SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 34. Ponedjeljak, 23. kolovoza 2010.
GRAD CRES
Moscenicka_draga-001

37.

Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja zone turističko-ugostiteljske namjene Porozine T2 4 (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/08), a po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske županije, Klasa: 350-02/10-05/17, Ur. broj: 69- 03/4-10-4 od 17. lipnja 2010. godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 350-02/10-13/44, Ur. broj: 531-06-10-3 od 21. srpnja 2010. godine, članka 29. Statuta Grada Cresa »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/09) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici održanoj 17. kolovoza 2010. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone
ugostiteljsko-turističke namjene Porozine T2
4

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene (T24) Porozine (u nastavku teksta Plan).

(2) Elaborat Plana sastoji se iz dvije cjeline: Knjiga 1: Prostorni plan - A. tekstualni i B. grafički dio i Knjiga 2: -C. Obavezni prilozi plana (tekstualni dio i grafički dio).

(3) Elaborat Plana izradila je tvrtka Studio Remik d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Cresom.

Članak 2.

(1) Plan se donosi za područje koje je definirano Prostornim planom uređenja Grada Cresa (Službene novine PGŽ broj 32/02 i 23/06 - dalje u tekstu PPUG Cresa) kao građevinsko područje izvan naselja, zona ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T24).

(2) Područje u obuhvatu Plana sastoji se iz kopnenog i morskog dijela. Morski dio u obuhvatu plana sastoji se od područje morske luke otvorene za javni promet županijskog značaja - trajektna luka Porozine s pratećim sadržajima, komunalna lučica za brodice lokalnog stanovništva te trajektno privezište u uvali Trebenež. Kopneni dio obuhvata Plana sastoji se od: izgrađenog dijela postojećeg naselja s pratećim sadržajima te neizgrađenih dijelova.

(3) Površina obuhvata Plana iznosi 10,42 ha na kopnu i 12,53 ha u akvatoriju, što daje ukupnu površinu Plana od 22,95 ha.

(4) Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

(1) Planom se donose smjernice za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih prikaza u sklopu elaborata Plana.

(2) Plan se temelji na smjernicama i ciljevima PPUG Cresa i Odluke o izradi UPU zone ugostiteljsko-turističke namjene Porozine (T24) te definira uvjete nove izgradnje ugostiteljsko-turističke namjene poštujući morfologiju terena, postojeću izgradnju te maksimalne kapacitete predviđene prostornim planom (200 ležaja).

(3) Plan uvažava zatečeno stanje u prostoru, uvažava postojeće naselje, te definira uvjete interpolacije i rekonstrukcije postojećih građevina.

(4) Plan definira uređenje lučkog područja i suprastrukturu luke (prateće sadržaje - Centar Porozine (poslovni, trgovački ugostiteljski, uslužni), dizalicu, ribarske kućice, pješačku vezu s uvalom Trebenež kao povremeno privezište u slučaju nevremena i dr.

(5) Plan definira uličnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu opskrbe vodom, električnom energijom te odvodnju oborinskih i otpadnih voda, rješava parkirališni prostor, pješačke staze i šetnice, nesmetani prilaz moru u skladu s uvjetima iz PPOG Cresa, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, te daje smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Članak 4.

(1) Plan iz članka 1. sastoji se iz tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:

KNIGA 1:


A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže s pripadajućim objektima i površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

B. GRAFIČKI DIO PLANA - kartografski prilozi

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2.1 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PROMET

2.2 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

VODNO GOSPODARSKI SUSTAV

- VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1:2000

2.3 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- ELEKTROOPSKRBA I JAVNA

RASVJETA 1:2000

2.4 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- TELEKOMUNIKACIJE 1:2000

3.1 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE

PROSTORA 1:2000

3.2 POSEBNE MJERE ZAŠTITE 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000

KNJIGA 2:


C. OBVEZNI PRILOZI:

1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

2. IZVOD IZ PPUG CRES (SN PGŽ br. 31/02 i 23/06)

3. STRUČNE PODLOGE:

- GEODETSKI ELABORAT:

SITUACIJA POSTOJEĆEG STANJA S

UKLOPLJENOM KATASTARSKOM PODLOGOM

- DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE,

ZAGREB /2009.

Izvadak iz elaborata »PODACI O VRSTAMA,

STANIŠTIMA, ZAŠTIĆENIM I EVIDENTIRANIM

PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE

MREŽE RH S PRIJEDLOGOM MJERA ZAŠTITE«.

4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I

ČLANKA 94. ZPUG (NN br. 76/07 i 38/09)

5. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI I

JAVNOJ RASPRAVI

6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I

DONOŠENJA PLANA

7. SAŽETAK ZA JAVNOST

Pojmovnik

Članak 4a.

1. Grad Cres je jedinica lokalne samouprave sa statusom grada.

2. grad Cres je naselje Cres

3. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja grada je izgrađena i/ ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja.

Dijelovi (etaže) i visina građevine:

4. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ ili suterena (iznad poda kata ili krova).

5. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i izravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

6. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

7. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

8. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

9. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1.2 m.

10. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova.

11. Osnovna namjena prostora / površina je planirano korištenje prostora / površina podređeno jednoj funkciji (naselje, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene.

12. Pretežita namjena je planirano korištenje prostora / površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća.

13. Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima ovog plana.

14. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i /ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

15. Građevinska ( bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk ) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge,obzida, parapeti i ograde.

16. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom ukupne površine građevne čestice ( zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže

17. Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

18. Vila je smještajna samostalna turistička jedinica, u pravilu višeg standarda, a u sklopu područja ugostiteljsko - turističke namjene. Tako shvaćena vila može biti samostalna smještajna jedinica i poluugađena / ugrađena smještajna jedinica.

Smještajna jedinica vila određena je pokazateljima:

- smještajna jedinica, jedna vila jedan ključ,

- programski broj postelja u jednoj smještajnoj jedinici (za potrebe prostornog planiranja) je najviše 6 postelja / vila,

- vrtovi, interni putovi turističkog naselja, prilazi i pristupi do vile sastavni su dio cjelovite parcele turističkog predjela / cjeline bez mogućnosti parceliranja,

- zemljište vila je sastavni dio jedinstvene građevne parcele turističkog predjela,

- parkiranje / garažiranje vozila za goste vila, u pravilu, treba planirati na zajedničkim parkiralištima unutar zone.

19 Pomoćne građevine jesu garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.

20. Manje građevine gospodarsko - obrtničke namjene jesu građevine s pretežito zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete življenja i rada na susjednim građevnim česticama.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

(1) Planom se utvrđuje organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina u građevinskom području izvan naselja zone ugostiteljsko-turističke namjene Porozine (T24).

Svi zahvati u prostoru moraju se obavljati u skladu s ovim Planom.

Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000.

Članak 6.

(1) Na građevinskom području zone ugostiteljsko-turističke namjene Porozine (T24) određene su površine javne i druge namjene:

Površine javne namjene:

(2) Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:

. prometnice/ulice, trgovi

. pješačke staze,

. parkirališne i garažne površine

. pomorski terminal - površine pomorskog prometa

. površine vodnih tokova

. površine infrastrukturne namjene

(2) Površine i građevine namijenjene komunalnim djelatnostima

. površina vrta (Z3)

. površine zaštitnog zelenila (Z)

(3) Površine namijenjene građevinama društvenih djelatnosti:

. vjerska namjena (D7).

Površine drugih namjena

(4) Površine drugih namjena podijeljene su na:

. površina postojećeg naselja (S)

. površine gospodarske namjene (K i T)

. površina za sport (R1) i

. površina za rekreaciju (R2)

(5) Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000.

1.1. POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina

Članak 7.

(1) Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina su površine predviđene za građenje i uređenje linijske, površinske i druge infrastrukturne mreže: ulična mreže i trgovi, parkirališne površine, pješačke površine te luke i sl.

(2) Uz postojeće i planirane površine prometnica u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene definirane su i slijedeće prometne površine:

- javna parkirališta (P) definirana su kao izdvojene površine na postojećim i planiranim lokacijama i uz planirane veće javne sadržaje. Primarno su u funkciji rješavanja parkirnih potreba tranzitnog prometa u funkciji trajektne luke ali i za potrebe zone ugostiteljsko - turističke namjene Porozine.

(3) Granica prometne infrastrukture određena je granicom njene građevne čestice.

(4) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su u poglavlju 5. ovih Odredbi.

(5) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirane su u kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA.

(6) Ako građevna čestica prometne infrastrukture nije formirana, ili je postojeća prometnica predviđena za rekonstrukciju, površina se razgraničava granicom površine prometnice.

(7) Kod utvrđivanja granica pojedinog zahvata za gradnju javnih sadržaja moguće su manje izmjene u slučaju usklađivanja s vlasničkim granicama, pod uvjetom da se poštuju trase i utvrđene širine površina pojedinih prometnica.

Površine lučkog područja na kopnu i u moru - pomorski terminal

Članak 8.

(1) Površina lučkog područja obuhvaća dio kopna i akvatorija u kome se odvijaju sve djelatnosti u skladu s potrebama Lučke uprave.

(2) Unutar površine lučkog područja nalazi se morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja - trajektna luka Porozine s pratećim sadržajima, komunalna lučica za plovila lokalnog stanovništva s ribarskim spremištima, privezište u uvali Trebenež za povremen privez trajekata i pješačka površina koja spaja trajektno pristanište sa uvalom Trebenež. Lučko područje na kopnu ima površinu 1,10 ha a pripadajuća površina akvatorija je 12,53 ha.

(3) Uvjeti uređenja morskih površina definirani su u poglavljima 5. i 9. ovih Odredbi.

(4) Površine obuhvata navedenih namjena iz ovog članka definirani su u kartografskim prikazima br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA.

Površine vodenih tokova

Članak 9.

(1) U području obuhvata plana nalazi se bujični tok Podzanin i manja pritoka bujice Porozina uz sjeveroistočnu granicu obuhvata.

(2) Radi zaštite naselja Porozina od bujičnih voda, korito bujice Podzanin je uređeno.

(3 Manja pritoka bujice Porozina regulirana je kanalom kojim se te vode odvode do glavnog toka bujice Porozina.

(4) Površine navedenih vodotokova prikazane su u kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA i br. 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Površine infrastrukturnog sustava

Članak 10.

(1) Površine infrastrukturnog sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim površinama i građevnim česticama te linijske i površinske građevine namijenjene komunalnoj infrastrukturi i prometu.

(2) Unutar obuhvata Plana definirane su i rezervirane površine, lokacije za prometne i ostale infrastrukturne sustave.

(3) Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

(4) Način uređenja i odnos prema ostalim namjenama u prostoru određeni su u poglavlju 5. Površine infrastrukturnih sustava prikazani su kartografskim prikazima br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

Površine i građevine namijenjene komunalnim djelatnostima

Javne zelene površine (Z3)

Članak 11.

(1) Javne zelene površine obuhvaćaju površine vrtova Z3 koje pridonose kvaliteti života i stvaranju potrebnog ugođaja uz stvaranje prepoznatljive slike prostora.

(2) Uvjeti uređenja javnih zelenih površina definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

(3) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 12.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) planirane su na mjestima postojećeg zelenila, između površina različitih uvjeta korištenja, uz ceste, uz pješačke površine, uz parkirališta i slično.

(2) Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

(3) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Površine namijenjene građevinama javnih i društvenih djelatnosti

Članak 13.

(1) Površine javne i društvene namjene namijenjene su postojećim i planiranim korisnicima a obuhvaćaju slijedeće postojeće površine vjerske namjene:

- D7a - crkva sv. Nikole i ostaci samostana i fortifikacije

- D7b- kapelica, poklonac.

(2) Uvjeti izgradnje građevina iz stavka (1) ovog članka definirani su u poglavlju 7. ovih Odredbi.

(3) Površine obuhvata navede namjene iz stavka (1) ovog članka definirane su u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1:2000,

1.2. POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

1.2.1 Zona postojećeg naselja (S)

Članak 14.

(1) Površina postojećeg naselja je površina unutar koje su postojeće stambene građevine (cca 60 građevina).

(2) Unutar postojećeg naselja moguća je interpolacija novih i rekonstrukcija postojećih građevina prema odredbama ovog Plana.

(3) Uvjeti i način gradnje na površinama postojećeg naselja definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

(4) Površina postojećeg stambenog naselja ima površinu od 2,92 ha.

1.2.2 Zone gospodarske namjene

Zona poslovne namjene (K)

Članak 15.

(1) Na površini poslovne namjene planira se gradnja manjih ugostiteljskih, trgovačkih i poslovnih sadržaja koji su u funkciji luke, ugostiteljsko-turističke zone, stanovnika susjednih naselja, i turista u tranzitu i sl.

(2) Površina poslovne namjene (K) nalazi se u neposrednoj blizini trajektne luke i dijelom se nalaze u lučkom području. Površina zone iznosi 0,16 ha. Unutar zona poslovne - pretežito trgovačke namjene, tzv. »Centar Porozine«, planirani su osim ugostiteljskih, trgovačkih, i sportskih sadržaja i sadržaji u funkciji luke (info centar, upravno-administrativni, sanitarni sadržaji), javna parking garaža za sve korisnike i drugo.

(3) Uvjeti i način gradnje na površini poslovne namjene definirani su poglavljem 2 ovih Odredbi.

(4) Površina obuhvata navedene namjene iz stavka (1) ovog članka definirana je u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Zone ugostiteljsko-turističke namjene (T2)

Članak 16.

(1) Površine ugostiteljsko-turističke namjene namijenjene su za izgradnju novih i rekonstrukciju postojeće turističko - ugostiteljske građevine a sve u funkciji kvalitetne turističke ponude ugostiteljsko-turističke zone Porozina.

(2) Ugostiteljsko-turističke površine dijele se na: površine za vile (T2) sa smještajnim kapacitetima (70%) i pratećim sadržajima, površina za hotel (T1) sa smještajnim kapacitetima (30%) te postojeću ugostiteljsksko-turističku građevinu-pansion (T1P).

(3) Površine za smještaj vila (T2) sa pratećim sadržajima nalaze se na četiri lokacije čija ukupna površina iznosi oko 9.630 m2.

(4) Površina za smještaj hotela (T1) iznosi oko 1.870 m2 a nalazi se na zapadnoj strani, uz glavnu mjesnu ulicu (GMU1).

(5) Površina postojeće ugostiteljsksko-turističke građevine-pansion (T1P) iznosi oko 0,14 ha.

(6) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (2), (3), (4) i (5) ovog članka definirani su u poglavlju 2. ovih Odredbi.

Zona sportsko rekreacijske namjene

Članak 17.

(1) Površina za sport (R1) namijenjena je gradnji otvorenih sportskih igrališta i manjih građevina u funkciji sporta. Na njoj se mogu graditi igrališta za košarku, rukomet, tenis i sl. sa potrebnom manjom građevinom u funkciji sporta (garderobe, sanitarije, klupski prostori i slično). Površina za sport (R1) iznosi oko 0,31 ha.

(2) Rekreacijska površina (R2) namijenjena je sadržajima rekreacije bez izgradnje sportskih igrališta i pratećih sadržaja osim urbane opreme (klupe, košare za smeće i sl.). Površina za rekreaciju iznosi oko 0,14 ha.

 (2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) i (2) ovog članka definirani su u poglavlju 2. ovih Odredbi.

(3) Površina obuhvata navedene namjene iz stavka (1) ovog članka definirana je u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 18.

(1) Površine za smještaj građevina gospodarske namjene uključuju:

površine poslovne namjene (K)

. površine ugostiteljsko- turističke namjene:

- postojeću ugostiteljsku građevinu - pansion (T1p)

- vile (T2)

- hotel (T1) ,

(2) Površine za smještaj navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka prikazane su u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000

2.1 ZONA POSLOVNE NAMJENE (K)

Poslovna građevina - »CENTAR POROZINE« (K)

Članak 19.

(1) Na površini zone poslovne namjene (K) planiran je smještaj kompleksa »Centar Porozne«, koga čini više građevina povezanih u funkcionalnu i oblikovnu cjelinu. Kompleks »Centar Porozina« je smješten u dva nivoa, (suteren i prizemlje). Suteren se nalazi na na nivou postojeće ceste (GMU1) a prizemlje na orijentacijskoj koti terena koja iznosi 5,0 m n/v.

(2) Sadržaje suterena čine: manji trgovački i ugostiteljski sadržaji, javne sanitarije (postojeće), otvoreni prostor-vanjska komunikacija za prizemlje, otvorena parking garaža i drugo.

(3) Sadržaje prizemlja čine: trgovački, ugostiteljski, info punkt, upravno - administrativni i svi potrebni prateći sadržaji u funkciji luke, tranzita i korisnika ugostiteljsko-turističke zone.

(4) Uvjeti za neposrednu provedbu Plana:

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3

- maksimalni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,8

- najmanje 10 % površine treba ozeleniti,

- maksimalna katnost su dvije etaže, suteren i prizemlje,

- najveća visina do vijenca je 9.0 m.

(5) Najmanja udaljenost građevina od ruba parcele je 4,0 m osim na jugozapadnoj strani gdje se dozvoljava građenje do same granice parcele centra, odnosno građevinski pravac se poklapa s regulacijskim pravcem i granicom parcele ceste (GMU1).

(6) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ravni zeleni ili kosi.

(7) Pristup i opskrba suterena je osigurana s glavne mjesne ulice (GMU1) a pristup i opskrbu prizemlja treba osigurati pristupnim putem unutar parcele centra s tim da je moguće istu koristiti i za snabdijevanje pansiona (T1P)

(8) U sklopu »Centra« je i otvoreni rekreacijski prostor, boćalište, dječje igralište i slično.

(9) Parkirališno-garažna mjesta za korisnike i djelatnike »Centra« mogu se osigurati u suterenu građevine, unutar građevne čestice građevine ili osiguranjem potrebnih parkirališnih mjesta (čl. 40.) na drugoj građevnoj čestici, u radijusu od 200 m, isključivo istovremeno s gradnjom građevine kojoj služi.

2.2 ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T2)

Članak 20.

(1) Površine zona ugostiteljsko-turističke namjene (T2) predviđene su za

- postojeću ugostiteljsko-turističku građevinu (T1P)

- vile u zonama (T2a, T2b, T2c, T2d)

- hotel (T1)

(2) Planirani ugostiteljsko - turistički sadržaji mogu se graditi uz uvjet da se građevna čestica/površina za gradnju nalazi uz javno prometnu površinu širine kolnika najmanje 5.5 metara.

(3) Najmanje 50% površine građevne čestice / prostorne cjeline za novo planiranu izgradnju mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo u što je uračunata površina bazena, tenis terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina i pGrirodno zelenilo iznosi najmanje 40% površine građevne čestice / prostorne cjeline.

(4) Površine za smještaj navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka prikazane su u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000

PANSION (T1P)

Članak 21.

Postojeća građevina ugostiteljsko turističke namjene (T1p) predviđena je za rekonstrukciju.

Uvjeti za rekonstrukciju neposrednom provedbom Plana:

- zona T1P predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili dvije građevine u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene,

- građevine se grade na slobodno stojeći način i svi sadržaji koji su u funkciji pansiona moraju biti u sastavu osnovne građevine,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8,

- najveća katnost građevine su tri nadzemne etaže: prizemlje, kat i potkrovlje (Pr+1+Pk),

- četvrta etaža - podrum (P) moguća je isključivo za izgradnju parkirališno-garažnog prostora,

- najveća visina do vijenca je 8.0 m,

- zadržava se postojeći građevinski pravac,

- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica mora biti jednaka h/2 ali ne manje od 4.0 m,

- najveći dozvoljeni kapacitet smještajnog dijela iznosi 30 ležaja,

- u sklopu osnovne namjene mogu se graditi i drugi sadržaji koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene: ugostiteljsko-trgovački, sportski i drugi,

- krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ozelenjeni ili kosi,

- satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da ne budu uočljivi,

- sunčani kolektori se mogu ugrađivati na krovište građevine,

- pristup građevnoj čestici osiguran je sa postojeće ceste (GMU1), postojećim kolno-pješačkim prilazom (KPP7),

- parkirališno-garažna mjesta za korisnike i djelatnike građevine treba osigurati unutar građevne čestice građevine ili osiguranjem potrebnih parkirališnih mjesta (čl. 40. ove Odluke) na drugoj građevnoj čestici (u radijusu od 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevine kojoj služe,

- priključak na komunalnu infrastrukturu izvesti sukladno Poglavlju 5. (članci 46. do 49.) ove Odluke.

VILE (T2)

Članak 22.

(1) Površina ugostiteljsko - turističke namijenjene predviđena za izgradnju vila podijeljena je u četiri zone (T2a, T2b, T2c i T2d). Ukupni smještajni kapacitet vila je 96 kreveta, odnosno najviše 6 kreveta po vili.

(2) Unutar svake zone, iz prethodnog stavka, mogu se graditi, osim smještajnih kapaciteta kao sadržaja osnovne namjene, i svi prateći sadržaji koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene: ugostiteljski, trgovački, sportski, rekreacijski, uslužni i dr.

(3) Zone se opremaju i pripremaju za izvođenje kao cjeline i ne mogu se parcelirati.

(4) Prateći sadržaji (ugostiteljski, trgovački, sportski, uslužni i dr.) mogu biti u izdvojenim gabaritima unutar ugostiteljsko-turističke zone.

(5) Uvjeti za izgradnju turističkog naselja - vila neposrednom provedbom ovog Plana su:

građevine se grade kao slobodnostojeće i dvojne (atrijske),

najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za površinu sklopa vila (za zonu) iznosi 0,3,

najveći koeficijent iskoristivosti (kis) za površinu sklopa vila (za zonu) iznosi 0,8,

najveća tlocrtna bruto površina jedne jedinice je 100,0 m2, za slobodnostojeću i dvojnu (tip atrijske kuće) građevinu,

najveći smještajni kapacitet po vili iznosi 6 kreveta,

najveća dužina pročelja u jednoj ravnini je 10,0 m,

dvojne jedinice moraju biti u horizontalnom pomaku najmanje 2.0 m,

najveća katnost svake jedinice (vile ) iznosi tri etaže (S+P+1) za zonu T2c, a za zone T2a, T2b i T2d iznosi (P+1+Pk),

najveća visina do vijenca svake jedinice iznosi 8,00 m,

potrebno je da jedinice dvojne građevine budu i vertikalno pomaknute,

građevinski pravac nalazi se najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca,

najmanja udaljenost građevine od ruba površine sklopa vila je h/2 ali ne manje od 4,0 m,

najmanja udaljenost između vila je visina više građevine,

ne dozvoljava se postavljanje ograda na rubovima površina za sklop vila,

krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ozelenjeni ili kosi,

parkirališno-garažna mjesta za korisnike i djelatnike vila treba osigurati na površini sklopa vila, broj parkirališnih mjesta odrediti prema čl. 40 ove Odluke,

svi pomoćni sadržaji moraju se riješiti u osnovnim građevnim jedinicama (vilama),

priključak na komunalnu infrastrukturu izvesti sukladno Poglavlju 5. (članci 46. do 49.) ove Odluke.

HOTEL (T1)

Članak 23.

(1) Dio površine ugostiteljsko-turističke namijene predviđen je za izgradnju hotela. Ukupni smještajni kapacitet hotela je 40 kreveta.

(2) Unutar zone hotela, prethodnog stavka, mogu se graditi, osim smještajnih kapaciteta kao sadržaja osnovne namjene, i svi prateći sadržaji koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene: ugostiteljski, trgovački, sportski, rekreacijski, uslužni i dr.

(3) Prateći sadržaji iz stavka 2. ovog članka moraju biti u sklopu osnovne građevine.

(4) Uvjeti za izgradnju hotela neposrednom provedbom ovog Plana su:

građevine se grade kao slobodnostojeće,

najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,8,

najveći smještajni kapacitet hotela iznosi 40 kreveta

najveća visina do vijenca svake jedinice iznosi 11,00 m,

građevinski pravac nalazi se najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca,

najmanja udaljenost od susjednih građevina građevine je h/2 ali ne manje od 4,0 m,

ne dozvoljava se postavljanje ograda na rubovima površina za hotel,

krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ozelenjeni ili kosi,

parkirališno-garažna mjesta za korisnike i djelatnike hotela treba osigurati na površini građevne čestice hotela, broj parkirališnih mjesta odrediti prema čl. 40 ove Odluke,

svi pomoćni sadržaji moraju se riješiti u osnovnoj građevni (hotelu),

priključak na komunalnu infrastrukturu izvesti sukladno Poglavlju 5. (članci 46. do 49.) ove Odluke.

Članak 24.

(1) Arhitektonskim oblikovanjem kako novih građevina tako i građevina koje se rekonstruiraju, treba uvažavati elemente mikro lokacije uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i uporabu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve.

(2) Omogućavaju se i suvremena rješenja, koja oblikovanjem mogu dodatno oplemeniti prostor.

(3) Krovovi građevina mogu biti ravni, ozelenjeni ili kosi, raščlanjeni na više krovnih ploha. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta. U krovne plohe se mogu ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektori za korištenje sunčeve energije.

(4) Iznimno, ako oblikovanje građevine nameće potrebu, krovovi mogu biti i ravni.

(5) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(6) Pročelja treba skladno oblikovati, ujednačenom ili proporcionalno osmišljenom raščlambom ploha i otvora.

(7) Sklop građevina na jednoj čestici/prostornoj cjelini mora činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita (osnovne i pomoćne građevine)uz primjenu istih principa oblikovanja istih materijala.

(8) Građevine moraju pratiti konfiguraciju terena, odnosno uklapanjem u teren se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih prostora, bez obzira na namjenu.

2.3 ZONE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R)

2.3.1. Zona sporta (R1)

Članak 25.

Zona sporta predviđena je za uređenje sportskih terena (igrališta) otvorenog tipa s pratećim sadržajima u funkciji osnovne namjene (garderobe, sanitarije, ugostiteljski i sl. sadržaji).

Prateći sadržaji se moraju graditi istovremeno sa uređenjem otvorenih sportskih igrališta. Ukupna površina pratećih građevina može biti 5% cjelovito uređene sportsko rekreacijske površine. Maksimalna visina tih građevina, do vijenca, iznosi 3.0 m.

Gradnja građevina, sadržaja i opreme sporta i rekreacije uvjetovana je realizacijom planirane površine u cjelini uz maksimalno zadržavanje postojeće konfiguracije terena.

Otvorena sportska igrališta treba graditi sukladno normativima sporta. Zaštitne ograde igrališta (u koliko su potrebne) moraju biti transparentne.

Sportske tribine treba, u pravilu, uklopiti u denivelaciju terena ili ih izvoditi kao lagane i transparentne konstrukcije.

Ukoliko je zbog konfiguracije terena potrebno graditi potporne zidove oni se moraju izvesti u suhozidu (ojačani betonom) ili kao gabionski zid visine ne veće od 1.5 m.

Nije dozvoljena izgradnja sadržaja koji ne proizlaze iz potrebe osnovne namjene.

2.3.2. Zona rekreacije (R2)

Članak 26.

(1) Zona rekreacije namijenjena je sadržajima rekreacije bez izgradnje sportskih igrališta i pratećih sadržaja osim urbane opreme (klupe, dječja igrališta, košare za smeće i sl.).

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Vjerske građevine (D7) -

Članak 27.

(1) Površine vjerske namjene (D7) obuhvaćaju građevne čestice postojećih vjerskih građevina: samostan i crkva s. Nikole (D7a), kapelica-poklonac (D7b).

(2) Uvjeti i način gradnje za postojeće vjerske građevine prikazani su u kartografskom prikazu br. 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE te u poglavlju 7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti ovih Odredbi.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR POSTOJEĆEG NASELJA (S)

Članak 28.

(1) Građevinsko područje postojećeg naselja Porozina, izgrađeno je prema PUP-u, kao naselje vrlo malih građevnih čestica na kojima nije postojala obveza osiguranja parking / garažnog prostora.

(2) Unutar građevinskog područja postoje građevine su slobodnostojeće i dvojne građevine.

(3) Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u cilju podizanja kvalitete korištenja uz mogućnost njihovog uključivanja u turističku ponudu.

(4) Moguća je interpolacija građevina unutar postojećeg pretežito izgrađenog naselja, ukoliko površina parcele zadovoljava uvjete minimalne površine od 400 m2 za slobodnostojeću građevinu odnosno 300 m2 za dvojnu građevinu.

(5) Rekonstrukcija postojećih građevina provodi se prema uvjetima propisanim člankom 29. ove Odluke, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju navedene uvjete, vrše se u postojećim gabaritima građevine, uz mogućnost zamjene ravnog krova kosim.

Članak 29.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevne čestice iz članka 28.:

. najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi

- za slobodno stojeće građevine 400 m2

- za dvojne građevine 300 m2

. iznimno, površina građevne čestice može biti i manja prema lokalnim uvjetima, što znači da se oblik i veličina građevne čestice utvrđuju prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, tako da se omogući smještaj građevine i udaljenosti građevine od granica čestice

. najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2 za oba tipa gradnje

. najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi:

- za slobodno stojeće građevine 80 m2

- za dvojne građevine 60 m2

. najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine, za oba tipa građevine iznosi 120 m2

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je:

- za slobodno stojeće građevine 0,3

- za dvojne građevine 0,4

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

- za slobodno stojeće građevine 0,6

- za dvojne građevine 0,8

. najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje podruma

. visina građevine je 6,50 m.

(2) Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od regulacijskog pravca najmanje 3.0 m, a od ostalih rubnih linija građevne čestice je h/2 ali ne manje od 3,0 m.

(3) Dvojne građevine jednom stranom se prislanjaju uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice a s drugim dijelovima građevine moraju biti udaljene od rubnih linija građevne čestice najmanje za h/2 ali ne manje od 3.0 m, a najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca je 3.0 m.

(3) Na građevnoj čestici, uz građevinu osnovne namjene (oba tipa), mogu se graditi pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene.

(4) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obrađeno je u poglavlju 5 ove Odluke.

Članak 30.

(1) Pomoćne i manje gospodarske građevine (obrtničke namjene) grade se uz uvjet:

- visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3.0 m,

- najveća ukupna tlocrtna površina građevine nije veća od 60 m2,

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

(2) Najmanja dopuštena udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od regulacijskog pravca iznosi 5 metara.

(3) Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

(4) Ako građevine iz stavka 1. ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.

(5) Postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine (obrtničke namjene) u koliko nisu sagrađene u skladu sa provedbenim elementima ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima.

Članak 31.

(1) Arhitektonsko oblikovanje postojećih građevina nema prepoznatljiv arhitektonski izričaj, pa kod oblikovanja, građevina koje se rekonstruiraju, treba uvažavati elemente mikro lokacije uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru, uz uporabu postojanih materijala te primjenu

suvremenih tehnologija građenja uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve.

(2) Mogu se omogućiti i suvremena rješenja, koja oblikovanjem mogu dodatno oplemeniti prostor.

(3) Krovišta građevina mogu biti ravna, ozelenjena ili kosa, raščlanjena na više krovnih ploha. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta. U krovne plohe se mogu ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektori za korištenje sunčeve energije.

(4) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(5) Pročelja treba skladno oblikovati, ujednačenom ili proporcionalno osmišljenom raščlambom ploha i otvora.

(6) Sklop građevina na jednoj čestici/prostornoj cjelini mora činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita (osnovne i pomoćne građevine) uz primjenu istih principa oblikovanja istih materijala završne obrade.

(7) Građevine moraju pratiti konfiguraciju terena, odnosno oblikovanjem terena se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih prostora, bez obzira na namjenu.

(8) Najmanje 20% površine građevne čestice mora se urediti zelenilom. U pravilu sačuvati postojeću konfiguraciju.

(10) Najveća visina podzida je 1,50 m, izgrađenog, u pravilu, od neobrađenog kamena sa uvučenim fugama.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 32.

(1) Koncepcija planiranog prometnog rješenja, izdvajanje tranzitnog prometa od prometa unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene, postavljena u prethodnom planu (PUP), zadržana je i u ovom Planu.

(2 Na državnu cestu D-100, koja prolazi južnim dijelom površine Plana, ostvaruje se cestovna veza za zonu ugostiteljsko-turističke namjene (T24).

(3) Planirana prometna mreža izvodi se prema ovim odredbama za provođenje odnosno prema kartografskom prikazu br. 2.1 PROMETNA INFRASTRUKTURA.

(4) Sve prometne površine unutar građevinskog područja zone ugostiteljsko- turističke namjene T24, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se u njima, omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

5.1.1. Ulična mreža

Članak 33.

Prometnice definirane ovim planom dijele se na glavne mjesne ulice (GMU), sabirne ulice (SU), ostale ulice (OU) i kolno-pješačke prilaze (KPP).

Rekonstrukcija postojećih odnosno izgradnja novih prometnica predviđa se unutar površina prometnica danih u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

Glavne mjesne ulice - GMU

Članak 34.

(1) Južnim dijelom obuhvata plana prolazi državna cesta D100 koja povezuje trajektnu Luku Porozina sa ostalim dijelovima otoka Cresa i Lošinja i ujedno predstavlja glavnu mjesnu ulicu u ugostiteljsko-turističkoj zoni - GMU1. Prometnica u dužini cca 280 m od trajektnog pristaništa ima tri prometna traka i obostrani nogostup širine 1.0 - 1.20 m tako da ukupna širina kolnika iznosi 11.20m. Širina površine prometnice je promjenjiva i iznosi od 12.0 - 23.0 m.

(2) Glavna mjesna ulica 2 - GMU2 spaja se na glavnu mjesnu ulicu, GMU1, (dvosmjerni dio ulice). Dio te ulice, koja zadržava postojeću širinu, pretvara se u jednosmjernu ulicu. Uz jednosmjerni dio ulice treba zadržati najmanje jednostran nogostup minimalne širine 1,0 m. Dvosmjerni dio ulice ima najmanju širinu kolnika 5,5 m i najmanje jednostran nogostup širine 1,2 m.

(3) Uz dio GMU2 koji se spaja na GMU1 planirano je ulično parkiranje.

(4) Na početku GMU2 sa sjeverozapadne strane planom je predviđen jedan izdvojeni parkirališni prostor.

(5) Širina površine ulice je promjenjiva i iznosi od 5.0 m (dio ulice koji zadržava postojeću širinu) do 17.50 m na dijelu gdje se uz ulicu planira parkiralište.

Sabirne ulice

Članak 35.

(1) Na glavnu mjesnu ulicu 2 - GMU2 vezuju se sabirne ulice SU1 i SU2.

(2) Sabirna ulica (SU1) rekonstruira se na način da mora imati minimalnu širinu kolnika 5,5 m i najmanje jednostran nogostup minimalne širine 0,80 m. Uz SU1 planom je predviđeno ulično parkiranje. Širina površine ulice SU1 je promjenjiva i iznosi od 11,0 m do 18.0 m na dijelu gdje se uz ulicu planira parkiralište.

(3) Sabirna ulica (SU2) se rekonstruira na način da mora imati minimalnu širinu kolnika 5,0 m, osim na dijelu između zona T2a, T2c gdje je min. širina 5,5.m, i obzirom na postojeće objekte eventualno jednostran nogostup minimalne širine 0,8 m. Ulica završava okretištem koje je van zone zahvata. Uz ulicu su predviđena dva parkirališta, jedno u sredini ulice, a drugo uz zapadnu granicu obuhvata plana. Površina ulice je promjenjive širine te iznosi od 5.0 m na dijelu koji zadržava postojeću širinu do 14.30 m na dijelu ulice uz koji je planirano parkiralište.

Ostale ulice

Članak 36.

(1) Ulica (OU1) se nalazi u izgrađenom dijelu planskog područja, te ostaje u postojećoj širini od 3,0 m. Rekonstrukcija je predviđena tek u manjoj dužini od cca 25,0 m uz raskrižje sa ulicom SU2. Širina površine ulice iznosi od 3.0 m (dio ulice između postojećih objekata) do 9.5 m (dio u kojem je planirano proširenje ulice na širinu kolnika od 5.5 m i formiranje jednostranog nogostupa širine 1.5 m). Ulica završava novoplaniranim okretištem.

(2) Ulica (OU2) je postojeća ulica sa, na kraju, izgrađenim okretištem i sa jedne strane izvedenim nogostupom. Širina ulice iznosi 4,0 m, a nogostupa 1-1,5 m.

Kolno-pješački prilazi - KPP

Članak 37.

(1) KPP1 - postojeći kolno-pješački prilaz obiteljskoj kući širine 3.0 m i dužine 17,0 m.

 (2) KPP2 - postojeći kolno-pješački prilaz širine od 3,5 - 5,5 m, dužine 85,0 m.

(3) KPP3 - postojeći kolno-pješački pristup komunalnoj lučici.

(4) KPP4 - planiran je kolno pješački prilaz širine 3.5 m koji završava ugibalištem, i preko kojeg se, tih nekoliko građevina povezuje sa uličnom mrežom u naselju.

(5) KPP5 - postojeći kolno-pješački prilaz širine od 2,50 - 4,50 m i dužine 19,0 m uz zapadnu granicu obuhvata plana.

(6) KPP6 - novi kolno-pješački prilaz dužine 74,0 m koji se spaja na sabirnu ulicu SU1 u sjeverno-istočnom dijelu planskog područja. Širina kolnika iznosi 3,0 m, dok površina prilaza ima širinu od 6,0 m.

(7) KPP7 - postojeći kolno-pješački pristup za snabdijevanje ugostiteljsko - turističke građevine - pansiona, planske oznake T1.

(8) KPP 8 - novi kolno-pješački prilaz za ugostiteljsko- turističku zonu (T2b) dužine 11,0 m.

(9) KPP9 - novi kolno-pješački prilaz za ugostiteljsko- turističku zonu (T2b) dužine 11,0 m.

(10) Osim kolno-pješačkih prilaza prikazanih u kartografskom prikazu br. 2.1 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - PROMET ovoga plana, izvedba novih kolno-pješačkih prilaza moguća je neposrednom provedbom ovog plana.

(11) Postojeći kolno-pješački prilazi (KPP) čija je širina manja od 3,0 m mogu zadržati postojeću širinu.

Pješačke površine - PP

Članak 38.

(1) Sve prostorne cjeline, zone ugostiteljsko-turističke namjene T2, su povezane postojećom i planiranom mrežom pješačkih površina, komunikacija.

(2) Postojeće i planirane pješačke komunikacije su naznačene u kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 2. PROMETNA,ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - PROMET, br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(3) Planirane pješačke komunikacije:

. glavna pješačka površina (komunikacija) koja povezuje postojeće naselje sa trajektnom lukom, Planom se rekonstruira na širinu od 3,0 m.

. dio pješačke površine (komunikacije) koji povezuje trajektno pristanište sa postojećom pješačkom površinom van zone zahvata koja vodi do plaže, mora biti minimalne širine 1,5 m.

. planirana pješačka površina između zone rekreacije, planske oznake R2 i ugostiteljsko-turističke zone, planske oznake T2a, od spoja sa SU2 do spoja s postojećom pješačkom površinom za plažu, mora imati širinu 3.0 m i u obvezi je istovremene realizacije sa zonom planske oznake T2a.

Parkirališne površine

Članak 39.

(1) U obuhvatu Plana, na površini zone ugostiteljsko- turističke namjene, ostvareno je cca 180 javnih parkirnih mjesta.

(2) Parkirališne površine unutar obuhvata Plana definirane su kao javne parkirališne površine uz ulice: GMU1, GMU2, SU1 i SU2. Parkirna mjesta su postavljena okomito na ulice osim na parkiralištu uz SU2, ispod crkve sv. Nikole gdje su parkirna mjesta postavljena uzdužno.

(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida, treba osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirno mjesto na parkiralištima sa manje od 20 mjesta.

(4) Za potrebe ugostiteljsko turističkih zona - vila (T2a, T2b, T2c i T2d) hotela (T1) potreban broj parkirnih mjesta mora se osigurati unutar površine njihove građevne čestice ukoliko nije drugačije određeno unutar ovih Odredbi.

(5) Za potrebe »Centra Porozine« i pansiona (T1P) parkirališno-garažna mjesta mogu se osigurati unutar građevne čestice u suterenu građevine ili osiguranjem potrebnih parkirališnih mjesta na drugoj građevnoj čestici, u radijusu od 200 m, isključivo istovremeno s gradnjom građevine kojoj služi.

(6) Pri izgradnji građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja (S) parkirališna mjesta je potrebno osigurati unutar građevne čestice, prema članku 40. ovih Odredbi.

Članak 40.

(1) Potreban broj parkirališno- garažnih mjesta za novu gradnju ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se kako slijedi:

- ugostiteljsko-turističke građevine i sadržaje: 4 ležaja / 1PM,

- ugostiteljski sadržaji (caffe bar i dr.): 8 sjedećih mjesta / 1PM,

- trgovački prostori: 30 m2 bruto površine / 1PM,

- drugi poslovni sadržaji: 30 m2 bruto površine / 1PM,

- postojeće pretežito vikend naselje: 1PM / po građevini,

- potreban broj PM po zaposleniku: na 3 zaposlenika / 1PM,

(2) Parkirališne površine unutar Plana definirane su kao javne parkirališne površine uz ulice GMU1, GMU2, SU1 i SU2, te izdvojeno parkiralište sjeverozapadno od GMU2.

(3) Na svakih 5 parkirnih mjesta treba predvidjeti prostor za visoko zelenilo.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 41.

(1) Putnička luka Porozine je glavno trajektno pristanište otoka Cresa i Lošinja za sjeverni kopneni dio Primorsko - goranske i Istarske županije.

(2) Putnička luka Porozne je luka županijskog značaja (Odluka o utvrđivanju lučkog područja u lukama za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području PGŽ SN PGŽ br.7/1999.).

(3) Lučko područje luke Porozine sastoji se iz kopnenog i morskog dijela.

(4) Lučko područje prikazano je u kartografskim prikazima br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA-PROMET.

Članak 42.

(1) Unutar lučkog područja, u obuhvatu Plana, sadržaji u funkciji pomorskog prometa su:

- postojeća putnička, odnosno trajektna luka Porozine sastoji se od operativne obale i lučkog platoa. Operativna obala sa rampama za trajekte dužine je 60,0 m dubine uz obalu 4,9 m i kapaciteta priveza tri (3) trajekta. Lučki plato zahvaća površinu od 0,3 ha i obrađen je asfaltom kao cestovna prometnica.

- centralni punkt okupljanja i informiranja, »Centar Porozne«, je novoplanirana površina čiji sadržaji su u funkciji putničke luke, lokalnog stanovništva i turista. Provedba je dana u članku 19. ove Odluke.

- postojeća komunalna lučica s privezištima, kapaciteta do 50 brodica i planiranim ribarskim spremištima definiranih u članku 43.

- privezište u uvali Trebenež za trajekte u vrijeme lošeg vremena, izvesti sa četiri bitve za privez trajekata. Bitve izvesti u stijeni i uz nju »babe«. Ukupna dužina između prve i zadnje »babe« je cca 80,0 m.

- izvesti pješačku komunikaciju uz samo more od luke Porozine do uvale Trebenež.

Članak 43.

(1) Ribarska spremišta izvode se ispod parking prostora glavne mjesne ulice (GMU1), uz potporni zid.

(2) Spremišta se izvode dimenzija 150/250/200-250 cm. Izvode se iz tipskih, odnosno za sva spremišta istih montažnih elemenata. Ispred ribarskih spremišta treba izvesti pješačku površinu širine 1,20 m koja se, na više mjesta, poprečnom površinom, preko kanala, spaja na kolno pješački prilaz - KPP3.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 44.

(1) Smještaj nove komunikacijske terminalne opreme i koncentracija pristupne komunikacijske mreže treba biti u prostoru predviđenom za tu namjenu.

(2) Veličina prostora mora biti veća od 6 m2, smještena u samostojećem objektu ili jednom od prostora adekvatnog objekta sa posebnim ulazom i neograničenim pristupom. Na prostoru Plana očekuje se u konačnici i do 100 komunikacijskih priključaka.

(3) Nova komunikacijska mreža gradit će se u obliku komunikacijske kabelske kanalizacije, u koju će se po potrebi ugrađivati povezana oprema odnosno, žični i svjetlosni komunikacijski vodovi.

(4) Trasa kabelske kanalizacije predviđa se u pločniku postojećih i planiranih budućih prometnica, ili drugih javnih površina. Cijevi kabelske kanalizacije moraju biti prekinute u kabelskim zdencima koji će služit isključivo kao mjesto priključka građevinskog objekta na javnu komunikacijsku infrastrukturu te za spajanje i račvanje komunikacijskih vodova.

(5) Kapacitet i promjer cijevi kabelske kanalizacije (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima. U izgrađenu kabelsku kanalizaciju uvući će se odgovarajući komunikacijski vodovi i završiti u kabelskim ormarima odnosno, priključnoj točci u/na svakom građevinskom objektu.

(6) Prema Zakonu o telekomunikacijama investitor prilikom gradnje poslovne građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke komunikacijske vodove i mora u svoj objekt ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta.

(7) Kućna komunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu komunikacijske instalacije. Komunikacijska instalacija mora biti izvedena instalacijskim kabelima kategorije min 5E. Uz planirane instalacijske vodove treba ugraditi i jednu instalacijsku cijev 1 13,5 mm do svakog stana ili mjesta priključka terminalne opreme, kako bi se mogla ostvariti usluga putem svjetlosnog voda.

(8) Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca, kao mjestu priključka, treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera o 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu komunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

(9) Pri projektiranju i izgradnji dijelova komunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu komunikacijsku mrežu.

(10) Pri paralelnom vođenju i križanju infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i vertikalne udaljenosti.

(11) Prikaz telekomunikacijske infrastrukture prikazan je u kartografskom prikazu br. 2.4 PROMETNA; ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA u mj. 1:2000.

Pokretne komunikacije

Članak 45.

(1) Unutar obuhvata plana ne predviđa se ni jedan antenski stup.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 46.

(1) Prema PPUG Cresa opskrba vodom dolazi iz smjera grada Cresa do vodospreme Porozine iz koje se snabdijeva zona turističko-ugostiteljske namjene sa svim pratećim sadržajima te građevine postojećeg, kao i svi ostali izgrađeni sadržaji.

(2) Planom se predviđa izvesti cjevovod na koji će se izraditi priključci za postojeće građevine kao i za novoplanirane ugostiteljsko-turističke, poslovno-trgovačke i druge sadržaje:

- izbor materijala i profila određuje se projektnom dokumentacijom,

- trase vodovodne mreže treba, gdje god je to moguće, polagati u trupu pješačkih i kolno-prometnih površina, kako bi se što manje ograničila slobodna izgradnja i osiguralo nesmetano održavanje,

- koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalno potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora,

- u slučajevima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, što se utvrđuje projektom,

- vertikalni razmak od ostalih instalacija mora biti min. 50 cm. Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom (potrebne granulacije ovisno o nivou podzemne vode/ mora), a tek iznad pijeskom zaštićene cijevi, rov se zatrpava ostalim materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalima što ovisi o o kvaliteti iskopanog materijala. Za osiguranje potrebne toplinske i mehaničke zaštite cjevovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima,

- priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera postavljenog na javnoj površini ispred građevnih čestica,

- za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku.

(3) Do izgradnje vodoopskrbnog sustava unutar obuhvata plana moguća je izgradnja i korištenje cisterni za osiguranje vodoopskrbe za postojeće naselje (S).

(4) Do izgradnje vodovodnog sustava moguća je izgradnja u zonama T1P, T2 (a,b,c d), T1, R1, R2 i K pod sljedećim uvjetima:

- u svakoj od zona potrebna je izgradnja vodospreme/ cisterne koja pokriva tjednu potrebu za vodom

Odvodnja otpadnih i oborinskih vode

Članak 47.

(1) Izgradnja sustava odvodnje (gravitacijskih i tlačnih kolektora, revizijskih okana, crpnih stanica itd.) provodi se neposrednim provođenjem Plana.

(2) Izbor materijala i profila određuje se projektnom dokumentacijom.

(3) Odvodnja unutar obuhvata Plana rješava se razdjelnim sustavom kanalizacije, što znači da se sanitarne otpadne vode rješavaju putem nepropusnog, javnog sustava odvodnje, a oborinske vode zbrinjavanjem na građevnoj čestici ili odvodnjom u javni sustav oborinske odvodnje (ukoliko postoji mogućnost spajanja), kao i korištenjem kanala za regulaciju bujičnih tokova.

(4) Odvodnja oborinskih voda sa parkirališnih površina do 20 parking mjesta moguća je upuštanjem u teren, dok je za parkirališne površine od 21 i više parking mjesta potrebno prije upuštanja oborinske vode u tlo ili more, oborine tretirati separatorom.

(5) Sanitarne otpadne vode planiraju se prikupiti kolektorima i odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten van zone zahvata ovog Plana (prema PPUG Cresa).

(6) Sve tehnološke otpadne vode moraju se prije priključenja na javnu odvodnu mrežu, pročistiti odgovarajućim tretmanom i svesti na standard postojećih komunalnih otpadnih voda.

(7) Do izgradnje sustava vodoopskrbe dopušta se, u svrhu zbrinjavanja sanitarne otpadne vode, izgradnja vodonepropusnih sabirnih taložnica na građevnim česticama u izgrađenom dijelu naselja.

(8) Sanitarne otpadne vode građevine planirane u zoni T1P, do izgradnje javne kanalizacije, treba spojiti na kompaktni biološki uređaj za pročišćavanje smješten na građevnoj parceli, sa izvedbom upuštanja pročišćene otpadne vode u upojni bunar ili more.

(9) Sanitarne otpadne vode građevina planiranih u zonama T2, T1 i K, do izgradnje javne kanalizacije, treba riješiti internom kanalizacijom u svakoj od zona, sa pročišćavanjem na kompaktnom biološkom uređaju smještenom u zoni, te upuštanjem pročišćene sanitarne otpadne vode preko upojnog bunara u teren.

(10) Sanitarne otpadne vode zone R1 prikupljaju se u nepropusni septički tank i odvoze ili se pročišćavanju na kompaktnom biološkom uređaju smještenom na građevnoj čestici i upuštaju u teren preko upojnog bunara.

(11) Vodnogospodarski sustav, vodoopskrbna mreža i odvodnja oborinskih i otpadnih voda prikazani su u kartografskom prikazu br. 2.2 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA u mj. u 1:2000.

5.3.2 Elektroopskrbna mreža

Članak 48.

(1) Napajanje područja obuhvaćenog ovim planom osigurava se na 10 kV naponskom nivou iz trafostanice 35/ 10(20) kV Cres, koja je smještena izvan granica plana. Trafostanica 35/10(20) kV Cres svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja napaja, a time i za predmetno područje ovog plana.

(2) Na osnovu ovim planom predviđene ukupne izgrađenosti, te namjene prostora, moguće neistovremeno vršno opterećenje cijele zone plana procijenjeno je na nivou 450 kW. Uz faktor istovremenosti 0,7 procjenjujemo vršnu snagu zone na cca 315 kW. Točna snaga će se iskazati u fazi projektiranja pojedinih građevina.

(3) Napajanje postojećih i budućih kupaca moguće je osigurati i iz postojeće TS 10/0.4 kV Porozina ali samo do snage od 250 kW, a što odgovara danas ugrađenom transformatoru, odnosno kapacitetu trafostanice. Kad vršno opterećenje zone plana prijeđe instaliranu snagu postojeće stupne trafostanice, napajanje električnom energijom osigurat će se iz novo predviđene trafostanice 10(20)/ 0,4 kV koje će se izgraditi u neposrednoj blizini postojeće. Do izgradnje nove trafostanice napajanje će se osigurati iz postojeće stupne trafostanice.

(4) Planirana trafostanica gradit će se kao slobodno stojeća građevina unutar površine označene u grafičkom dijelu plana. Za planiranu trafostanicu potrebno je osigurati zasebnu parcelu. Udaljenost građevine od granice čestice, odnosno, udaljenost građevinske od regulacijske linije, mora biti minimalno 2,0 m a udaljenost građevine od ostalih granica čestice je minimalno 1.0 m. Buduća trafostanica mora imati osiguran trajni pješački pristup i pristup vozilom s javne površine za slučaj zamjene - popravka opreme.

(5) Trafostanica će biti povezana u srednjonaponsku mrežu sa podzemnim 10(20) kV kabeli.

(6) Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se s podzemnim kabelima, osim u dijelu gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvoditi će se nadzemno na betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

(7) Buduća javna rasvjeta unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

(8) Sustav elektroopskrbe unutar planskog područja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.3 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA u mj. 1:2000.

5.3.3 Plinoopskrba i obnovljivi izvori energije

Članak 49.

(1) Obzirom na malu zastupljenost potrošnje kao i na udaljenost budućeg magistralnog plinovoda, od površine ovog Plana, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP).

(2) UNP se može skladištiti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i karqo umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača, za što je dozvoljena izvedba spremnika i podzemne mreže prema posebnim uvjetima.

(3) Racionalno korištenje energije se planira korištenjem dopunskih izvora energije , odnosno prirodno obnovljivih izvora, i to prvenstveno sunca i vode.

(4) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostalnih fotonaponskih sustava.

(5) More, kao veliki toplinski spremnik, naročito je pogodan, kao izvor energije, kod primjene toplinskih crpki.

(7) U ovom prostoru se ne može izdavati lokacijska dozvola ni rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za iskorištavanje snage vjetra za dobivanje električne energije.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

6.1 Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 50.

(1) Zaštitne zelene površine planirane su na mjestima postojećeg zelenila, između površina različitih uvjeta korištenja uz ceste, uz pješačke površine, uz parkirališta i sl.

To su neizgrađene površine koje imaju zaštitnu, rekreacijsku i oblikovnu funkciju.

(2) Zaštitne zelene površine (Z) čuvaju se u postojećem stanju ili se uređuju kao prirodne konfiguracije, uz prvenstveno održavanje postojećeg »zdravog« raslinja, a po potrebi, se može vršiti dopunu sadnje autohtonim biljnim vrstama. Do svih površina treba osigurati dostupnost.

(3) Na površinama zaštitnog zelenila moguće je urediti šetnice, dječja igrališta, pojedinačno rekreacijsko igralište, moguće je posebno oblikovati prostor, pretvoriti ga npr. u park skulptura ili mu dati slične sadržaje namijenjene ugodnom boravku na otvorenom.Ove se površine mogu opremiti parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice za otpad, pergole, paviljoni, skulpture i sl.), uređajima za zalijevanje, opremom za rekreaciju i sl.

(4) Ako se, radi konfiguracije terena, ukaže potreba za izvođenjem potpornih zidova oni se moraju izvesti u kamenom suhozidu (ojačan betonom) ili upotrebom gabiona, ne viši od 1.5 m.

(5) Sadnja drvoreda planirana je uz GMU1, sa zapadne strane od raskrižja s GMU2 prema Cresu te jednostrano duž parkirališta uz GMU2 i SU1. Sadnja se vrši pretežito jednom vrstom stablašica.

(6) Na površinama zaštitnog zelenila dopušteno je, po potrebi, vođenje vodova infrastrukture. Trase vodova treba odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njezinoj blizini treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice treba saditi na udaljenosti 2.0 m od podzemne infrastrukture odnosno na udaljenosti od 1.0 m od ruba tvrde podloge. Zaštitne zelene površine iznose oko 1,26 ha.

6.2 Javne zelene površine - vrt (Z3)

Članak 51.

(1) Javne zelene površine obuhvaćaju površinu vrtova (Z3).

(2) Površina vrtova (Z3) namijenjena je sadnji autohtonih nasada: maslina, smokava, limuna i drugo, uz zadržavanje postojeće konfiguracije. Površina vrtova iznosi oko 0,31 ha.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Članak 52.

(1) Unutar obuhvata Plana ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05 i 139/09).

(2) Radi zaštite autohtonog živog svijeta i bogate lokalne mediteranske flore i faune zaštićivati i čuvati fragmente autohtone ruderalne vegetacije, vegetacije travnjaka te šumske vegetacije i šikara unutar urbaniziranog područja, na svim mjestima gdje je to moguće.

(3) Sačuvati postojeće prirodno zelenilo kao i postojeću strukturu krajobraza. Interpolacija dendroflore moguća je radi zaštite od nepovoljnih utjecaja i to prvenstveno korištenjem autohtonih vrsta drveća i grmlja.

(4) Zelene površine planirati i uređivati na način da se što više sačuvaju autohtone vrste bilja i životinja.

Članak 53.

(1) Obuhvat Plana nalazi se na području ekološke mreže važnom za divlje svojte i stanišne tipove pod nazivom Tramuntana HR 1000880 i na međunarodno važnom području za ptice Kvarnerski otoci HR 1000033 sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br. 109/07).

(2) Ciljevi očuvanja divljih svojti su: žuti mukač, zidna gušterica, kopnena kornjača, crvenkapica, ugrožene ptice grabljivice, kvarnerska krtica.

(2) Ciljevi očuvanja stanišnih tipova su: šume pitomog kestena, mješovita šuma i šikara medunca i crnog graba, šuma i šikara medunca i bijelog graba.

(3) Ciljevi očuvanja međunarodno važnih područja za ptice na kvarnerskim otocima su: morski vranac, bjeloglavi sup, suri orao, sivi sokol, ćukavica, dugokljuna čigra, jarebica kamenjarka, primorska treptaljka, ušara, kratkoprstasta ševa, zmijar, crnogrli plijenor, voljić maslinar, crvenokljuna čigra, eja strnjarica.

Članak 54.

(1) Smjernice za mjere zaštite za divlje svojte i divlja staništa su zaštita područja u kategoriji posebnog rezervata.

(2) Smjernice za mjere zaštite Kvarnerskih otoka kao međunarodno važna područja za ptice su:

- regulirati lov i sprječavati krivolov,

- osigurati poticanje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

- pažljivo provoditi turističko - rekreativne aktivnosti,

- zabrana prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe,

- sprečavanje trovanja zvijeri, zabranu vožnje plovilima uz gnijezdeće kolonije,

- sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Registrirana nepokretna kulturna dobra RH

Članak 55.

(1) Na području obuhvata Plana prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99, 151/03, 157/03) nalazi se samo jedno zaštićeno kulturno dobro: kompleks samostana i crkva Sv. Nikole upisan je u Registar kulturnih dobara RH rješenjem 241/4 od 17. srpnja 1961. i revizijom rješenja Klasa: UP/I-612-09/02-01/ 283 od 28. svibnja 2002. godine. Prostorne međe kulturnog dobra definirane su česticama k.č. 201, 202/1, 202/2, 2844 i 2845 k.o. Dragozetići.

(2) Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra kako ih odredi Konzervatorski odjel u Rijeci. Predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36.- 40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Strogo je zabranjeno oštećivanje dijelova samostanskog kompleksa.

(3) Prije provođenja zaštitnih radova unutar prostornih međa kulturnog dobra potrebna je izrada konzervatorskog elaborata i detaljnog arhitektonskog snimka postojećeg stanja, dok zemljanim radovima obvezno prethode zaštitna arheološka istraživanja. Konzervatorskim elaboratom biti će točno definirane mogućnosti konzervatorskog zahvata. Do provođenja konzervacije i sanacije, kompleks je potrebno čuvati intaktno.

Evidentirana nepokretna kulturna dobra lokalnog značaja

Članak 56.

(1) Prema Konzervatorskoj podlozi za PPUG Cresa propisana je obveza zaštite povijesne komunikacije prema pastirskom stanu Velika Črnika, koji se dijelom nalazi u obuhvatu Plana. Navedeni put se štiti ovom Odlukom u smislu intaktnog očuvanja.

Članak 57.

(1) Kapelica - Poklonac ima vjersko obilježje i lokalnog je značaja te je treba održavati. Građevina se nalazi uz postojeću cestu u naselju koja ide prema kompleksu samostana i crkve Sv. Nikole.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 58.

(1) Otpad s područja Grada Cresa odlaže se na lokaciji »Pržić«.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad po Odluci.

(2) Sa područja Plana otpad se odvozi, na gore navedenu lokaciju, povremeno osim u ljetnim mjesecima kada se odvozi svakodnevno.

(3) Komunalno društvo dužno je postaviti dovoljan broj posuda za odlaganje standardnog i krupnog komunalnog otpada na površini Plana.

(4) Mjesto za postavljanje posuda za odlaganje komunalnog otpada, kao i oblik (zapreminu) posuda za pojedinu lokaciju određuje komunalno društvo.

(5) Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

(6) Svakom ugostiteljskom sadržaju (objektu) s vlastitom kuhinjom, komunalno društvo određuje posebnu standardiziranu posudu za odlaganje standardnog komunalnog otpada.

(7) Za postavljanje tipiziranih posuda za otpad ili većih metalnih zatvorenih, sa poklopcima, kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni ni pješački promet te koji će biti odrađen tamponom zelenila, kamenim zidom i slično.

(8) Spremnici koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima, uređenim na javnim površinama moraju imati osiguran kolni prilaz za komunalno vozilo.

(9) Novoplanirani sadržaji: prostorne cjeline vila, hotel, »Centar Porozine«, pansion i drugo, za sakupljanje komunalnog i korisnog otpada moraju smjestiti posude / kontejnere na svaku parcelu pojedinačno ili skupno i na svaku površinu namjene ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća. Smještaj ovih posuda/kontejnera potrebno je prikazati na situaciji uz zahtjev za lokacijsku dozvolu / građevinsku dozvolu.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 59.

(1) Zaštita okoliša provodi se sukladno važećoj regulativi i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.

(2) Planske mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuvanja ili poboljša sačuva postojeća kvaliteta života.

(3) Ovim Planom utvrđene su mjere koje se na području Plana moraju ostvariti sa svrhom zaštite i unapređenja stanja okoliša:

- zaštita tla,

- zaštita zraka,

- zaštita voda,

- zaštita od buke,

- zaštita od štetnog djelovanja voda,

- zaštita mora,

- mjere posebne zaštite.

Zaštita tla

Članak 60.

(1) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, ni izravno ni putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.

(2) Otpadne vode od pranja automobila, raznih vozila, strojeva i sl onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

(3) Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita zraka

Članak 61.

(1) Zaštita zraka provodi se sukladno propisima Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona

(2) Za zaštitu zraka se iz plana višeg reda preuzimaju i propisuju sljedeće mjere:

- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

- Odabrati najpovoljnije tehnologije kod odabira energenta.

- Postojeći i novoplanirani sadržaji unutar Plana, odnosno svi vlasnici građevina i prostora unutar Plana morali bi imati poticaja, da osim električne energije, koriste čiste energente: ukapljeni naftni plin, sunčevu energiju i more.

Zaštita voda

Članak 62.

(1) Zaštita voda provodi se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa.

(2) Predmetno područje nalazi se izvan sanitarne zaštite prema Odluci o zaštiti jezera Vrana i njegovog preljevnog područja na otoku Cresu.

(3) Ovim planom se zaštita voda provodi primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno- potrošnih i oborinskih voda.

(4) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(5) Otpadne vode gospodarskih namjena, kuhinje pansiona i restorana i drugih sadržaja, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do propisanog stupnja.

(6) Do izgradnje sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda dozvoljeno je zbrinjavanje otpadnih voda na način određen člankom 47. ovih Odredbi.

Zaštita od buke

Članak 63.

(1) Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade.

 (2) Unutar područja Plana je dozvoljena razina buke 55 dBa danju i 45dBa noću.

(3) Na području ugostiteljsko-turističke zone (T24), odnosno dijela zone iznad trajektnog pristaništa, treba u ljetnim mjesecima, izvršiti mjerenja buke, te izraditi akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine. Na osnovi rezultata snimanja i zakonskih odredbi donijeti će se posebna odluka o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke u građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene. Do donošenja odluke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(4) Mjere zaštite od buke provode se:

- lociranjem građevina i postrojenja, koji mogu biti izvor buke, na odgovarajuću udaljenost od građevina postojećeg vikend naselja i turističkih građevina

- utvrđivanjem prekomjerne buke (u ljetni mjesecima) koja nastaje prilikom ukrcaja/iskrcaja prijevoznih sredstava na trajekt i poduzimanjem mjera zaštite od buke

- utvrđivanje prekomjerne buke, u noćnim satima, (u ljetnim mjesecima) koju izazivaju postrojenja na trajektu generator ili sl.) i poduzeti određene mjere zaštite

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 64.

(1) Sustav uređenja bujica i zaštite od poplava bujičnim vodama dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda Primorsko goranske županije,sektor II - Slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci« Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke - bujice: Podzanin i manju pritoku bujice Porozina linijski označene u kartografskim prikazima br.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA i br.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

(2) U području obuhvata Plana nalazi se bujični tok Podzanin i manja pritoka bujice Porozina uz SI granicu obuhvata.

(3) Sliv bujice Podzanin je površine 2,23 km2, dužine toka 0,36 km. Radi zaštite ugostiteljsko-turističke zone Porozina od bujičnih voda, korito bujice je uređeno trapeznim kanalom od kamena u betonu.

(4) Manja pritoka bujice Porozina ima izgrađen kanal kojim se vode vode do glavnog toka bujice Porozina.

(5) Širina koridora bujice sa izgrađenim koritom je 6.0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređene građevine i služi za njihovo održavanje.

(6) Za prostor u zaštitnom pojasu vodotoka se određuju ograničenja u korištenju te se propisuju posebne mjere zaštite i tehnički uvjeti gradnje.

(7) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(8) Nad koritom i u zaštitnom pojasu dozvoljava se mogućnost uređenja površina kao što su:šetališta, prometnice i sl. Izgradnja zgrada se ne dozvoljava.

(9) Svi zahvati u prostoru mogu se odobriti jedino uz posebne uvjete »Hrvatskih voda« pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra.

Zaštita mora

Članak 65.

(1) Mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu:

- cijela obala Grada Cresa određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom

- vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale

- u svim građevinskim područjima, u pojasu širine 15,0 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju

- samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke, lučke zgrada i sl.) mogu se smještati na obali mora.

(2) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja:

- primarnu mjeru čini izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda

- kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (sa aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more.

(3) Uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora:

- obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini županije

- za područje privezišta (luka) osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja.

(4) Način servisiranja brodova na moru i kopnu:

- kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbene mjere.

Mjere posebne zaštite

Članak 66.

(1) Posebne mjere zaštite određuju se sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

(2) Posebne mjere zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća planirane za prostor u obuhvatu ovog Plana uključuju:

- mjere zaštite od potresa

- mjere zaštite od požara.

Mjere zaštite od potresa

Članak 67.

(1) Planom višeg reda za područje u obuhvatu ovog Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi osigurava se mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Cresa.

(2) U obuhvatu Plana se ne planiraju građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.

(3) Deponij materijala (privremeni), za materijal od urušavanja građevina, određen je na površini za rekreaciju R1, uz glavnu mjesnu ulicu - GMU2.

(4) Prostor za okupljanje evakuiranih osoba određen je na raskrižju glavnih mjesnih ulica GMU1- GMU2.

(5) Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće u obuhvatu Plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za postojeće građevine i manje poslovne sadržaje (ugostiteljski sadržaji), svi ugostiteljsko-turistički sadržaji (hotel, vile i sl.) koji se mogu izgraditi u naselju.

 (6) Sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice, na području obuhvata Plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na svim kartografskim prikazima plana.

(7) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u, okviru ovog plana, osigurava utvrđivanjem uvjeta za rekonstrukciju postojećih prometnica, te određivanjem udaljenosti, novih građevina, od prometnica i određivanjem visina tih građevina.

(8) Planiranje posebnih mjera zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja su:

- međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5.0 m gdje su H1 i H2 visine vijenaca dvaju susjednih građevina. Međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- do svih građevina i zona za izgradnju treba omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,

- sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine sirene i interni sustav razglasa.

(9) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i drugim propisima. Sve građevine moraju biti statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na bazi geotehničkih podataka, i moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima.

(10) Na površini zahvata ovog Plana planirani su, na propisanim udaljenostima, protupožarni hidranti.

(11) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko- goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, tj. područje se nalazi u zoni MCS.

(12) Mjere posebne zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2 »MJERE POSEBNE ZAŠTITE« u mj. 1:2000.

Mjere zaštite od požara

Članak 68.

(1) Kod projektiranja pridržavati se zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Cresa.

(2) Kod projektiranja građevina, radi veće kvalitete unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 m.

(4) Međusobni razmak kod građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(5) Udaljenost građevina od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova građevine, ali ne manje od 5,5 m.

(6) Građevine koje se izvode kao dvojne moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, odnosno ako postoji potkrovni prostor, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

(7) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokreta.

(8) Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Vezano uz mjere posebne zaštite, u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz br. 3.2 MJERE POSEBNE ZAŠTITE u mj. 1:2000) prikazana je hidrantska mreža koja može biti i drukčije izvedena ali obvezno sukladno pravilniku iz ove točke.

(9) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donijeti na temelju njega.

(10) Pridržavati se prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara grada Cresa.

(11) Za složenije građevine, građevine skupine 2, obavezno je, glavni projekt uskladiti s mjerama zaštite od požara.

(12) Kod gradnje građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 69.

(1) Za područje obuhvata Plana nije određena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

Članak 70.

(1) Ovim se Planom propisuje obveza provođenja urbanističko-arhitektonskog natječaja za cjelovitu zonu poslovne namjene, planske oznake K, temeljem koga će se raditi idejni arhitektonski projekt za ishodovanje lokacijske dozvole.

(2) Granica obuhvata određena je na kartografskom prikazu br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(3) Do odabira urbanističko-arhitektonskog natječaja nije moguća nikakva gradnja unutar zone poslovne namjene, planske oznake K.

Članak 71.

(1) Provedba plana, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama

(2) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice ili prostorne cjeline.

(3) Nove se građevine grade na uređenoj građevnoj čestici koja ima osiguran prilazni put i priključke na vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i osiguran dovoljan broj parkirališnih mjesta.

(4) Građevna čestica / površine za izgradnju ugostiteljsko-turističkih sadržaja moraju imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Uvjete priključenja daje Grad Cres.

(5) Ako nije osiguran kolni pristup s postojeće prometnice odgovarajućih karakteristika, prije izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, potvrditi glavni projekt i iskolčiti pristupnu prometnicu.

 (6) Do izgradnje javnog sustava, zbrinjavanje otpadnih voda dozvoljeno je osigurati na način određen sukladno člancima ovih Odredbi.

Uređenje građevinskog zemljišta

Članak 72.

(1) Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Na prostoru ovog Plana optimalno uređenje građevinskog zemljišta, osim pripreme, obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, električnu energiju i osiguran dovoljan broj parkirališnih mjesta.

(2) Uređenje građevinskog zemljišta: priprema zemljišta za izgradnju, izgradnja prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

11. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 73.

Ovaj plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika Gradskog vijeća i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 74.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Planom i ukoliko je podnešen zahtjev za građevnu dozvolu.

Članak 75.

Sadržaj Plana iz članka 4. ove Odluke: B. Grafički dio plana (Kartografski prikazi u mj. 1:2000) i C. Obvezni prilozi sastavni su dijelovi ovog Plana, ali nisu predmet objave.

Članak 76.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/07-1/2

Ur. broj: 2213/02-03-01-10-91

Cres, 17. kolovoza 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRESA

Predsjednik
Marčelo Damijanjević, v. r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=687&mjesto=10002&odluka=37
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr