32.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/ 02), Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 07/ 04),
članka 228. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03) i članka 40. Statuta
Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 04/ 02,
13/02 i 12/03) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 25. ožujka 2004.
godine, donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja dijela športsko-rekreacijskog područja Kantrida
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja dijela športsko-rekreacijskog područja
Kantrida (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Plan se donosi za prostornu zonu Z-25 koja je dio prostorne cjeline PC-2
prema Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03).
Sjeverna granica obuhvata plana položena je južno od ruba katastarskih
čestica postojećih stambenih građevina na k.č. broj 1928/2 i 1930/1, te se
gotovo okomito u smjeru sjeveroistoka nastavlja do sjevernog ruba Istarske
ulice. Sjeverna granica se potom nastavlja sjevernim rubom Istarske ulice,
spušta se jugozapadno prema sjevernom rubu ulice Podkoludricu i ponovo
nastavlja uz sjeverni rub nastavka Istarske ulice. Granica obuhvata zatim
slijedi zapadni i južni rub građevinskog područja stambenih građevina oko ulice
Portić te se uz morsku obalu pruža sve do sjevernog ruba građevne čestice
športske lučice Kantrida odakle se u smjeru juga nastavlja okomito prema
morskoj obali. Južna gra
nica obuhvata položena je dijelom akvatorija Jadranskog mora
na udaljenosti 300 m od obalne linije.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 34,09 ha, od čega kopnena površina
iznosi 9,00 ha, a morska površina iznosi 25,09 ha.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove plana kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture, prirodni uvjeti, kvaliteta okoliša i
ambijentalne vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja
3.1.2. Nerazvrstana cesta/ulica i kolno-pješački putevi
3.1.3. Trgovi i pješačke površine
3.1.4. Javna stubišta
3.1.5. Javna garaža
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.4.3. Elektroopskrba
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina M 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.1. Prometna infrastrukturna mreža M 1:1000
2.2.Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba M 1:1000
2.3.Komunalna infrastrukturna mreža
- odvodnja otpadnih voda M 1:1000
2.4.Komunalna infrastrukturna mreža
- plinoopskrba M 1:1000
2.5.Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroopskrba M 1:1000
2.6.Telekomunikacijska infrastrukturna
mreža M 1:1000
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1000
4. Uvjeti gradnje M 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Članak 5.
Ovim Planom određuje se namjena površina kako slijedi:
1) Športsko-rekreacijska namjena - šport (R1)
2) Športsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2)
3) Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)
4) Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište (L1)
5) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)
6) Stambena namjena (S)
7) Javne zelene površine - odmorište, vrt (Z3)
8) Zaštitne zelene površine (Z)
9) Pješačke površine (PP)
10) Kolno-pješačke površine (KP)
11) Ulica (U)
12) Javno parkiralište i garaža - garaža (G)
13) Komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 6.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.
Članak 7.
Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine
ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za
katastar Rijeka.
Članak 8.
Unutar područja obuhvata ovoga Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih
građevina na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena«,
»Stambena namjena« i »Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište«,
rekonstrukcija, gradnja i uređenje građevina i površina na području namjene
»Športsko-rekreacijska namjena - šport«, »Športsko - rekreacijska namjena -
rekreacija«, »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena«, javnih zelenih
površina, zaštitnih zelenih površina, pješačkih površina, kolno-pješačkih
površina, ulica, javnog parkirališta- garaže te komunalne i telekomunikacijske
infrastrukturne mreže.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 9.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj
4.
Površina, izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica te gustoća
izgrađenosti prikazani su u točki 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 10.
Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice,
sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti
provedbu Plana.
Članak 11.
U postupku utvrđivanja oblika i veličine građevne čestice za redovnu uporabu
postojećih stambenih građevina potrebno je primjenjivati slijedeće kriterije:
- najveća dozvoljena udaljenost postojeće stambene građevine mjerena od
pročelja građevine do ruba građevne čestice iznosi 4,0 m, a do regulacijskog
pravca iznosi 6,0 m,
- ako se na građevnoj čestici nalazi pomoćna građevina, površinu građevne
čestice za redovnu uporabu postojeće stambene građevine čini površina pod
postojećom stambenom građevinom i površina uz postojeću stambenu građevinu
određena sukladno podstavku 1. ovoga stavka, površina građevne čestice pod
pomoćnom građevinom te površina građevne čestice nužna za uspostavljanje
najmanje funkcionalne veze između pomoćne građevine i stambene građevine.
Članak 12.
U svrhu uređenja morske obale dozvoljava se korekcija obalnog ruba
nasipavanjem mora, sukladno kartografskim prikazima broj 3. i 4.
Članak 13.
Dio područja obuhvata uz obalno more, koji se temeljem posebnih propisa ima
odrediti kao pomorsko dobro, ne određuje se ovim Planom.
Članak 14.
Kao površina za rekreaciju na moru, namijenjena kupanju i športovima na
moru, određuje se pojas mora u širini od 300,0 m od obalnog ruba.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 15.
Veličina i površina građevina određene su u točki 2.2.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 4.
Članak 16.
Nivelacijska kota građevine određena je kartografskim prikazom broj 4. i
točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Za građevinu za koju nivelacijska kota nije određena sukladno stavku 1.
ovoga članka, nivelacijska kota određuje se kao najniža kota zaravnatog okolnog
zemljišta uz obod građevine.
Članak 17.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podruma.
Podrumom se razumijeva etaža koja je sa sve četiri strane najmanje polovicom
svog volumena ukopana u teren te nema vanjskog pristupa.
Članak 18.
Na građevnoj čestici oznake K1-1 najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina
etaže građevine iznosi 500ovršine gradivog dijela građevne čestice.
Članak 19.
Na građevnoj čestici oznake K1-2 postojeću poslovnu građevinu dozvoljeno je
rekonstruirati na način da najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina etaže
građevine koja se nadograđuje iznosi 500ovršine građevne čestice.
Članak 20.
Najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina etaža građevine planirane za
gradnju na građevoj čestici oznake R1-5, određuje se kako slijedi:
- najveća dozvoljena bruto površina prve etaže iznosi 800ovršine gradivog
dijela građevne čestice,
- najveća dozvoljena bruto površina druge etaže iznosi 600ovršine gradivog
dijela građevne čestice,
- najveća dozvoljena bruto površina treće etaže iznosi 600ovršine gradivog
dijela građevne čestice,
- najveća dozvoljena bruto površina četvrte etaže iznosi 500ovršine gradivog
dijela građevne čestice,
- najveća dozvoljena bruto površina pete etaže iznosi 40% površine gradivog
dijela građevne čestice,
- najveća dozvoljena bruto površina šeste etaže iznosi 300ovršine gradivog
dijela građevne čestice.
- najveća dozvoljena bruto površina sedme etaže iznosi 220ovršine gradivog
dijela građevne čestice.
Članak 21.
Na građevnoj čestici oznake G-1 najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina
građevina planiranih za gradnju na ravnom krovu osnovnog korpusa građevine
iznosi 30 0ovršine gradivog dijela građevne čestice.
Članak 22.
Najveća dozvoljena visina građevine i najveći dozvoljeni broj etaža određeni
su u točki 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu
broj 4.
Članak 23.
Unutar obuhvata ovoga Plana visina građevine mjeri se od nivelacijske kote
do:
- najviše završne kote tjemena lučnog zaobljenja krova, ako se građevina
gradi s lučnim krovom,
- gornjeg ruba konstrukcije ravnog krova, ako se građevina gradi s ravnim
krovom,
- gornjeg ruba krovnog vijenca, ako se građevina gradi s kosim krovom.
Članak 24.
Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« najveća
dozvoljena visina građevine određuje se kako slijedi:
- za građevinu zatvorenog dvoranskog plivališta oznake »A« i građevinu
ulaznog atrija oznake »B« na građevnoj čestici oznake R1-1 najveća dozvoljena
visina građevine iznosi 11,50 m,
- za građevinu zatvorenog bazena za neplivače oznake »D« na građevnoj
čestici oznake R1-1 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 5,50 m,
- za građevinu bazena za športske skokove u vodu oznake »E« na građevnoj
čestici oznake R1-3 najveću dozvoljenu visinu tornja za skokove potrebno je
odrediti sukladno normativima propisanim za održavanje međunarodnih natjecanja.
Visina tribina građevine oznake »E« određena je visinom tribina postojeće
građevine otvorenog bazena oznake »C«.
- za energetsko-tehnološku građevinu u funkciji bazenskog kompleksa na
građevnoj čestici oznake R1-4 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,0 m,
- za građevinu športskog hotela na građevnoj čestici oznake R1-5 najveća
dozvoljena visina građevine iznosi 26,30 m.
Najveća dozvoljena visina građevine iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka
ne odnosi se na visinu izdvojenog elementa konstrukcije građevine.
Članak 25.
Na građevnoj čestici oznake K1-1 najveća dozvoljena visina građevine iznosi
3,0 m.
Članak 26.
Na građevnoj čestici oznake K1-2 najveća dozvoljena visina nadograđenog
dijela građevine iznosi 3,0 m.
Članak 27.
Na građevnoj čestici oznake M2-1 dozvoljena je rekonstrukcija postojeće
građevine.
Prilikom rekonstrukcije potkrovlja i krova građevine na građevnoj čestici iz
stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je povećanje visine građevine za najviše 0,50
m.
Unutar građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje prostora
za pružanje usluga smještaja (soba i/ili apartmana).
Članak 28.
Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljena je rekonstrukcija
postojećih građevina sukladno članku 69. stavku 1. podstavku 3. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 31/03).
Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljava se gradnja pomoćne
građevine u funkciji stanovanja (garaža) i pomoćne građevine u funkciji
uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično) u suglasju sa
člankom 47. ove Odluke.
Članak 29.
Na građevnoj čestici oznake L1-1 dozvoljena je rekonstrukcija postojeće
građevine.
Prilikom rekonstrukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je
povećanje visine postojeće građevine za najviše 3,0 m.
Članak 30.
Na građevnoj čestici oznake G-1 najveća dozvoljena visina građevine određuje
se kako slijedi:
- najveća dozvoljena visina osnovnog korpusa građevine iznosi od 13,10 m do
14,00 m mjereno od nivelacijske kote,
- najveća dozvoljena visina građevina planiranih za gradnju na ravnom krovu
iznosi 17,70 m mjereno od nivelacijske kote.
Dozvoljava se odstupanje od najveće dozvoljene visine građevine iz stavka 1.
ovoga članka za + 0,5 m.
Iznad završne kote ruba konstrukcije ravnog krova osnovnog korpusa građevine
potrebno je izvesti zaštitnu ogradu.
Članak 31.
Najveća dozvoljena visina spojne građevine - mosta planirane za gradnju na
građevnoj čestici oznake PP-1 iznosi 28,50 m mjereno od nivelacijske kote, a
najveća dozvoljena visina spojne građevine - mosta planirane za gradnju na
građevnoj čestici oznake PP-2 iznosi 30,0 m mjereno od nivelacijske kote.
Dozvoljava se odstupanje od najveće dozvoljene visine građevine iz stavka 1.
ovoga članka za + 1,0 m.
2.3. Namjena građevina
Članak 32.
Na građevnoj čestici oznake R1-1 dozvoljava se gradnja novih građevina
proširenog bazenskog kompleksa, i to: zatvorenog dvoranskog plivališta -
građevine oznake »A«, ulaznog atrija - građevine oznake »B« i zatvorenog bazena
za neplivače - građevine oznake »D«.
U sklopu građevina bazenskog kompleksa iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava
se uređenje prostora za prateću športsku, ugostiteljsku i uslužnu djelatnost te
uređenje prostora za tehnološki pogon.
Na otvorenim površinama građevina iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se
hortikulturno i drugo uređenje pješačkih površina i terasa.
Članak 33.
Na građevnoj čestici oznake R1-2 dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg
otvorenog bazena - građevine oznake »C« za potrebe funkcionalnog uklapanja
građevine u prošireni bazenski kompleks.
Članak 34.
Na građevnoj čestici oznake R1-3 dozvoljava se gradnja otvorenog bazena za
skokove u vodu - građevine oznake »E«.
Na otvorenim površinama građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se
hortikulturno i drugo uređenje pješačkih površina i terasa.
Članak 35.
Na građevnoj čestici oznake R1-4 dozvoljava se gradnja energetsko-tehnološke
građevine u funkciji proširenog bazenskog kompleksa.
Članak 36.
Na građevnoj čestici oznake R1-5 dozvoljava se gradnja športskog hotela.
U sklopu građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje prostora
za smještaj sportaša, prostora za trgovačku i uslužnu djelatnost u funkciji športa
na vodi i moru te prostora za smještaj vozila i plovila.
Na otvorenim površinama građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se
uređenje površina za pristup građevini te športskih površina.
Članak 37.
Na građevnim česticama oznake R2-1, R2-2, R2-3, R2-4, R2-5, R2-6 i R2-7
dozvoljava se korekcija obalnog ruba nasipavanjem mora uz oblikovanje novih i
uređenje postojećih plaža namijenjenih kupanju i sportovima na moru.
Na građevnoj čestici oznake R2-9 dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija
montažnih drvenih građevina uz lučicu Kantrida sukladno članku 101. i 103. ove
Odluke.
Građevna čestica oznake R2-10 namjenjuje se kupanju i sportovima na moru.
Članak 38.
Na građevnoj čestici oznake K1-1 dozvoljava se gradnja građevine za
»Poslovnu namjenu - pretežito uslužnu namjenu«.
Neizgrađeni dio građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
hortikulturno urediti te u najvećoj mjeri sačuvati postojeće zelenilo.
Članak 39.
Na neizgrađenom dijelu građevnih čestica oznake L1-1, L1-2, L1-4 i R2-8
planirano je uređenje obala i obalnih površina, a na građevnoj čestici oznake
L1-3 planirano je čišćenje morskog dna.
Članak 40.
Na građevnim česticama oznake S-1, S-2 i S-3 dozvoljava se rekonstrukcija
postojećih obiteljskih građevina.
U prizemlju stambene građevine, odnosno etaži građevine orijentiranoj na
javnu prometnu površinu, dozvoljava se prenamjena stambenog u poslovni prostor
kao jedinstvene i samostalne funkcionalne cjeline, čija najveća dozvoljena bruto
razvijena površina iznosi 200ruto razvijene površine cjelokupne građevine.
U poslovnom prostoru iz stavka 2. ovoga članka dozvoljeno je obavljanje
djelatnosti koja ne izaziva udarnu ili trajnu buku veću od dozvoljene, emisije
i imisije neugodnih i štetnih tvari te djelatnost kojom se ne remeti javni red
i mir.
Članak 41.
Na području namjene »Javne zelene površine - odmorište vrt« i »Zaštitne
zelene površine« dozvoljava se hortikulturno uređenje površina u skladu s
prirodnim osobitostima područja, postava parkovne urbane opreme te uređenje
staza, odmorišta i slično.
Članak 42.
Na području namjene »Pješačke površine« dozvoljava se gradnja i uređenje
nove obalne šetnice, pješačkih trgova i mostova te gradnja, rekonstrukcija i
uređenje postojećih nogostupa i stuba.
Članak 43.
Na području namjene »Kolno-pješačke površine« dozvoljava se gradnja
kolno-pješačkih puteva za pješački pristup korisnika i kolni pristup
interventnih vozila bazenskom kompleksu.
Članak 44.
Na području namjene »Ulica« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće državne
ceste oznake D-8 te gradnja i rekonstrukcija postojeće nerazvrstane
ceste/ulice.
Članak 45.
Na području namjene »Javno parkiralište i garaža - garaža« dozvoljava se
gradnja javne garaže za smještaj vozila korisnika bazenskog kompleksa, uređenje
prostora za obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti te
športsko-rekreacijske djelatnosti.
Na krovu javne garaže uređuje se pješački trg sa ulazima/ izlazima iz
građevine.
Članak 46.
Na području namjene »Komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža«
dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija uređaja i objekata komunalne i
telekomunikacijske infrastrukturne mreže.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 47.
Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljena je gradnja pomoćne
građevine.
Pomoćnu građevinu u funkciji stanovanja (garaža, kotlovnica, spremište i
slično) potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.
Pomoćnu građevinu u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica,
bazen i slično) dozvoljeno je graditi izvan gradivog dijela građevne čestice.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, izvan gradivog dijela građevne
čestice dozvoljena je gradnja garaže, ako je razlika između nivelacijske kote
građevine i nivelacijske kote pristupne ceste veća od 12% mjereno od mjesta
priključenja građevne čestice na pristupnu cestu do građevnog pravca.
U slučaju iz stavka 4. ovoga članka gradnja garaže izvodi se u razini
pristupne ceste na najmanjoj udaljenosti 3,0 m od regulacijskog pravca.
Najveća dozvoljena bruto razvijena površina garaže koja se gradi izvan
gradivog dijela građevne čestice iznosi 20 m2 po jednom
parkirališnom mjestu, a najveći dozvoljeni broj parkirališnih mjesta u garaži
iznosi dva parkirališna mjesta.
Članak 48.
Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.
Građevina se s najmanje 1/2 svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom
pravcu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju nepovoljnih rezultata
geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje
od obveznog građevnog pravca za najviše +/- 1,5 m.
Članak 49.
Najveća i najmanja dozvoljena površina gradivog dijela građevne čestice
određena je u točki 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 50.
Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« izvan gradivog
dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava:
- terase i stubišta,
- trijema, nadstrešnice i prozirne konstrukcije iznad ulaza u građevinu,
- izdvojenog elementa konstrukcije građevine,
- reklamne konstrukcije,
- objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
- podzemnih i nadzemnih uređaja: spremišta goriva, otpadnih materijala,
agregata,
baterija solarnih kolektora, dizalica topline i slično.
Članak 51.
Na građevnoj čestici oznake R1-1 krovna konstrukcija građevine oznake »A« i
»B« te krovna konstrukcija garaže planirane za gradnju na građevnoj čestici
oznake G-1 može prelaziti preko granice građevne čestice na kojoj se građevina
gradi pod uvjetom da ne ometa pješački i drugi prolaz.
Članak 52.
Na području namjene »Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište«
i »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena« izvan gradivog dijela građevne
čestice dozvoljava se gradnja i postava nadstrešnice najveće dozvoljene visine
3,0 m mjereno od nivelacijske kote.
Članak 53.
Na području namjene »Stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito
poslovna namjena«, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja
i postava:
- stubišta, rampe i vanjske terase, najveće dozvoljene visine 1,50 m mjereno
od nivelacijske kote,
- pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica i
slično) najveće dozvoljene visine do 4,0 m te otvorenog bazena,
- garaže ako se gradi sukladno članku 47. stavku 4. ove Odluke.
Članak 54.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevine oznake »A« planirane za gradnju na
građevnoj čestici oznake R1-1 od zapadnog ruba građevne čestice oznake U-8
iznosi 2,0 m.
Članak 55.
Ovim Planom određen je položaj konstrukcije za učvršćivanje nasipa plaže te
linije nasipavanja mora na građevnim česticama oznake od R2-1 do R2-7.
Dozvoljava se odstupanje od Planom određenog položaja konstrukcije za
učvršćivanje nasipa plaže i linije nasipavanja mora ukoliko se stručnim
podlogama i projektnom dokumentacijom izrađenom prema stvarnim uvjetima
podmorja i maritimnim utjecajima utvrdi potreba promjene položaja istih.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 56.
Vrsta krova nije određena.
Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka građevina planirana za gradnju na
građevnoj čestici oznake G-1 može imati isključivo ravan krov.
Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta pokrova osim bitumenskih,
salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa.
Na krovu građevine dozvoljena je postava sunčanih kolektora.
Članak 57.
Krov građevine oznake »A« na građevnoj čestici oznake R1-1 dozvoljeno je
graditi kao pokretnu/pomičnu konstrukciju.
Članak 58.
Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je arhitektonski izraz
građevina bliske ili jednake tipologije međusobno uskladiti, a prilikom gradnje
novih građevina potrebno je koristiti suvremeni arhitektonski izraz.
Ovim Planom ne ograničava se izbor materijala i tipologije gradnje.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u oblikovanju i organizaciji
pročelja nije dozvoljeno:
- oblagati pročelje keramičkim i kamenim pločicama, osim oblagati pročelje
kamenom najviše do visine suterena odnosno prizemlja građevine,
- izvesti krovni vijenac na način konzolnog prepuštanja krovnog grednika,
osim u slučaju rekonstrukcije građevine na građevnoj čestici oznake M2-1,
- upotrebljavati drvo za oblikovanje konstruktivnih dijelova pročelja te za
oblikovanje detalja kao što su zabat, vijenac, lođa, vidljivi podgled i slično,
- oblikovanje pročelja temeljeno na ponavljanju motiva luka kroz više etaža
te korištenje motiva luka »na koljeno«,
- korištenje prefabriciranih elemenata poput stilski oblikovanih stupova,
kapitela i slično.
Članak 59.
Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine na građevnoj čestici oznake M2-1
koja ima ambijentalnu i stilsku vrijednost ne dozvoljava se uklanjanje
arhitektonske plastike pročelja (erte, portali, međukatni i završni vijenci,
ukrasi izvedeni u žbuci i slično).
Članak 60.
Na pročelju građevine ne dozvoljava se postavljanje antenske naprave,
rashladnog uređaja, ventilacijskog otvora i slično.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka rashladni uređaj može se ugraditi
unutar građevne stolarije, izloga, parapeta prozorskog otvora, lođe odnosno
balkona pod uvjetom da se takvom ugradnjom ne remeti arhitektonska kompozicija
pročelja, ne uklanja ili oštećuje arhitektonska plastika građevine izvedena kamenom
ili žbukom i slično te pod uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu
s javne površine.
Antensku napravu dozvoljeno je postavljati na krov građevine.
Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljanje tende, nadstrešnice,
reklamnog uređaja i slično pod uvjetom da se njihovom postavom ne utječe na
slobodan profil potreban za kretanje pješaka i vozila, postavu urbane opreme te
drugih posebnih uvjeta korištenja javne i prometne površine.
Članak 61.
Južno pročelje građevina oznake »A« i »C« na građevnoj čestici oznake R1-1
potrebno je izvesti kao ostakljeno pročelje sukladno točki 2.4.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Članak 62.
Građevinu na građevnoj čestici oznake R1-5 potrebno je oblikovati visinskim
stupnjevanjem volumena građevine sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
Članak 63.
Južno pročelje građevine na građevnoj čestici oznake G-1 potrebno je graditi
kao otvoreno pročelje obloženo prozirnom, ozelenjenom i ostakljenom opnom
sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 64.
Nadograđeni dio građevine planirane za rekonstrukciju na građevnoj čestici
oznake K2-1 potrebno je graditi kao prozirnu strukturu sukladno točki 2.4.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Članak 65.
Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao kolno-pješačku površinu,
površinu za pristup građevini, pješačku površinu, površinu za parkiranje vozila
i/ili hortikulturno uređenu površinu.
Članak 66.
Dio obalnog ruba područja obuhvata Plana na području namjene
»Športsko-rekreacijska namjena - rekreacija« i »Športsko-rekreacijska namjena -
šport« koji je u dodiru s morem potrebno je urediti kao kupalište i prostor za
odvijanje športova na moru.
Članak 67.
Na području namjena »Stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito
poslovna namjena« svaku građevnu česticu dozvoljeno je ograditi.
Najveća dozvoljena visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,80
m.
U visini od najviše 1,0 m ograda iz stavka 2. ovoga članka izvodi se kao
puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog
materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj
visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog
materijala.
Najveća dozvoljena visina ograde prema građevnim česticama koje nisu
javno-prometna površina iznosi 1,80 m i može biti izvedena kao puna ograda.
Članak 68.
Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« i »Turistička
namjena - luka posebne namjene - privezište« ograda građevnih čestica izvodi se
kao prozirna uporabom metala, živice ili slično.
Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m.
Članak 69.
Građevne čestice na području namjene »Pješačke površine« te kolno-pješačke
površine na građevnim česticama oznake KP-1 i KP-2 potrebno je urediti
primjenom primjerenih elemenata opločenja: betonskim elementom, granitnom
kockom, kamenim pločama i slično.
Članak 70.
Na građevnoj čestici oznake R1-5 planirana je gradnja građevine
multifunkcionalnog športskog hotela.
U sklopu građevine dozvoljena je ugradnja dizala za vertikalnu vezu između
najviše i najniže etaže građevine.
U prvoj etaži građevine potrebno je osigurati javni prolaz prema obalnoj
šetnici na građevnoj čestici oznake PP-10.
Dijelove građevine na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga članka potrebno
je urediti kao garažni odnosno parkirališni prostor uz osiguranje broja
parkirališnih/garažnih mjesta sukladno kriterijima iz članka 134. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 31/03) te članka 72. ove Odluke.
Članak 71.
Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako
je visina zida veća od 1,50 m tada je zid potrebno izvesti terasasto.
Širina terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno
ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.
U širinu ozelenjene terase iz stavka 2. ovoga članka nije uračunata debljina
zida.
Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva konfiguracija
terena, visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, a prema
javno-prometnoj površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.
Ako je potporni zid dio prometnice, njegova visina može biti veća od visine
utvrđene stavkom 1. i 5. ovoga članka te je isti potrebno izvesti kao
oblikovanu strukturu.
Članak 72.
Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.
Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto,
- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine
potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,
- za stan neto razvijene površine veće od 101 m2 potrebno je osigurati
tri parkirališna mjesta;
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom
objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu,
pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i
igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za rekreativno područje kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi
50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.
Parkirališna mjesta za potrebe građevne čestice oznake K1-1 potrebno je
osigurati unutar javnog parkirališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici
oznake U-8.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja
Članak 73.
Na području obuhvata Plana glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
je Istarska ulica kao državna cesta oznake D-8.
Članak 74.
Na građevnim česticama oznake U-1, U-2 i U-3, dozvoljena je rekonstrukcija
državne ceste iz članka 73. ove Odluke.
Članak 75.
Osnovni tehnički elementi za gradnju i uređenje državne ceste na području
obuhvata ovoga Plana određuju se kako slijedi:
- broj prometnih trakova iznosi od dva do tri prometna traka,
- najmanja dozvoljena širina prometnog traka iznosi 3,50 m,
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka iznosi 0,35 m,
- poprečni nagib ceste iznosi od 2,5 0o 4,0%,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 7%,
- najmanja dozvoljena širina nogostupa ceste iznosi 2,0 m.
3.1.2. Nerazvrstana cesta/ulica i kolno-pješački putevi
Članak 76.
Na području obuhvata ovoga Plana nerazvrstana cesta/ ulica je Ulica
Podkoludricu.
Na građevnim česticama oznake U-4, U-5, U-6, U-7 i U-8 planirana je gradnja
i rekonstrukcija nerazvrstane ceste/ulice, a na građevnim česticama oznake
KP-1, KP-2 i KP-3 planirana je gradnja i rekonstrukcija kolno-pješačkih puteva.
Članak 77.
Najmanja dozvoljena širina nerazvrstane ceste/ulice iznosi 9,20 m.
Najmanja dozvoljena širina kolnika ceste/ulice iz stavka 1. ovoga članka
iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,60 m.
Širina prometnog traka za nerazvrstanu cestu iznosi 2,75 m, a širina rubnog
traka za nerazvrstanu cestu iznosi 0,25 m.
Najveći dozvoljeni uzdužni nagib za nerazvrstanu cestu iznosi 16%, a
poprečni nagib nerazvrstanih cesta iznosi od 2,5 0o 4,0%.
Broj prometnih trakova za nerazvrstanu cestu iznosi dva prometna traka.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka najmanja dozvoljena širina
nerazvrstane ceste/ulice na građevnoj čestici oznake U-6 iznosi 8,20 m.
Članak 78.
Na završetku nerazvrstane ceste/ulice na građevnoj čestici oznake U-8
potrebno je graditi i urediti okretište za komunalna i ostala vozila.
Članak 79.
Najmanja dozvoljena širina kolno-pješačkog puta na građevnim česticama
oznake KP-1, KP-2 i KP-3 iznosi 5,0 m.
3.1.3. Trgovi i pješačke površine
Članak 80.
Na građevnoj čestici oznake PP-3 dozvoljena je gradnja i uređenje pješačkog
trga, a na građevnim česticama oznake PP-1 i PP-2 dozvoljena je gradnja i
uređenje pješačkog mosta.
Način i uvjeti uređenja pješačkog trga i mostova iz stavka 1. ovoga članka
određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 3. te točkom 2. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Članak 81.
Na građevnim česticama oznake PP-5, PP-6, PP-7, PP-8 i PP-9 dozvoljena je
gradnja i uređenje obalne šetnice.
Najmanja dozvoljena širina obalne šetnice iznosi 2,0 m.
Ostali uvjeti uređenja obalne šetnice iz stavka 1. ovoga članka određeni su
kartografskim prikazima broj 2.1. i 3. te točkom 2. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
3.1.4. Javna stubišta
Članak 82.
Na građevnim česticama oznake PP-1, PP-2, PP-4, Z-2 i G-1 dozvoljena je
gradnja javnog stubišta, a na građevnim česticama oznake Z3-1 i R1-3
rekonstrukcija javnog stubišta.
Članak 83.
Najmanja dozvoljena širina stubišnog kraka novog javnog stubišta iznosi 2,0
m.
Najveća dozvoljena visina stube iznosi 15 cm, a najveći dozvoljeni broj
stuba u jednom kraku iznosi 10 stuba.
Zbog prilagodbe stubišta konfiguraciji zemljišta, dozvoljava se odstupanje
od nivelacijskih kota stubišnih podesta/odmorišta određenih kartografskim
prikazom broj 4. i točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, za +/- 1,0
m.
3.1.5. Javna garaža
Članak 84.
Na građevnoj čestici oznake G-1 dozvoljena je gradnja nove javne garaže s
najmanje 145 parkirališnih mjesta.
Način i uvjeti uređenja javne garaže iz stavka 1. ovoga članka određeni su
kartografskim prikazima broj 2.1. i 3. te točkom 2. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
Članak 85.
Na građevnim česticama oznake L1-1, L1-2 i L1-4 planirano je uređenje obala
i obalnih površina privezišta, a na građevnoj čestici oznake L1-3 planirano je
čišćenje morskog dna radi održavanja dubine akvatorija privezišta.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 86.
Trasa telekomunikacijske mreže određena je kartografskim prikazom broj 2.6.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.2.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi podzemno.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 87.
Trasa komunalne infrastrukturne mreže određena je kartografskim prikazima od
broja 2.1. do broja 2.6.
Mrežu komunalne infrastrukturne potrebno je graditi ispod javnih površina.
Članak 88.
Mjesto priključenja nove građevine na objekte i uređaje komunalne
infrastrukturne mreže određeno je kartografskim prikazom broj 4.
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 89.
Novu opskrbnu mrežu pitkom vodom potrebno je graditi od suvremenih
predizoliranih čeličnih cijevi predviđenih za radni tlak od najmanje 10 bara.
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 90.
Postojeću mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je dopunjavati uporabom suvremenih
predizoliranih čeličnih ci
jevi s betonskim revizionim oknima sa spojem u planirani
sustav razdjelne kanalizacije.
Članak 91.
Otpadne vode potrebno je odvoditi planiranim sustavom fekalne kanalizacije.
Oborinske krovne i/ili pročišćene vode sa parkirališnih površina potrebno je
upuštati u sustav oborinske kanalizacije.
Prije upuštanja zamašćenih voda sa parkirališta i iz građevina u kanalsku
mrežu obvezna je uporaba separatora.
Na dijelovima područja gdje konfiguracija terena onemogućuje gravitacijski
spoj na glavnu uličnu mrežu potrebno je graditi crpne stanice te ih povezati na
CUPOV.
3.4.3. Opskrba plinom
Članak 92.
Priključak na opskrbnu mrežu plinom potrebno je izvesti čeličnim varenim cijevima.
3.4.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 93.
Priključak objekata i uređaja javne rasvjete na postojeću elektroopskrbnu
mrežu potrebno je izvesti podzemnim kabelima.
Članak 94.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se postava montažnog objekta i uređaja
komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže, pod uvjetom da se ne
narušava okoliš.
Kod postave montažnog uređaja i/ili objekta dozvoljava se ugradba
oblikovanih vizualnih barijera.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 95.
Javne zelene površine potrebno je hortikulturno urediti u skladu s prirodnim
osobitostima područja.
Na površinama iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je postava parkovne
urbane opreme te uređenje staza, odmorišta i slično.
Elementi urbane opreme moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina
Članak 96.
Na dijelu građevne čestice oznake R1-1, na kojem je prirodna konfiguracija
zemljišta narušena izgradnjom postojećeg bazena, potrebno je izvršiti prostornu
sistematizaciju strmog pokosa izvedbom terasa, kaskada i stepeništa do
novoplanirane šetnice uz morsku obalu.
Članak 97.
U cilju očuvanja krajobrazne vrijednosti područja, nasipavanje mora u svrhu
formiranja plaža potrebno je izvesti vrlo blagim pokosom od postojećeg obalnog
ruba do izobate od - 2,0 do -3,0 m.n.m.
Nove plažne površine potrebno je nasipavati drobljenim kamenom koji će se
abrazijom valova postepeno pretvarati u zaobljeni šljunak.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak 98.
Građevine oznake »A« i »E« planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake
R1-1 potrebno je graditi prema normativima propisanim za održavanje
međunarodnih športskih natjecanja.
Članak 99.
Krovni završetak građevine planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake
G-1 potrebno je povezati pješačkim stubištima i dizalima sa pješačkim trgom na
građevnoj čestici oznake PP-3.
Članak 100.
Konstrukcije za učvršćivanje nasipa plaže (tzv. »pera« ili »školjere«) na
građevnim česticama oznake R2-1, R2-3, R2-5 i R2-7 potrebno je izvesti
primjenom masivnih gravitacionih kamenih ili betonskih elemenata.
Članak 101.
Montažne drvene građevine na građevnoj čestici oznake R2-9 dozvoljeno je
graditi isključivo uporabom drvene građe, a najveća dozvoljena bruto razvijena
površina građevina iznosi 9 m2.
7. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
Članak 102.
Krovnu konstrukciju građevina oznake »A« i »B« na građevnoj čestici oznake
R1-1 potrebno je podijeliti u niz dijelova različitih visina kako bi se
vizualno umanjila masa građevina te omogućilo bolje uklapanje građevina u
vrijedan krajobraz.
Članak 103.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije građevine na građevnoj čestici oznake R2-9
ne dozvoljavaju se oblikovne preinake kojima se mijenja arhitektonski izgled
postojećih drvenih montažnih građevina.
Članak 104.
Prilikom gradnje i uređenja obalne šetnice potrebno je u najvećoj mjeri
sačuvati prirodne stjenovite oblike postojeće obale.
Na građevnoj čestici oznake PP-8 obalnu šetnicu potrebno je izvesti na
stupovima iznad stijena.
Članak 105.
Na građevnoj čestici oznake Z3-1 potrebno je u potpunosti sačuvati
specifičnu konfiguraciju veće zelene površine koja se terasasto spušta od
Istarske ulice do obale.
Članak 106.
Masivni kameni obalni zid iznad kojeg su izgrađene stambene građevine u
ulici Portić potrebno je zaštititi kao artificijelnu vrijednost u prostoru.
Članak 107.
Postojeće zelenilo potrebno je sačuvati i dopunjavati sadnjom autohtonog
grmlja i visokih stablašica.
Članak 108.
Na dijelovima akvatorija namijenjenim kupanju, športu i rekreaciji potrebno
je postići II. stupanj kakvoće mora za kupanje (more pogodno za kupanje).
8. Mjere provedbe plana
Članak 109.
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih objekata i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 110.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
buke (»Narodne novine« broj 20/03) te podzakonskim propisima kojima se regulira
zaštita od buke.
Članak 111.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96 i 2/97-ispr).
Članak 112.
Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine«
broj 107/95) i Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94 i 12/ 95).
Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni djelomične zaštite izvorišta vode
za piće.
Članak 113.
U dijelu akvatorija planiranom za privezište potrebno je sanirati postojeća
te spriječiti nastajanja novih onečišćenja mora, osobito onečišćenja mora
fizičkim i kemijskim tvarima (ugljikovodici, derivati nafte i slično).
Članak 114.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi sukladno Studiji kanalizacije sustava riječkog područja (Elaborat
broj 5100-1-514994/ 96 izrađen od strane Instituta Građevinarstva Hrvatske -
Poslovnog centra Rijeka u Rijeci 1996/97 godine), Odluci o odvodnji otpadnih
voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle,
Viškovo, Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
15/ 98) i Pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije
kanalizacije, uvjetima i načinu priključenja na kanalizacijsku mrežu (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 25/94).
Članak 115.
Odvodnju pročišćenih oborinskih i drugih voda iz bazenskog kompleksa potrebno
je izvesti podmorskim difuzorskim ispustom uz propisan mehanički predtreman i
postizanje propisanog pokazatelja efluenta.
Članak 116.
Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na slijedeći
način :
- smanjivati količine otpada,
- otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i
volumena otpada,
- organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i drugi materijali).
Članak 117.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti
opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te
nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.
Članak 118.
Sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o
otpadu (»Narodne novine« broj 151/03) te drugih podzakonskih propisa kojima se
regulira postupanje s otpadom.
Članak 119.
Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj
78/98) na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i
manipulacija opasnim tvarima.
9.1. Uklanjanje građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 120.
Građevine koje su Planom predviđena za uklanjanje određene su kartografskim
prikazom broj 4.
Članak 121.
Građevine predviđene za uklanjanje dozvoljeno je rekonstruirati unutar
postojećih gabarita isključivo radi nužnog održavanja.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka građevinu oznake »I« predviđenu
za uklanjanje nije dozvoljeno rekonstruirati.
III. POSEBNA ODREDBA
Članak 122.
Kod gradnje novih građevina, rekonstrukcije postojećih građevina te uređenja
javnih površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine«
broj 47/82).
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 123.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Članak 124.
Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave
za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Uredu
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Županijskom zavodu
za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 125.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
sastavni dio Plana, nisu predmet objave.
Članak 126.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/04-01/39
Ur. broj: 2170-01-10-04-2
Rijeka, 25. ožujka 2004.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednik
Gradskog vijeća
mr. sc. Željko Glavan, v.r.
