SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 37. Petak, 24. rujna 2010.
OPĆINA RAVNA GORA

33.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07. i 38/09.) i članka 35. Statuta Općine Ravna Gora (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/09) Općinsko vijeće Općine Ravna Gora na sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine, donjelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1) (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradilo poduzeće ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Zagreba.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1), koji se sastoji od:

I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

8. Mjere provedbe Plana

II. Grafički prilozi

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA MJ.1: 2000

2.1. PROMET MJ.1: 2000

2.2. TELEKOMUNIKACIJE I

ENERGETSKI SUSTAV MJ.1: 2000

2.3. VODOOPSKRBA MJ.1: 2000

2.4 ODVODNJA MJ.1: 2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA MJ.1: 2000

4.1. OBLICI KORIŠTENJA MJ.1: 2000

4.2. NAČIN GRADNJE MJ.1: 2000

Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Ravna Gora i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Ravna Gora, te je uvid u isti moguć u prostorijama Općine Ravna Gora.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone »Suhi vrh« (VN1) izrađen je prema Odluci o izradi istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/ 09) te u skladu s Prostornim planom Općine Ravna Gora (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/ 08).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- zaštita vrijednih područja i krajolika,

- temeljna obilježja Općine Ravna Gora i ciljevi razvoja Općine Ravna Gora (unutar zone obuhvata Plana)

- poštivanje principa održivog korištenja i kriterija zaštite okoliša,

- poticanje razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava

- osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj »1. Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2 000 i to:

1.Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička
- vikend naselje VN

2. Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička T

3. Zaštitne zelene površine Z

4. Površine infrastrukturnih sustava IS

2.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 5.

Planom je dozvoljena izgradnja i smještaj građevina za povremeni boravak unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene - vikend naselje (VN). Na površini ugostiteljsko- turističke namjene (T) dozvoljava se izgradnja hotela, apart hotela, turističkih apartmana te pratećih sadržaja.

Na jednoj građevnoj čestici se može graditi jedna ili više glavnih građevina.

Pored glavnih građevina na istoj čestici moguće je graditi i pomoćne građevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgrađenosti (Kig), iskoristivost (Kis) građevne čestice.

Članak 6.

Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - vikend naselje (VN) dozvoljava se izgradnja i smještaj građevina za stalni i povremeni boravak.

Planom se dozvoljava izgradnja slobodnostojećih i dvojnih građevina.

Slobodnostojeće građevine

Minimalna površina građevne čestice iznosi 500 m2, a širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, ne može biti manja od 12 m.

Minimalni tlocrt nove građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine je 200 m2.

Maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 300 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Dvojne građevine

Minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m2, a širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, ne može biti manja od 10 m.

Minimalni tlocrt nove građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine je 200 m2.

Maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 300 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Građevine iz ovog stavka mogu imati najvišu katnost od Po+S+P+1+Pt odnosno 3 nadzemne etaže, a maximalna visina može iznositi 7,0 m.

Članak 7.

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T) dozvoljava se izgradnja hotela, apart hotela, pansiona i turističkih apartmana te pratećih sadržaja (ugostiteljski, trgovački, uslužni i slični sadržaji).

Sadržajima kao što su pansion, hotel, ugostiteljski sadržaji i sl, koji svaki za sebe predstavljaju tehnološku cjelinu, izdavati će se akti o građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice.

Kapacitet zone ugostiteljsko-turističke namjene (T) iznosi 80 kreveta.

Minimalna površina građevne čestice iznosi 5000 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Građevine iz ovog stavka mogu imati najvišu katnost od Po+S+P+2+Pt odnosno 4 nadzemne etaže, a maximalna visina može iznositi 10,20 m.

Zelene površine moraju činiti minimalno 30% građevne čestice.

Članak 8.

Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti okolnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.

Članak 9.

Udaljenost građevina od granice građevne čestice mora biti najmanje 5,0 metara.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ne može manja od 6 metara. Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima, koje se nalaze na manjim udaljenostima mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijske linije.

Građevni pravac mora biti približno okomit na susjednu među.

Članak 10.

Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini, minimalna širina pristupnog puta je 5,0 m.

Građevnu česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).

Oblikovanje građevina

Članak 11.

Građevine oblikovanjem moraju biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u okolnim naseljima.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom. Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi okolnih naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.

Članak 12.

Građevinska čestica mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina. Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna čestica može se ograditi ogradom, a preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od ruba kolnika, odnosno cestovnog ivičnjaka ovisi o kategoriji ceste i za lokalne i nerazvrstane ceste iznosi 2,5 m.

Pomoćne građevine

Članak 13.

Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene - povremenog stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.). Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.

Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine osnovne građevine.

Članak 14.

Udaljenost građevine od ruba građevne čestice ista je kao i za osnovnu građevinu. Iznimno, pomoćne građevine mogu se graditi i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:

- prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

- nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama,

- udaljenost od izgrađene građevine na susjednoj čestici ne bude

manja od 4 m, te da na bilo koji način ne narušava standard stanovanja na susjednim

građevinskim česticama.

3.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 15.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

Manje infrastrukturne građevine (trafostanice i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

Članak 16.

Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- telekomunikacije i pošte;

- energetski sustav;

- vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim odgovarajućim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

3.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

1)Cestovni promet
n ulična mreža

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Osnovna ulična mreža sastoji se od lokalne ceste, nerazvrstanih prometnica i kolno - pješačkih površina. Sve ceste treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija, a prioritet imaju prometnice koje će u kratkom razdoblju doprinijeti oživljavanju ovog dijela naselja.

Članak 18.

Unutar obuhvata Plana utvrđeni su zaštitni koridori prometnica koje treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, Planom obuhvaćene cestovne mreže. Koridori prometnica prikazani su u grafičkim prikazima. Eventualno proširenje i korekcija koridora prometnica neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 19.

Promet u mirovanju obvezatno treba riješiti unutar čestice i to prema slijedećim kriterijima:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.

Članak 20.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim osobama.

3.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

Članak 21.

Za razvoj i izgradnju telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u koridoru prometnica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim

kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Telekomunikacijska infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Podzemne telefonske kabele dimenzionirati na kompletnu DTK mrežu, (korisnički i spojni vod, KTV kabelsku mrežu i sl.). Unutar obuhvata Plana u sklopu javnih prometnih površina, kao i svih drugih namjena, moguća je izvedba javnih telefonskih govornica.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu ,odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje, novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Članak 22.

U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija. U skladu s navedenim planovima na području obuhvata Plana moguća je izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja - smještanjem antena isključivo na planirane objekte.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

3.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise te se u pogledu širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim odgovarajućim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Članak 24.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (elektroenergetska mreža)

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

3.3.1. Vodoopskrba

Članak 25.

Cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na suprotnu stranu prometnice u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim šahtovima u čvorovima.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Vodoopskrba objekata koji će se graditi u višim dijelovima zone biti ce moguća tek nakon izgradnje hidrostanice čija će se lokacija odrediti naknadno zahedno sa svih hidrauličkim parametrima od strane ovlaštene projektantske kuće.

Članak 26.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreža sa vodovodnim priključcima.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 27.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja a ujedno i tehnološka cjelina u skladu s postojećim zakonom.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i tlačnih fekalnih cjevovoda usmjeravaju prema uređaju za pročišćavanje Ravna Gora - Šije. Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu prema važećim propisima, vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća Komunalac d.o.o. Delnice.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u najbliži recipijent (upojni bunar).

Oborinske vode s većih parkirnih površina (preko 10PM) prije ispuštanja u recipijent potrebno je tretirat preko separatora ulja i masti.

Članak 28.

Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta priključenja.

Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).

Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava.

Članak 29.

Do izgradnje kanalizacijskih sustava, obavezna je izgradnja septičih jama uz prethodno pribavljene uvjete vodoprivrednih i sanitarnih tijela - uprave, sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Pravilniku o odvodnji otpadnih voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključenja na kanalizacijsku mrežu.

U septičke jame mogu se ispuštati samo sanitarne otpadne vode, a septičke jame moraju biti izgrađene kao trokomorne taložnice s ispuštanjem vode u upojni bunar, a prema uvjetima koje određuje nadležni organ.

Oborinske i površinske vode ne smiju se ispuštati u septičke jame.

Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava vlasnik, odnosno korisnik septičke jame dužan je izgraditi kanalizacijski priključak radi priključenja na javni odvodni sustav.

3.3.3. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 30.

Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve postojeće i planirane trafostanice 10- 20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 10 (20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Trafostanice se mogu osim predviđenih, postavljati i na drugim lokacijama, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanice se mogu postavljati i u zelenim zonama.

Članak 31.

Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.

Članak 32.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.

Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Članak 33.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Za rasvjetu prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 - 9 m a kao izvor svjetlosti predviđena je žarulja VTNa 1x250V.

Svjetiljke moraju biti djelomično zasjenjenje refraktorima.

Članak 34.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

3.3.4. Plinoopskrba

Članak 35.

Plinovodna mreža gradit će se u planiranim ulicama. Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja srednje tlačnih polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bar predtlaka.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za pojedinačne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Članak 36.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Članak 37.

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Sl.list« broj 10/90 i 52/90.), koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

4.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA

Članak 38.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine (Z) te zelene površine unutar cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu.

Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna pješačka prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl.

Članak 39.

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša.

U zaštitne zelene površine spadaju sve površine urbanog zelenila kao što su drvoredi, travnjaci, zelenila uz prometnice kao i zelene površine na građevinskim česticama. Preporuča se sadnja autohtonog bilja.

Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju planirati tako da ne ometa vidljivost i preglednost u prometu.

5.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 40.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih objekata.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove je dužna prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

6.
POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 41.

Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o otpadu.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto. Moguće je odrediti i zajednički prostor za odlaganje otpada za cijelu zonu.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća nadležnog za tu djelatnost.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

7.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 42.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:

Članak 43.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla

- dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

- izgradnju ugostiteljsko-turističkih objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.

Članak 44.

Zaštita zraka

U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

- osigurati protočnost prometnica

- osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar zone

- koristiti tzv. čiste energente

- uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo

Članak 45.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;

- ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;

- usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije;

- usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- kontrolirano odlaganje otpada

- povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja.

Članak 46.

Zaštita od buke

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- Sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

- Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;

Članak 47.

Zaštita od požara

Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznetu metodu.

Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Ravna Gora.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za Vatrograsne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 145/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).

Izgradnja građevina treba biti u skladu s zakonskom regulativom iz oblasti protupožarne zaštite. U svrhu sprječavanja širenja požara na susjednu građevinu, građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m, ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskom zidu građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine; ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine 0,5 m., ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine

najmanje 1,0 m., ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 48.

Zaštita od potresa

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).

Izgradnja i saniranje građevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

8.
MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 49.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tražena razina zaštite okoliša.

Članak 50.

Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru, te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.

Nije moguće stavljanje pojedine faze gradnje u upotrebu, ako nije osiguran pristup s uređene prometne površine, te priključak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i sustav za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.

Članak 51.

U obuhvatu Plana predviđeni su slijedeći načini gradnje - oblici korištenja prostora:

- Rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova

naselja

Ove površine obuhvaćaju izgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu vršiti zahvati sanacije, rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje zamjenskih, te izgradnje novih građevina u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.

- Nova gradnja

Ove površine obuhvaćaju neizgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu graditi nove građevine u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.

Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 53.

Uvid u Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone »SUHI VRH« (VN1) može se obaviti u Odsjeku za komunalni sustav Jedinstvenog upravnog odjela Općine Ravna Gora u Ravnoj Gori, I. G. Kovačića 177.

Klasa: 350-03/10-01/2

Ur. broj: 2112/07-01-10-44

Ravna Gora, 22. rujna 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE RAVNA GORA

Predsjednik
Jasna Škorić, v. r.

 

Odluka o donošenju Urbanističkog plana   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr