SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XII. - broj 12. Petak, 2. travnja 2004.
GRAD RIJEKA
28

32.

Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/ 02), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 07/ 04), članka 228. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03) i članka 40. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 04/ 02, 13/02 i 12/03) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 25. ožujka 2004. godine, donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja dijela športsko-rekreacijskog područja Kantrida

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja dijela športsko-rekreacijskog područja Kantrida (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan se donosi za prostornu zonu Z-25 koja je dio prostorne cjeline PC-2 prema Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03).

Sjeverna granica obuhvata plana položena je južno od ruba katastarskih čestica postojećih stambenih građevina na k.č. broj 1928/2 i 1930/1, te se gotovo okomito u smjeru sjeveroistoka nastavlja do sjevernog ruba Istarske ulice. Sjeverna granica se potom nastavlja sjevernim rubom Istarske ulice, spušta se jugozapadno prema sjevernom rubu ulice Podkoludricu i ponovo nastavlja uz sjeverni rub nastavka Istarske ulice. Granica obuhvata zatim slijedi zapadni i južni rub građevinskog područja stambenih građevina oko ulice Portić te se uz morsku obalu pruža sve do sjevernog ruba građevne čestice športske lučice Kantrida odakle se u smjeru juga nastavlja okomito prema morskoj obali. Južna gra

nica obuhvata položena je dijelom akvatorija Jadranskog mora na udaljenosti 300 m od obalne linije.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 34,09 ha, od čega kopnena površina iznosi 9,00 ha, a morska površina iznosi 25,09 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove plana kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture, prirodni uvjeti, kvaliteta okoliša i ambijentalne vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

3.1.2. Nerazvrstana cesta/ulica i kolno-pješački putevi

3.1.3. Trgovi i pješačke površine

3.1.4. Javna stubišta

3.1.5. Javna garaža

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.4.1. Opskrba pitkom vodom

3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

3.4.3. Elektroopskrba

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

1. Detaljna namjena površina M 1:1000

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Prometna infrastrukturna mreža M 1:1000

2.2.Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba M 1:1000

2.3.Komunalna infrastrukturna mreža
- odvodnja otpadnih voda M 1:1000

2.4.Komunalna infrastrukturna mreža
- plinoopskrba M 1:1000

2.5.Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroopskrba M 1:1000

2.6.Telekomunikacijska infrastrukturna
mreža M 1:1000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1000

4. Uvjeti gradnje M 1:1000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Članak 5.

Ovim Planom određuje se namjena površina kako slijedi:

1) Športsko-rekreacijska namjena - šport (R1)

2) Športsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2)

3) Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)

4) Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište (L1)

5) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)

6) Stambena namjena (S)

7) Javne zelene površine - odmorište, vrt (Z3)

8) Zaštitne zelene površine (Z)

9) Pješačke površine (PP)

10) Kolno-pješačke površine (KP)

11) Ulica (U)

12) Javno parkiralište i garaža - garaža (G)

13) Komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 6.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.

Članak 7.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka.

Članak 8.

Unutar područja obuhvata ovoga Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena«, »Stambena namjena« i »Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište«, rekonstrukcija, gradnja i uređenje građevina i površina na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport«, »Športsko - rekreacijska namjena - rekreacija«, »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena«, javnih zelenih površina, zaštitnih zelenih površina, pješačkih površina, kolno-pješačkih površina, ulica, javnog parkirališta- garaže te komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 9.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4.

Površina, izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica te gustoća izgrađenosti prikazani su u točki 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 10.

Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.

Članak 11.

U postupku utvrđivanja oblika i veličine građevne čestice za redovnu uporabu postojećih stambenih građevina potrebno je primjenjivati slijedeće kriterije:

- najveća dozvoljena udaljenost postojeće stambene građevine mjerena od pročelja građevine do ruba građevne čestice iznosi 4,0 m, a do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

- ako se na građevnoj čestici nalazi pomoćna građevina, površinu građevne čestice za redovnu uporabu postojeće stambene građevine čini površina pod postojećom stambenom građevinom i površina uz postojeću stambenu građevinu određena sukladno podstavku 1. ovoga stavka, površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom te površina građevne čestice nužna za uspostavljanje najmanje funkcionalne veze između pomoćne građevine i stambene građevine.

Članak 12.

U svrhu uređenja morske obale dozvoljava se korekcija obalnog ruba nasipavanjem mora, sukladno kartografskim prikazima broj 3. i 4.

Članak 13.

Dio područja obuhvata uz obalno more, koji se temeljem posebnih propisa ima odrediti kao pomorsko dobro, ne određuje se ovim Planom.

Članak 14.

Kao površina za rekreaciju na moru, namijenjena kupanju i športovima na moru, određuje se pojas mora u širini od 300,0 m od obalnog ruba.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 15.

Veličina i površina građevina određene su u točki 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 4.

Članak 16.

Nivelacijska kota građevine određena je kartografskim prikazom broj 4. i točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Za građevinu za koju nivelacijska kota nije određena sukladno stavku 1. ovoga članka, nivelacijska kota određuje se kao najniža kota zaravnatog okolnog zemljišta uz obod građevine.

Članak 17.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podruma.

Podrumom se razumijeva etaža koja je sa sve četiri strane najmanje polovicom svog volumena ukopana u teren te nema vanjskog pristupa.

Članak 18.

Na građevnoj čestici oznake K1-1 najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina etaže građevine iznosi 500ovršine gradivog dijela građevne čestice.

Članak 19.

Na građevnoj čestici oznake K1-2 postojeću poslovnu građevinu dozvoljeno je rekonstruirati na način da najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina etaže građevine koja se nadograđuje iznosi 500ovršine građevne čestice.

Članak 20.

Najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina etaža građevine planirane za gradnju na građevoj čestici oznake R1-5, određuje se kako slijedi:

- najveća dozvoljena bruto površina prve etaže iznosi 800ovršine gradivog dijela građevne čestice,

- najveća dozvoljena bruto površina druge etaže iznosi 600ovršine gradivog dijela građevne čestice,

- najveća dozvoljena bruto površina treće etaže iznosi 600ovršine gradivog dijela građevne čestice,

- najveća dozvoljena bruto površina četvrte etaže iznosi 500ovršine gradivog dijela građevne čestice,

- najveća dozvoljena bruto površina pete etaže iznosi 40% površine gradivog dijela građevne čestice,

- najveća dozvoljena bruto površina šeste etaže iznosi 300ovršine gradivog dijela građevne čestice.

- najveća dozvoljena bruto površina sedme etaže iznosi 220ovršine gradivog dijela građevne čestice.

Članak 21.

Na građevnoj čestici oznake G-1 najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina građevina planiranih za gradnju na ravnom krovu osnovnog korpusa građevine iznosi 30 0ovršine gradivog dijela građevne čestice.

Članak 22.

Najveća dozvoljena visina građevine i najveći dozvoljeni broj etaža određeni su u točki 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 4.

Članak 23.

Unutar obuhvata ovoga Plana visina građevine mjeri se od nivelacijske kote do:

- najviše završne kote tjemena lučnog zaobljenja krova, ako se građevina gradi s lučnim krovom,

- gornjeg ruba konstrukcije ravnog krova, ako se građevina gradi s ravnim krovom,

- gornjeg ruba krovnog vijenca, ako se građevina gradi s kosim krovom.

Članak 24.

Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« najveća dozvoljena visina građevine određuje se kako slijedi:

- za građevinu zatvorenog dvoranskog plivališta oznake »A« i građevinu ulaznog atrija oznake »B« na građevnoj čestici oznake R1-1 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 11,50 m,

- za građevinu zatvorenog bazena za neplivače oznake »D« na građevnoj čestici oznake R1-1 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 5,50 m,

- za građevinu bazena za športske skokove u vodu oznake »E« na građevnoj čestici oznake R1-3 najveću dozvoljenu visinu tornja za skokove potrebno je odrediti sukladno normativima propisanim za održavanje međunarodnih natjecanja. Visina tribina građevine oznake »E« određena je visinom tribina postojeće građevine otvorenog bazena oznake »C«.

- za energetsko-tehnološku građevinu u funkciji bazenskog kompleksa na građevnoj čestici oznake R1-4 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,0 m,

- za građevinu športskog hotela na građevnoj čestici oznake R1-5 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 26,30 m.

Najveća dozvoljena visina građevine iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka ne odnosi se na visinu izdvojenog elementa konstrukcije građevine.

Članak 25.

Na građevnoj čestici oznake K1-1 najveća dozvoljena visina građevine iznosi 3,0 m.

Članak 26.

Na građevnoj čestici oznake K1-2 najveća dozvoljena visina nadograđenog dijela građevine iznosi 3,0 m.

Članak 27.

Na građevnoj čestici oznake M2-1 dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine.

Prilikom rekonstrukcije potkrovlja i krova građevine na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je povećanje visine građevine za najviše 0,50 m.

Unutar građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje prostora za pružanje usluga smještaja (soba i/ili apartmana).

Članak 28.

Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina sukladno članku 69. stavku 1. podstavku 3. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03).

Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljava se gradnja pomoćne građevine u funkciji stanovanja (garaža) i pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično) u suglasju sa člankom 47. ove Odluke.

Članak 29.

Na građevnoj čestici oznake L1-1 dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine.

Prilikom rekonstrukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je povećanje visine postojeće građevine za najviše 3,0 m.

Članak 30.

Na građevnoj čestici oznake G-1 najveća dozvoljena visina građevine određuje se kako slijedi:

- najveća dozvoljena visina osnovnog korpusa građevine iznosi od 13,10 m do 14,00 m mjereno od nivelacijske kote,

- najveća dozvoljena visina građevina planiranih za gradnju na ravnom krovu iznosi 17,70 m mjereno od nivelacijske kote.

Dozvoljava se odstupanje od najveće dozvoljene visine građevine iz stavka 1. ovoga članka za + 0,5 m.

Iznad završne kote ruba konstrukcije ravnog krova osnovnog korpusa građevine potrebno je izvesti zaštitnu ogradu.

Članak 31.

Najveća dozvoljena visina spojne građevine - mosta planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake PP-1 iznosi 28,50 m mjereno od nivelacijske kote, a najveća dozvoljena visina spojne građevine - mosta planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake PP-2 iznosi 30,0 m mjereno od nivelacijske kote.

Dozvoljava se odstupanje od najveće dozvoljene visine građevine iz stavka 1. ovoga članka za + 1,0 m.

2.3. Namjena građevina

Članak 32.

Na građevnoj čestici oznake R1-1 dozvoljava se gradnja novih građevina proširenog bazenskog kompleksa, i to: zatvorenog dvoranskog plivališta - građevine oznake »A«, ulaznog atrija - građevine oznake »B« i zatvorenog bazena za neplivače - građevine oznake »D«.

U sklopu građevina bazenskog kompleksa iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje prostora za prateću športsku, ugostiteljsku i uslužnu djelatnost te uređenje prostora za tehnološki pogon.

Na otvorenim površinama građevina iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se hortikulturno i drugo uređenje pješačkih površina i terasa.

Članak 33.

Na građevnoj čestici oznake R1-2 dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg otvorenog bazena - građevine oznake »C« za potrebe funkcionalnog uklapanja građevine u prošireni bazenski kompleks.

Članak 34.

Na građevnoj čestici oznake R1-3 dozvoljava se gradnja otvorenog bazena za skokove u vodu - građevine oznake »E«.

Na otvorenim površinama građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se hortikulturno i drugo uređenje pješačkih površina i terasa.

Članak 35.

Na građevnoj čestici oznake R1-4 dozvoljava se gradnja energetsko-tehnološke građevine u funkciji proširenog bazenskog kompleksa.

Članak 36.

Na građevnoj čestici oznake R1-5 dozvoljava se gradnja športskog hotela.

U sklopu građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje prostora za smještaj sportaša, prostora za trgovačku i uslužnu djelatnost u funkciji športa na vodi i moru te prostora za smještaj vozila i plovila.

Na otvorenim površinama građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina za pristup građevini te športskih površina.

Članak 37.

Na građevnim česticama oznake R2-1, R2-2, R2-3, R2-4, R2-5, R2-6 i R2-7 dozvoljava se korekcija obalnog ruba nasipavanjem mora uz oblikovanje novih i uređenje postojećih plaža namijenjenih kupanju i sportovima na moru.

Na građevnoj čestici oznake R2-9 dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija montažnih drvenih građevina uz lučicu Kantrida sukladno članku 101. i 103. ove Odluke.

Građevna čestica oznake R2-10 namjenjuje se kupanju i sportovima na moru.

Članak 38.

Na građevnoj čestici oznake K1-1 dozvoljava se gradnja građevine za »Poslovnu namjenu - pretežito uslužnu namjenu«.

Neizgrađeni dio građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka potrebno je hortikulturno urediti te u najvećoj mjeri sačuvati postojeće zelenilo.

Članak 39.

Na neizgrađenom dijelu građevnih čestica oznake L1-1, L1-2, L1-4 i R2-8 planirano je uređenje obala i obalnih površina, a na građevnoj čestici oznake L1-3 planirano je čišćenje morskog dna.

Članak 40.

Na građevnim česticama oznake S-1, S-2 i S-3 dozvoljava se rekonstrukcija postojećih obiteljskih građevina.

U prizemlju stambene građevine, odnosno etaži građevine orijentiranoj na javnu prometnu površinu, dozvoljava se prenamjena stambenog u poslovni prostor kao jedinstvene i samostalne funkcionalne cjeline, čija najveća dozvoljena bruto razvijena površina iznosi 200ruto razvijene površine cjelokupne građevine.

U poslovnom prostoru iz stavka 2. ovoga članka dozvoljeno je obavljanje djelatnosti koja ne izaziva udarnu ili trajnu buku veću od dozvoljene, emisije i imisije neugodnih i štetnih tvari te djelatnost kojom se ne remeti javni red i mir.

Članak 41.

Na području namjene »Javne zelene površine - odmorište vrt« i »Zaštitne zelene površine« dozvoljava se hortikulturno uređenje površina u skladu s prirodnim osobitostima područja, postava parkovne urbane opreme te uređenje staza, odmorišta i slično.

Članak 42.

Na području namjene »Pješačke površine« dozvoljava se gradnja i uređenje nove obalne šetnice, pješačkih trgova i mostova te gradnja, rekonstrukcija i uređenje postojećih nogostupa i stuba.

Članak 43.

Na području namjene »Kolno-pješačke površine« dozvoljava se gradnja kolno-pješačkih puteva za pješački pristup korisnika i kolni pristup interventnih vozila bazenskom kompleksu.

Članak 44.

Na području namjene »Ulica« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće državne ceste oznake D-8 te gradnja i rekonstrukcija postojeće nerazvrstane ceste/ulice.

Članak 45.

Na području namjene »Javno parkiralište i garaža - garaža« dozvoljava se gradnja javne garaže za smještaj vozila korisnika bazenskog kompleksa, uređenje prostora za obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti te športsko-rekreacijske djelatnosti.

Na krovu javne garaže uređuje se pješački trg sa ulazima/ izlazima iz građevine.

Članak 46.

Na području namjene »Komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža« dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 47.

Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljena je gradnja pomoćne građevine.

Pomoćnu građevinu u funkciji stanovanja (garaža, kotlovnica, spremište i slično) potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Pomoćnu građevinu u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično) dozvoljeno je graditi izvan gradivog dijela građevne čestice.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja garaže, ako je razlika između nivelacijske kote građevine i nivelacijske kote pristupne ceste veća od 12% mjereno od mjesta priključenja građevne čestice na pristupnu cestu do građevnog pravca.

U slučaju iz stavka 4. ovoga članka gradnja garaže izvodi se u razini pristupne ceste na najmanjoj udaljenosti 3,0 m od regulacijskog pravca.

Najveća dozvoljena bruto razvijena površina garaže koja se gradi izvan gradivog dijela građevne čestice iznosi 20 m2 po jednom parkirališnom mjestu, a najveći dozvoljeni broj parkirališnih mjesta u garaži iznosi dva parkirališna mjesta.

Članak 48.

Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.

Građevina se s najmanje 1/2 svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog građevnog pravca za najviše +/- 1,5 m.

Članak 49.

Najveća i najmanja dozvoljena površina gradivog dijela građevne čestice određena je u točki 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 50.

Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava:

- terase i stubišta,

- trijema, nadstrešnice i prozirne konstrukcije iznad ulaza u građevinu,

- izdvojenog elementa konstrukcije građevine,

- reklamne konstrukcije,

- objekata i uređaja komunalne infrastrukture,

- podzemnih i nadzemnih uređaja: spremišta goriva, otpadnih materijala, agregata,

baterija solarnih kolektora, dizalica topline i slično.

Članak 51.

Na građevnoj čestici oznake R1-1 krovna konstrukcija građevine oznake »A« i »B« te krovna konstrukcija garaže planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake G-1 može prelaziti preko granice građevne čestice na kojoj se građevina gradi pod uvjetom da ne ometa pješački i drugi prolaz.

Članak 52.

Na području namjene »Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište« i »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena« izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava nadstrešnice najveće dozvoljene visine 3,0 m mjereno od nivelacijske kote.

Članak 53.

Na području namjene »Stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena«, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava:

- stubišta, rampe i vanjske terase, najveće dozvoljene visine 1,50 m mjereno od nivelacijske kote,

- pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica i slično) najveće dozvoljene visine do 4,0 m te otvorenog bazena,

- garaže ako se gradi sukladno članku 47. stavku 4. ove Odluke.

Članak 54.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevine oznake »A« planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake R1-1 od zapadnog ruba građevne čestice oznake U-8 iznosi 2,0 m.

Članak 55.

Ovim Planom određen je položaj konstrukcije za učvršćivanje nasipa plaže te linije nasipavanja mora na građevnim česticama oznake od R2-1 do R2-7.

Dozvoljava se odstupanje od Planom određenog položaja konstrukcije za učvršćivanje nasipa plaže i linije nasipavanja mora ukoliko se stručnim podlogama i projektnom dokumentacijom izrađenom prema stvarnim uvjetima podmorja i maritimnim utjecajima utvrdi potreba promjene položaja istih.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 56.

Vrsta krova nije određena.

Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka građevina planirana za gradnju na građevnoj čestici oznake G-1 može imati isključivo ravan krov.

Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta pokrova osim bitumenskih, salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa.

Na krovu građevine dozvoljena je postava sunčanih kolektora.

Članak 57.

Krov građevine oznake »A« na građevnoj čestici oznake R1-1 dozvoljeno je graditi kao pokretnu/pomičnu konstrukciju.

Članak 58.

Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je arhitektonski izraz građevina bliske ili jednake tipologije međusobno uskladiti, a prilikom gradnje novih građevina potrebno je koristiti suvremeni arhitektonski izraz.

Ovim Planom ne ograničava se izbor materijala i tipologije gradnje.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u oblikovanju i organizaciji pročelja nije dozvoljeno:

- oblagati pročelje keramičkim i kamenim pločicama, osim oblagati pročelje kamenom najviše do visine suterena odnosno prizemlja građevine,

- izvesti krovni vijenac na način konzolnog prepuštanja krovnog grednika, osim u slučaju rekonstrukcije građevine na građevnoj čestici oznake M2-1,

- upotrebljavati drvo za oblikovanje konstruktivnih dijelova pročelja te za oblikovanje detalja kao što su zabat, vijenac, lođa, vidljivi podgled i slično,

- oblikovanje pročelja temeljeno na ponavljanju motiva luka kroz više etaža te korištenje motiva luka »na koljeno«,

- korištenje prefabriciranih elemenata poput stilski oblikovanih stupova, kapitela i slično.

Članak 59.

Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine na građevnoj čestici oznake M2-1 koja ima ambijentalnu i stilsku vrijednost ne dozvoljava se uklanjanje arhitektonske plastike pročelja (erte, portali, međukatni i završni vijenci, ukrasi izvedeni u žbuci i slično).

Članak 60.

Na pročelju građevine ne dozvoljava se postavljanje antenske naprave, rashladnog uređaja, ventilacijskog otvora i slično.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka rashladni uređaj može se ugraditi unutar građevne stolarije, izloga, parapeta prozorskog otvora, lođe odnosno balkona pod uvjetom da se takvom ugradnjom ne remeti arhitektonska kompozicija pročelja, ne uklanja ili oštećuje arhitektonska plastika građevine izvedena kamenom ili žbukom i slično te pod uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu s javne površine.

Antensku napravu dozvoljeno je postavljati na krov građevine.

Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljanje tende, nadstrešnice, reklamnog uređaja i slično pod uvjetom da se njihovom postavom ne utječe na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i vozila, postavu urbane opreme te drugih posebnih uvjeta korištenja javne i prometne površine.

Članak 61.

Južno pročelje građevina oznake »A« i »C« na građevnoj čestici oznake R1-1 potrebno je izvesti kao ostakljeno pročelje sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 62.

Građevinu na građevnoj čestici oznake R1-5 potrebno je oblikovati visinskim stupnjevanjem volumena građevine sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 63.

Južno pročelje građevine na građevnoj čestici oznake G-1 potrebno je graditi kao otvoreno pročelje obloženo prozirnom, ozelenjenom i ostakljenom opnom sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 64.

Nadograđeni dio građevine planirane za rekonstrukciju na građevnoj čestici oznake K2-1 potrebno je graditi kao prozirnu strukturu sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 65.

Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3.

Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao kolno-pješačku površinu, površinu za pristup građevini, pješačku površinu, površinu za parkiranje vozila i/ili hortikulturno uređenu površinu.

Članak 66.

Dio obalnog ruba područja obuhvata Plana na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - rekreacija« i »Športsko-rekreacijska namjena - šport« koji je u dodiru s morem potrebno je urediti kao kupalište i prostor za odvijanje športova na moru.

Članak 67.

Na području namjena »Stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« svaku građevnu česticu dozvoljeno je ograditi.

Najveća dozvoljena visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,80 m.

U visini od najviše 1,0 m ograda iz stavka 2. ovoga članka izvodi se kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog materijala.

Najveća dozvoljena visina ograde prema građevnim česticama koje nisu javno-prometna površina iznosi 1,80 m i može biti izvedena kao puna ograda.

Članak 68.

Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« i »Turistička namjena - luka posebne namjene - privezište« ograda građevnih čestica izvodi se kao prozirna uporabom metala, živice ili slično.

Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m.

Članak 69.

Građevne čestice na području namjene »Pješačke površine« te kolno-pješačke površine na građevnim česticama oznake KP-1 i KP-2 potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: betonskim elementom, granitnom kockom, kamenim pločama i slično.

Članak 70.

Na građevnoj čestici oznake R1-5 planirana je gradnja građevine multifunkcionalnog športskog hotela.

U sklopu građevine dozvoljena je ugradnja dizala za vertikalnu vezu između najviše i najniže etaže građevine.

U prvoj etaži građevine potrebno je osigurati javni prolaz prema obalnoj šetnici na građevnoj čestici oznake PP-10.

Dijelove građevine na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga članka potrebno je urediti kao garažni odnosno parkirališni prostor uz osiguranje broja parkirališnih/garažnih mjesta sukladno kriterijima iz članka 134. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03) te članka 72. ove Odluke.

Članak 71.

Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako je visina zida veća od 1,50 m tada je zid potrebno izvesti terasasto.

Širina terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.

U širinu ozelenjene terase iz stavka 2. ovoga članka nije uračunata debljina zida.

Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, a prema javno-prometnoj površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.

Ako je potporni zid dio prometnice, njegova visina može biti veća od visine utvrđene stavkom 1. i 5. ovoga članka te je isti potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.

Članak 72.

Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.

Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi:

a) s obzirom na površinu stana:

- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,

- za stan neto razvijene površine veće od 101 m2 potrebno je osigurati tri parkirališna mjesta;

b) s obzirom na vrstu djelatnosti:

- za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za rekreativno područje kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.

Parkirališna mjesta za potrebe građevne čestice oznake K1-1 potrebno je osigurati unutar javnog parkirališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake U-8.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

Članak 73.

Na području obuhvata Plana glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja je Istarska ulica kao državna cesta oznake D-8.

Članak 74.

Na građevnim česticama oznake U-1, U-2 i U-3, dozvoljena je rekonstrukcija državne ceste iz članka 73. ove Odluke.

Članak 75.

Osnovni tehnički elementi za gradnju i uređenje državne ceste na području obuhvata ovoga Plana određuju se kako slijedi:

- broj prometnih trakova iznosi od dva do tri prometna traka,

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka iznosi 3,50 m,

- najmanja dozvoljena širina rubnog traka iznosi 0,35 m,

- poprečni nagib ceste iznosi od 2,5 0o 4,0%,

- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 7%,

- najmanja dozvoljena širina nogostupa ceste iznosi 2,0 m.

3.1.2. Nerazvrstana cesta/ulica i kolno-pješački putevi

Članak 76.

Na području obuhvata ovoga Plana nerazvrstana cesta/ ulica je Ulica Podkoludricu.

Na građevnim česticama oznake U-4, U-5, U-6, U-7 i U-8 planirana je gradnja i rekonstrukcija nerazvrstane ceste/ulice, a na građevnim česticama oznake KP-1, KP-2 i KP-3 planirana je gradnja i rekonstrukcija kolno-pješačkih puteva.

Članak 77.

Najmanja dozvoljena širina nerazvrstane ceste/ulice iznosi 9,20 m.

Najmanja dozvoljena širina kolnika ceste/ulice iz stavka 1. ovoga članka iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,60 m.

Širina prometnog traka za nerazvrstanu cestu iznosi 2,75 m, a širina rubnog traka za nerazvrstanu cestu iznosi 0,25 m.

Najveći dozvoljeni uzdužni nagib za nerazvrstanu cestu iznosi 16%, a poprečni nagib nerazvrstanih cesta iznosi od 2,5 0o 4,0%.

Broj prometnih trakova za nerazvrstanu cestu iznosi dva prometna traka.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka najmanja dozvoljena širina nerazvrstane ceste/ulice na građevnoj čestici oznake U-6 iznosi 8,20 m.

Članak 78.

Na završetku nerazvrstane ceste/ulice na građevnoj čestici oznake U-8 potrebno je graditi i urediti okretište za komunalna i ostala vozila.

Članak 79.

Najmanja dozvoljena širina kolno-pješačkog puta na građevnim česticama oznake KP-1, KP-2 i KP-3 iznosi 5,0 m.

3.1.3. Trgovi i pješačke površine

Članak 80.

Na građevnoj čestici oznake PP-3 dozvoljena je gradnja i uređenje pješačkog trga, a na građevnim česticama oznake PP-1 i PP-2 dozvoljena je gradnja i uređenje pješačkog mosta.

Način i uvjeti uređenja pješačkog trga i mostova iz stavka 1. ovoga članka određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 3. te točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 81.

Na građevnim česticama oznake PP-5, PP-6, PP-7, PP-8 i PP-9 dozvoljena je gradnja i uređenje obalne šetnice.

Najmanja dozvoljena širina obalne šetnice iznosi 2,0 m.

Ostali uvjeti uređenja obalne šetnice iz stavka 1. ovoga članka određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 3. te točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

3.1.4. Javna stubišta

Članak 82.

Na građevnim česticama oznake PP-1, PP-2, PP-4, Z-2 i G-1 dozvoljena je gradnja javnog stubišta, a na građevnim česticama oznake Z3-1 i R1-3 rekonstrukcija javnog stubišta.

Članak 83.

Najmanja dozvoljena širina stubišnog kraka novog javnog stubišta iznosi 2,0 m.

Najveća dozvoljena visina stube iznosi 15 cm, a najveći dozvoljeni broj stuba u jednom kraku iznosi 10 stuba.

Zbog prilagodbe stubišta konfiguraciji zemljišta, dozvoljava se odstupanje od nivelacijskih kota stubišnih podesta/odmorišta određenih kartografskim prikazom broj 4. i točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, za +/- 1,0 m.

3.1.5. Javna garaža

Članak 84.

Na građevnoj čestici oznake G-1 dozvoljena je gradnja nove javne garaže s najmanje 145 parkirališnih mjesta.

Način i uvjeti uređenja javne garaže iz stavka 1. ovoga članka određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 3. te točkom 2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Članak 85.

Na građevnim česticama oznake L1-1, L1-2 i L1-4 planirano je uređenje obala i obalnih površina privezišta, a na građevnoj čestici oznake L1-3 planirano je čišćenje morskog dna radi održavanja dubine akvatorija privezišta.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 86.

Trasa telekomunikacijske mreže određena je kartografskim prikazom broj 2.6.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi podzemno.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 87.

Trasa komunalne infrastrukturne mreže određena je kartografskim prikazima od broja 2.1. do broja 2.6.

Mrežu komunalne infrastrukturne potrebno je graditi ispod javnih površina.

Članak 88.

Mjesto priključenja nove građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukturne mreže određeno je kartografskim prikazom broj 4.

3.4.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 89.

Novu opskrbnu mrežu pitkom vodom potrebno je graditi od suvremenih predizoliranih čeličnih cijevi predviđenih za radni tlak od najmanje 10 bara.

3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 90.

Postojeću mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je dopunjavati uporabom suvremenih predizoliranih čeličnih ci

jevi s betonskim revizionim oknima sa spojem u planirani sustav razdjelne kanalizacije.

Članak 91.

Otpadne vode potrebno je odvoditi planiranim sustavom fekalne kanalizacije.

Oborinske krovne i/ili pročišćene vode sa parkirališnih površina potrebno je upuštati u sustav oborinske kanalizacije.

Prije upuštanja zamašćenih voda sa parkirališta i iz građevina u kanalsku mrežu obvezna je uporaba separatora.

Na dijelovima područja gdje konfiguracija terena onemogućuje gravitacijski spoj na glavnu uličnu mrežu potrebno je graditi crpne stanice te ih povezati na CUPOV.

3.4.3. Opskrba plinom

Članak 92.

Priključak na opskrbnu mrežu plinom potrebno je izvesti čeličnim varenim cijevima.

3.4.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 93.

Priključak objekata i uređaja javne rasvjete na postojeću elektroopskrbnu mrežu potrebno je izvesti podzemnim kabelima.

Članak 94.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se postava montažnog objekta i uređaja komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže, pod uvjetom da se ne narušava okoliš.

Kod postave montažnog uređaja i/ili objekta dozvoljava se ugradba oblikovanih vizualnih barijera.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 95.

Javne zelene površine potrebno je hortikulturno urediti u skladu s prirodnim osobitostima područja.

Na površinama iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je postava parkovne urbane opreme te uređenje staza, odmorišta i slično.

Elementi urbane opreme moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina

Članak 96.

Na dijelu građevne čestice oznake R1-1, na kojem je prirodna konfiguracija zemljišta narušena izgradnjom postojećeg bazena, potrebno je izvršiti prostornu sistematizaciju strmog pokosa izvedbom terasa, kaskada i stepeništa do novoplanirane šetnice uz morsku obalu.

Članak 97.

U cilju očuvanja krajobrazne vrijednosti područja, nasipavanje mora u svrhu formiranja plaža potrebno je izvesti vrlo blagim pokosom od postojećeg obalnog ruba do izobate od - 2,0 do -3,0 m.n.m.

Nove plažne površine potrebno je nasipavati drobljenim kamenom koji će se abrazijom valova postepeno pretvarati u zaobljeni šljunak.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 98.

Građevine oznake »A« i »E« planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake R1-1 potrebno je graditi prema normativima propisanim za održavanje međunarodnih športskih natjecanja.

Članak 99.

Krovni završetak građevine planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake G-1 potrebno je povezati pješačkim stubištima i dizalima sa pješačkim trgom na građevnoj čestici oznake PP-3.

Članak 100.

Konstrukcije za učvršćivanje nasipa plaže (tzv. »pera« ili »školjere«) na građevnim česticama oznake R2-1, R2-3, R2-5 i R2-7 potrebno je izvesti primjenom masivnih gravitacionih kamenih ili betonskih elemenata.

Članak 101.

Montažne drvene građevine na građevnoj čestici oznake R2-9 dozvoljeno je graditi isključivo uporabom drvene građe, a najveća dozvoljena bruto razvijena površina građevina iznosi 9 m2.

7. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti

Članak 102.

Krovnu konstrukciju građevina oznake »A« i »B« na građevnoj čestici oznake R1-1 potrebno je podijeliti u niz dijelova različitih visina kako bi se vizualno umanjila masa građevina te omogućilo bolje uklapanje građevina u vrijedan krajobraz.

Članak 103.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije građevine na građevnoj čestici oznake R2-9 ne dozvoljavaju se oblikovne preinake kojima se mijenja arhitektonski izgled postojećih drvenih montažnih građevina.

Članak 104.

Prilikom gradnje i uređenja obalne šetnice potrebno je u najvećoj mjeri sačuvati prirodne stjenovite oblike postojeće obale.

Na građevnoj čestici oznake PP-8 obalnu šetnicu potrebno je izvesti na stupovima iznad stijena.

Članak 105.

Na građevnoj čestici oznake Z3-1 potrebno je u potpunosti sačuvati specifičnu konfiguraciju veće zelene površine koja se terasasto spušta od Istarske ulice do obale.

Članak 106.

Masivni kameni obalni zid iznad kojeg su izgrađene stambene građevine u ulici Portić potrebno je zaštititi kao artificijelnu vrijednost u prostoru.

Članak 107.

Postojeće zelenilo potrebno je sačuvati i dopunjavati sadnjom autohtonog grmlja i visokih stablašica.

Članak 108.

Na dijelovima akvatorija namijenjenim kupanju, športu i rekreaciji potrebno je postići II. stupanj kakvoće mora za kupanje (more pogodno za kupanje).

8. Mjere provedbe plana

Članak 109.

Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 110.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) te podzakonskim propisima kojima se regulira zaštita od buke.

Članak 111.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97-ispr).

Članak 112.

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95) i Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94 i 12/ 95).

Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni djelomične zaštite izvorišta vode za piće.

Članak 113.

U dijelu akvatorija planiranom za privezište potrebno je sanirati postojeća te spriječiti nastajanja novih onečišćenja mora, osobito onečišćenja mora fizičkim i kemijskim tvarima (ugljikovodici, derivati nafte i slično).

Članak 114.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Studiji kanalizacije sustava riječkog područja (Elaborat broj 5100-1-514994/ 96 izrađen od strane Instituta Građevinarstva Hrvatske - Poslovnog centra Rijeka u Rijeci 1996/97 godine), Odluci o odvodnji otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Viškovo, Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/ 98) i Pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije kanalizacije, uvjetima i načinu priključenja na kanalizacijsku mrežu (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 25/94).

Članak 115.

Odvodnju pročišćenih oborinskih i drugih voda iz bazenskog kompleksa potrebno je izvesti podmorskim difuzorskim ispustom uz propisan mehanički predtreman i postizanje propisanog pokazatelja efluenta.

Članak 116.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na slijedeći način :

- smanjivati količine otpada,

- otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena otpada,

- organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i drugi materijali).

Članak 117.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.

Članak 118.

Sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 151/03) te drugih podzakonskih propisa kojima se regulira postupanje s otpadom.

Članak 119.

Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98) na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim tvarima.

9.1. Uklanjanje građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 120.

Građevine koje su Planom predviđena za uklanjanje određene su kartografskim prikazom broj 4.

Članak 121.

Građevine predviđene za uklanjanje dozvoljeno je rekonstruirati unutar postojećih gabarita isključivo radi nužnog održavanja.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka građevinu oznake »I« predviđenu za uklanjanje nije dozvoljeno rekonstruirati.

III. POSEBNA ODREDBA

Članak 122.

Kod gradnje novih građevina, rekonstrukcije postojećih građevina te uređenja javnih površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82).

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 123.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Članak 124.

Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 125.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio Plana, nisu predmet objave.

Članak 126.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/04-01/39

Ur. broj: 2170-01-10-04-2

Rijeka, 25. ožujka 2004.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednik
Gradskog vijeća
mr. sc. Željko Glavan, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr