16.

Na osnovu članka 24. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/ 02) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ispostava Rab KLASA: 350-05/03-01/139, UR. BROJ: 2170- 86-01-04-04 od 9. veljače 2004. te odredbe članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01), Gradsko vijeće, na sjednici održanoj 29. travnja 2004. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Raba

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Raba (u nastavku teksta: Prostorni plan).

(2) Prostorni plan uređenja Grada Raba utvrđuje uvjete za uređenje područja Grada Raba, svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode.

(3) Granice obuhvata Prostornog plana Grada Raba određene su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Grada Raba«, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNOG DIJELA

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Raba u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infastrukturni sustavi

1.2.7. Zaštita prostora

1.3. Prostorno-razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Raba u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine za izdvojene namjene

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.4. Šumske površine

3.2.5. Poljoprivredne površine

3.2.6. Morske površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

3.5.4. Energetska infrastruktura

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita mora

3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.6. Mjere posebne zaštite

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA RABA

1.1. POVRŠINE NASELJA

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

1.5. VODNE POVRŠINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Kiosci

2.2.7. Plaže

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. PROMETNI SUSTAV

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Pješački promet

5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta

5.1.4. Pomorski promet

5.1.5. Zračni promet

5.1.6. Pošta i telekomunikacije

5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.2.1. Korištenje voda

5.2.2. Sustav odvodnje

5.3. ENERGETSKI SUSTAV

5.3.1. Elektroopskrba

5.3.2. Opskrba plinom

5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH NASELJA

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

8.2.2. Poljoprivredno tlo

8.2.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

8.4. ZAŠTITA MORA

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od potresa

8.6.3. Zaštita od rušenja

8.6.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKOG DIJELA

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000

1. Korištenje i namjena površina

1A Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti

2. Infrastrukturni sustavi i mreže

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

3A Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite

b) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000

4.1. Barbat NA 2₁ -2₉,

4.2. Banjol NA 1₂; NA 3₁- 3₁₉,

4.3. Mundanije, Palit, Rab

NA 1₁; NA 1₃; NA 4₁-4₃₉;

4.4. Kampor NA 7₁ -7₃₃;

4.5. Supetarska Draga NA 6₁; NA 6₄ - 6₂₈;

4.6. Lopar NA 5₁ - 5₉; NA 6₂ -6₃;

4.7. Goli otok

4.8. Otok Sv. Grgur

4.9. Pudarica, Mišnjak

4.10. Kamenjak

4.11. Sorinj, Vardaškolj

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Grad Rab - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Rab - označava naselje Rab (NA 11)

3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja - definira površinu građevinskog područja.

5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, proizvodna), površine infrastrukturnih sustava, groblja, luke posebne namjene, sportsko-rekreacijska namjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine.

6. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.

Grupe izdvojenih namjena su gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, javna i društvena namjena, infrastrukturna namjena i groblja.

7. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

8. Građevine stambene namjene dijele se na sljedeći način:

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana,

- višestambena građevina je građevina sa 4 stana ili više,

- stambena građevina s poslovnim sadržajem - sadrži stambeni prostor maksimalne površine 120 m² i poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene.

- vila - građevina luksuznog načina gradnje.

9. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji.

10. Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

11. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, građevine za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

12. Podrum - je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačno zaravnatog terena.

13. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 metar.

14. Etaža - etažom se smatraju:

- prizemlje i bilo koji kat građevine, ali ne i podrum (prostorije svijetle visine stambene namjene minimalno 2,4 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m),

- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 90 cm.

15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana.

16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h=0,5 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m² parkirališne površine i nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane.

17. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum i nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.

18. Nadstrešnica - je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.

19. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do sljemena ili najviše kote ravnog krova.

20. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

21. Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

22. Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, maksimalne površine 2.5 m² i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

23. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

24. Sidrište je dio morskog prostora pogodnog i dozvoljenog za sidrenje. Dozvoljeno ga je opremiti opremom za privez plovnih objekata.

25. Privezište je dio obale uređene za pristajanje plovnih objekata.

26. Marina je luka nautičkog turizma koja pruža usluge veza, čuvanja, održavanja i servisiranja plovila, te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima.

27. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, more, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

- komunalna oprema;

- druge vrijednosti i posebnosti.

28. Brutto izgrađena površina - zbroj svih brutto površina građevine po etažama.

29. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine kolnika 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina kolnika može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.

- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA RABA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

(2) Prostor Grada Raba se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- vodne površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Građevine izvan građevinskog područja su: građevine infrastrukture, stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti (staklenici, plastenici i sl. građevine), građevine u funkciji gospodarenja šumama.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putovi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, kao i ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 6.

(1) Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja grada Raba i ostalih 7 naselja u sastavu Grada, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to za Barbat, Banjol, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarsku Dragu i Lopar.

(2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(3) Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Raba to su:

- Barbat NA 2₁,

- Banjol NA 1₂; NA 3₁; NA 3₂; NA 3₃,

- Rab NA 1₁,

- Palit NA 1₃; NA 4₂,

- Kampor NA 7₁; NA 7₆; NA 7₁₁; NA 7₃₃;

- Supetarska Draga NA 6₁; NA 6₅; NA 6₇; NA 6₈; NA 6₁₀; NA 6₁₁:

- Lopar NA 5₁.

NA - oznaka za dio naselja

(4) Građevinska područja iz stavka (1) ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000, na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.6. »Građevinska područja«.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Ovim Planom određeno je razgraničenje površina za izdvojene namjene, i to na:

- gospodarsku namjenu

- poslovnu K (pretežito uslužnu, manje proizvodne komplekse, komunalno-servisnu),

- ugostiteljsko-turističku namjenu T (smještajni kapaciteti, kampovi, luke nautičkog turizma),

- javnu i društvenu namjenu D (informacijski centar),

- sportsko-rekreacijsku namjenu R (sportsko-rekreacijski centar, centar za vodene sportove, teniski centar),

- groblja G,

- površine uzgajališta H (akvakulturu).

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, te br. 4.1.-4.11. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

Članak 8.

Infrastrukturni sustavi određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz članka 112. stavka (1) ovih Odredbi i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, 1a »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunkacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 9.

Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti građevine vodnogospodarskog i elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na moru.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 10.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1: 25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje je na kojem se prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 12.

(1) Vodne površine na području obuhvata Plana su morske površine.

(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe.

(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti (unutarnji plovni put),

- rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 150 metara),

- površine uzgajališta - marikulturu,

- ostale djelatnosti (lučka područja i sidrišta).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 13.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu i županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskog područja Grada Raba, a uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana.

(3) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

Radio relejna postaja Rab

- Radijski koridori Učka-Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Čelavac, Kršine (Pag)

- Međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka -Krk-Senj / Rab-Novalja

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Građevine sustava odvodnje: Sustav Rab

Članak 14.

Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednja škola - Rab

b) Građevina sekundarne zdravstvene zaštite - Kampor

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Rab

b) trajektna luka:

- Supetarska Draga - uv. Vardaškolj (planirana)

- Mišnjak

c) luka nautičkog turizma

- Rab

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- Omišalj-Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana),

b) Osnovne županijske ceste:

- Supetarska Draga - Lopar

- Barbat - Rab - Kampor - Ružići

4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Zračna luka: Rab (2C/Ia kategorije) - planirana

- Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II kategorije: Rab

5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- radijski koridor Rab - Mali Lošinj;

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Cres - Rab

- mjesna pristupna centrala: Rab,

- magistralni TK kabel II. razine Rijeka -Krk-Rab-Pag.

b) poštanske građevine

- Rab

6. Građevine za vodoopskrbu:

- sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav Novi Vinodolski

7. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Lopar

8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Rab 110/20 kV,

b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:

- Krk -Rab

- Rab - Novalja

- 110 kV TS Rab - TS Mali Lošinj

9. Građevine za postupanje s otpadom:

- Reciklažno dvorište Rab

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 15.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela predviđenog za uređenje zemljišta.

(2) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom, a prikazani su na kartografskom prikazu »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i kartografskim prikazima 4.1.-4.6. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

Članak 16.

Građevinsko područje naselja definirano je na sljedeći način:

- Barbat NA 2₁-2₉;

- Banjol NA 1₂; NA 3₁-3₁₉

- Rab NA 1₁

- Palit, Mundanije NA 1₃; NA 4₁-4₃₉;

- Kampor NA 7₁-7₃₃;

- Supetarska Draga NA 6₁; 6₄-6₂₈;

- Lopar NA 5₁-5₉; NA 6₂-6₃;

Članak 17.

(1) Koristiti se može samo uređeno građevno zemljište.

(2) Sve građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m² unutar građevinskog područja naselja na području Grada Raba moraju imati I. kategoriju uređenosti, osim ako nije drugačije određeno ovim Odredbama.

(3) Sve građevine brutto izgrađene površine od 400 m² i veće, te sve višestambene građevine unutar građevinskog područja naselja na području Grada Raba moraju imati II. kategoriju uređenosti.

(4) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab se dozvoljava odstupanje od stavaka (1), (2) i (3) ovog članka u dijelu obaveze osiguranja kolnog pristupa do građevne parcele.

Članak 18.

(1) II. kategorija uređenosti određena je za obalna naselja navedena u članku 6, stavak (3) ovih Odredbi.

(2) I. kategorija uređenosti određena je za sva naselja na području Grada Raba osim obalnih naselja navedenih u članku 6. stavak (3) ovih Odredbi.

(3) Iznimno, u naseljima iz stavka (2) ovog članka za koje je propisana obveza I. kategorije uređenosti građevnog zemljišta, ukoliko se grade građevine navedene u članku 17, stavak (3) određuje se II. kategorija uređenosti građevnog zemljišta.

(4) Iznimno od stavka (1) ovog članka, za područje stare gradske jezgre Rab (obalno naselje) dozvoljeno je odstupanje u dijelu osiguranja kolnog pristupa građevnoj parceli.

Članak 19.

(1) Do ishođenja građevne dozvole za projekt planiranih cesta na području Grada Raba, iz građevinskog područja naselja izuzimanju se kao građevne čestice sve katastarske čestice koje se u cijelosti nalaze unutar koridora, a za postojeće građevine moguća je samo rekonstrukcija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u članku 90, stavak (2).

(3) Ukoliko se građevna čestica koja se nalazi unutar građevinskog područja naselja jednim svojim dijelom nalazi unutar prometnih površina navedenih stavkom (1) ovog članka, a preostali dio zadovoljava uvjete za izgradnju unutar građevinskog područja naselja određene ovim Odredbama, taj se dio čestice smatra građevnim.

(4) Koridori prometnica utvrđeni ovim Prostornim planom i navedeni u stavku (1) ovog članka nisu temelj za parcelaciju.

(5) Prometne površine navedene u stavku (1) ovog članka prikazane su na kartografskim prikazima br.1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.6. »Građevinska područja« u mj.1:5.000.

Članak 20.

(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste, ne može biti manja od 5 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 metara.

(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama.

(3) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(4) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljavaju se odstupanja od odredbi stavaka (1) i (3) i (5) ovog članka.

(5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) ovog članka, udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) ovog članka, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 21.

Građevine stambene namjene dijele se na:

- Stambene građevine - sadrže najviše 3 stana, a mogu se graditi kao slobodnostojeće, dvojne i kuće u nizu,

- Višestambene građevine - građevine sa 4 stana ili više,

- Stambena građevina s poslovnim sadržajem - sadrži stambeni prostor maksimalne površine 120 m² i poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene,

- Vile - građevine luksuznog načina gradnje.

2.2.2.1. Stambene građevine

Članak 22.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkih ili detaljnih planova uređenja (definirano člankom 180. i 181.) grade se:

- slobodnostojeće stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m²,

- poluotvorene stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m²,

- stambene građevine u nizu brutto razvijene površine manje od 400 m²,

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,

- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za:

- slobodnostojeće stambene građevine brutto razvijene površine od 400 m² i veće,

- poluotvorene stambene građevine brutto razvijene površine od 400 m² i veće,

- stambene građevine u nizu brutto razvijene površine od 400 m² i veće.

Članak 23.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od:

. za slobodnostojeće građevine: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 16 metara,

. za poluotvorene građevine 250 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 metara;

. za građevine u nizu: 200 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara.

(2) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se i manja površina građevnih čestica i odstupanja od ostalih odredbi propisanih stavkom (1) ovog članka.

Članak 24.

(1) Minimalna tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 50 m² za sve veličine građevnih čestica.

(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina stambene građevine je 300 m².

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:

. za slobodnostojeće građevine: 0,3

. za poluotvorene građevine: 0,4

. za građenje u nizu: 0,5

(4) Iznimno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5, za sve vrste građevina.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest:

. za slobodnostojeće građevine 0,9

. za poluotvorene građevine 1,2

. za građenje u nizu 1,5

(6) Iznimno, od odredbi iz stavaka (3) i (4) ovog članka u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se koeficijent izgrađenosti do 1,0, te odstupanje od stavka (5) ovog članka.

Članak 25.

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 3 etaže.

(2) Najveća visina građevine (h) iznosi 13,0 metara.

(3) Najveća visina etaže iznosi 3 m.

Članak 26.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.

(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevinske čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.

(3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice susjednih građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

(4) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost od propisanih u stavcima (1), (2) i (3) ovog članka, bez suglasnosti susjeda, a sukladno Provedbenom urbanističkom planu grada Raba ili Urbanističkom planu uređenja.

(5) Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuju se i na septičke jame.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 27.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskih područja obalnih naselja navedenih u članku 6. stavak (3) izgradnja građevina za uzgoj životinja i poljoprivrednih gospodarskih građevina nije dozvoljena.

(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljsko-turističke djelatnosti, pečenjarnice i slično.

Članak 28.

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma.

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:

- maksimalna dozvoljena visina iznosi 4 m,

- tlocrtna površina nije veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće, od granice građevne čestice moraju biti udaljene minimalno 3 m,

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6 metara. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom nižeg reda.

(5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom nižeg reda, ali ne manja od 3 m.

Članak 29.

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja, tako da :

- maksimalna dozvoljena visina iznosi 4 metara;

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 metra,

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra od granice građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori.

(2) Građevine koje se grade na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.

(3) Udaljenost pčelinjaka, poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ili gnojišta mora biti minimalno 100 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 200 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene

(4) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

(5) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

(6) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.

(7) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

(8) U obalnim naseljima navedenih u članku 6, stavak (3) ovih Odredbi nije dozvoljena gradnja građevina iz stavka (1) ovog članka.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 30.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. primorskom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

(2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.

(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

(4) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 18^o i 22^o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa.

(5) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Uređenje građevnih čestica

Članak 31.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) U obalnim se naseljima dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca hortikulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.

(4) Najmanje 20 0rađevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, osim u području povijesne gradske jezgre Rab.

(5) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 150 cm s time da visina ograde između susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm.

Članak 32.

(1) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.

(2) Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom.

(3) Iznimno, od odredbi stavka (1) ovog članka i članka 31 stavak (5), u izgrađenim dijelovima starih naselja ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti 2-3 m.

2.2.2.2. Višestambene građevine

Članak 33.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana, grade se višestambene građevine od interesa Grada Raba, koje će se detaljno odrediti Programom mjera.

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za sve višestambene građevine izuzev građevina navedenih u stavku (1) ovog članka.

Članak 34.

(1) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(2) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljske djelatnosti, pečenjarnice i sl.

Članak 35.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m² osim unutar građevinskog područja Rab u području uže povijesne jezgre gdje se dozvoljava i manja površina čestice.

(2) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 3 etaže.

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 13 m.

(4) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 18^o i 22^o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Članak 36.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Raba u području uže povijesne gradske jezgre koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 1,0.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Raba u području uže povijesne gradske jezgre koeficijent iskorištenosti može iznositi najviše 3,0.

Članak 37.

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 metara uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) i ne manje od 6 m, osim u staroj gradskoj jezgri Rab gdje će se udaljenost odrediti Urbanističkim planom uređenja.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevni pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama, osim u području stare gradske jezgre gdje će se udaljenosti odrediti Ubanističkim planom uređenja.

Članak 38.

(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevine vrijede uvjeti iz članka 30. ovih Odredbi.

(2) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članaka 31. i 32. ovih Odredbi.

(3) Pojedinačne intervencije na pročeljima i krovištima nisu dozvoljene.

Članak 39.

(1) Garaže se mogu graditi u sklopu višestambene građevine ili kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3 m od granice građevne čestice.

(2) Prenamjena garaža višestambenih građevina nije dopuštena.

2.2.2.3. Stambena građevina s poslovnim (ugostiteljsko-turističkim) sadržajem

Članak 40.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja (definirano člankom 180. i 181. ovih Odredbi) grade se:

- slobodnostojeće stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manje od 400 m²,

- poluotvorene stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manje od 400 m²,

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,

- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.

Članak 41.

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za:

- slobodnostojeće stambene građevine s poslovnim sadržajem građevine brutto izgrađene površine od 400 m² i veće,

- poluotvorene stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine od 400 m² i veće,

Članak 42.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od:

. za slobodnostojeće građevine: 350 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 16 metara,

. za poluotvorene građevine 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 metara;

(2) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre u Rabu dozvoljava se i manja površina građevnih čestica i odstupanja od ostalih odredbi propisanih stavkom (1) ovog članka.

Članak 43.

(1) Minimalna tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica.

(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina stambene građevine je 300 m².

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:

. za slobodnostojeće građevine: 0,3

. za poluotvorene građevine: 0,4

(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5, za sve vrste građevina.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest:

. za slobodnostojeće građevine 0,9

. za poluotvorene građevine 1,2

(6) Iznimno, od odredbi iz stavaka (3) i (4) ovog članka u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se koeficijent izgrađenosti do 1,0, te odstupanje od stavka (5) ovog članka.

Članak 44.

(1) Za gradnju stambenih građevina s poslovnim (ugostiteljsko-turističkim) sadržajem vrijede uvjeti određeni u člancima 25., 26. stavci (1), (2), (4) i (5), te člancima 27., 28., 29., 30., 31. i 32. ovih Odredbi.

(2) Unutar stambene građevine s poslovnim (ugostiteljsko-turističkim) sadržajem smješteni su poslovni ugostiteljsko-turistički sadržaji uz uvjet da stambena površina zauzima maksimalno 120 m².

2.2.2.4. Vile

Članak 45.

(1) Neposrednim provođenjem ovh Odredbi, unutar građevinskog područja naselja s iznimkom povijesne gradske jezgre Rab, mogu se graditi luksuzni objekti stanovanja - vile brutto izgrađene površine manje od 400 m².

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za vile brutto izgrađene površine od 400 m² i veće.

(3) Dio vile može se urediti kao poslovni prostor, ali su isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrta i proizvodnje.

(4) Predviđeni sadržaji mogu se organizirati i u više slobodnostojećih građevina.

Članak 46.

(1) Minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6.

(4) Bazen kao građevina ne ulazi u izgrađenost čestice, kao ni tenis igrališta i terase na terenu.

Članak 47.

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 2 etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11 metara.

(3) Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara. Udaljenosti se računaju od stubišta, konzola, loggia i ostalih poluzatvorenih istaka.

Članak 48.

(1) Za uređenje građevne čestice obavezno je idejno rješenje kao prilog zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole.

(2) Najmanje 50 0rađevne čestice mora biti hortikulturno uređeno.

(3) Najveća dopuštena visina ograde iznosi 150 cm.

(4) Za izgradnju podzida vrijede odredbe članka 32. ovih Odredbi.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 49.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskog područja naselja, grade se građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 600 m² i građevine sa 1 etažom.

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za sljedeće građevine društvene namjene unutar građevinskog područja naselja:

- građevine tlocrtne projekcije od 600 m² i veće

- građevine s više od 1 etaže.

(3) Dispozicija građevina društvene namjene na području Grada Raba prikazana je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« u mj. 1:25.000.

Članak 50.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sportsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,8.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4.

(3) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.

(4) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30jene površine treba hortikulturno urediti, osim u izgrađenoj povijesnoj gradskoj jezgri Rab.

(5) Iznimno za sportsku dvoranu dozvoljava se odstupanje od odredbi stavka (3) ovog članka i članka 51. stavak (1), ali ne manje od 3 m.

Članak 51.

(1) Udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 metara, a računa se od stubišta, konzola, loggia i sl.

(2) Pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

Članak 52.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje.

Članak 53.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 30 m² po djetetu, a za dvoetažnu 20 m² po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m².

(3) Osnovne škole i srednje škole

- brutto površina građevine je oko 4,8 m²/učeniku

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene.

(4) Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana)

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

- na području Grada Raba predviđeno je nogometno igralište u Palitu, 8 igrališta za male sportove (mali nogomet, rukomet, odbojku i košarku) u Barbatu, Banjolu, Mundanijama, S. Dragi, Loparu i Palitu po jedno, te u Kamporu dva i tenis igrališta u Banjolu i S. Dragi.

(5) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

- Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika.

- U djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:

- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika,

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

(6) Vjerske građevine

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5.

- najmanje 40 0rađevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

(7) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) - (6) ovog članka.

(8) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. U sljedećoj tablici prikazan je sustav postojećih i planiranih sustava društvenih djelatnosti po naseljima:

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 54.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskog područja naselja grade se:

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 300 m² ,

- poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 97. stavak (1).

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja tlocrtne projekcije od 300 m² i veće.

Članak 55.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene:

- građevine zanatske namjene,

- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne),

- poljoprivredne gospodarske građevine.

2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene

Članak 56.

(1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 500 m².

(2) Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1000 m².

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

(5) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m².

(6) Unutar građevina zanatske namjene dopušten je i smještaj ugostiteljsko-turističke namjene, najveće dopuštene površine 100 m².

Članak 57.

(1) Dozvoljena etažnost građevine zanatske ili poslovne namjene je najviše 2 etaže.

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11 metara.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 58.

(1) Najmanja udaljenost građevine zanatske ili poslovne namjene od susjedne građevine osnovne namjene iznosi minimalno visinu (h) više građevine, a udaljenost građevine mora biti minimalno 5 metara od granice susjedne građevne čestice.

(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 metara.

Članak 59.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 300ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 60.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 61.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m² .

(2) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m².

(3) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 m.

Članak 62.

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

- peradi do 100 komada,

- kunića do 20 komada,

- ovce do 15 komada,

- koze do 15 komada.

(2) Broj grla moguće je zbrajati i kombinirati.

(3) Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne smiju se graditi unutar građevinskog područja obalnih naselja navedenih u članku 6, stavak (3) ovih Odredbi.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 63.

(1) Neposrednim provođenjem odrednica ovog Plana, grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene brutto izgrađene površine manje od 400 m².

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskih područja naselja za građevine brutto izgrađene površine od 400 m² i veće

(3) Za građevine iz stavka (2) ovog članka obavezna je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 64.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 500 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9.

(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

Članak 65.

(1) Najveći broj etaža građevine su tri etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 13,0 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 66.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 3 metra, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika 5,5 m.

Članak 67.

(1) Najmanje 300ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 68.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevini ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depandanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

2.2.6. Kiosci

Članak 69.

(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Lokacije za postavku kioska na području Grada Raba utvrđuju se posebnom Odlukom koju donosi lokalna samouprava.

(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Raba kao samostalne građe

vine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

2.2.7. Plaže

Članak 70.

(1) Plaže se na području Grada Raba uređuju urbanističkim planom uređenja (propisanim u članku 180 ovih Odredbi), a ako se nalaze izvan građevinskog područja detaljnim planom uređenja čija će se granica obuhvata određuje Programom mjera.

(2) Prilikom dohranjivanja postojećih plaža ili sanacije plaža oštećenih nevremenom, plaže se uređuju temeljem detaljnog plana uređenja.

(3) Za područja obale kojima se bitno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje) obavezna je izrada Studije procjene utjecaja na okoliš. To je područje naselja NA 21 i 33 , te zone sportsko-rekreacijske namjene R63 u Kamporu i R64 u Loparu.

(4) Na području plaže Pudarica dozvoljena je postava kioska ukupne površine maksimalno 72 m² (6 kioska), a na ostale plaže na području Grada Raba 48 m² (4 kioska). Dozvoljeno je najviše dva kioska spojiti u cjelinu.

2.3 IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 71.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture van građevinskih područja naselja su:

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- područja i građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 72.

Obavezna izrada detaljnog ili urbanističkog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene, propisana je člancima 180 i 181 ovih Odredbi.

Članak 73.

(1) Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.11. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(3) Na površinama izvan naselja za izdvojene mamjene mogu se graditi građevine pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine kolnika minimalno 5,5 m.

Članak 74.

Prostornim planom određena su građevinska područja za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu),

- ugostiteljsko-turističku namjenu,

- javnu i društvenu namjenu,

- sportsko-rekreacijsku namjenu,

- groblja,

- površine uzgajališta (marikulturu).

Članak 75.

(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(2) Vrsta pokrova i broj strana određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(3) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te kolektor sunčane energije.

2.3.1.1. Gospodarska namjena

Članak 76.

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne namjene,

(2) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

(3) Uz osnovnu djelatnost iz stavka (1) ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 77.

(1) Poslovna namjena K na području Grada Raba planirana je na sljedećim lokacijama:

- K₁ - zona na Mišnjaku (Barbat) površine 16,7 ha,

- K₂ - zona na Sorinju (Lopar) površine 10,9 ha.

(2) Za zone navedene u stavku (1) ovog članka obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 78.

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko- turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja (objekti namijenjeni isključivo stambenoj namjeni). Dozvoljena je samo gradnja stambenog prostora unutar građevine osnovne namjene za smještaj osoblja i sl.

(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

T₁ - smještajne kapacitete, koje u pravilu čine pojedinačne građevine (hotel i pansion),

T₃ - kampove sa pratećim sadržajima,

T₅ - luke nautičkog turizma.

Smještajni kapaciteti

Članak 79.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (T1), i to su:

Naziv zone	Oznaka zone	Vrste smještaja i kategorija	Broj ležaja	Površina zone /ha
zona u Barbatu	T1₁	- hotel (min. 3 zvjezdice) - pansion (min. 2 zvjezdice)	1.000-1.500	11,7
zona u Solinama (Palit)	T1₂	- pansion (min. 2 zvjezdice)	300 - 400	2,2
zona na Kamenjaku (Mundanije)	T1₃	- pansion (min. 2 zvjezdice)	300 - 400	4,0

Suha Punta (Kampor)

T1₄

- hotel (min. 3 zvjezdice)
- pansion (min. 3 zvjezdice)

2.500 - 3100

31,6

Šurline (Kampor)

T1₅

- hotel (min. 3 zvjezdice)
- pansion (min. 3 zvjezdice)

300 - 400

4,2

uvala Miral (S. Draga)

T1₆

- hotel (min. 3 zvjezdice)
- pansion (min. 3 zvjezdice)

1.000-1.600

4,0

poluotok Gonar (S. Draga)

T1₇

- pansion (min. 3 zvjezdice)

800-900

6,7

Livačina (Lopar)

T1₈

- hotel (min. 4 zvjezdice)
- pansion (min. 3 zvjezdice)

600-1600

10,9

uvala Crikvena Dražica do rta
Zidine (Lopar)

T1₉

- hotel (min. 4 zvjezdice)
- pansion (min. 3 zvjezdice)

1900-2000

19,9

zona na Golom otoku

T1₁₀

hotel (min. 3 zvjezdice)

1.500-1.900

19,1

zona na Golom otoku

T1₁₁

hotel (min. 3 zvjezdice)

1.000-2.500

28,5

zona na otoku Sv. Grgur

T1₁₂

hotel (min. 3 zvjezdice)

1.000-1.500

15,4

(2) Za podučja iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja.

Članak 80.

(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti mogu se graditi hoteli i pansioni.

(2) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za hotele i pansione iznosi 2.000 m².

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.25.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0.75.

(5) Dozvoljena je gradnja pansiona sa kapacitetom 25-35 ležaja.

(6) Dozvoljena je gradnja hotela sa kapacitetom 25-180 ležaja.

(7) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(8) Za gradnju građevina hotela i pansiona iz stavka (1) ovog članka vrijede odredbe iz članaka 63, 65, 66, 67, 68 ovih Odredbi.

Kamp

Članak 81.

(1) Na području Grada Raba smješteni su slijedeći kampovi (T3):

Naziv zone	Oznaka zone	Površina zone /ha
uvala Padova III (Banjol) - postojeće	T3₁	9,4
Rajska plaža (Lopar) - postojeće	T3₂	14,6
Kampor - planirani kamp (min. 4 zvjezdice)	T3₃	0,5

(2) Planirani kamp u Kamporu graditi će se na način da se za grupu od četiri smještajnih jedinica izgradi zajednička građevina tlocrtne površine maksimalno 20 m², visine 2.5 m sa četiri čajne kuhinje i četiri sanitarna čvora.

(3) Za podučja iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja.

Luke nautičkog turizma

Članak 82.

(1) Na području Grada Raba određene su površine luka nautičkog turizma T5 na slijedećim lokacijama:

- T5₁ - uvala Sv. Eufemije (marina) površine 1,7 ha,

- T5₂ - San Marino -Lopar (marina) površine 0,5 ha.

(2) Za podučja iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja.

2.3.1.3. Područja javne i društvene namjene (D)

Članak 83.

(1) Na području Grada Raba predviđeno je građevinsko područje namijenjeno javnoj i društvenoj djelatnosti - zona na Mišnjaku - D1, informacijski centar površine 2,0 ha.

(2) Unutar građevine javne i društvene namjene predviđa se smještaj info-centra, restorana, dvorane za prezentacije, izložbeni prostori i sl.

(3) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 300 m².

(4) Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 800 m².

(5) Najveći dopušteni broj etaža građevine su 2 etaže, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.

(6) Najveća dopuštena visina iznosi 7 m.

(7) Za područje iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.

2.3.1.4. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 84.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada dijele se na:

- R4 - teniski centar u Loparu površine 2,6 ha,

- R5₁ - centar za vodene sportove u Banjolu površine 8,4 ha,

- R5₂ - centar za vodene sportove u Solinama (Palit) površine 3,1 ha,

- R5₃ - centar za vodene sportove Halilović (Kampor) površine 3,6 ha,

- R6₁ - sportsko-rekreacijski centar (staza za motokros i streljana) površine 25,4 ha,

- R6₂ - sportsko-rekrecijski centar (sportska dvorana s nogometnim i košarkašim igralištem) u Palitu površine 3,0 ha,

- R6₃ - sportsko-rekreacijski centar u Kamporskoj Dragi (Kampor) površine 0,8 ha.

- R6₄ - sportsko-rekreacijski centar Melak (Lopar) površine 3,4 ha.

Članak 85.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,8.

(4) Najveći broj etaža građevine su 3 etaže, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.

(5) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m.

(6) Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 18 m.

Članak 86.

(1) Na područjima sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

(2) Za područja sportsko-rekreacijske namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja.

2.3.1.5. Groblja

Članak 87.

(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada

Raba su:

- G₁ Banjol površine 0,3 ha,

- G₂ Mundanije površine 0,6 ha,

- G₃ Kampor (logor) površine 0,6 ha,

- G₄ Kampor površine 0,2 ha,

- G₅ Supetarska Draga površine 0,3 ha,

- G₆ Lopar površine 0,6 ha.

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl, te komunalna infrastruktura.

(3) Za uređenje groblja, gradnju pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju obavezna je izrada detaljnog plana uređenja, čija će se granica obuhvata odrediti Programom mjera.

2.3.1.6. Površine za uzgajališta (marikulturu) (H)

Članak 88.

(1) Ovim Planom predviđeni su prostori za marikulturu, H₁ uz otok Dolin nasuprot uv. Barbat površine 0,5 ha i H₂ u uvali Mag površine 0,5 ha.

(2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka.

(3) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, ne samo neposredno uz uzgajalište, nego i na širem području.

(4) Za zone iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada detaljnog plana uređenja, čija će se granica odrediti Programom mjera.

2.3.2. Građenje izvan građevinskog područja

Članak 89.

(1) Katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao izgrađene građevne čestice s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja.

(2) Na čestice iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se odredbe kao i za izgradnju unutar građevinskog područja.

Članak 90.

(1) Ukoliko se građevine iz članka 89. stavka (1) nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (zaštićenog krajolika, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište),

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.

(3) Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

Članak 91.

(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

- građevina u funkciji gospodarenja šumama.

- manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl.

- površina za istraživanje i iskoištavanje mineralnih sirovina.

(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite.

(3) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(4) Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slično, sukladno obilježjima prostora.

(5) Na području Grada Raba izvan građevinskog područja smještena je ugostiteljska građevina na poluotoku Frkanj. Na navedenoj građevini moguća je samo rekonstrukcija i adaptacija postojeće građevine, bez povećanja površine tlocrta, visine ili broja etaža. Za sve zahvate na građevini osim poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada iz članka 90 stavak (2) ovih odredbi obavezna je izrada Detaljnog plana uređenja.

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 92.

(1) Ovim Prostornim planom određena je površina namijenjena za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina (građevno-tehnički kamen) E3 na Sorinju površine 73,30 ha.

(2) Površina za iskorištavanje mineralnih sirovina građevno-tehničkog kamena određena je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mj 1:25.000.

Članak 93.

(1) Planirano eksploatacijsko polje građevno-tehničko kamena moguće je koristiti uz uvjete propisane Zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati i prostor namijeniti za šume, ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

(2) Nakon završetka eksploatacije tehničkog kamena potrebno je izvršiti biološku sanaciju devastiranog terena kamenoloma, na temelju posebno izrađenog projekta biološke sanacije, a shodno odredbama Zakona o rudarstvu (NN 35/ 95).

Članak 94.

Sanaciju prostora iz članka 92. potrebno je definirati kroz Studiju procjene utjecaja na okoliš, a odrediti lokacijskom dozvolom za vršenje radova.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 95.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 112. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi.

2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Članak 96.

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolno-pješački prilaz širine najmanje 3,0 metara.

(3) Spremišta u vinogradima, voćnjacima i maslinicima mogu se graditi na česticama većim od 3.000 m², maksimalne tlocrtne površine 20 m², visine građevine 3,5 m.

- ako se podiže novi vinograd na zemljištu nepogodnom za uzgoj vinove loze, kao što je zona proljetnih mrazova, nedovoljnog osunčanja, preveliki nagib, loš sastav tla i sl, takav vinograd ne može biti osnova za utvrđivanje uvjeta uređenja prostora kojim se dozvoljava izgradnja spremišta.

- Staje i stočarska skloništa moguće je graditi na pašnjacima površine veće od 1000 m², s tim da se u sklopu staje može izgraditi prostor za sklanjanje ljudi, maksimalne tlocrtne površine 10 m².

(4) Za novu gradnju i rekonstrukciju građevina iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada Detaljnog plana uređenja.

(5) Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

Članak 97.

(1) Veličina posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, je:

- građevina / građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,

- građevina / građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,

- građevina / građevine za uzgoj vinove loze ili maslina na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,

- građevina / građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha.

(2) Iznimno, na površinama minimalno od 1 ha izvan građevinskog područja mogu se graditi samo gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne djelatnosti, i to podrumski objekti, maksimalne visine 1,5 m od najniže kote prirodno zaravnatog terena, najveće tlocrtne projekcije 200 m².

Članak 98.

(1) Dozvoljeno je držanje stoke i peradi prema tablici:

Vrsta stoke	Broj grla
- ovce, koze	50
- janjad i jarci	100

- tovna perad

9000

- konzumne nesilice

2500

- rasplodne nesilice

1500

(2) Najmanja dopuštena veličina čestice za izgradnju stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi 1.500 m².

(3) Dozvoljena je maksimalna površina tlocrta 200 m².

(4) Najveći dopušteni broj etaža građevine su dvije etaže.

Članak 99.

(1) Tovilišta sitne stoke i peradi ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 500 metara od građevinskog područja obalnih naselja navednih u članku 6, stavak (3).

(2) Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 metara od građevine stambene namjene, odnosno bunara.

(3) Uvjetima uređenja prostora za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti:

- za opskrbu vodom,

- za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša,

- za prostor za boravak ljudi i

- za sadnju zaštitnog drveća.

(4) Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog otočkog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), treba primjenjivati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio, ekološki prihvatljivije od naprijed navedenih tovilišta.

(5) Kriteriji tradicionalnog graditeljstva uglavnom se odnose na smještaj vlasničkih parcela, izbor graditeljskog materijala, veličinu i način oblikovanja objekta i sl.

Članak 100.

(1) Izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, dozvoljava se ako se najmanje 800ovršine obrađuje jednom ili više sljedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 metara.

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.

(4) Najmanja dozvoljena udaljenost od ruba građevne čestice iznosi 1 m.

(5) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

2.3.2.3. Građevine u funkciji gospodarenja šumama

Članak 101.

(1) Građevine u funkciji gospodarenja šumama, koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama, uz prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva za gospodarenje šumama.

(2) Za novu gradnju i rekonstrukciju građevina iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada Detaljnog plana uređenja.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 102.

(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja,

- na površinama izvan naselja za izdvojene namjene,

- izvan građevinskog područja.

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da

racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

(3) Prostornim planom određeni su gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- šumarstvo,

- poljoprivreda,

- ugostiteljstvo i turizam,

- ostale gospodarske djelatnosti.

Šumarstvo

Članak 103.

(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Raba podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma.

(3) Građevine u funkciji gospodarenja šumama koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama.

(4) Na području šuma i šumskih površina unutar koridora planiranih cesta do utvrđivanja točnih trasa nisu dopušteni nikakvi zahvati niti prenamjena.

Poljoprivreda

Članak 104.

(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Raba treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima.

(2) Osnovne djelatnosti su: stočarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i morsko ribarstvo.

(3) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.

(4) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i pasmine postiže visoke prinose.

(5) Prostornim planom osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to:

a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje na građevnim česticama stambene namjene. Uvjeti građenja određeni su u člancima 27-29. ovih Odredbi.

b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja (određeno člancima 96-100. ovih Odredbi).

(6) Na području poljoprivrednog tla unutar koridora planiranih cesta nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena.

Ugostiteljstvo i turizam

Članak 105.

(1) Grad Rab predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima.

(2) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

(3) Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 63-68. ovih Odredbi.

(4) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene određeni su člancima 78-82. ovih Odredbi.

Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 106.

(1) Gospodarska namjena predviđa se unutar građevinskog područja naselja i građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene (poslovna zona K1 na Mišnjaku i K2 na Sorinju).

(2) Uvjeti smještaja gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 27., 34. i 54.-62. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti smještaja unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene određeni su člancima 76.-77. ovih Odredbi.

(4) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 107.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1a »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« u mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 108.

(1) Predškolska ustanova (dječje jaslice i vrtići), osnovna škola (središnja i područna) i srednja škola smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%, a smještaju se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

(3) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 53. stavak (2) i (3)

Sport i rekreacija

Članak 109.

(1) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama izvan naselja za izdvojene namjene.

(2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 53. stavak (4), a u površinama izvan naselja za izdvojene namjene u člancima 84.-86. ovih Odredbi.

Zdravstvo, kultura i socijalna skrb

Članak 110.

(1) Postojeće građevine za zdravstvo, kulturu i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima).

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 53 stavak (5).

Vjerske građevine

Članak 111.

(1) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja.

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 53 stavak (6).

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 112.

(1) Prostornim planom određeni su infrastruktuni sustavi, i to:

- prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),

- pošta i telekomunikacije,

- energetski sustav (opskrba električnom energijom),

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja).

Tablica 1. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

(2) Koridori infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina«, br. 1A »Korištenje i namjena površina-Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25.000.

(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 13. i 14. ovih Odredbi.

5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 113.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava te sustava telekomunikacija i pošta.

(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 1a »Korištenje i namjena površina - Pošta, Telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« u mj. 1:25.000.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 114.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Raba čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

(2) Državna cesta na području Grada jest:

. dio ceste Omišalj - Vrbnik- Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica: (nova obilaznica)

(3) Mrežu županijskih cesta čine:

1 Supetarska Draga - Lopar,

2 Barbat -Rab - Kampor - Ružići - Buzići (nova dionica od Ružića do Buzića),

3 Supetarska Draga - Suha Punta (nova),

4 državna cesta (nova obilaznica) - Kozji vrh (aerodrom)

5 Donja Supetarska Draga - Gornja Supetarska Draga

6 spoj županijske ceste Donja S. Draga - Gornja S. Draga na planiranu državnu cestu (obilaznica)

(4) Mrežu lokalnih cesta na području Grada čine:

1 Lopar - San Marino,

2 Suha Punta - rt Kalifront,

3 Mundanije - Rab - županijska cesta (Barbat - Ružići),

4 Lopar (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) (postojeća državna cesta, koja izgradnjom nove državne ceste-obilaznice na dijelu od S. Drage do Ravnica postaje lokalna),

5 prstenasti spoj županijske ceste (Barbat - Buzići) od Banjola do Palita

6 državna cesta - uv. Mag (nova).

7 državna cesta - uv. Pudarica

8 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do Zorzina

9 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do Ferala

10 lok. cesta od lok. ceste 11 do groblja Sv. Marija

11 lok. cesta od lok. ceste 9 Surića

12 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do uv. Stojan

13 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do Matahlijića

14 lok. cesta od crkve Sv. Ivan do San Marina

15 lok. cesta

16 lok. cesta

17 lok. cesta

18 lok. cesta

19 lok. cesta

20 lok. cesta od lok. ceste 14 do Paparića

21 lok. cesta od lok. ceste Lopar-San Marino do autokampa

22 lok. cesta Koradovo - Fuža

23 lok. cesta Zalo - Bišić

24 lok. cesta Dumići - Koradovo

25 lok. cesta Poldani - Fafanđeli

26 lok. cesta Dumići - Koradovo

27 lok. cesta od lok. ceste 25 do Ripina

28 lok. cesta Macolići - Veli mel

29 lok. cesta od žup. ceste Barbat-Buzići do Tunićeve Drage

30 lok. cesta od lok. ceste 29 do Dedića

31 lok. cesta od žup. ceste Barbat-Buzići do Kurelića

32 lok. cesta prstenasto spojena na lok. ceste (bivša državna ceste) od Sv Petra

33 lok. cesta Markovina Kar. - Perići

34 lok. cesta Macovići - Markovine

35 lok. cesta spojena na žup. cestu Barbat - Buzići kod Barčića

36 lok. cesta spojena na žup. cestu S. Draga - Suha Punta do planirane marine u uv. Sv. Eufemije

37 lok. cesta

38 lok. cesta

39 lok. cesta od lok. ceste 38 do Mrlina

40 lok. cesta od Barčića do Pičuljana

41 lok. cesta od lok. ceste 4 do Pahljića

42 lok. cesta Godinići

43 lok. cesta od lok. ceste 4 do Matušana

44 lok. cesta Sušići

45 lok. cesta od lok. ceste 4 do Banjol crkva

46 lok. cesta od Banjola groblje do Jurina

47 lok. cesta od Banjola groblje do trafostanice

48 lok. cesta od. lok. ceste 4 preko Balana do Javorana

Državna, županijske i lokalne ceste sa brojčanim oznakama ucrtane su na kartografskom prikazu »Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000.

(5) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.

Članak 115.

Udaljenost građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 20. ovih Odredbi.

Članak 116.

Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti trebaju biti na prostorima na kojima je moguće u što kraćem razdoblju doprinijeti oživljavanju pojedinih dijelova otoka.

Članak 117.

(1) Kod izgradnje novih nerazvrstanih cesta se planira dvosmjerni prometni (automobilski i pješački) tok. Jednosmjerni tok moguće je iznimno organizirati u ulicama koje posjeduju uske profile.

(2) Širina kolnika za dvosmjerni promet mora iznositi minimalno 2 x 2,75 m (preporuka 2 x 3,0 m), a za jednosmjerni promet 3,5 m (preporuka 4,0 m). Širina pješačkih staza mora iznositi minimalno 0,75 m za jednosmjerni pješački tok, odnosno 1,5 m za dvosmjerni pješački tok. Širina planiranih pješačkih prolaza i javnih stubišta mora iznositi minimalno 3,0 m, a iznimno na kraćim potezima može iznositi 1,6 m.

(3) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi i manje od 4,0 m ako položaj već postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (2) ovog članka.

(4) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 3,5 m za jednosmjerni, odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigura prostor za širenje ceste na 3,5 m odnosno na 5,5 m, te ako lokalni uvjeti to dozvoljavaju minimalno mogućnost izgradnje pješačke staze širine 0,75 m za jednosmjerni pješački tok (preporuka 1,5 m za dvosmjerni pješački tok).

5.1.2. Pješački promet

Članak 118.

(1) Osim postojeće mreže pješačkih staza, u narednom razdoblju pješačke staze mogu se kvalitetno nadograđivati na postojeće šumske puteve ili staze, na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe.

(2) Sve pješačke staze moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama.

(3) Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(4) Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke valja postaviti odgovarajuće oznake.

(5) Način korištenja pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim programima, kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u funkciji vinogradarstva, stočarstva i maslinarstva.

5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta

Članak 119.

(1) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici te građevine.

(2) Iznimno na području stare gradske jezgre Rab parkiranje se riješava na za to predviđenim javnim površinama koje će se odrediti Urbanističkim planom uređenja.

(3) Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se na sljedeći način:

Namjena prostora u građevinama	Broj parkirališnih /garažnih mjesta	Jedinica
stanovanje	1 mjesto + 1	stan
trgovine	1 mjesto	10 m² površine
drugi poslovni sadržaji	1 mjesto	15 m² površine
restorani i kavane	1 mjesto	4 sjedećih mjesta
gospodarska namjena	1 mjesto + 1	4 zaposlenika
hoteli, pansioni, moteli	1 mjesto + 5	2 ležaja
sportska dvorana s igralištem	1 mjesto	20 sjedećih mjesta
škole, predškolske ustanove	1 mjesto	3 zaposlenika

Članak 120.

(1) Ako se grade garaže na građevnoj čestici višestambene građevine garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.

(2) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini.

Članak 121.

(1) Pri određivanju minimalnog broja parkirališnih mjesta obavezno je zadovoljiti uvjete iz tablice iz članka 119, stavak (3).

(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(4) Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 122.

(1) Parkirališne potrebe rješavat će se korištenjem tablice i normativa iz članka 119. stavak (3), odnosno prema odredbama detaljnih i urbanističkih planova uređenja propisanih ovim Odredbama.

(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 50arkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 123.

(1) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(2) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(3) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(4) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

. za uređenje u jednoj razini: 0,8

. za uređenje u dvije razine: 0,6.

(5) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

(6) Katnost izdvojenog parkirališta ili garaže regulira se lokacijskom dozvolom i mogućnošću racionalnog korištenja građevinskog zemljišta. Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

Članak 124.

(1) Izdvojena parkirališta ili garaže koje se grade u 2 razine mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

(2) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(3) Jedno priključenje na interne ili javne prometne površine dozvoljeno je za max. 40 vozila u jednoj razini radi protupožarne zaštite, ili moraju biti omogućeni razdvojeni prilazi po razinama.

(4) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

(5) Ako je na izdvojenom parkiralištu predviđen smještaj autobusa iznad garaža ili parkirališta za osobne automobile, moraju se provesti posebne mjere sigurnosti, kako građevinske konstrukcije tako i prometne signalizacije.

(6) Sva prometna rješenja vezana za izdvojena parkirališta ili garaže ne smiju utjecati na sustav protupožarnih putova niti se isti mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i povremeno korištenje.

5.1.4. Pomorski promet

Članak 125.

(1) Na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 prikazan je raspored morskih luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i morskih luka posebne namjene.

Članak 126.

Na području Grada Raba određene su luke otvorene za javni promet prema rangu i namjeni, odnosno načinu korištenja:

trajektna luka Mišnjak (županijskog značaja)

- trajektno pristanište,

- LN - Nautički turizam (sidrište - privezište),

- LS - Sport,

- LO - Ostalo.

Kapacitet trajektne luke Mišnjak osim trajektnog pristaništa uz dodatnu zaštitu akvatorija te zauzetost prostora plovnim putem dimenzionira se na 400 vezova LOA max do 10 metara.

trajektna luka Supetarska Draga - uv. Vardaškolj (županijskog značaja)

- trajektno pristanište

Kapacitet luke odredit će se prema posebnom programu.

luka Rab (županijskog značenja)

- LN - Nautički turizam,

- LU - tijela unutarnjih poslova

- LR - Ribolov,

- LS - Sport,

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke iznosi 20 turističkih - putničkih brodova i 250 vezova LOA 5-12 m.

luka Lopar (lokalnog značenja)

- trajektno pristanište (alternativa)

- LS - Sport,

- LO - Ostalo (vezovi naselja)

Kapacitet luke iznosi 15 vezova. Zbog male dubine mora od 1.5-2.5 m uvala ima male mogućnosti proširenja.

luka Pudarica (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (sidrište).

Uz postojeći gat od 10-15 vezova i 10 mjesta na kopnu ne planira se proširenje luke.

luka Kamporska draga (lokalnog značenja)

- LN - Nautički turizam,

- LR - Ribolov,

- LS - Sport,

- LO - Ostalo (sidrište).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 37 određenog ovim Planom.

luka u uv. Jelenovica (lokalnog značenja)

- LO - ostalo (sidrište)

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 17 određenog ovim Planom.

luka u Uv. Barbat (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 6 određenog ovim Planom.

luka Grci u Barbatskom kanalu (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 6 određenog ovim Planom.

luka Janići (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 6 određenog ovim Planom.

luka u uv. Banjol (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 5 određenog ovim Planom.

luka Keki (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 5 određenog ovim Planom.

luka u uv. Padova II (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 26 određenog ovim Planom.

luka Palit (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Ne planira se proširenje luke.

luka u sjevernom dijelu uv. Sv. Eufemije (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 4 određenog ovim Planom.

luka u uv. Dumići (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (vezovi naselja).

Kapacitet luke utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 11 određenog ovim Planom.

luka Sv Grgur (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (sidrište).

Ne planira se proširenje luke.

luka Tetina - Goli otok (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (sidrište).

Ne planira se proširenje luke.

luka Melna - Goli otok (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (sidrište).

Ne planira se proširenje luke.

luka Vela Draga - Goli otok (lokalnog značenja)

- LO - Ostalo (sidrište).

Članak 127.

Sidrišta su osim unutar luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja iz članka 126. planirana u uv. Sv. Mara, uv. Kristofor i uv. Mag.

Članak 128.

Luke posebne namjene na području Grada Raba su slijedeće:

Supetarska Draga

- luka nautičkog turizma (marina)

Luka posebne namjene u Supetarskoj Dragi smještena je u naselju, a prostorne mogućnosti proširenja luke su ograničene. Kapaciteti, te posebni programi korištenja luke utvrdit će se u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja UPU 9.

Kapacitet luke iznosi 285 vezova (LOA 15-20 m) i na suhom 150 mjesta. Kapacitet za vezove naselja iznosi do 150 mjesta.

uv. Sv. Eufemije

- luka nautičkog turizma (marina),

Kapacitet luke odredit će se izradom urbanističkog plana uređenja UPU 29 određenog ovim Planom.

San Marino - Lopar

- luka nautičkog turizma (marina),

Kapacitet luke odredit će se izradom urbanističkog plana uređenja UPU 30 određenog ovim Planom.

Članak 129.

Dijelom akvatorija Grada Rab prolaze trase unutrašnjih morskih plovnih puteva, kojima se povezuju luke, i to su:

- otok Rab - otok Krk (županijsko značenje),

- otok Rab - otok Pag (državno značenje),

- otok Rab - kopno (državno značenje),

- Rijeka - otok Rab - Zadar - Split - Dubrovnik (državno značenje).

5.1.5. Zračni promet

Članak 130.

Prostornim planom određuje se smještaj zračne luke 2C/ A kategorije na južnom dijelu otoka Raba na Mišnjaku i sportskog aerodroma na Frugi.

Članak 131.

(1) Prostornim planom određuje se smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokacijama:

- nogometno igralište u Rabu,

- zona sportsko rekreacijske namjene R52 u u Solinama (Palit).

(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena.

5.1.6. Pošta i telekomunikacije

Članak 132.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1a »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« u mj. 1:25.000.

(2) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

(3) Privremeno se mogu postavljati automatske telefonske centrale.

5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.2.1. Korištenje voda

Članak 133.

(1) Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada Raba prikazan na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže, mj. 1:25000 kojim su obuhvaćeni:

- postojeći podmorski transportni cjevovod kojim je osigurana opskrba vodom s kopna za cijeli otok Rab

- postojeće bušotine i izvorišta na otoku : Gvačići 1, Gvačići 2, Podmravići, Perići, Idila i Mlinice

- postojeće prekidne komore: PK »Barbat«, »Perići«, »Vršani« i »Fruga«

- postojeće vodospreme VS »Sv. Ilija«, »Banjol«, »Barbat«, »Mundanije«, »Suha Punta«, »Barčići«, »G.S. Draga«, »D.S. Draga« i »Lopar«»;

- planirane vodospreme: VS »Lopar« jugozapadno od mjesta Lopar i VS »Supetarska Draga« iznad Supetarske Drage Gornje.

- planirani transportni cjevovovod Mundanije-Fruga i ogranak cjevovoda do vodospreme Suha Punta

(2) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Raba treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

(3) Kvalitetniju vodoopskrbu naselja Lopar potrebno je osigurati gradnjom nove vodospreme »Lopar« neposredno uz već postojeću te osigurati njihovo povezivanje cjevovodima u zajednički sustav.

(4) Opskrbu vodom nove vodospreme »Lopar« osigurati od prekidne komore »Fruge« spojnim cjevovodom PK »Fruge«- VS »Lopar«.

(5) Vodoopskrbu naselja Gornja Supetarska Draga riješiti izgradnjom planirane vodospreme iznad naselja. Dovod vode za planiranu vodospremu osigurati spajanjem na planirani transportni cjevovod Mundanije-Fruga.

Članak 134.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

(2) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi, ali ne manje od 1 m.

(3) Mreža planiranih cjevovoda je usmjeravajućeg značenja, te su dozvoljene odgovarajuće prilagodbe kojima se ne odstupa od koncepcije rješenja.

5.2.2. Sustav odvodnje

Članak 135.

(1) Prostornim planom određuju se tri zasebna sustava javne odvodnje otpadnih voda, te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćivanje, ispusti) sustav Rab (Barbat, Banjol, Rab), sustav Draga (S. Draga, Kampor) i sustav Lopar.

(2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u sakldu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

(3) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenje prostora.

(4) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćivanja vode na uređajima za pročiščivanje odvoziti će se na odlagalište otpada gdje će se konačno obraditi i cijediti, te koristiti za pokrivanje standardnog komunalnog otpada. Ocjedna otpadna voda bi se konačno pročišćivala na deponijskom uređaju za pročišćivanje otpadnih voda.

Članak 136.

(1) Trase svih planiranih glavnih kolektora prikazane su na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi« u mjerilu 1:25.000.

(2) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(3) S obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.

(4) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je min. 1 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

(5) Položaji crpnih stanica, mogu doživjeti izmjene mikrolokacije. Promjenom mikrolokacija crpnih stanica, prilikom izrade projektne dokumentacije moguća je i promjena ukup

nog broja crpnih stanica za svaki kanalizacijski sustav. To će se definitivno utvrditi geodetskim izmjerama terena.

(6) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

5.3. ENERGETSKI SUSTAV

5.3.1. Elektroopskrba

Članak 137.

(1) Dalekovodi na području Grada su:

- DV 110 Kv Rab - Novalja (Pag),

- DV 110 kV Krk - Rab

- DV 110 kV Rab - Lošinj

(2) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.

Članak 138.

(1) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.

(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.2. Opskrba plinom

Članak 139.

(1) S obzirom na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od otoka Raba, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP).

(2) UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

(3) Distribucija UNP-a odvija se autocisternama.

5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije

Članak 140.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Raba.

(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, a prvenstveno vjetra, sunca i vode, te prema lokalnim prilikama.

(3) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji, uz suradnju s nadležnim tijelom državne uprave.

(4) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 - 1000 kW.

(5) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 141.

(1) Područja prirodnog i kultiviranog prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u prostoru u mj. 1:25.000.

(2) Kultivirani krajobraz predstavljaju Loparsko i Kamporsko polje, polje u Supetarskoj Dragi te maslinici i vinogradi na južnom području naselja Barbat.

Članak 142.

Kultivirani krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem,

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (maslinici, gromače, pašnjačke površine),

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju se i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore.

Članak 143.

Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su:

- uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih materijala,

- uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 144.

Ovim Planom određeni su zaštićeni prirode i za zaštitu predloženi dijelovi prirode, a prikazani na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mj. 1:25.000.

. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 145.

(1) Na području Grada Raba u kategoriji posebnog rezervata zaštićena su sljedeća područja:

- rezervat šumske vegetacije - šuma Dundo,

- botaničko-zoološki rezervat - stijene i točila otoka Sv. Grgur, Goli i Prvić s okolnim akvatorijem.

(2) U kategoriji park šume zaštićena je šuma Komrčar u gradu Rabu

(3) U kategoriji zaštićenog krajolika zaštićen je sjeveroistočni dio poluotoka Lopar na otoku Rabu.

(4) U kategoriji spomenika prirode zaštićena je crnika na Trgu slobode u gradu Rabu.

. Dijelovi prirode koji će se tek zaštititi

Posebni rezervat

Članak 146.

(1) U kategoriji zaštite posebnog rezervata - ornitološko- botaničkog određuju se sljedeća područja:

- područje zaljeva Kampor i Supetarska Draga,

- uvala Loparu,

- uvala Sv. Eufemije,

(2) Stijene Rapost Kamenjak određuju se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata - botaničkog.

(3) U kategoriji zaštite posebnog rezervata - rezervat šumske vegetacije određuju se slijedeća područja:

- Fruga,

- crnikova šuma na padinama prema Supetarskoj Dragi uz cestu,

- Topolje kraj rezervata Dundo.

(4) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično.

Park Šuma

Članak 147.

U kategoriji zaštite parka šume određuju se sljedeća područja za zaštitu:

- San Marino,

- grad Rab - lokacije Boškopini, Kokošica, otočić Tunera (Školjić-Sv.Juraj), Miral i Padova,

- rt Lopižina,

- Frkanj, Ograde, Suha Punta i Kristofor.

Zaštićeni krajolik

Članak 148.

(1) Za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika određuju se slijedeća područja za zaštitu:

- Rt Gonar s otocima, Maman, Srednjak i Šailovec,

- poluotok Kalifront,

- poluotok Lopar,

- Frkanj,

- otok Dolin,

- Kamenjak,

- otok Sv. Grgur,

- otok Goli.

(2) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviziranog krajobraza.

(3) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(4) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Spomenik prirode

Članak 149.

(1) Na području Grada Raba u kategoriji zaštite spomenika prirode određuju se sljedeći dijelovi prirode za zaštitu:

- skupina čempresa kod Sv. Damjana,

- crnika kod lugarnice u Dundu,

- crnike u Gonaru,

- crnika u Banjolu.

Članak 150.

(1) Na području Grada Raba određuju se za zaštitu u kategoriji spomenika prirode izvori Mlinica, Pidoka, Valanga i Curka.

(2) Izvori iz stavka (1) ovog članka potrebno je redovito čistiti i održavati.

Podmorje i obalna linija otoka Raba

Članak 151.

(1) Na području Grada Raba određuje se za zaštitu podmorje otoka Prvića, i podmorje otoka Sv. Grgur i Goli u kategoriji posebnog rezervata.

(2) Na području Grada Raba određuje se za zaštitu podmorje uvale. Sv. Eufemija u kategoriji ornitološko-botaničkog rezervata. Plitke zamuljene uvale vrlo su osjetljivi ekosustavi s malom otpornošću na ekološke poremećaje. Sve eventualne planirane zahvate i aktivnosti u njima i u neposrednoj okolici potrebno je podvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja krhke ekološke stabilnosti i trajne degradacije tih vrijednih ekosustava.

(3) Na području Grada Raba određuju se sljedeća područja - obalne linije za zaštitu:

- dio obale od Pudarice do uvale Črnika,

- dio obale od uvale Črnika do hridi Kaštelina,

- dio obale od hridi Kaštelina do plićaka Velika Sika na sjeveroistočnom dijelu Lopara,

- dio obale od pličine Velika Sika do uvale Javorna,

- dio obale od plaže Lopara do Mlinice,

- dio obale od Mlinice do rta Gonar,

- dio obale od Dumića do rta Gonar,

- dio obale od Kaštelina do Kamporske Drage,

- dio obale od uvale Kristofor do uvale Pudarica,

- obalna linija otoka Dolina,

- obalna linija otoka Grgur.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH NASELJA

Članak 152.

(1) Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana kulturno-povijesna baština prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/ 99), drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje i planovima nižeg reda.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 153.-157., odgovorno je nadležno tijelo državne uprave.

(4) Kod većih građevinskih zahvata na građevinama i lokalitetima navedenim u člancima 153.-157. obavezno je zatražiti mišljenje nadležnog tijela državne uprave. Povijesne građevine čuvaju se u svojim izvornim namjenama, te podliježu režimu intervencija (održavanje, sanacija, resitucija, rekonstrukcija i uređenje zajedno s pripadajučim katastarskim česticama). Ukoliko se radi o arheološkim zonama i lokalitetima ili pojedinačnim kulturnim dobrima graditeljske baštine nacionalnog, regionalnog ili lokalnog značaja obavezno je zatražiti posebne uvjete uređenja od strane nadležnog tijela državne uprave, te osigurati arheološko-konzervatorski nadzor.

Arheološka baština

Članak 153.

Za sve zahvate u arheološkim zonama u pravilu se izvode prethodna istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). U nastavku slijedi pregled zona:

(2) Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

Povijesna graditeljska cjelina

Članak 154.

(1) Na području Grada Raba registrirana je i zaštićena povijesna graditeljska (gradska) cjelina Rab.

(2) Na području Grada Raba evidentirane i određene za zaštitu ovim Planom su graditeljske (seoske) cjeline:

- Barbat - Kaštel,

- Barbat - Jandrići, Šimići,

- Barbat - Deželjini,

- Mundanije.

Članak 155.

Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina navedenih u članku 154 ovih Odredbi, uvjeti zaštite određuju se prema posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela i planovima nižeg reda za to područje.

Etnološka baština

Članak 156.

Zaštita evidentirane etno zone Mundanije i etnografskog spomenika u Supetarskoj Dragi, podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Službe zaštite kulturnih dobara.

Memorijalni lokaliteti i građevine, groblja

Članak 157.

Zaštita evidentiranih memorijalnih spomenika (dio koncentracijskog logora i groblje koncentracijskog logora) lokaliteta i građevina, groblja podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Službe zaštite kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 158.

(1) Na području Grada Raba planirano je reciklažno dvorište na lokaciji Sorinj (lokacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada).

(2) Postojeći deponij je određen kao sanitarno odlagalište komunalnog otpada do uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom, nakon čega ga je potrebno sanirati.

(3) Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako sakupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.

(4) Evidentirane divlje deponije na području Grada potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Članak 159.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

- tehnološki otpad (od boja i rđe) talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona, gume, konfiskat-otpad iz mesnica, ulja iz ugostiteljskih objekata zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 160.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 34/1995.) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 1996.)

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/1997.)

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/1996.)

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/1998.)

Članak 161.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 162.

(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

(2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 163.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 164.

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 165.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 166.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Odredbama za provođenje određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 167.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 168.

(1) S obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo Grada Raba podijeljeno je u četiri kategorije zaštite.

(2) Prva kategorija zaštite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ta tla ne smiju koristiti druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljišta IV. bonitetne klase (P2 prostorna kategorija korištenja zemljišta).

(3) Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja pripadaju u V. i VI. bonitetnoj klasi, od posebne su važnosti za Rab, a svrstane su u P3 (ostala obradiva tla) i PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) prostornu kategoriju zemljišta. Zemljišta druge kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili sačuvati za pašnjake.

(4) treću kategoriju zaštite uglavnom čine tla smeđa tla na vapnencu i dolomitu s crvenicom, rendzinom i vapneno dolomitnom crnicom. To su visoko stjenoviti predjeli pkrivena šumom, a četvrtu kategoriju predstavljaju stjenovita područja s plićim tlima (goli krš).

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 169.

(1) Na području Grada Raba izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora«, mj. 1:25.000.

(2) I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (karbonatni stijenski kompleks mezozoika i paleogena slijedećih karakteristika:

- karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik, budući da nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.

(3) I.a geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša (lesoliki nanos na karbonatima), koju karakterizira slijedeće:

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod pokrivača. Upojnost terena pokrivenog lesolikim nanosom je slaba, dok je erozija naglašena, posebice na području Lopara.

(4) III. geotehnička kategorija -zona fliša, koju karakterizira slijedeće:

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;

- upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna;

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš;

- Kompleks paleogeonskog fliša je relativno povoljan za temeljenje građevina.

(5) III.a geotehnička kategorija -padinske tvorevine na flišu, koju karakterizira slijedeće:

- većina terena je stabilna u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja;

- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna;

- teren je u uvjetno pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja;

- padinske tvorevine su relativno povoljne za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez jer može doći do većih odrona i nastanka klizišta.

(6) IV.a geotehničku kategoriju sačinjavaju zone naplavina na karbonatnim stijenama, a karakterizira je slijedeće:

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;

- upojnost terena je mala do dobra, vodopropusnost terena je dobra;

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš;

- Erozija može biti izražena.

(7) IVb geotehnička kategorija- naplavine na flišu, koju karakterizira:

- teren je izrazito deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;

- upojnost terena je slaba, vodopropusnost terena mala; razina podzemene vode je visoka, a dijelovi terena su zamočvareni;

- teren je u cijelosti manje pogodan do nepogodan za građenje;

- Erozija može biti izražena

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 170.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:

- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997.).

- Zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996.).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 171.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Rabu (S.N. 6/97), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mj. 1:25.000.

(2) Podučje izdvojeno kao I. zona sanitarne zaštite obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaže, crpilište), crpne stanice, vodospreme i objekte nužne za pogon, održavanje i čuvanje građevina namijenjeno je samo vodoopskrbnoj djelatnosti. Navedeno područje je područje strogog režima zaštite, potrebno ga je ograditi i staviti pod nadzor vodovodnog društva

(3) Područje izdvojeno kao II. zona sanitarne zaštite je područje neposrednog utjecaja na izvorište i zona strogog ograničenja. Mjere zaštite određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog članka.

Članak 172.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite.

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/1999.)

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 173.

(1) Za područje Grada Raba potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.

(2) Na području Grada Raba nalaze se slijedeća slivna područja:

- sliv bujičnog područja Barbat,

- sliv Velikog potoka Banjolskog - Snuga,

- sliv bujičnog područja Palita,

- sliv zaljeva Sv. Eufemije,

- sliv Kamporskog zaljeva,

- sliv Velikog potoka Supetarskog,

- sliv zaljeva Sv. Petra,

- sliv bujičnog područja Fruga,

- sliv Velikog potoka Loparskog,

- sliv zaljeva Crnika Lopar.

(3) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području pod djelovanjem bujica iz stavka (2) ovog članka treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (NN 53/90), te županijskim planovima obrane od poplava.

8.4. ZAŠTITA MORA

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja

Članak 174.

(1) Kategorizacija mora prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora«, mj. 1:25.000.

(2) Mjere za zaštitu mora su slijedeće:

- cijela obala Grada Raba određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoraziranja morske obale,

- u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje fumkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu većeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora.

- u obalnom pojasu širine 150 metara od morske obale izvan građevinskog područja neselja nije moguća nova izgradnja,

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

- kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije,

- izrada katastra zagađivača mora,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 175.

(1) Izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom.

(2) Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) izraditi kartu buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(3) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi zelenila.

(4) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 176.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Raba nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Raba, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Raba je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.6.2. Zaštita od potresa

Članak 177.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.6.3 Zaštita od rušenja

Članak 178.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene, potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.

(3) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.6.4. Zaštita od požara

Članak 179.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procijenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Raba. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugoženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po važećim zakonima Republike Hrvatske i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Kod projektiranja građevina na prostoru obuhvata Plana, radi veće jednoobraznosti u odabiru mjera zaštite od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB za stambene građevine, a numeričke metode TVRB, Gretener ili Euroalarm za pretežno poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina rađenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti pro

mjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(5) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekta, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i sl. Također, ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost građevina određena ovim Planom potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane, mjere zaštite od požara.

(6) Prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (SL 30/91)

(7) Prilikom projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i NN 55/ 94)

(8) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95)

(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primjenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

Članak 180.

(1) Urbanistički planovi uređenja donijet će se za:

- građevinska područja naselja

. UPU 1 - Rab, Palit, Banjol (NA 1₁-1₃),

. UPU 2 - Banjol (NA 3₁),

. UPU 3 - Banjol (NA 3₂)

. UPU 4 - Kampor (NA 7₁₁),

. UPU 5 - Banjol (NA 3₃)

. UPU 6 - Barbat (NA 2₁),

. UPU 7 - Kampor (NA 7₃₃),

. UPU 8 - Supetarska Draga (NA 6₅),

. UPU 9 - Supetarska Draga (NA 6₁),

. UPU 10 - Lopar (NA 5₁)

. UPU 11 - Supetarska Draga (NA 6₇)

. UPU 12 - Supetarska Draga (NA 61₁)

. UPU 13 - Kampor (NA 7₁)

- zone ugostiteljsko-turističke namjene:

. UPU 14 - Barbat (T1₁),

. UPU 15 - Palit (T1₂),

. UPU 16 - Kamenjak - Mundanije (T1₃),

. UPU 17 - Suha Punta - Kampor (T1₄),

. UPU 18 - Šurline - Kampor (T1₅),

. UPU 19 - uv. Miral - S. Draga (T1₆),

. UPU 20 - poluotok Gonar - S. Draga (T1₇),

. UPU 21 - Livačina - Lopar (T1₈),

. UPU 22 - uv. Crikvena Dražica do rta Zidine - Lopar (T1₉),

. UPU 23 - zona na Golom otoku (T1₁₀),

. UPU 24 - zona na Golom otoku (T1₁₁)

. UPU 25 - zona na otoku Sv. Grgur (T1₁₂),

. UPU 26 - uvaka Padova III (T3₁),

. UPU 27 - Rajska plaža (T3₂),

. UPU 28 - Kampor (T3₃),

. UPU 29 - Sv. Eufemija (T5₁),

. UPU 30 - San Marino - Lopar (T5₂)

- zonu sportsko-rekreacijske namjene:

. UPU 31 - tenis centar u Loparu (R₄),

. UPU 32 - centar za vodene sportove u Banjolu (R5₁),

. UPU 33 - centar za vodene sportove u Solinama - Palit (R5₂),

. UPU 34 - centar za vodene sportove Halović - Kampor (R5₃),

. UPU 35 - sportsko-rekreacijski centar (motokros staza i streljana) u Barbatu (R6₁)

. UPU 36 - sportsko-rekreacijski centar (sportska dvorana s nogometnim i košarkaškim igralištem) u Palitu (R62),

. UPU 37 - sportsko-rekreacijski centar u Kamporu (R63),

. UPU 38 - sportsko-rekreacijski centar Melak - Lopar (R64).

- zone gospodarske namjene:

. UPU 39 - Barbat (K₁),

. UPU 40 - Lopar (K₂).

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.11. »Građevinska područja u mj. 1:5.000.

(3) područje za iskorištavanje mineralnih sirovina

Granica obuhvata urbanističkog plana uređenja za područje za iskorištavanje mineralnih sirovina odrediti će se Programom mjera.

(4) Program izrade Urbanističkih planova uređenja iz ovog članka definirati će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Raba.

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

Članak 181.

(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim Prostornim planom, a temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obavezno za:

- građevinska područja naselja:

Matovica NA 7₁

- područja javne i društvene namjene:

. DPU 1 - informacijski centar (D₁) u naselju Barbat

- groblja

- površine za uzgajališta:

uz otok Dolin H1

u uv. Mag H2

- postojeća građevina (restoran) na Frkanju

- pojedinačne građevine prema ovim Odredbama.

(2) Granica obuhvata za zonu izdvojene namjene izvan naselja informacijski centar (D1) u naselju Barbat prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite« u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazu br. 4.9 »Građevinska područja« u mj. 1:5.000. Za sva ostala područja iz stavka (1) ovog članka granice obuhvata Detaljnog plana uređenja odrediti će se Programom mjera.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 182.

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada.

Članak 183.

(1) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili odlagališta otpada.

(2) Zemljište uz infrastrukturne namjene (prvenstveno uz planiranu državnu cestu), sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 184.

Ovim Prostornim planom određuju se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

. odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

. predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 185.

(1) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

(2) Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i:

. utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera;

. odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 186.

Za pojedinačne građevine na kojima se vrši rekonstrukcija, a namjena je protivna planiranoj namjeni vrijede isti uvjeti kao za pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja.

Članak 187.

(1) Za građevine koje su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 90, stavak (2).

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 188.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 189.

(1) Za područja iz članka 180 za koja je propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja i za područja iz članka 181 za koje je propisana obveza izrade detaljnog plana uređenja, do donošenja navedenih planova, moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 90 stavak (2) ovih Odredbi.

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar područja povijesne gradske jezgre grada Raba, dijela Banjola i Palita do donošenja obveznog Urbanističkog plana uređenja UPU 1, propisanog ovim Odredbama, izgradnja i rekonstrukcija građevina moguća je temeljem važećeg Provedbenog urbanističkog plana grada Raba (SN 7/89; 2/91; 22/97; 21/02 i 24/03).

Članak 190.

(1) Na k.č. 225/65, 2264/3, 233/7, 2266/1, 2265/7 i 235/2 k.o. Rab-Mundanije, ukupne površine cca 2590 m² izgraditi će se sportska školska dvorana, a na k.č. 150/5 i 150/7 k.o. Rab-Mundanije ukupne površine 210 m² izgraditi će se parkiralište. Uz dvoranu je smještena i zelena površina na k.č. 150/2 i 150/8 ista k.o. površine 530 m². Planirana trafostanica obuhvaća građevnu česticu površine cca 35 m².

(2) Iznimno od odredbi ovog Plana, ostali uvjeti za građevinu iz stavka (1) ovog članka utvrđeni su III. izmjenom i dopunom PUP-a Centar-Palit (SN 24/03).

Članak 191.

Do izrade Konzervatorske podloge, primjenjuju se uvjeti i odredbe iz ovog Plana. Nakon izrade i usvajanja Konzervatorske podloge, navedena podloga postati će sastavni dio ovog Plana, čije će se smjernice koristiti u Planu kao njegov integralni dio.

Članak 192.

(1) Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba.

(2) Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u pismohrani Grada Raba, jedan u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 193.

Tekstualni dio (Glava I - obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i 1:5000) sastavni su dijelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 194.

Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje važiti Prostorni plan (bivše) Općine Rab (»Službene novine« broj 8/84, 18/91, 24/92, 14/96, 24/96 i 5/00).

Članak 195.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 011-03/04-01/2-01

Ur. broj: 2169-01-2-04-14

Rab, 29. travnja 2004.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik

Joško Vidas, v. r.