33.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07. i 38/09.) i članka 35. Statuta
Općine Ravna Gora (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/09)
Općinsko vijeće Općine Ravna Gora na sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine,
donjelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja
ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1) (u daljnjem tekstu: Plan) koji
je izradilo poduzeće ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz
Zagreba.
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh«
(VN1), koji se sastoji od:
I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije
i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe Plana
II. Grafički prilozi
1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA MJ.1: 2000
2.1. PROMET MJ.1: 2000
2.2. TELEKOMUNIKACIJE I
ENERGETSKI SUSTAV MJ.1: 2000
2.3. VODOOPSKRBA MJ.1: 2000
2.4 ODVODNJA MJ.1: 2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA MJ.1: 2000
4.1. OBLICI KORIŠTENJA MJ.1: 2000
4.2. NAČIN GRADNJE MJ.1: 2000
Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je
dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Ravna Gora i
potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Ravna Gora, te je uvid u isti
moguć u prostorijama Općine Ravna Gora.
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja
ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1) izrađen je prema Odluci o izradi
istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/ 09) te u skladu s
Prostornim planom Općine Ravna Gora (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 15/ 08).
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:
- zaštita vrijednih područja i krajolika,
- temeljna obilježja Općine Ravna Gora i
ciljevi razvoja Općine Ravna Gora (unutar zone obuhvata Plana)
- poštivanje principa održivog korištenja i
kriterija zaštite okoliša,
- poticanje razvoja prostorne cjeline unutar
obuhvata Plana
- racionalno korištenje infrastrukturnih
sustava
- osiguranje prostora i lokacija za
infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog
razvoja.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Plana, kartografski
prikaz broj »1. Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2 000 i to:
1.Gospodarska namjena - ugostiteljsko
turistička
- vikend naselje VN
2. Gospodarska namjena - ugostiteljsko
turistička T
3. Zaštitne zelene površine Z
4. Površine infrastrukturnih sustava IS
2.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak
5.
Planom je dozvoljena izgradnja i smještaj
građevina za povremeni boravak unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene
- vikend naselje (VN). Na površini ugostiteljsko- turističke namjene (T)
dozvoljava se izgradnja hotela, apart hotela, turističkih apartmana te pratećih
sadržaja.
Na jednoj građevnoj čestici se može graditi
jedna ili više glavnih građevina.
Pored glavnih građevina na istoj čestici
moguće je graditi i pomoćne građevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni
uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgrađenosti (Kig), iskoristivost (Kis)
građevne čestice.
Članak
6.
Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene - vikend naselje (VN) dozvoljava se izgradnja i smještaj građevina za
stalni i povremeni boravak.
Planom se dozvoljava izgradnja
slobodnostojećih i dvojnih građevina.
Slobodnostojeće građevine
Minimalna površina građevne čestice iznosi
500 m2, a širina građevne
čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, ne može biti manja od 12 m.
Minimalni tlocrt nove građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.
Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine
je 200 m2.
Maksimalna bruto razvijena površina građevine
ne smije prelaziti 300 m2.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,8.
Dvojne građevine
Minimalna površina građevne čestice iznosi
400 m2, a širina građevne
čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, ne može biti manja od 10 m.
Minimalni tlocrt nove građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.
Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine
je 200 m2.
Maksimalna bruto razvijena površina građevine
ne smije prelaziti 300 m2.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,8.
Građevine iz ovog stavka mogu imati najvišu
katnost od Po+S+P+1+Pt odnosno 3 nadzemne etaže, a maximalna visina može
iznositi 7,0 m.
Članak
7.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T) dozvoljava se izgradnja hotela, apart hotela, pansiona i turističkih
apartmana te pratećih sadržaja (ugostiteljski, trgovački, uslužni i slični
sadržaji).
Sadržajima kao što su pansion, hotel, ugostiteljski
sadržaji i sl, koji svaki za sebe predstavljaju tehnološku cjelinu, izdavati će
se akti o građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice.
Kapacitet zone ugostiteljsko-turističke
namjene (T) iznosi 80 kreveta.
Minimalna površina građevne čestice iznosi
5000 m2.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,4.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,8.
Građevine iz ovog stavka mogu imati najvišu
katnost od Po+S+P+2+Pt odnosno 4 nadzemne etaže, a maximalna visina može
iznositi 10,20 m.
Zelene površine moraju činiti minimalno 30%
građevne čestice.
Članak
8.
Način gradnje i korištenja građevine na
građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti okolnih prostora i ometati
korištenje susjednih građevina.
Članak
9.
Udaljenost građevina od granice građevne
čestice mora biti najmanje 5,0 metara.
Udaljenost građevine od regulacijske linije
ne može manja od 6 metara. Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima, koje se
nalaze na manjim udaljenostima mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijske linije.
Građevni pravac mora biti približno okomit na
susjednu među.
Članak
10.
Građevinska čestica mora imati priključak na
javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup
čestici i građevini, minimalna širina pristupnog puta je 5,0 m.
Građevnu česticu potrebno je priključiti na
vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).
Oblikovanje građevina
Članak
11.
Građevine oblikovanjem moraju biti usklađena
s načinom izgradnje postojećih građevina u okolnim naseljima.
Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu
dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti
usporedno sa slojnicama, odnosno cestom. Preporuča se pokrov crijepom, ali je
dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata
malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj
arhitekturi okolnih naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i
pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe
boje.
Članak
12.
Građevinska čestica mora biti uređena na
način da ne narušava izgled naselja. Pri uređenju čestice potrebno je voditi
računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti
riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina. Pri uređenju građevne
čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna čestica
može se ograditi ogradom, a preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije
prelaziti 1,5 m. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na
javnu prometnu površinu.
Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od
ruba kolnika, odnosno cestovnog ivičnjaka ovisi o kategoriji ceste i za lokalne
i nerazvrstane ceste iznosi 2,5 m.
Pomoćne građevine
Članak
13.
Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu
građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine
su građevine u funkciji osnovne planirane namjene - povremenog stanovanja
(drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.). Visina ovih pomoćnih građevina
iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.
Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih
građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine osnovne građevine.
Članak
14.
Udaljenost građevine od ruba građevne čestice
ista je kao i za osnovnu građevinu. Iznimno, pomoćne građevine mogu se graditi
i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:
- prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju
otvora,
- nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren
ka susjednim građevinskim česticama,
- udaljenost od izgrađene građevine na
susjednoj čestici ne bude
manja od 4 m, te da na bilo koji način ne
narušava standard stanovanja na susjednim
građevinskim česticama.
3.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
15.
Površine infrastrukturnih sustava su površine
na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine
infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.
Manje infrastrukturne građevine (trafostanice
i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s
tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i
ekološke vrijednosti okruženja.
Članak
16.
Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i
koridori infrastrukturnih sustava i to za:
- prometni sustav;
- telekomunikacije i pošte;
- energetski sustav;
- vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturni sustavi grade se prema
posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.
Planom su određene trase mreže komunalne
infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu,
odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih
objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne
infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno
drugim odgovarajućim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih
vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne
narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.
3.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
17.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
1)Cestovni promet
n ulična mreža
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj kolnog i
pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih
prostora.
Osnovna ulična mreža sastoji se od lokalne
ceste, nerazvrstanih prometnica i kolno - pješačkih površina. Sve ceste treba
privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija, a prioritet imaju prometnice
koje će u kratkom razdoblju doprinijeti oživljavanju ovog dijela naselja.
Članak
18.
Unutar obuhvata Plana utvrđeni su zaštitni
koridori prometnica koje treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane,
Planom obuhvaćene cestovne mreže. Koridori prometnica prikazani su u grafičkim
prikazima. Eventualno proširenje i korekcija koridora prometnica neće se
smatrati izmjenom ovog Plana.
Članak
19.
Promet u mirovanju obvezatno treba riješiti
unutar čestice i to prema slijedećim kriterijima:
*tablica se nalazi
na dnu stranice*
Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za
osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.
Članak
20.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim
osobama.
3.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte
Članak
21.
Za razvoj i izgradnju telekomunikacijske
mreže vodove izgrađivati prvenstveno u koridoru prometnica, sustavom
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim
kabelima. U cilju zaštite i
očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti
objedinjavanju vodova u potrebne koridore.
Telekomunikacijska infrastruktura može se
izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Podzemne telefonske kabele dimenzionirati na
kompletnu DTK mrežu, (korisnički i spojni vod, KTV kabelsku mrežu i sl.).
Unutar obuhvata Plana u sklopu javnih prometnih površina, kao i svih drugih
namjena, moguća je izvedba javnih telefonskih govornica.
Kod izrade projektne dokumentacije za
lokacijsku dozvolu ,odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje, novih ili rekonstrukcije
postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim
rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu
biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.
Članak
22.
U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih
komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta
mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija. U skladu s navedenim planovima na
području obuhvata Plana moguća je izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih
postaja - smještanjem antena isključivo na planirane objekte.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na
temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti
ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira
točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno
izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
3.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak
23.
Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva
vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i
rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise te se u pogledu
širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.
Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture.
Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi
odgovarajući akt za građenje novih objekata komunalne infrastrukture planom
utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima,
imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da
onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže
predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim odgovarajućim
aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama
koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni
uvjeti korištenja površina.
Članak
24.
Planom su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda)
- energetski sustav (elektroenergetska mreža)
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz
ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi
kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se izvoditi i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
3.3.1. Vodoopskrba
Članak
25.
Cijevi za vodoopskrbu su locirane u
prometnici na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na suprotnu stranu prometnice u
odnosu na kanalizaciju otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m
računajući od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim šahtovima u
čvorovima.
Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj
od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi
elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim
normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.
Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta
protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.
Vodoopskrba objekata koji će se graditi u
višim dijelovima zone biti ce moguća tek nakon izgradnje hidrostanice čija će
se lokacija odrediti naknadno zahedno sa svih hidrauličkim parametrima od
strane ovlaštene projektantske kuće.
Članak
26.
Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti
unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža
protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreža sa vodovodnim
priključcima.
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak
27.
Ovim Planom planira se izgradnja sustava za
odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje
razdjelni sustav kanalizacije.
Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog
sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja a ujedno i tehnološka
cjelina u skladu s postojećim zakonom.
Otpadne vode prikupljaju se u sustav
zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i tlačnih fekalnih cjevovoda
usmjeravaju prema uređaju za pročišćavanje Ravna Gora - Šije. Otpadne vode koje
se ispuštaju u javnu kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu
prema važećim propisima, vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća
Komunalac d.o.o. Delnice.
Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih
kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili
pješačkih staza te se upuštaju u najbliži recipijent (upojni bunar).
Oborinske vode s većih parkirnih površina
(preko 10PM) prije ispuštanja u recipijent potrebno je tretirat preko
separatora ulja i masti.
Članak
28.
Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova
obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta priključenja.
Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC
cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).
Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno
je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava.
Članak
29.
Do izgradnje kanalizacijskih sustava,
obavezna je izgradnja septičih jama uz prethodno pribavljene uvjete
vodoprivrednih i sanitarnih tijela - uprave, sukladno Odluci o sanitarnoj
zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Pravilniku o odvodnji
otpadnih voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključenja
na kanalizacijsku mrežu.
U septičke jame mogu se ispuštati samo
sanitarne otpadne vode, a septičke jame moraju biti izgrađene kao trokomorne
taložnice s ispuštanjem vode u upojni bunar, a prema uvjetima koje određuje
nadležni organ.
Oborinske i površinske vode ne smiju se
ispuštati u septičke jame.
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava
vlasnik, odnosno korisnik septičke jame dužan je izgraditi kanalizacijski
priključak radi priključenja na javni odvodni sustav.
3.3.3. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta
Članak
30.
Na čitavom području obuhvata Plana kako je
predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje
10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve postojeće i planirane
trafostanice 10- 20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema
zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.
Lokacije trafostanica treba odabrati tako da
imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri
tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata.
Trafostanice 10 (20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako
da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.
Trafostanice se mogu osim predviđenih,
postavljati i na drugim lokacijama, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom
dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanice se mogu
postavljati i u zelenim zonama.
Članak
31.
Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba
smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri tom treba
voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i
drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim
propisima.
Članak
32.
Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti
u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.
Mjerenje potrošnje električne energije za
pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog
razvodnog ormara.
Članak
33.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Za rasvjetu prometnica unutar ovog Plana
predviđeni su stupovi visine 6 - 9 m a kao izvor svjetlosti predviđena je
žarulja VTNa 1x250V.
Svjetiljke moraju biti djelomično zasjenjenje
refraktorima.
Članak
34.
Zaštita od napona dodira na instalaciji javne
rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji
u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul
vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.
U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati
zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se
polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.
3.3.4. Plinoopskrba
Članak
35.
Plinovodna mreža gradit će se u planiranim
ulicama. Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja srednje tlačnih
polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bar predtlaka.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja
plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8
- 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za pojedinačne priključke 0,6
-1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Članak
36.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Članak
37.
Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi
sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Sl.list« broj 10/90 i
52/90.), koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima
za proizvode i ocjeni sukladnosti.
4.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak
38.
Urbanističkim planom uređenja određene su
neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine (Z) te
zelene površine unutar cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u
obvezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu.
Na površinama ove namjene može se postavljati
dodatna pješačka prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni,
biciklističke staze, parkirališta i sl.
Članak
39.
Planom se predviđa uređenje zelenih površina
u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i
zaštite okoliša.
U zaštitne zelene površine spadaju sve
površine urbanog zelenila kao što su drvoredi, travnjaci, zelenila uz
prometnice kao i zelene površine na građevinskim česticama. Preporuča se sadnja
autohtonog bilja.
Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju
planirati tako da ne ometa vidljivost i preglednost u prometu.
5.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
40.
Prema podacima Ministarstva kulture, Uprava
za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci na području obuhvata
Plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno povijesnih cjelina kao ni
pojedinačnih objekata.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo
kojih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u
vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi
radove je dužna prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni
Konzervatorski odjel.
6.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
41.
Na području obuhvata Plana postupanje s
otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o otpadu.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto. Moguće je odrediti i zajednički prostor za odlaganje otpada
za cijelu zonu.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog
poduzeća nadležnog za tu djelatnost.
Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje
na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o otpadu,
odvozom na određenu deponiju.
7.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak
42.
Na području obuhvata Plana ne predviđa se
razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš su:
Članak
43.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla
- dugoročno kvalitativno i kvantitativno
osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe
površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i
smanjenjem unošenja štetnih tvari
- izgradnju ugostiteljsko-turističkih
objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje
tla.
Članak
44.
Zaštita zraka
U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se
i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:
- osigurati protočnost prometnica
- osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar
zone
- koristiti tzv. čiste energente
- uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo
Članak
45.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
- planiranje i gradnja građevina za odvodnju
otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
- usvojen je razdjelni sustav kanalizacije,
kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;
- ugradnja separatora ulja i masti na
kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;
- usvojen zatvoreni sustav odvodnje
kanalizacije;
- usvojen je odgovarajući kapacitet sustava
odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;
- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja
opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;
- kontrolirano odlaganje otpada
- povećati udio zelenih, vodopropusnih
površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja.
Članak
46.
Zaštita od buke
Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati
važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.
Smanjenje buke postići će se upotrebom
odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru
te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno
prema jačim prometnicama.
Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:
- Sprečavanje nastajanja buke na način da se
planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s
kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;
- Razina buke uvjetovana prometom smanjit će
se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;
Članak
47.
Zaštita od požara
Vatrogasni pristupi su osigurani po svim
planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake
građevne čestice.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznetu metodu.
Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće
zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i
prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Općine Ravna Gora.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica
ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za Vatrograsne pristupe (»Narodne
novine« broj 35/94, 55/94 i 145/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine«
broj 08/06).
Izgradnja građevina treba biti u skladu s zakonskom
regulativom iz oblasti protupožarne zaštite. U svrhu sprječavanja širenja
požara na susjednu građevinu, građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m, ili
manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje brzinu širenja
požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na
vanjskom zidu građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne
građevine; ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima kosi krov (ne
odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov
građevine 0,5 m., ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine
najmanje 1,0 m., ispod
pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini
konzole.
Članak
48.
Zaštita od potresa
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Izgradnja i saniranje građevina treba se
provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.
8.
MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
49.
Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve
aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se
postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora,
te tražena razina zaštite okoliša.
Članak
50.
Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada
projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri
njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru, te
osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.
Nije moguće stavljanje pojedine faze gradnje
u upotrebu, ako nije osiguran pristup s uređene prometne površine, te
priključak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i sustav za odvodnju
oborinskih i otpadnih voda.
Članak
51.
U obuhvatu Plana predviđeni su slijedeći
načini gradnje - oblici korištenja prostora:
- Rekonstrukcija - promjena korištenja radi
poboljšanja funkcionalnosti dijelova
naselja
Ove površine obuhvaćaju izgrađeni dio
naselja. Na ovim se površinama mogu vršiti zahvati sanacije, rekonstrukcije,
dogradnje, izgradnje zamjenskih, te izgradnje novih građevina u skladu s
odredbama propisanim ovim Planom.
- Nova gradnja
Ove površine obuhvaćaju neizgrađeni dio
naselja. Na ovim se površinama mogu graditi nove građevine u skladu s odredbama
propisanim ovim Planom.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
52.
Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
53.
Uvid u Urbanistički plan uređenja
ugostiteljsko-turističke zone »SUHI VRH« (VN1) može se obaviti u Odsjeku za
komunalni sustav Jedinstvenog upravnog odjela Općine Ravna Gora u Ravnoj Gori,
I. G. Kovačića 177.
Klasa: 350-03/10-01/2
Ur. broj: 2112/07-01-10-44
Ravna Gora, 22. rujna 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE RAVNA GORA
Predsjednik
Jasna Škorić, v. r.
