijom.

(3) Elektroopskrbna mreža i mjesto priključenja prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža.

Članak 40.

(1) Rasvjetu vanjskih prostora građevne čestice treba riješiti u sklopu projekta uređenja okoliša, kojim će se definirati tip stupova rasvjete, armature, sijalice, napajanje i upravljanje.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 41.

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu planirane javne parkovno uređene površine.

5. Uvjeti i način gradnje

Članak 42.

(1) Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. Plana dan je prikaz uvjeta gradnje građevne čestice i građevina.

(2) Gradnja se, glede izbora materijala i tehnologije gradnje ne uvjetuje.

(3) Gradnja je moguća u etapama, što ovisi o nivou uređenosti građevinskog zemljišta, kao i planu izgradnje sačinjenog od investitora.

(4) Bez obzira na veličinu i sadržaj pojedine etape nužno je osigurati sljedeće osnovne uvjete:

- svaka etapa mora formirati zaokruženu funkcionalnu cjelinu u pogledu cjelovitosti buduće građevine,

- izgradnja pojedine etape ne smije kontinuirano remetiti zatečene uvjete stanovanja i rada u odnosu na postojeću obodnu izgradnju,

- u prvoj etapi potrebno je ostvariti cjelovite radove gradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnih vodova (podzemnih ili nadzemnih), zemljanih radova širokog iskopa i sl.,

(5) Etape gradnje i etape uređenja prostora trebaju biti međusobno usklađene

(6) Gradnja objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture treba pratiti dinamiku izgradnje građevina.

Članak 43.

(1) Gradnja i uređenje dijelova građevne čestice namijenjenih javnom korištenju treba vršiti prema Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, te Pravilniku o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti.

6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 44.

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.

(2) Osnovni elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su na planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako bi se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.

7. Mjere provedbe plana

Članak 45.

(1) Za provedbu Plana služi poglavlje »II. Odredbe za provođenje« i kartografski prikazi br. 1., 3. i 4., a za tumačenje služe preostali dijelovi Plana i Izrađivač.

(2) Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.

(3) Zbog uvjeta korištenja građevne čestice, uvjetuje se parkovno uređenje pojasa zaštitnog zelenila min širine cca 2,0 m, duž granice prema susjednim građevnim česticama stambene namjene, te dijela uz glavni ulaz. Pojas zaštitnog zelenila treba formirati u kombinaciji niskog (grmlje) i visokog raslinja (stablašice).

8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 46.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se odnose na tu tematiku.

Članak 47.

(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade.

(2) Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke za vanjske prostore po danu iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.

Članak 48.

(1) Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog ispuštanja u zrak.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kakvoće.

(3) Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak od stacionarnih izvora.

Članak 49.

(1) Tehnološke i oborinske otpadne vode s parkirališnih i manipulativnih površina, prije ispuštanja u tlo, treba tretirati u separatoru ulja i masti.

(2) Dozvoljava se uporaba naftnih derivata kao energenta za centralno grijanje, pri čemu spremnik goriva mora biti čelični, dvostijenski ili jednostijenski u vodonepropusnoj betonskoj tankvani.

(3) Naftne derivate i otpadna ulja izdvojene u odjeljivaču treba sakupljati u zatvorenim bačvama ili spremnicima (kontejnerima).

(4) Za istrošena ulja i masnoće, boje, lakove i otapala treba predvidjeti zaseban, odgovarajući prostor, zaštićen od atmosferilija i s nepropusnom podlogom.

(5) Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti i druge odgovarajuće mjere da gradnjom ne dođe do šteta i nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske interese.

(6) U skladu sa Zakonom o vodama na tehničku dokumentaciju potrebno je ishoditi vodopravnu suglasnost.

Članak 50.

(1) Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i svih podzakonskih propisa, a posebno odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilnika o vrstama otpada.

(2) Otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na za to određenom sabirnom mjestu s kojeg se otprema na deponij.

(3) Na sabirnom mjestu potrebno je osigurati prostor za spremnik otpada, u pravilu ograđen i visokim raslinjem odijeljen od pješačkih površina, sukladno uvjetima nadležnog komunalnog društva.

9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 51.

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni niti građevina predviđenih za uklanjanje.

III. POSEBNE ODREDBE

1. Zaštita od požara

Članak 52.

(1) Planirane odredbe za zaštitu ljudi i materijalnih dobara su:

- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe,

- za interventne potrebe građevnu česticu je preko pomoćnog kolnog ulaza, sa sjeverne strane, moguće priključiti i na javnu cestu Matulji - Kastav,

- osnovnu protupožarnu zaštitu ostvariti preko vanjske hidrantske mreže u sklopu pristupne ceste,

- radi brzog i efikasnog gašenja požara i evakuacije osoba iz građevine, moraju se primijeniti mjere za nužno odvođenje topline i dima, sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru,

- u svrhu sprječavanja širenja požara, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,

- za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštovati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, te propisima donesenim na temelju tog Zakona,

- ukopani spremnik tekućeg goriva postaviti na udaljenosti min. 6,0 m od građevine

- na građevini treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu sukladno Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima.

Članak 53.

(1) Prilikom projektiranja, izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti od požara, te za svaku primjenjenu mjeru navesti odredbu primjenjenog propisa ili norme.

(2) Prilikom projektiranja, u glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi siguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

(3) Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara, na glavni projekt odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost Policijske uprave Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

Članak 54.

(1) U slučaju nedostatka hrvatskih propisa i normi koristiti strane propise i norme, kao i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara, s posebnim osvrtom na sljedeće austrijske smjernice (za prodajna mjesta - TRVB 138/00, za sprinkler instalacije - TRBV 127/99, za zaštitu od požara u pogonu organizacija - TRVB 139/94 i za zaštitu od požara u garažama srednje veličine i u velikim garažama - TRVB 106/90).

2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 55.

(1) Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunati prema pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena,

(2) Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.

(3) Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao dvonamjensko sklonište.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

(1) Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.

(2) Plan s Odlukom se čuva u Pismohrani Grada Kastva i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko.pravne poslove u Rijeci, koji je nadležan za njegovo provođenje.

Članak 57.

(1) Tekstualni i kartografski dijelovi Plana iz članka 2. ove Odluke, čine njen sastavni dio, ali nisu predmet objave.

Članak 58.

(1) Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

Klasa: 021-05/04-01/5

Ur. broj: 2170-05-01-1-04-3

Kastav, 27. svibnja 2004.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Grada Kastva
Ivo Mladenić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr