SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 55. Srijeda, 23. prosinca 2009.
GRAD CRIKVENICA
105

114.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« 08/06) i članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 34/09 - ispr.), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 8. sjednici 17. prosinca 2009. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Selce
(dio NA4)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja uređenja Selce (dio NA4), (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka SINTEZA d.o.o. iz Zadra, Put Petrića 43/c.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07), utvrđuju osnovni uvjeti korištenja i namjene površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi važni za područje za koje se Plan donosi.

Članak 3.

Plan se donosi za građevinsko područje naselja odnosno dio naselja Selce (dio NA4) obuhvat kojeg je određen Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07).

Članak 4.

Plan sadržan u Elaboratu Urbanistički plan uređenja Selce (dio NA4) se sastoji od dvije knjige, i to: KNJIGA I - TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO, i KNJIGA II - PRILOZI.

KNJIGA I - TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA

POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA

GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA

DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH,

STAMBENO POSLOVNIH I POSLOVNO

STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,

REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I

POVRŠINAMA

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH

POVRŠINA

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLIŠ

9. MJERE PROVEDBE PLANA

B. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ 1:1000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a. PROMET I TELEKOMUNIKACIJE MJ 1:1000

2.b. ELEKTROENERGETIKA I

PLINOOPSKRBA MJ 1:1000

2.c. VODOOPSKRBA I ODVODNJA MJ 1:1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA MJ 1:1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ 1:1000

KNJIGA II - PRILOZI sadrži:

I. OPĆI PRILOZI

II. SUGLASNOSTI NA PLAN

III. UVOD

IV. OBRAZLOŽENJE

V. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA - IZVOD IZ

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA

CRIKVENICE (SL. NOVINE PGŽ BR. 25/07)

VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI U

POSTUPKU IZRADE PLANA

VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU

IZRADE PLANA

VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I

DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

IX. SAŽETAK ZA JAVNOST

Elaborat Plana iz stavka 1 ovog članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice sastavni je dio ove Odluke.

III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti korištenja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Uvjeti za korištenje površina javnih i drugih namjena na području obuhvata Plana su:

1. uvjeti propisani PPUG Crikvenice;

2. planiranje razvoja i unapređenja dijela naselja na načelima održivog razvoja;

3. racionalno gospodarenje prostorom s ciljem iznalaženja optimalnog odnosa komunalne opremljenosti i zaštite prirodnih resursa;

4. zatečeno stanje u prostoru.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kako slijedi:

Stambena namjena

1. OBITELJSKE KUĆE I VIŠESTAMBENE

GRAĐEVINE (S1)

2. VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE (S2)

Mješovita namjena

3. PRETEŽITO STAMBENA (M1)

4. PRETEŽITO POSLOVNA (M2)

5. PRETEŽITO STAMBENA, JAVNA I

DRUŠTVENA (M3)

6. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D)

Gospodarska namjena

7. POSLOVNA (K)

8. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T)

Površine infrastrukturnih građevina

9. POVRŠINA GRAĐEVINE VODOSPREME

(IS1)

10. POVRŠINA GRAĐEVINE TRAFOSTANICE

(IS2)

11. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1)

12. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)

1.2.1. Stambena namjena

1.2.1.1. OBITELJSKE KUĆE I VIŠESTAMBENE

GRAĐEVINE (S1)

Članak 7.

Površine stambene namjene, na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označene kao (S1)-obiteljske kuće i višestambene građevine, namijenjene su gradnji i uređenju stambenih građevina, i to: obiteljskih kuća i višestambenih građevina.

Na površinama namjene obiteljske kuće i višestambene građevine (S1) mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje druge namjene koje dopunjuju stanovanje ali mu istodobno ne smetaju: osobne usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi i sl. Maksimalna površina prostora za prateće sadržaje iznosi 10% građevinske (brutto) površine građevine.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine ili u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici.

Na površinama namjene obiteljske kuće i višestambene građevine (S1) ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

1.2.1.2. VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE (S2)

Članak 8.

Površina stambene namjene, na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označena kao (S2)-višestambene građevine, je namijenjena gradnji i uređenju stambenih građevina, i to: višestambenih građevina.

Na površini namjene višestambene građevine (S2) mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje druge namjene koji dopunjuju stanovanje ali mu istodobno ne smetaju: osobne usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi i sl. Maksimalna površina prostora za prateće sadržaje iznosi 10% građevinske (brutto) površine građevine.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine ili u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici.

Na površini namjene višestambene građevine (S2) ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

Na površini namjene višestambene građevine (S2) postojeće garaže se ne mogu prenamijeniti.

1.2.2. Mješovita namjena

1.2.2.1. PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA (M1)

Članak 9.

Površina mješovite namjene, na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označena kao (M1)-pretežito stambena namjena, namijenjena je gradnji i uređenju stambeno poslovnih građevina. U stambeno poslovnim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje s tim da udio stambene namjene mora biti veći od 50% razvijene građevinske (brutto) površine građevine.

Iznimno, moguća je gradnja jednonamjenskih građevina stambene namjene, i to: višestambenih građevina ali na najviše 25% površine pretežito stambene namjene (M1).

Na površini pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi i uređivati prostori za smještaj tihih poslovno - trgovačko - uslužnih djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: u pravilu manji uredi, tihi obrt manjeg obima, manje trgovine, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, ugostiteljska djelatnost (caffei, buffeti i sl).

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine ili u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici.

Na površini pretežito stambene namjene (M1) ne mogu se graditi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intezivan promet ili na koji drugi način ometaju stanovanje.

1.2.2.2 PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA (M2)

Članak 10.

Površine mješovite namjene, na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označene kao (M2)-pretežito poslovna namjena, namijenjene su gradnji i uređenju poslovno stambenih građevina. U poslovno stambenim građevinama udio poslovne namjene mora biti veći od 50% razvijene građevinske (brutto) površine građevine.

Na površinama pretežito poslovne namjene (M2) a u sklopu poslovno stambene građevine moguće je smjestiti i sadržaje za zdravstvenu, kulturnu i socijalnu djelatnost, upravne ili manje vjerske sadržaje.

Moguća je gradnja građevina koje imaju karakter proizvodne, skladišne ili servisne namjene.

Nije dozvoljeno graditi poslovne djelatnosti koje ugrožavaju kvalitetu stanovanja na susjednim građevinskim česticama ili ugrožavaju okoliš bukom, smradom, zagađenjem tla i sl.

1.2.2.3. PRETEŽITO STAMBENA, JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (M3)

Članak 11.

Površina mješovite namjene na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označena kao (M3)-pretežito stambena, javna i društvena namjena, namijenjena je gradnji i uređenju stambeno

poslovnih građevina. U stambeno poslovnim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje s tim da udio stambene namjene mora biti veći od 50% razvijene građevinske (brutto) površine građevine.

Nije moguća gradnja jednonamjenskih građevina stambene namjene.

Na površinama pretežito stambene, javne i društvene namjene (M3), mogu se graditi i uređivati prostori za smještaj tihih poslovno - trgovačko - uslužnih djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: u pravilu manji uredi, tihi obrt manjeg obima, manje trgovine, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, ugostiteljska djelatnost (caffei, buffeti i sl).

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine ili u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici.

Na površinama pretežito stambene, javne i društvene namjene (M3), mogu se graditi i pojedinačne građevine javne i društvene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, i to zdravstvene djelatnosti, građevine predškolskog odgoja te upravne, socijalne i kulturne djelatnosti.

Na površinama pretežito stambene, javne i društvene namjene (M3) ne mogu se graditi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i slično.

1.2.3. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D)

Članak 12.

Površina javne i društvene namjene je površina namijenjena gradnji i uređenju građevina javnih i društvenih djelatnosti kao što su: građevine zdravstvene djelatnosti, građevine predškolskog odgoja te građevine upravne, socijalne i kulturne djelatnosti.

Upravna namjena obuhvaća djelatnosti državne uprave i lokalne samouprave. Socijalna namjena obuhvaća djelatnosti socijalne skrbi, brige o starijim osobama i slične djelatnosti. Građevine kulturne namjene su knjižnice, čitaonice, galerije i sl.

1.2.4. Gospodarska namjena

1.2.4.1. POSLOVNA (K)

Članak 13.

Na površini gospodarske namjene - poslovne (K) smještaju se gospodrski sadržaji pod uvjetom da djelatnosti koje se u njima obavljaju ne narušavaju uvjete života i stanovanja i ne zagađuju okoliš (pretežito uslužne, trgovačke i manje zanatske).

Moguće je graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih legalnih građevina gospodarske namjene ali ne i onih koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama.

1.2.4.2. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T)

Članak 14.

Na površini gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T) može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

1.2.5. Površine infrastrukturnih građevina

Članak 15.

Površine infrastrukturnih građevina su površine na kojima se mogu graditi linijske i površinske građevine za promet, komunalne građevine i uređaji te građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama. Unutar obuhvata Plana površine infrastrukturnih građevina su:

1.2.5.1. građevine kopnenog prometa: ulična mreža,

parkirališta, pješačke površine;

1.2.5.2. građevine vodoopskrbnog sustava - POVRŠINA

GRAĐEVINE VODOSPREME (IS1);

1.2.5.3. građevine energetskog sustava: POVRŠINA

GRAĐEVINE TRAFOSTANICE (IS2).

1.2.6. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1)

Članak 16.

Površine unutar obuhvata Plana namjene Javne zelene površine (Z1) namijenjene su formiranju javnih parkova.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

1.2.7. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)

Članak 17.

Na području unutar obuhvata Plana predviđene su zone zaštitnih zelenih površina (Z).

Zaštitne zelene površine su oblikovane radi potrebe zaštite okoliša, od kojih naročito zaštite od buke i zaštite zraka.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 18.

Površine za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti određene su Kartografskim prikazom broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, i uključuju površinu gospodarske namjene - poslovne (K) i površinu gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T).

Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti planiran je i na površinama mješovite namjene-pretežito stambene (M1), mješovite namjene-pretežito poslovne (M2) i mješovite namjene-pretežito stambene, javne i društvene (M3).

Uvjeti i način gradnje za svaku površinu namijenjenu smještaju građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su na Kartografskom prikazu broj 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE. Za površinu gospodarske namjene - poslovne (K) određena je zona poslovne gradnje: [K]. Za površinu gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T) određena je zona ugostiteljsko-turističke gradnje [T].

Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti na površinama mješovite namjene-pretežito stambene (M1), mješovite namjene-pretežito poslovne (M2) i mješovite namjene-pretežito stambene, javne i društvene (M3) opisani su u poglavlju 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH, STAMBENO POSLOVNIH I POSLOVNO STAMBENIH GRAĐEVINA ovih Odredbi.

Članak 19.

Građevine gospodarske namjene se mogu graditi samo na optimalno uređenom građevinskom zemljištu, što osim imovinsko-pravne pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: direktni prilaz s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju na način da

su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

Članak 20.

Rekonstrukcija se određuje u pravilu prema istim uvjetima kao za nove građevine.

Članak 21.

Postojeće građevine se mogu rekonstruirati i na građevnim česticama manjim od propisanih do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Postojeći legalni parametri veći od propisanih se mogu zadržati ali bez povećavanja. Postojeća udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice manja od propisane za novu gradnju se može zadržati ali ne može biti manja od 1,0 m.

ZONA POSLOVNE GRADNJE [K]

Članak 22.

Zona poslovne gradnje [K] je površina na kojoj je moguća gradnja i uređenje jedne ili više građevina poslovne namjene. Oblik i veličina zone su prikazani na Kartografskom prikazu broj 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine se grade neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 23.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za gradnju građevina poslovne namjene:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m; iznimno, ukupna visina građevine može biti i veća ako je uvjetovana prirodom tehnološkog procesa;

- minimalna udaljenost građevnog pravca građevine gospodarske namjene-poslovne od regulacijske linije iznosi 5,0 m;

- minimalna udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi 4,0 m; udaljenost od granice građevne čestice može biti i manja ako na istom pročelju nisu predviđeni otvori, ali ne manja od 3,0 m.

- minimalna udaljenost građevine gospodarske namjene od susjedne građevine osnovne namjene iznosi H1/2 + H2/2, pri čemu su H1 i H2 visine susjednih građevina osnovne namjene, ali ne manje od 6,0 m;

- arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom i tehnološkim procesom;

- najmanje 30% građevne čestice treba biti ozelenjeno sadnjom autohtonih biljnih vrsta;

- visina ograde prema javno-prometnoj površini ne može bti veća od 2,0 m, osim kad je to nužno radi zaštite ili načina korištenja;

- visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;

- obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema normativu:

_trgovački sadržaji: 35 PGM / 1000 m2 netto korisne površine;

_skladišta: 10 PGM / 1000 m2 netto korisne površine.

ZONA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE [T]

Članak 24.

Zona ugostiteljsko-turističke gradnje [T] je površina na kojoj je moguća gradnja i uređenje jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene, i to pojedinačne građevine za smještaj (hotel, pansion i sl.) kapaciteta do 80 kreveta. Oblik i veličina zone su prikazani na Kartografskom prikazu broj 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine se grade neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 25.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5; u sklopu uređenja građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase; navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ako se nalaze na terenu;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,5;

- najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 nadzemne i 1 podzemna etaža;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 metara;

- minimalna udaljenost građevnog pravca ugostiteljsko- turističke građevine od regulacijske linije iznosi 5,0 m;

- minimalna udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi 4,0m; udaljenost od granice građevne čestice može biti i manja ako na istom pročelju nisu predviđeni otvori, ali ne manja od 3,0 m;

- minimalna udaljenost građevine gospodarske namjene od susjedne građevine osnovne namjene iznosi H1/2 + H2/2, pri čemu su H1 i H2 visine susjednih građevina osnovne namjene, ali ne manje od 6,0m;

- arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom, tradicionalnog ili modernog arhitektonskog izraza;

- najmanje 30% građevne čestice treba biti ozelenjeno;

- visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,5 m;

- visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;

- obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema normativu: 1 PGM / 1 smještajna jedinica.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 26.

Površina za smještaj građevina društvenih djelatnosti je određena Kartografskim prikazom broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i označena kao površina javne i društvene namjene (D).

Smještaj sadržaja društvenih djelatnosti planiran je i na površinama mješovite namjene-pretežito stambene, javne i društvene (M3).

Uvjeti i način gradnje za površinu namijenjenu smještaju građevina društvenih djelatnosti prikazani su na Kartografskom prikazu broj 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti na površini mješovite namjene-pretežito stambene, javne i društvene

 (M3) se smještaju prema uvjetima za površine javne i društvene namjene.

Članak 27.

Građevine javne i društvene namjene mogu se graditi samo na optimalno uređenom građevinskom zemljištu, koje osim imovinsko-pravne pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: direktni prilaz s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

Članak 28.

Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi 5,0 m.

Minimalna udaljenost građevine, odnosno, njenog najistaknutijeg dijela (balkoni, terase, otvorena stubišta, lođe i istaci) od međe iznosi 4,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom.

Najmanje 30% građevne čestice treba biti ozelenjeno uz sadnju autohtonih biljnih vrsta.

Visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,5 m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena.

Obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici.

Moguće je izvesti terase i potporne zidove koji se grade u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja.

Članak 29.

Na površini predviđenoj za smještaj građevina javne i društvene namjene planirana je gradnja i uređenje jedne ili više građevina društvene namjene, i to:

1. [D1] zdravstvene ustanove: ambulante, specijalističke ordinacije, poliklinike, i sl;

2. [D2] građevine predškolskog odgoja: dječji vrtići i jaslice;

3. [D3] ostale građevine javne i društvene namjene.

Oblik i veličina zone su prikazani na Kartografskom prikazu broj 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine se grade neposrednom provedbom ovog Plana.

ZDRAVSTVENE USTANOVE [D1]

Članak 30.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju zdravstvenih ustanova:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za iznosi: 1200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se: 0,3;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,0 m;

- na vlastitoj građevnoj čestici treba osigurati odgovarajući broj parkirno-garažno po normativu 1 PGM/1 zaposleni u smjeni.

GRAĐEVINE PREDŠKOLSKOG ODGOJA [D2]

Članak 31.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina predškolskog odgoja:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za iznosi: 1200 m2, odnosno po normativu: 35 m2/djetetu za građevine s jednom nadzemnom etažom i 20 m2/djetetu za građevine s dvije nadzemne etaže;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se: 0,3;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m;

- na vlastitoj građevnoj čestici treba osigurati odgovarajući broj parkirno-garažno po normativu 1 PGM/1 grupi djece.

OSTALE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE [D3]

Članak 32.

Ostale građevine javne i društvene namjene su građevine u kojima se obavljaju upravne (državna uprava i lokalna samouprava), socijalne (socijalna skrb, briga o starijim i nemoćnim), vjerske i kulturne djelatnosti (knjižnice, čitaonice, galerije i sl).

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za iznosi: 1200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m;

- najveća ukupna visina vjerskih građevina nije određena;

- na vlastitoj građevnoj čestici treba osigurati odgovarajući broj parkirno-garažnih mjesta po normativu 1 PGM/1 zaposleni u smjeni a za građevine s velikim brojem posjetitelja 1 PGM / 20 m2 netto korisne površine.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH, STAMBENO POSLOVNIH I POSLOVNO STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 33.

Površine stambene i mješovite namjene određene su Kartografskim prikazom broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, i uključuju površine stambene namjene - obiteljske kuće i višestambene građevine (S1), stambene namjene - višestambene građevine (S2), mješovite namjene - pretežito stambene (M1), mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) i mješovite namjene - pretežito stambene, javne i društvene (M3).

Kartografskim prikazom broj 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE određeni su uvjeti i način gradnje za pojedinu zonu.

Površine stambene namjene, na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označene kao (S1) i (S2), su razdijeljene na zone stambene izgradnje: obiteljskih kuća [SO] i višestambenih građevina [SG].

Površine mješovite namjene, na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označene kao (M1), (M2) i (M3) su razdijeljene na zone mješovite izgradnje: stambeno poslovnih građevina [SP] i poslovno stambenih građevina [PS].

Članak 34.

Građevina stambene namjene se može graditi samo na optimalno uređenom građevinskom zemljištu koje osim imovinsko-pravne pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

Neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje

5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno, 4,5 m za jednosmjerni promet. Iznimno, neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu se može osigurati i pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće duljine 70,0 m ako se na njega priključuju najviše dvije građevine stambene namjene, i to samo građevine u drugom redu gradnje, ovisno o lokalnim uvjetima, što će se odrediti u postupku ishođenja odgovarajućeg akta za namjeravani zahvat u prostoru.

Članak 35.

Rekonstrukcija se određuje u pravilu prema istim uvjetima kao za nove građevine.

Članak 36.

Postojeće građevine se mogu rekonstruirati i na građevnim česticama manjim od propisanih do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Postojeći legalni parametri veći od propisanih se mogu zadržati ali bez povećavanja. Postojeća udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice manja od propisane za novu gradnju se može zadržati ali ne može biti manja od 1,0m. Iznimno, dozvoljava se rekonstrukcija pomoćnih građevina - garaža u nizu uz višestambene građevine na ulazu u naselje na regulacijskoj liniji.

Članak 37.

Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi 5,0 m.

Minimalna udaljenost građevine, odnosno, njenog najistaknutijeg dijela (balkoni, terase, otvorena stubišta, lođe i istaci) od međe iznosi 4,0m; ako na pročelju prema međi građevina nema otvore udaljenost prema međi može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

Otvorima se ne smatraju prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida i ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom, tradicionalnog ili modernog arhitektonskog izraza.

Najmanje 20% građevne čestice treba biti ozelenjeno.

Visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,5 m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena. Moguće je izvesti terase i potporne zidove koji se grade u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja.

Obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to po kriteriju: 1 PGM / 1 funkcionalna jedinica.

OBITELJSKA KUĆA [SO]

Članak 38.

Obiteljska kuća je građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše jednom podzemnom i dvije nadzemne etaže i ne više od dvije funkcionalne jedinice, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina.

Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

Obiteljske kuće se grade i uređuju neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 39.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

_za slobodnostojeće građevine: 500 m2 - uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi najmanje 15 m;

_za dvojne građevine: 400 m2 - uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi najmanje 12 m;

_za građevine u nizu: 300 m2 - uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi najmanje 10 m.

Članak 40.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljskih kuća:

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine - obiteljske kuće - iznosi:

_za slobodnostojeće građevine: 80 m2

_za dvojne građevine: 60 m2

_za građevine u nizu 50 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

_za slobodnostojeće građevine: 0,3

_za dvojne građevine: 0,4

_za građevine u nizu 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

_za slobodnostojeće građevine: 0,6

_za dvojne građevine: 0,8

_za građevine u nizu 1,0;

- najveći dopušteni broj etaža iznosi 1 podzemna i 2 nadzemne etaže:

- najveća dopuštena ukupna visina obiteljske kuće iznosi 10,0 metara, odnosno najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m.

VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA [SG]

Članak 41.

Višestambena građevina je građevina isključivo stambene namjene, koja sadrži 3 do 4 funkcionalne jedinice a po tipu gradnje može biti slobodnostojeća.

Višestambene građevine se grade i uređuju neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 42.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 600 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi najmanje 20 m.

Članak 43.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina:

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,9;

- najveći dopušteni broj etaža iznosi: jedna podzemna etaža i tri nadzemne etaže;

- najveća dopuštena ukupna visina višestambene građevine iznosi 13,0 m, odnosno najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m.

STAMBENO POSLOVNA GRAĐEVINA [SP]

Članak 44.

Stambeno poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine.

Stambeno poslovna građevina sadrži 1-4 funkcionalne jedinice.

Za izgradnju stambeno poslovne građevine primjenjuju se odredbe za izgradnju višestambene građevine.

POSLOVNO STAMBENA GRAĐEVINA [PS]

Članak 45.

Poslovno stambena građevina je građevina gospodarske namjene unutar koje se mogu planirati sadržaji stambene namjene s tim da udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (brutto) površine. Poslovno stambena građevina sadrži 1 do 4 funkcionalne jedinice.

Za izgradnju poslovno stambene građevine primjenjuju se odredbe za izgradnju višestambene građevine.

Obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema normativu:

_uredski sadržaji: 25 - 30 PGM / 1000m2 netto korisne površine.

POMOĆNE GRAĐEVINE

Članak 46.

Na građevnim česticama stambenih građevina: obiteljskih kuća, višestambenih građevina i stambeno poslovnih građevina te poslovno stambenih građevina, mogu se, osim građevine stambene namjene, graditi građevine s prostorima za rad, garaže, drvarnice, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu osnovne građevine.

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju pomoćnih građevina:

1. pomoćna građevina može biti slobodnostojeća, poluugrađena i ugrađena;

2. najveći dopušteni broj etaža je jedna nadzemna etaža; iznimno, kada je konfiguracija terena takva da je gornja kota stropne konstrukcije suterena u nivou pristupne ceste, dozvoljava se izgradnja dvije nadzemne etaže;

3. najveća dopuštena visina pomoćne građevine iznosi 4,0 m; najveća dopuštena visina pomoćne građevine s dvije nadzemne etaže iznosi 7,0 m;

4. građevni pravac pomoćne građevine je u pravilu iza građevnog pravca glavne građevine;

5. iznimno, na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina;

6. minimalna udaljenost pomoćne građevine koja ima otvore na pročelju prema međi iznosi 4,0 m od te međe; otvorima se ne smatraju:

- prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra;

- dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida;

- ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

OSTALE GRAĐEVINE

Članak 47.

Ostale građevine unutar obuhvata Plana su:

1. montažne građevine - kiosci;

2. nadstrešnice;

3. reklamni panoi.

Članak 48.

Kiosci su tipske privremene manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom gradonačelnika Grada Crikvenice.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Članak 49.

Nadstrešnice su namijenjene za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl, najveće ukupne površine 25m2 na građevnoj čestici a za njezin smještaj primjenjuju se pravila za pomoćne građevine.

Članak 50.

Reklamni panoi postavljaju se na zaštitne zelene površine (Z), pročelja građevina, potporne i obložne zidove. Mogu se postavljati unutar građevinskog područja, uz županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Uvjeti za postavljenje reklamnih panoa reguliraju se posebnom odlukom.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 51.

Na području unutar obuhvata Plana predviđena je izgradnja i rekonstrukcija građevina kopnenog prometa, i to: ulične mreže, parkirališta i pješačkih puteva.

ULIČNA MREŽA

Članak 52.

Na području unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja, rekonstrukcija i uređenje osnovne ulične mreže i drugih (nerazvrstanih) cesta kako bi se osigurao usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa te osigurali uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže. Izgradnja i rekonstrukcija ulične mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKCIJE, koji je sastavni dio Plana.

Pri planiranju, projektiranju i gradnji ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 53.

Osnovna ulična mreža se sastoji od glavnih mjesnih ulica, sabirnih ulica i ostalih ulica. Širina površine ulica varira obzirom na planirani profil prometnice i pokos. Ukupna širina površine glavne mjesne ulice iznosi 10,5 -

16,0 m, ukupna širina površine sabirne ulice iznosi 9,5 - 16,0 m a ukupna širina površine ostalih ulica iznosi 9,0 - 16,0 m.

Građevinska čestica ulice može biti šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planirane površine ukoliko je prometno-tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje površine ulice u punom profilu.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno, oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja Lokacijske dozvole.

Prometnice su planirane uglavnom duž slojnica terena. Na krajevima prometnica koje završavaju kao »slijepe« obavezna je izgradnja okretišta za komunalna i druga vozila.

Širina prometne trake iznosi 3,0 m.

Obavezna je izgradnja obostranog pješačkog hodnika uz glavne mjesne ulice i sabirne ulice a jednostranog uz ostale ulice. Minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 1,5m. Na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Površina kolnika izvest će se završnom obradom - asfaltbetonskom i dvostrešnim nagibom kolnika. Gornji stroj svih kolnih površina treba biti dimenzioniran minimalno na osovinski pritisak od 100 kN.

Kolne ulaze na parcele s novih prometnica planirati preko skošenih rubnjaka širine 4,0 - 6,0 m.

Upuštanje rubnjaka u zoni pješačkih prijelaza planirati u širini od 1,2 m.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Parkirališne površine izvesti u nivou s kolnom površinom.

Javnu rasvjetu izvesti prema kategoriji prometnica. Stupove javne rasvjete i nadzemne hidrante smjestiti na način da ne predstavljaju urbanističko-arhitektonsku barijeru kretanju pješaka.

Okomitu i vodoravnu prometnu signalizaciju te sve prometne površine planirati u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (»Narodne novine« broj 33/05) i odgovarajućim usvojenim normama sukladno članku 53. Zakona o noramizaciji (»Narodne novine« broj 55/96).

U izradi dokumentacije potrebno je pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).

Planirana prometna mreža se priključuje na Državnu cestu D-8 i Županijsku cestu Selce-Bribir. Planirane priključke treba izvesti sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 73/98) i sukladno normi U.C4.050-Projektiranje i građenje cesta-Površinski čvorovi i Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama.

Članak 54.

Neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za jednosmjerni promet.

Iznimno, neposredni pristup građevne čestice na javno- prometnu površinu se može osigurati i pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće duljine 70,0 m ako se na njega priključuju najviše dvije građevine stambene namjene, i to samo građevine u drugom redu gradnje, ovisno o lokalnim uvjetima, što će se odrediti u postupku ishođenja odgovarajućeg akta za namjeravani zahvat u prostoru.

PARKIRALIŠTA

JAVNE PARKIRALIŠNE POVRŠINE

Članak 55.

Planom su predviđene javne parkirališne površine unutar površine planirane ulične mreže.

Na planiranim javnim parkirališnim površinama predviđen je »okomiti« parking. Minimalna dubina »okomitog« parkirnog mjesta iznosi 5,0 m, a minimalna širina 2,5 m.

Obavezno je ozelenjavanje javnih parkirališnih površina unutar površine prometnica po kriteriju 1 stablo na 4 parkirališna mjesta.

Na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

S parkirališnih površina kapaciteta do 15 vozila dozvoljava se oborinske vode odvesti raspršeno u teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru. S parkirališnih površina kapaciteta iznad 15 vozila oborinske vode teba pročištiti na separatoru, prije upuštanja u javni sustav oborinske kanalizacije.

PARKIRALIŠNO GARAŽNA MJESTA

Članak 56.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM-a) potrebno je osigurati na građevnoj čestici građevine osnovne namjene a prema slijedećem normativu:

1. obiteljske kuće, višestambene građevine, stambeno poslovne građevine

1 PGM / 1 funkcionalna jedinica;

2. građevine mješovite, poslovne, javne i društvene namjene

_uredski sadržaji: 25 - 30 PGM / 1000m2 netto korisne površine;

_trgovački sadržaji: 35 PGM / 1000m2 netto korisne površine;

_skladišta: 10 PGM / 1000m2 netto korisne površine;

_ugostiteljski sadržaji: 1 PM / 3-8 sjedala;

_predškolska ustanova: 1PGM / grupa djece;

_ambulante, socijalne ustanove: 1 PGM / 1 zaposlenog u smjeni;

_dom kulture, vjerske građevine i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja:

1 PGM / 20m2 netto korisne površine.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

PJEŠAČKI PUTEVI

Članak 57.

Za kretanje pješaka mogu se, osim pločnika, uređivati pješački putevi. Izgradnja pješačkih puteva izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET

I TELEKOMUNIKACIJE. Pješački putevi se mogu uređivati u sklopu površina svih namjena na području unutar obuhvata Plana.

Članak 58.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 2,0 m.

Građevinska čestica pješačkog puta može biti šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: prilaz raskrižju, podzidi, nasipi i sl.

Konačno oblikovanje pješačkog puta, odnosno, oblika i veličine pripadajuće građevinske čestice, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja Lokacijske dozvole.

Članak 59.

Pješački putevi trebaju biti osvjetljeni javnom rasvjetom.

Hodna površina treba biti takvog materijala i izvedbe da se omogući sigurno kretanje pješaka svih životnih dobi. Maksimalni nagib hodne površine može biti do 2%. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05). Obavezna je ugradnja rukohvata cijelom duljinom pješačkog puta.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake svih životnih dobi i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. Upuštanje rubnjaka u zoni pješačkih prijelaza planirati u širini od 1,2 m.

U izradi dokumentacije potrebno je pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE TELEKOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI

Članak 60.

Planom je predviđena izgradnja podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije - DTK na području unutar obuhvata Plana.

Izgradnja DTK će se izvoditi u skladu s s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, koji je sastavni dio Plana.

Za izgradnju DTK osigurani su prostorni pojasevi u pješačkim hodnicima planiranih prometnica. Trase uređaja za prijenos sustva telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti lokacijskom dozvolom.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Priključak na DTK će biti omogućen za sve zone odnosno za sve građevinske čestice na području unutar obuhvata Plana.

TELEKOMUNIKACIJE U POKRETNOJ MREŽI

Članak 61.

Nije planirana izgradnja osnovnih postaja u mreži pokretne komunikacije.

Na području unutar obuhvata Plana moguće je postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija na postojeće ili planirane građevine.

Nije moguća gradnja antenskih stupova.

5.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Članak 62.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukturne mreže na području unutar obuhvata Plana.

Izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukturne mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazima 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, 2b: ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA i 2c: VODOOPSKRBA I ODVODNJA, koji su sastavni dio Plana.

Planiranu izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže u pravilu treba izvoditi istovremeno s izgradnjom i rekonstrukcijom prometnih površina.

Dopušta se etapnost realizacije što će se regulirati posebnim aktima i lokacijskom dozvolom.

Članak 63.

Komunalna infrastrukturna mreža (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) se polaže u koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama, stvarnim mogućnostima na terenu te pravilima struke u odnosu na međusobni položaj istih.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Uvjeti, odnosno, mogući smjer priključenja građevina na infrastrukturnu mrežu položenu u javnim prometnim površinama prikazan je na kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE. Građevinska čestica, odnosno, zona se može priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki javno prometne površine s kojom neposredno graniči a na koju upućuje prikazani smjer priključenja.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 64.

Područje unutar obuhvata Plana se nalazi izvan zona sanitarne zaštite.

Planom je predviđena izgradnja, rekonstrukcija i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje. Izgradnja i rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i odvodnje izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2c: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODOOPSKRBA I ODVODNJA, koji je sastavni dio Plana.

Trase planiranog sustava vodoopskrbe i odvodnje određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti lokacijskom dozvolom. Pri izradi projektne dokumentacije treba voditi računa o dubini polaganja planirane mreže odvodnje kako bi se prilikom priključenja građevina a obzirom na konfiguraciju terena izbjeglo prepumpavanje u što je moguće većoj mjeri.

Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje se provodi neposrednom provedbom Plana.

Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA se može pristupiti po izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje.

VODOOPSKRBA

Članak 65.

Na području unutar obuhvata plana izgrađene su dvije vodospreme: VS Selce 1 i VS Selce 2. Područje unutar obuhvata Plana će se opskrbljivati vodom iz planirane vodospreme VS Selce 3 (cca 1.300 m3) za koju treba izgraditi priključak na transportni cjevovod duktilnom cijevi.

Vodoopskrbna mreža polagat će se u trasi prometnica a izvest će se duktilnim cijevima i pripadajućim objektima sukladno propisima.

Potrebne profile cijevi treba odrediti temeljem hidrauličkog proračuna i potrebne količine sanitarne i protupožarne vode za cijelo područje obuhvata.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati kvalitetnu i kontinuiranu opskrbu sanitarnom vodom svakog potrošača na području unutar obuhvata Plana.

Priključenje građevine na vodoopskrbni sustav treba izvesti na način da svaka samostalna uporabna cjelina ima odvojenu vodovodnu instalaciju, sa svojim mjernim instrumentom, unutar vodonepropusnog vodomjernog okna na građevnoj čestici izvan građevine.

Planirana je izgradnje vanjske nadzemne hidrantske mreže. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice na međusobnom razmaku od 80 m sukladno važećoj zakonskoj regulativi iz područja zaštite od požara.

ODVODNJA

Članak 66.

Planom se predviđa zadržati postojeću mrežu odvodnje na predmetnom području uz održavanje i/li rekonstrukciju pojedinih dijelova mreže te izgraditi nove objekte sustava odvodnje.

Planirana je izgradnja razdjelnog sustava javne kanalizacije. Razdjelni sustav javne kanalizacije se izgrađuje usporednim, razdjelnim cjevovodima kojima se posebnim vodom odvode sanitarne otpadne vode a posebnim vodom oborinske vode.

Sanitarne otpadne vode su otpadne vode iz domaćinstava i drugih korisnika prostora na području unutar obuhvata Plana.

Oborinske vode su vode s krovova postojećih i budućih građevina, pročišćene oborinske vode s javnih prometnih površina i internih prometnica i parkirališta unutar građevinske čestice, te drenažne vode.

Oborinske vode s javnih parkirališta kapaciteta do 15 vozila te oborinske vode s internih prometnica i parkirališta unutar građevinske čestice za izgradnju obiteljske kuće, odnosno, građevine stambene namjene razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše jednom podzemnom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina, se mogu odvesti raspršeno u teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru. Za odvodnju oborinskih voda s površina većih iznad navedenih vrijednosti potrebno je pročišćavanje na separatoru prije upuštanja u javnu sustav oborinske kanalizacije.

Postojeće i buduće građevine će se priključiti na sustav javne kanalizacije prema uvjetima nadležne komunalne službe. Vlasnik nekretnine unutar obuhvata Plana koji ima izvedenu internu kanalizaciju dužan je priključiti internu kanalizaciju na sustav javne kanalizacije u roku od 6 mjeseci po izgradnji iste a u skladu s uvjetima propisanim Pravilnikom o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije, uvjetima i načinu priključenja na javnu kanalizacijsku mrežu.

ENERGETSKI SUSTAV

Članak 67.

Na području unutar obuhvata Plana predviđena je izgradnja i rekonstrukcija elektroopskrbe, javne rasvjete i plinoopskrbe.

Izgradnja i rekonstrukcija sustava elektroopskrbe, javne rasvjete i plinoopskrbe izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2b: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA, koji je sastavni dio Plana.

ELEKTROOPSKRBA

Članak 68.

Područje unutar obuhvata Plana napaja se električnom energijom iz TS 110/20kV Crikvenica koja se nalazi izvan obuhvata Plana.

Na području unutar obuhvata Plana izgrađena je jedna trafostanica 20/0.4kV u vlasništvu HEP-a. Postojeća 20kV mreža, koja je unutar granica plana izvedena podzemnim kabelima omogućuje osnovno i rezervno napajanje za postojeću trafostanicu 20/0.4 kV.

Planirana niskonaponska mreža unutar obuhvata Plana izvedena je podzemnim kabelima. Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) se u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja dozovola na bazi posebnih propisa a na temelju elektroenergetskih potreba.

Članak 69.

Na području unutar obuhvata Plana predviđene su površine za izgradnju i rekonstrukciju građevina trafostanica (IS2). Planom je predviđena izgradnja dvije nove trafostanice 20/0.4kV. Trafostanice su planirane kao slobodnostojeći montažno betonski objekti na zasebnoj građevnoj čestici koja ima osiguran trajan i nesmetan pristup s javno prometne površine.

Osim na Planom predviđenim površinama građevina trafostanica (IS2), na području unutar obuhvata Plana moguća je izgradnja dodatnih trafostanica na zasebnoj građevnoj čestici ili unutar građevine a prema uvjetima nadležne komunalne službe. Izgradnja dodatnih TS-a je moguća unutar površina svih Planom predviđenih namjena osim površine građevine vodospreme (IS1).

Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju trafostanice iznosi 7x7 m.

JAVNA RASVJETA

Članak 70.

Javna rasvjeta je planirana u sklopu svih javnih prometnih površina na području unutar obuhvata Plana. Trasa javne rasvjete je prikazana načelno. Točan razmještaj i lokacija stupova javne rasvjete, tip stupova, traženi nivo osvjetljenosti i sl. definirat će se lokacijskom dozvolom.

PLINOOPSKRBA

Članak 71.

Planom je predviđena plinifikacija područja unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje i eventualno hlađenje i tehnološke potrebe. Postojeće i planirane građevine na području unutar obuhvata Plana će se opskrbljivati prirodnim plinom putem planiranih srednjetlačnih plinovoda. Za područje unutar obuhvata Plana po

planiranim prometnicama predviđeni su koridori za srednjetlačne plinovode tako da se omogući plinifikacija građevina. Srednjetlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana treba činiti tehničku cjelinu a opskrbljivat će se prirodnim plinom preko planiranog priključka na plinovod visokog tlaka (unutar koridora Državne ceste D-8).

Dimenzije planiranih srednjetlačnih plinovoda će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

STP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1 m.

Pri paralelnom vođenju niskotlačnog plinovoda, odnosno kućnog priključka sigurnosna udaljenost vanjske stijenke plinovoda od građevine mora biti najmanje 1 m.

Sva križanja plinovoda s drugim instalacijskim vodovima potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od najmanje 0.5 m (mjereno po vertikali).

U pojasu širokom 2 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg raslinja.

Svaka građevna čestica, odnosno, svaka zasebna funkcionalna cjelina u građevini mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak s plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u plinskom ormariću. Kućni priključci će se projektirati za svaku građevinu zasebno temeljem odgovarajuće projektne dokumentacije.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 72.

Javne zelene površine određene su i prikazane na Kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 73.

Površine unutar obuhvata Plana namjene Javne zelene površine (Z1) namijenjene su formiranju javnih parkova.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Planom je predviđeno održavanje i uređivanje javne parkovne površine u skladu s ovom Odlukom i prirodnim osobitostima prostora a s ciljem uređenja i zaštite okoliša te očuvanja i isticanja ambijentalnih karakteristika mikro i makro lokacije.

Održavanje i uređivanje javne parkovne površine je u nadležnosti Grada Crikvenice.

Članak 74.

Održavanje podrazumijeva plansko gospodarenje i redovito održavanje, uz pravovremenu zamjenu dotrajalih sadnica novim, podrezivanje i oblikovanje grmlja i drveća s ciljem očuvanja preglednosti pješačkog i kolnog prometa, održavanje pješačkih staza s ciljem sprečavanja stvaranja arhitektonskih barijera i sl.

Članak 75.

Javni park treba planirati kao jedinstvenu oblikovno- funkcionalnu cjelinu. Uređuje se prema projektu krajobraznog uređenja sadnjom prvenstveno visokog drveća (funkcija ozelenjavanja prostora, stvaranja hlada, estetska funkcija), niskog i grmolikog bilja i drveća te uređenja partera.

Parter treba uređivati kao kombinaciju travnjaka i šetnica iz prirodnih materijala kao što su npr. nasip sipinom, drvo i sl. Šetnice treba planirati na način da se omogući nesmetano i sigurno kretanje pješaka, naročito osoba s invaliditetom, djece i ljudi starije životne dobi.

Prilikom izbora biljnog materijala prednost treba dati autohtonim biljnim vrstama. Poželjno je očuvanje prirodnih osobitosti reljefa.

Članak 76.

Unutar zone javne zelene površine (Z1) dopušta se:

- postava igrala za djecu;

- postava urbane opreme - klupe za sjedenje, koševi za otpatke, fontane;

- gradnja pješačkih puteva;

- gradnja sanitarnih čvorova. visine 1 nadzemne etaže i čija tlocrtna površina ne prelazi 10% ukupne površine parka; u sanitarnim čvorovima treba primijeniti »antivandal« sanitarnu opremu;

Iznimno, unutar zone javne zelene površine (Z1) moguće je formirati građevne čestice za izgradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske ili plinske distribucijsko redukcijske stanice.

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)

Članak 77.

Zaštitne zelene površine određene su i prikazane na Kartografskom prikazu broj 1:

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Članak 78.

Površine unutar obuhvata Plana namjene zaštitne zelene površine (Z) su oblikovane radi potrebe zaštite okoliša, naročito zaštite od buke i zaštite zraka.

Zonu zaštitnih zelenih površina treba uređivati i održavati sadnjom novih i pravovremenom zamjenom dotrajalih biljnih vrsta. Prvenstveno treba saditi nisko i grmoliko bilje i drveće. Prilikom izbora biljnog materijala prednost treba dati biljnim vrstama otpornim na negativne utjecaje kolnog prometa (ispušni plinovi, strujanje zraka i sl.).

Unutar zaštitne zelene površine nije dozvoljena gradnja, osim ostalih građevina - reklamni panoi, što će se regulirati posebnom Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice.

Zaštitne zelene površine treba redovito održavati u smislu sječenja i oblikovanja kako ne bi uzrokovale smanjenje vidljivosti i preglednosti.

Održavanje zaštitnih zelenih površina je u nadležnosti Grada Crikvenice.

Članak 79.

Planom je uz Državnu cestu D-8 u zoni zaštitne zelene površine predviđen drvored. Drvored treba oblikovati sadnjom visokog drveća u skladu s Kartografskim prikazom 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA TE ZAŠTITE POVRŠINA.

Pri odabiru biljnog materijala prednost treba dati biljnim vrstama otpornim na negativne utjecaje kolnog prometa.

Minimalna udaljenost visokog drveća od javno-prometne površine iznosi 4,0 m.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 80.

Planom se predviđa sistem odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada se predviđa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno, spremnika za otpad ili metalnih kontejnera postavljenih na javnim površinama u svrhu odvajanja i prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i metalni otpad;

- tipiziranih spremnika koji se dostavljaju domaćinstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada te širenje prašine, buke i mirisa.

Spremnici za otpad se postavljaju na javnim površinama na način da se ne ometa kolni ni pješački promet.

Do spremnika za odvojeno prikupljanje otpada potrebno je omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Točna lokacija i uvjeti postavljanja spremnika za otpad odredit će se posebnom Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice.

Potrebno je omogućiti uredno odlaganje komunalnog otpada uz javne sadržaje i prometne površine postavljanjem koševa za otpatke i kontejnera na način da se ne nagrđuje okoliš.

Zbrinjavanje otpada vrši se temeljem uvjeta nadležnog komunalnog poduzeća koje vrši odvoz.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. MJERE ZAŠTITE ZRAKA

Članak 81.

Mjere zaštite zraka provode se:

- izgradnjom funkcionalne i protočne ulične mreže;

- afirmacijom pješačkog prometa planskim razmještajem centralnih sadržaja naselja;

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, poticajnim mjerama za razvoj alternativnih i obnovljivih izvora energije;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- propisivanjem uvjeta za izgradnju građevina (minimalna udaljenost regulacijskog pravca od građevne linije, minimalna površina ozelenjenog dijela građevne čestice i sl);

- planiranjem zone zaštitne zelene površine uz Državnu cestu D-8 (Jadranska magistrala).

8.2. MJERE ZAŠTITE VODA OD ZAGAĐENJA

Članak 82.

Mjere zaštite podzemnih i površinskih voda provode se:

- planiranje i izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda;

- opremanje građevinskog zemljišta u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

Ostale mjere zaštite su:

- racionalno i ekološki osvješteno ponašanje svih korisnika građevina i građevnih čestica na području unutar obuhvata Plana u smislu brige o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te zaštite pitke i sanitarne vode od zagađivanja;

- svi korisnici javne kanalizacije na području unutar obuhvata Plana su dužni dosljedno se pridržavati odredbi Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (»Službene novine« PGŽ broj 28/ 96) i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (»Službene novine« PGŽ broj 40/04);

- prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području unutar obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukadno čl. 122 Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95).

8.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 83.

Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njeno provođenje svi akteri u prostoru: jedinica lokalne samouprave, pravne i fizičke osobe koje u prostoru obavljaju djelatnosti, te građani.

Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprječavanja ili smanjenja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03), te Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04).

Članak 84.

Maksimalna razine buke određuje se:

- unutar zone namijenjene gradnji građevina stambene namjene (S, M1): do 55dB danju i 40dB noću;

- unutar zone namijenjene smještaju građevina javne i društvene namjene (D): do 65dB danju i 50dB noću;

- unutar zone gospodarske namjene - poslovne (K): do 80dB danju.

Članak 85.

Mjere zaštite od buke provode se:

- izgradnjom funkcionalne i protočne ulične mreže;

- afirmacijom pješačkog prometa planskim razmještajem centralnih sadržaja naselja;

- planskim razmještajem potencijalnih izvora buke (površine infrastrukturnih sustava-trafostanice, građevina gospodarske namjene, građevina ugostiteljsko-turističke namjene);

- sprečavanjem nastajanja buke pri grijanju i hlađenju građevina uvođenjem plina, poticajnim mjerama za razvoj alternativnih i obnovljivih izvora energije;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- planiranjem zone zaštitne zelene površine uz Državnu cestu D-8 (Jadranska magistrala).

8.4. MJERE SKLANJANJA LJUDI

Članak 86.

Na području unutar obuhvata Plana niti na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu

od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 87.

Zaštitu od požara treba provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93).

Kod projektiranja građevina treba se pridržavati važeće zakonske regulative i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama, te pravilima tehničke struke iz područja zaštite.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova i dr.

Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevinom, zid prema susjednoj čestici treba biti vatrootporan, odnosno moraju biti zadovoljeni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.

Projektnu dokumentaciju za građenje pojedinih građevina treba uskladiti sa propisanim mjerama zaštite od požara i prikazati ih u elaboratu zaštite od požara.

Kod projektiranja građevina u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB za stambene i pretežito stambene građevine a TVRB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

Prilikom projektiranja i gradnje podzemnih garaža potrebno je primjenjivati austrijske smjernice TVRB N 106.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretiša, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94 i 124/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Za gradnju građevine i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekučina i plinova moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95).

Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 88.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Članak 89.

Planska mjera zaštite na području unutar obuhvata Plana je ozelenjavanje javnih površina. Ozelenjavanje će se izvoditi u skladu s Kartografskim prikazom 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Ozelenjavanje javnih površina je u nadležnosti Grada Crikvenice.

Članak 90.

Provedba ovog Plana se vrši neposredno, temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog dijela Plana.

Redoslijed komunalnog opremanja prostora unutar obuhvata Plana odredit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 91.

Urbanistički plan uređenja Selce (dio NA4) utvrđuje se u 6 izvornika, od kojih se 3 čuvaju u pismohrani Grada Crikvenice.

Članak 92.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/14

Ur. broj: 2107/01-01-09-31

Crikvenica, 17. prosinca 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
dr. sc. Dragan Magaš, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr