48.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 190. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja Općine Ravna Gora (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 15/08) i članka 35. Statuta Općine Ravna Gora
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09), Općinsko vijeće
Općine Ravna Gora, na sjednici održanoj 22. prosinca 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
ugostiteljsko-turističke zone T1 »Novi lazi«
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja
ugostiteljsko-turističke zone T1 »Novi lazi« (u nastavku teksta: Detaljni plan
uređenja).
Članak
2.
Površina obuhvata Detaljnog plana uređenja
iznosi cca 4,9 ha. Detaljni plan uređenja obuhvaća izdvojeno neizgrađeno
građevinsko područje južno od naselja Stari Laz i postojeće županijske ceste
Ž-5069 (»Karoline«) unutar Općine Ravna Gora.
Detaljni plan uređenja izrađen je prema
Odluci o izradi istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
26/08) te u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Ravna Gora (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 15/08).
Detaljni plan uređenja utvrđuje detaljnu
namjenu površina, režime uređivanja prostora, način opremanja zemljišta
komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjete za
izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti na području obuhvata plana.
Članak
3.
Elaborat Detaljnog plana uređenja
ugostiteljsko-turističke zone T1 »Novi lazi« sastoji se od:
0. REGISTRACIJE
I. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
II. GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi:
0 Postojeće stanje s granicom obuhvata M
1:1000
1 Detaljna namjena površina M 1:1000
2a Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- Promet M 1:1000
2b Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- Pošta i telekomunikacije M 1:1000
2c Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- Elektroenergetika M 1:1000
2d Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- Vodoopskrba M 1:1000
2e Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- Odvodnja M 1:1000
3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1000
4a Uvjeti gradnje M 1:1000
4b Uvjeti gradnje - Plan parcelacije M 1:1000
III. OBVEZNI PRILOZI
1. Obrazloženje prostornog plana
2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine
Ravna Gora
3. Popis sektorskih dokumenata i propisa
4. Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i
osoba
5. Evidencija postupka izrade i donošenja
Prostornog plana
6. Izvješće o prethodnoj raspravi
7. Izvješće o javnoj raspravi
8. Sažetak za javnost
Elaborat je izradila tvrtka Melin d.o.o. iz
Zagreba.
Članak
4.
U Detaljnom planu uređenja koriste se
sljedeći pojmovi:
Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos
izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona na građevnu
česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su isti konstruktivni
dio podzemne etaže.
Koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos
građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice.
Teren je nivo konačno uređenog zemljišta oko
građevina.
Etaža je svaki funkcionalni nivo građevine.
Prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno
uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine
ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili
krova).
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni
i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim
pročeljem izvan terena.
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine
čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
Kat (K) je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja.
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova.
Visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine
do najviše točke krova (sljemena).
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
5.
Namjena površina određena je na kartografskom
prikazu broj 1 Detaljna namjena površina grafičkog dijela elaborata.
Unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja
planirane su površine ovih namjena:
T UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA
- turističko naselje (kuće za odmor)
IS POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
- trafostanica
POVRŠINA INTERNE PROMETNICE
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
6.
Sve građevine unutar zone obuhvata DPU-a
graditi će se prema programski određenim sadržajima i namjeni te prema
kartografskom prikazu broj 4 Detaljna namjena površina grafičkog dijela
elaborata.
2.1 Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
Članak
7.
U obuhvatu Detaljnog plana uređenja formirano
je 11 građevnih čestica te čestica prometnih površina i infrastrukturnih
objekata. Građevne čestice se formiraju dijeljenjem i (ili) spajanjem dijelova
postojećih čestica zemljišta. Planirana parcelacija provesti će se nakon izrade
parcelacijskog elaborata temeljem ovog Detaljnog plana. Parcelacija je
prikazana na kartografskom prikazu 4b Uvjeti gradnje - Plan parcelacije u
mjerilu 1:1000, s oznakom i granicama građevnih čestica.
Članak
8.
Osnovni podaci o građevnim česticama (izgrađenost,
iskorištenost i gustoća izgrađenosti) formiranim u obuhvatu DPU-a dati su u
sljedećoj tablici:
*tablica se nalazi na dnu stranice*
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna
bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
Članak
9.
Osnovni podaci o građevinama (tlocrtna
izgrađenost, bruto razvijena površina, maksimalna visina i broj etaža)
formiranim u obuhvatu DPU-a dati su u sljedećoj tablici:
Definirani broj etaža predstavlja ukupan broj
etaža, a ne tipologiju. Obzirom na konfiguraciju terena i oblikovanje objekta
kao etaža mogu se pojaviti i podrum (Po), suteren (S) ili potkrovlje (Pk) s tim
da je ukupan broj etaža do maksimalno 4 etaže.
Maksimalna visina građevine mjeri se od
mjerodavne kote do najviše točke krova (sljemena).
2.3. Namjena građevina
Članak
10.
U obuhvatu Detaljnog plana uređenja u zoni T
planirane su građevine ugostiteljsko-turističke namjene sukladno kartografskom
prikazu broj 1 Korištenje i namjena površina. Predviđa se gradnja luksuznih
kuća za odmor, visokog komfora i opremljenosti te u konačnici visoke
kategorije.
Svaka kuća za odmor je građevinski i
funkcionalno samostalan objekt s okućnicom. Uz svaku građevinu moguće je
smjestiti bazen, kao i unutar objekta.
Na kartografskom prikazu broj 4 prikazane su
granice gradivog dijela čestice unutar koje se može graditi osnovni objekt i
pomoćni objekti (garaža, bazen, sauna, paviljon, vrtna kućica i sl.).
Članak
11.
Osim površina planiranih za izgradnju
ugostiteljsko-turističke namjene u obuhvatu Detaljnog plana uređenja nalaze se:
- površine infrastrukturnih sustava
(trafostanica),
- prometne površine (površina interne
prometnice i javne prometne površine),
sukladno kartografskom prikazu broj 1
Korištenje i namjena površina.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
12.
Na građevnim česticama planira se gradnja
novih građevina unutar gradivog dijela uz obavezno poštivanje odredbi o
maksimalnoj tlocrtnoj izgrađenosti i maksimalnoj bruto izgrađenoj površini
građevine te katnosti. Gradivi dio, kao i granice novih građevnih čestica te
udaljenosti od gradivog dijela do granica građevnih čestica, vidljivi su na
kartografskom prikazu 4a Uvjeti gradnje i 4b Uvjeti gradnje - Plan parcelacije
u mjerilu 1:1000.
Članak
13.
Unutar gradivog dijela građevne čestice mora
se smjestiti ukupna tlocrtna površina osnovne građevine te svih pomoćnih
građevina.
Osnovna građevina ne mora biti kompaktna,
može se projektirati kao razvedeni tlocrt koji se sastoji od više slobodno
postavljenih paviljona koji svi moraju biti smješteni unutar gradivog dijela
čestice.
Slobodni dio građevne čestice izvan gradivog
dijela uređuje se kao zelena površina, pješačka površina i površina za
parkiranje vozila.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
14.
U oblikovanju volumena, pročelja i krovnih
površina očekuje se kvalitetan arhitektonski i autorski potpis. Potreban je
respekt prema krajoliku i prirodi unutar koje se gradi. Od arhitekata se traži
da se u postupku projektiranja i kroz izbor materijala uvaže ambijentalne i
krajobrazne vrijednosti prostora te se očitaju elementi tradicijske arhitekture
i načina gradnje.
Osnovni volumen građevina moguće je riješiti
izmicanjem, razvedenim tlocrtom ili čak razbijanjem u više volumena kako bi se
plastikom manjih volumena građevina bolje uklopila u okoliš.
Obzirom da su građevine smještene na terenu
značajnog nagiba potrebno je posvetiti osobitu pažnju odabiru tipa i
oblikovanju građevine. Sugerira se da se građevine grade kao terasaste s većim
brojem suterenskih i eventualno podrumskih etaža.
Dozvoljava se primjena i ravnog i kosih
krovova, u slučaju većeg nagiba objediniti više etaža.
Preporuča se upotreba tradicijskih materijala
paralelno sa suvremenom tehnologijom, uvažavajući recentna kretanja moderne
arhitekture u oblikovanju i upotrebi materijala.
Moguća je izrada tipskog projekta za sve
objekte. Ukoliko su objekti projektiraju na način da je svaki različit, traži
se stilska ujednačenost, odnosno pojedini objekti ne smiju odudarati od
cjeline.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
15.
Gradnja sadržaja unutar jedne čestice
podrazumijeva, u pravilu, uređenje čitave čestice, uključujući pripadajuću
komunalnu infrastrukturu i vanjsko uređenje.
Članak
16.
Neizgrađeni dio površine mora se
hortikulturno urediti. Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno
kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Krajobrazno uređenje mora biti u
skladu s okolnom prirodom. Preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i
voćaka.
Preporuča se maksimalno očuvanje postojećeg
prirodnog terena. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je u što većoj
mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnoj
čestici.
Članak
17.
Moguća je izgradnja bazena ili ribnjaka na
parceli te različitih pomoćnih objekata (garaža, bazen, sauna, paviljon, vrtna
kućica i sl.) koji trebaju biti inkorporirani u zelenilo.
Članak
18.
Moguće je ograđivanje građevnih čestica uz
uvjet da sve parcele moraju imati isti tip ograđivanja. Moguć je različit
pristup ograđivanja prema prometnici, prema vanjskom okolišu i između parcela.
Članak
19.
Smještaj vozila u mirovanju potrebno je
riješiti unutar građevinskih čestica (na građevinskoj čestici ili unutar
građevine). Predviđa se minimalno 2 parkirališno-garažna mjesta po objektu.
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
Članak
20.
Trase prometnica prikazane su u kartografskom
prikazu 2a Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
Promet u mjerilu 1:1000.
3.1.1. Glavna pristupna cesta
Članak
21.
Predmetni plan na sjeverozapadu omeđuje
postojeći javni put koji je ujedno i pristupna prometnica u zonu. Prema
Prostornom planu uređenja Općine Ravna Gora planira se kao nerazvrstana cesta i
u njenom trupu predviđa se razvod infrastrukture (vodovod, kanalizacija) te
spajanje na postojeću (električna energija, telekomunikacije). Postojeći profil
je bijeli put prosječne širine 3 m.
Članak
22.
Obzirom na predviđenu rekonstrukciju i
uređenje prometnice koja nije u obuhvatu ovog Detaljnog plana, ostavlja se
površina za proširenje koridora unutar obuhvata, odnosno zasebne građevinske
čestice za smještaj budućeg profila.
Načelni profil je 6,0 m kolnik i obostrano
nogostup ili bankina 1,0 m širine.
3.1.2. Interna prometnica
Članak
23.
Unutar Detaljnog plana predviđa se interna
prometnica koja prati sjeveroistočnu granicu obuhvata. Poprečni profil sastoji
se od: širina kolnika 6,0 m (dva prometna traka širine 3,0 m), obostrano
nogostup širine 1,0 m, zeleni pojas do ruba granice varijabilne širine.
Obzirom na konfiguraciju terena uzdužni
profil prometnice je u konstantnom usponu koji varira, ali ne prelazi 10%.
Ulica je slijepa, a na kraju ima osigurano
okretište radijusa koji zadovoljava zahtjeve za vatrogasna vozila (unutarnji
radijus 5,0 m, vanjski radijus 11,0 m). Preko nje pristupa se svim parcelama i
predviđenim građevinama.
Orijentacijske nivelete kolnih površina date
su na kartografskom prikazu 2a Plan prometa, a moguće ih je mijenjati radi
postizanja kvalitetnijih rješenja.
3.1.3. Parkiranje
Članak
24.
Parkiranje je u pravilu predviđeno na
građevnoj čestici u skladu s namjenom iste, bilo na otvorenom dijelu građevne
čestice ili u garaži koja se gradi u sklopu osnovne ili pomoćne građevine na
građevnoj čestici.
Preporuča se unutar jednog objekta riješiti i
jedno parkirališno ili garažno mjesto na način da je pristupačno osobi s
invaliditetom.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
25.
Planirane građevine u okviru Detaljnog plana
uređenja priključuju se na TK mrežu.
Utvrđene su trase kabelske TK kanalizacije.
Kabelska kanalizacija izvodi se u pločniku ili u kolniku javno prometne
površine.
Tip i način priključenja priključne
telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog
distributera.
Kućni priključci izvode se spojem kućnih
priključnih kutija na TK zdence.
Pozicije zdenca na mjestima kabelskih
nastavaka kao i broj te promjer cijevi definirat će se projektima razrade
kabela na osnovu zahtjeva korisnika.
Telekomunikacijska mreža prikazana je na
kartografskom prikazu 2b Pošta i telekomunikacije. Telekomunikacijsku mrežu
treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera
i pravilima struke.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.3.1 Elektroenergetika i javna rasvjeta
Članak
26.
Za napajanje električnom energijom planiranih
objekata potrebno je izvršiti sljedeće:
- Izgraditi trafostanicu 20/0,4 kV
instalirane snage 630 kVA.
Trafostanica mora biti tipska u obliku kućice
adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš.
- Izgraditi 2xKB 20(10) kV, XHE 49A 3x(1x185)
mm2 za priključak
trafostanice.
- Izgraditi niskonaponski rasplet 1 kV za
prihvat novih potrošača.
- Izgraditi javnu rasvjetu na pristupnoj
prometnici u zoni obuhvata plana.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na sljedeće uvjete:
- građevinska čestica predviđena za
trafostanicu je prema zahtjevu HEP-a 100,00 m2, s omogućenim prilazom kamionima, odnosno dizalici;
- nema ograničenja u smislu udaljenosti od
prometnice i granica parcele;
- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u
slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2 m;
- širina kabelskih kanala ovisi o broju i
naponskom nivou paralelno položenih kabela;
- na mjestima prelaska preko prometnica
kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera (110, (160, odnosno (200, ovisno o
tipu kabela (JR, nn, VN);
- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini
kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50 mm2;
- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje
god je to moguće, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se
polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi, obavezno je
poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje
s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45o;
- polaganje kabela uskladiti s postojećim i
planiranim stanjem različitih opskrbnih infrastrukturnih postrojenja
instalacija, sukladno tehničkim uvjetima za izbor i polaganje
elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV, Prve izmjene i dopune,
Bilten HEP-a br. 130 od 31. prosinca 2003. god.
Trase planiranih mreža elektroopskrbe i javne
rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu 2c Elektroenergetika. Opskrbu
električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema
posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Na
građevinskoj čestici može se postaviti maksimalno 3 mjerna mjesta električne
energije.
3.3.2 Vodoopskrba
Članak
27.
Vodoopskrba će se osigurati izgradnjom novog
ogranka vodovodnog cjevovoda od naselja Stari Laz duljine cca 500 m' koji će
osigurati potrebne količine sanitarne vode.
Detaljnim planom uređenja se predviđa
izgradnja ugostiteljsko-turističkih objekata tipa kuća za odmor. Svaki objekt
je samostalna cjelina s okućnicom i ukupno se predviđa 7 takvih objekata.
Obzirom na planerske parametre određene su
sljedeće potrebne količine vode:
- potrebna količina sanitarne vode je 3,0
l/s,
- potrebna količina požarnog voda vanjske
hidrantske mreže je 10 l/s.
Radi osiguranja od požara prilikom
projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je izvesti propisnu vanjsku
hidrantsku mrežu.
Vodoopskrba je prikazana na kartografskom
prikazu 2d Vodoopskrba i odvodnja u mjerilu 1:1000. Vodovodnu mrežu treba
projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i
pravilima struke.
Prikaz mjesta priključenja građevine na
vodoopskrbnu mrežu je shematski i nije obvezujući kod izdavanja akta kojim se
odobrava građenje.
3.3.3 Odvodnja otpadnih voda
Članak
28.
Prostornim planom uređenja Općine Ravna Gora
predviđa se izgradnja razdjelnog sustava odvodnje sanitarne otpadne i oborinske
vode te se predviđa priključak na kolektor u koridoru javne prometnice do
obuhvata predmetnog Detaljnog plana uređenja.
Međutim, za građevine čija će izgradnja
započeti prije izgradnje javnog odvodnog sustava, kao i tamo gdje izgradnja
javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti
sukladno važećoj Odluci o zonama sanitrane zaštite (Odluka o zonama sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara - »Službene novine
Primorsko-goranske županije« br. 23/ 04 i Glasnik Karlovačke županije br.
38/04).
Područje je u IV. zoni zaštite pa se sukladno
tome propisuje izgradnja septičkih jama i stupanj pročišćavanja otpadne vode
prije ispuštanja u okoliš.
Detaljnim planom uređenja se predviđaju dvije
mogućnosti za zbrinjavanje sanitarne otpadne vode: prva je izgradnja
nepropusnih septičkih jama, s tim da se pražnjenje jama osigura putem lokalnog
komunalnog poduzeća, a druga je pročišćavanje vode na vlastitom uređaju drugog
ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog
bunara ili drenaže ili ako je moguće ponovno koristiti za tehnološku vodu ili
za potrebe navodnjavanja. Predviđa se biološki uređaj, odnosno bio jama.
Ukoliko postoji bazen, bazensku vodu potrebno
je adekvatno obraditi, odnosno pročistiti prije ispuštanja u okoliš
(neutralizacija klora, skupljanje taloga i sl).
Oborinske vode s prometnih površina skupljaju
se putem cestovnih slivnika s taložnicom (pjeskolov) te se ispuštaju u okoliš
putem upojnog bunara smještenog na najnižoj koti prometnice, u blizini križanja
s pristupnom cestom.
Oborinske vode sa parkirnih površina moguće
je odvesti raspršeno u okolni teren, ukoliko predviđena parkirna površina nije
veća od 100 m2.
Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom
prikazu 2d Vodoopskrba i odvodnja u mjerilu 1:1000. Ucrtane pozicije septičkih
jama su shematske i nisu obvezujuće kod izdavanja akta kojim se odobrava
građenje.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
Članak
29.
Unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja nema
posebnih čestica predviđenih kao javno zelenilo.
Uz internu prometnicu uz sjeveroistočnu
granicu obuhvata je zeleni pojas u sklopu prometnice. On služi da se, obzirom
na visinske razlike između okolnog terena i nivelete prometnice, savlada
razlika te isplanira i uredi teren kao zeleni pojas. Predviđa se hortikulturno
uređenje tog pojasa.
Uz sjeverozapadnu granicu obuhvata je
ostavljen slobodni koridor za budući profil rekonstruiranog javnog puta. Do
njegove izgradnje teren je potrebno hortikulturno urediti.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i građevina
Članak
30.
U zoni obuhvata Detaljnog plana uređenja nema
posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak
31.
Uvjeti i načini gradnje dati su u odredbama
ovog plana i na kartografskom prikazu 4a Uvjeti gradnje.
Članak
32.
Gradnja je dozvoljena na svim prostorima
označenim na kartografskom prikazu broj 4a kao granica građevnog dijela
čestice, što uključuje i površinu za uređenje vanjskih sadržaja objekta na
kojoj je moguće graditi bazen i manje prateće ili pomoćne objekte.
Sve gradnje određene su max. brojem etaža,
max. građevinskom (bruto) površinom kako je prikazano na kartografskom prikazu
4a, a detaljni brojčani pokazatelji dati su u tablicama u točkama 2.1. i 2.2.
ovih Odredbi za provođenje.
Članak
33.
Prikaz planiranih građevina unutar prostora
za smještaj građevine (na kartografskom prikazu br. 4a) je shematski i nije
obvezujući kod izdavanja akta kojim se odobrava građenje.
6.1 Posebni uvjeti građenja iz područja
zaštite od požara
Članak
34.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TVRB ili neku drugu općepriznatu metodu.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Ravna Gora.
Kod projektiranja nove prometnice ili
rekonstrukcije postojeće obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj
35/ 94, 55/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe čl.
11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donesenih na
temelju njega.
Temeljem čl. 15.a Zakona o zaštiti od požara
(»Narodne novine« broj 58/93, 33/05 i 107/07) potrebno je izraditi elaborat zaštite
od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
35.
U zoni obuhvata Detaljnog plana uređenja ne
postoje registrirani ni evidentirani objekti prirodne ili graditeljske baštine.
Međutim, obzirom na krajobraznu vrijednost
šireg područja, preporuča se da planirane građevine svojom visinom i
koeficijentom izgrađenosti te oblikovanjem ne naruše obilježja kontaktnog
prostora. Preporuča se maksimalno očuvanje prirodnog terena i pojedinačnih
primjeraka stabala.
8. Mjere provedbe plana
Članak
36.
Unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja
određena je minimalna razina infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:
izgradnju prometnica,
izgradnju mreže vodoopskrbe,
izgradnju mreže odvodnje otpadnih i
oborinskih voda (po fazama),
izgradnju mreže elektroopskrbe,
izgradnju mreže telekomunikacija.
U zoni obuhvata Detaljnog plana uređenja ne
postoje registrirani ni evidentirani objekti prirodne ili graditeljske baštine.
Unutar Detaljnog plana uređenja gradi se na
osnovu pravovaljanog akta kojim se odobrava građenje.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
37.
Obzirom da je planirana gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene - kuće za odmor, ne očekuje se nepovoljni
utjecaj na okoliš.
Obradom tla te izvođenjem građevinskih i
drugih zahvata ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti
dodatne koncentracije površinskih voda.
Unutar zone obuhvata neće biti nikakvih
tehnoloških procesa ili drugih izvora zagađenja zraka ili stvaranja buke.
Prostornim planom uređenja Općine Ravna Gora
predviđen je razdjelni sustav odvodnje sanitarne i oborinske vode. Obzirom da će
se građevine početi graditi prije izgradnje javnog odvodnog sustava, odvodnja
će se riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite (Odluka o
zonama sanitarne zaštite izvorišta za voda za piće na području Gorskog kotara -
»Službene novine« primorsko-goranske županije br. 23/04 i Glasnik Karlovačke
županije br. 38/04). Područje je u IV. zoni zaštite pa se sukladno tome
propisuje izgradnja septičkih jama i stupanj pročišćavanja otpadne vode prije
ispuštanja u okoliš. Obzirom na teren nužno je izgraditi sustav oborinske
kanalizacije, odnosno odvođenje voda s javnih površina (prometnice).
Komunalni otpad će se sakupljati i
transportirati na propisani način.
Kontejneri, odnosno prostor za sakupljanje
otpada, moraju biti takvi da se mogu sigurno zaključavati kako bi se onemogućio
pristup divljim životinjama i onemogućilo njihovo hranjenje bio otpadom.
U cilju zaštite od požara potrebno je izvesti
propisnu vanjsku hidrantsku mrežu.
Trafostanicu treba adekvatno zaštititi od
širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije, požar i
sl.).
Sve pasivne metalne dijelove vodova i
postrojenja, bez obzira na vrstu lokacije, treba propisno uzemljiti i izvršiti
oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale
potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u
njihovoj blizini.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
38.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
39.
Uvid u Detaljni plan uređenja može se obaviti
u Odsjeku za komunalni sustav Jedinstvenog upravnog odjela Općine Ravna Gora u
Ravnoj Gori, Ul. I. G. Kovačića 177.
Klasa: 350-03/08-01/1
Ur. broj: 2112/07-01-09-55
Ravna Gora, 22. prosinca 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE RAVNA GORA
Predsjednik
Jasna Škorić, v.r.
