SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 38. Ponedjeljak, 21. rujna 2009.
OPĆINA MALINSKA - DUBAŠNICA

22.

Temeljem članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i članka 23. Statuta Općine Malinska - Dubašnica (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09), Općinsko vijeće Općine Malinska - Dubašnica, na sjednici dana 15. rujna 2009. utvrđuje i usvaja

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Malinska - Dubašnica

- Pročišćeni tekst -

Članak 1.

Ovim elaboratom utvrđen je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 13/04), Odluke o usklađenju Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 14/06) te Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica (»Službene

novine Primorsko-goranske županije« broj 38/09), u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2.

Plan iz članka (1) ove Odluke sadržan je u elaboratu Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica« koji se sastoji od:

I. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. Organizacija prostora, namjena i korištenje prostora

1.1.1. Površine naselja

1.1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.1.3. Poljoprivredne i šumske površine

1.1.4. Vodne površine

1.1.5. Prostor prema načinu korištenja temeljem kriterija

zaštite prostora

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu i Županiju

2.1.1. Građevine od važnosti za državu

2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opći uvjeti gradnje

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine gospodarske namjene

2.2.4. Građevine društvene namjene

2.2.5. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.6. Poljoprivredne građevine

2.2.7. Montažne i privremene građevine

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

2.2.9. Uvjeti uređenja za izradu planova užeg područja

2.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1. Uvjeti uređenja za izradu planova užeg područja za

područja gospodarske namjene - poslovne

2.3.2. Uvjeti uređenja za izradu planova užeg područja za

područja površina ugostiteljsko-turističke namjene

2.3.3. Uvjeti uređenja za izradu planova užeg područja za

površine sportsko-rekreacijske namjene (sportski

centri)

2.3.4. Uvjeti za uređenje plaža

2.3.5. Površine groblja

2.4. Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan

naselja za izdvojene namjene

2.5. Građevine izvan granica građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH

DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI

TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

5.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

5.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

5.2.3. Pošta

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i zaštita od štetnog

djelovanja voda

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Opskrba plinom

5.4.2. Elektroopskrba

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I

PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.2.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

6.2.2. Uvjeti i mjere zaštite prirode

6.2.3. Područja ekološke mreže

6.2.4. Zaštićene i ugrožene vrste

6.2.5. Ugrožena i rijetka staništa

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Poljoprivredno tlo

8.1.2. Šumska tla

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita od buke

8.4. Zaštita voda

8.5. Zaštita mora

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od rušenja

8.6.3. Zaštita od požara

8.6.4. Zaštita od potresa

8.6.5. Zaštita od poplava

8.7. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna

procjena utjacaja na okoliš

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

II. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA MJ. 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I

MREŽE MJ. 1:25000

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE

PROSTORA

3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja MJ. 1:25000

3.2. Područja posebnih ograničenja u

korištenju MJ. 1:25000

3.3. Područja primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite MJ. 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA

4.1. Građevinska područja - sjever MJ. 1:5000

4.2. Građevinska područja - jug MJ. 1:5000

III. OBVEZNI PRILOZI

III-1 Obrazloženje

III-2 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske

županije

III-3 Stručne podloge na kojima se temelji

prostorno-plansko rješenje

III-4 Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo

potrebno poštivati u izradi plana

III-5. Mišljenja iz članka 94. ZPUG-a

III-6 Izvješće o prethodnoj raspravi

III-7 Izvješće o javnoj raspravi

III-8 Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog

plana

III-9 Sažetak za javnost

Članak 3.

Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 4.

Plan se provodi putem prostornih planova užih područja i neposredno.

Članak 5.

U smislu Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

- Postojeće građevine izvan građevinskog područja - pojedinačne građevine i građevni sklopovi koji se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađeni su temeljem građevne dozvole, posebnim rješenjem ili prije 15.02.1968. godine tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja;

- Građevina stambene namjene - građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju (obiteljska kuća, višeobiteljska građevina, stambeno - poslovna građevina).

- Obiteljska kuća - građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 50% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, iznimno i skupne, isključivo unutar obuhvata obvezne izrade urbanističkog plana uređenja;

- Višeobiteljska građevina - građevina stambene namjene, unutar koje je moguć smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 30% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji isključivo su slobodnostojeće, iznimno dvojne i skupne, isključivo unutar obuhvata obvezne izrade urbanističkog plana uređenja. Višeobiteljska građevina može imati do najviše 6 stambenih jedinica, maksimalno šest mjernih mjesta vodoopskrbe i maksimalno šest mjernih mjesta elektroopskrbe. Iznimno, višeobiteljska građevina može imati i do najviše 10 stambenih jedinica, isključivo za potrebe POS-a;

- Stambeno-poslovna građevina - građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji su slobodnostojeće, iznimno dvojne i skupne, isključivo unutar obuhvata obvezne izrade urbanističkog plana uređenja;

- Građevina gospodarske namjene - građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene;

- Pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja - su garaže, drvarnice, spremišta, bazeni i sl.;

- Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

- Montažnim građevinama se smatraju jednostavne građevine određene posebnim zakonom;

- Građevine sa servisnim uslugama uz državne, županijske i lokalne ceste su temeljem ovog Plana: benzinske crpke, trgovine do 300m2 građevinske (bruto) površine, autopraonice, ugostiteljski sadržaji, moteli u sklopu servisnog kompleksa i sl.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 6.

Prostor Općine Malinska - Dubašnica prema organizaciji i namjeni površina ovim Planom je podijeljen na:

a. površine naselja,

b. površine izvan naselja za izdvojene namjene,

c. poljoprivredne i šumske površine i

d. vodne površine

Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.

1.1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 7.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja, a određuju se građevinskim područjima.

Planom su građevinska područja naselja određena kao:

- izgrađeno građevinsko područje,

- uređeno neizgrađeno građevinsko područje,

- neizgrađeno građevinsko područje.

Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

Uređeni neizgrađeni dio građevinskog područja predstavljaju neizgrađene građevne čestice uređene u skladu sa zakonom.

Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2.

Unutar građevinskog područja naselja prostor je mješovite namjene, unutar koje se smještaju, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje radne zone, infrastruktura i sl.).

Članak 8.

Planom su utvrđena jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi na području Općine Malinska - Dubašnica.

Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

Obalna naselja, sa centralnim naseljem - Malinskom u kojem je koncentrirana većina središnjih funkcija i građevina društvene infrastrukture, su:

- GP-1: Malinska, Radići,

- GP-2: Bogovići, Zidarići, Milčetići. Unutar GP-2 izdvojen je predio Cuklićevo (GP-2-1).

Izdvojeno građevinsko područje naselja koje pripada statističkom naselju GP-2 je Bogovići - istok (GP-2-2)

- GP-3: Rova,

- GP-4: Porat, Vantačići, sa izdvojenim predjelom Valica (GP-4-1).

Ostala naselja na području Općine Malinska - Dubašnica su:

- GP-5: Sveti Vid-Miholjice, Maršići,

- GP-6 Turčići,

- GP-7 Kremenići, Žgombići,

- GP-8 Oštrobradići,

- GP-9 Barušići, Ljutići,

Izdvojeno građevinsko područje naselja koje pripada statističkom naselju Ljutići je GP-9-1 Ljutići,

- GP-10 Sveti Ivan, Sveti Anton,

- GP-11 Sabljići,

- GP-12 Milovčići.

1.1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 9.

Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su površine za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su:

- gospodarska namjena - poslovna,

- ugostiteljsko turistička namjena,

- športsko-rekreacijska namjena,

- infrastrukturna namjena,

- površine groblja.

Planom se propisuju slijedeći uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine za površine izvan naselja:

a. Gospodarska namjena - poslovna:

Zone smještaja građevina poslovne namjene na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- K-1 Sveti Vid - sjever (pretežito neizgrađena),

- K-2 Sveti Vid - jug (neizgrađena),

- K-3 Barušići (neizgrađena),

b. Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu:

Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu izvan naselja na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- Haludovo (Malinska) - T1-1 (pretežito izgrađena),

- Haludovo II (Malinska/Sv. Vid-Miholjice) - T1-2 (neizgrađena).

Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu uz naselja su:

- Porat - zapad (Porat) - T1-3 (izgrađena),

- Malin (Malinska) - T1-4 (izgrađena),

- Hrusta (Malinska) - T1-5 (neizgrađena).

c. Športsko-rekreacijska namjena - površine za športsko- rekreacijske namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti, a dijele se na:

1. sportski centri (R1):

- R1-1 Haludovo,

- R1-2 Miholjice,

- R1-3 Sveti Ivan,

- R1-4 Bogovići,

- R1-5 Porat,

2. sportsko-rekreacijsko područje uz obalu/uređene plaže (R2):

- R2-1 Haludovo II,

- R2-2 Haludovo,

- R2-3 Malinska - Malin,

- R2-4 Vrtača,

- R2-5 Rova,

- R2-6 Vantačići,

- R2-7 Porat.

d. Infrastrukturna namjena - Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine, odnosno građevine i površine kopnenog i pomorskog prometa, građevine i mreže telekomunikacijskog i energetskog sustava, te sustava vodoopskrbe i odvodnje.

e. Površine groblja - površine groblja su površine određene Planom za proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- G-1 groblje Bogovići,

- G-2 groblje Sveti Vid,

- G-3 Staro groblje.

1.1.3. POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 10.

Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu 1.

»Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000, a vrši se na osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

I. poljoprivredne površine:

Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na:

a) vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji (P2) i

b) ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji: (P3),

II. šumske površine:

Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume te šume posebne namjene:

Šumske površine po namjeni dijele se na:

a) šume gospodarske namijene (ŠGN),

b) zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina (ZŠ),

c) šume posebne namjene (ŠPN),

III. ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ).

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor i kraški pašnjaci.

1.1.4. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

Vodne površine na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- morske površine (V),

- akumulacije (AV),

- vodotok - bujica Kijac (B)

Vodne površine naznačene su na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000.

Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija i podmorje i morsko dno. Razgraničenje mora je izrađeno na temelju kriterija: prometne djelatnosti, ribarenje, rekreacija i ostale djelatnosti.

a. Površina akvatorija:

Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale. More u akvatoriju Općine Malinska - Dubašnica namijenjeno je za:

1. prometne djelatnosti:

- luke,

- pomorski putovi,

- akvatorij brodskog sidrišta

2. ribarenje:

- slobodni akvatorij - ribolovna područja,

3. rekreaciju.

Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove i sidrišta. Sidrenje plovila nije dopušteno ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Zone ribarenja utvrđene prema prirodnim vrstama i lovištima riba obuhvaćaju područje veće od akvatorija Općine Malinska - Dubašnica.

Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjenom za kupanje i rekreaciju širok najmanje 300 metara.

b. Podmorje:

Podmorje je ribolovno gospodarsko područje i zona rekreacije, osim u prometnim koridorima.

c. Morsko dno:

Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.

Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 12.

Akumulacije na području Općine Malinska - Dubašnica su Jezero kraj Njivica i jezero Ponikve.

Članak 13.

Lokve su naznačene na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000.

Lokve su površinska prikupišta oborinskih voda, od kojih su neke i relativno značajnih dimenzija, a do izgradnje vodoopskrbnog sustava bila su jedina prikupišta vode za stoku. Od velikog su značaja za održanje pojedinih ekoloških zajednica.

1.1.5. PROSTOR PREMA NAČINU KORIŠTENJA TEMELJEM KRITERIJA ZAŠTITE PROSTORA

Članak 14.

Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je na kartografskim prikazima br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mjerilu 1:25.000.

Temeljem usvojenih kriterija korištenje prostora je razgraničeno na:

a) područja zaštićene prirodne baštine,

b) područja zaštićenog kulturno povijesnog naslijeđa,

c) zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište,

d) geotehničke značajke tla,

e) područja i dijelovi ugroženog okoliša,

f) zaštićeno obalno područje mora,

g) područje uz hidroakumulaciju Ponikve te sve veće lokve.

Članak 15.

Mjere zaštite prema načinu korištenja razgraničenih površina prikazane su u poglavlju 6. ove Odluke.

a. Područja prirodne baštine predviđena za zaštitu temeljem Plana su:

POSEBNI REZERVAT:

- Jezero kraj Njivica

SPOMENIK PRIRODE:

- sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ:

- Šumsko područje u uvali Čavlena

b. Područja zaštićenog kulturno povijesnog nasljeđa su:

- Arheološka područja:

- Arheološko područje na kopnu,

- Arheološko područje na moru,

- Povijesno graditeljske cjeline:

- Sakralne građevine: Samostan Svete Marije Magdalene u Portu,

- Seoska naselja: Sveti Vid - Miholjice,

- Etnološke cjeline: Dubašnica, Miholjice, Semenje, Sršići, Sveti Vid, Strilčići.

c. Područja zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta su:

- vrijedne obradive površine - vrtovi, voćnjaci, vinogradi (P2),

- šume gospodarske namjene (ŠGN),

- šume zaštitne namjene (ZŠ),

- šume posebne namjene (ŠPN).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 16.

Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Planom se utvrđuju kao osnovni plansko usmjeravajući uvjeti.

2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

Članak 17.

Planom se određuju slijedeće građevine od važnosti za državu:

- Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radijski koridor: Učka, Krk (Zidine), Rab,

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja,

- elektronička komunikacijska infrastruktura,

- Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- građevine za vodoopskrbu:

- regionalni vodoopskrbni sustav.

Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za državu se utvrđuju neposredno.

2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

Članak 18.

Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Ostale državne ceste:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Valbiska - V. Lošinj

Osnovne županijske ceste:

- Malinska - Sv. Vid Miholjice - Kras

- Krk - spoj na državnu cestu Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Valbiska - V. Lošinj

2./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine su:

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, alternativni pravci: Njivice-Šilo- Crikvenica

Poštanske građevine su:

- postojeći poštanski ured koji pripada Središtu pošta Rijeka, Poštanski ured Malinska (51511) pri operativnoj jedinici u Krku.

3./ Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava

- građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava »Rijeka«

4./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Njivice - Malinska

5./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Distribucijski dalekovod 110 kV:

- Omišalj-Krk

- Krk - Lošinj

- Krk - Rab

Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju se utvrđuju neposredno.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. OPĆI UVJETI GRADNJE

Članak 19.

Granice građevinskog područja naselja obuhvaćaju izgrađeni, uređeni neizgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja.

Granice izgrađenog, uređenog neizgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja određene su na kartografskim prikazima br. 4.1. »Građevinska područja - sjever« i 4.2. »Građevinska područja - jug« u mjerilu 1:5000.

Članak 20.

Planom su određena slijedeća građevinska područja naselja: GP-1 Malinska, Radići, GP-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići sa izdvojenim predjelom Cuklićevo (GP-2-1) i izdvojenim građevinskim područjem GP-2-2 Bogovići istok, GP-3: Rova, GP-4 Porat, Vantačići sa izdvojenim predjelom Valica (GP-4-1), GP-5 Sveti Vid-Miholjice, Maršići, GP-6 Turčići, GP- 7 Kremenići, Žgombići; GP-8 Oštrobradići; GP-9 Barušići, Ljutići sa izdvojenim građevinskim područjem GP-9-1 Ljutići, GP-10 Sveti Ivan, Sveti Anton, GP-11 Sabljići i GP-12 Milovčići.

U ZOP-u se u građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.), mogu se uređivati javne površine te graditi pomoćne građevine definirane člankom 23.

Gore navedene odredbe odnose se na građevinska područja naselja GP-1 Malinska, Radići, GP-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići sa izdvojenim prediom Cuklićevo (GP-2-1), GP-3: Rova i GP-4 Porat, Vantačići sa izdvojenim predjelom Valica (GP-4-1), u kojima manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Članak 21.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice i to:

a) nove građevine najmanje pola visine građevine (h/2), odnosno ne manje od 3m za obiteljsku kuću, odnosno 4m za višeobiteljske građevine, te građevine društvene i gospodarske namjene od granice susjednih građevnih čestica, te 6m od javne prometnice i 4m od pristupnog puta.

Iznimno, pri rekonstrukciji građevina izgrađenih do donošenja ovog Plana i planovima užeg područja moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti.

Postojeće udaljenosti zadržavaju se bez mogućnosti promjene (ako su one manje od navedenih u alineji 1).

Kod gradnje i rekonstrukcije građevina uz postojeće i novoplanirane prometnice građevni pravac mora se formirati na slijedećim udaljenostima: za državne ceste min. 15 m od ruba prometnice, za županijske ceste minimalno 10 m od ruba prometnice.

Članak 22.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine osnovne namjene graditi pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene.

Najveća dopuštena površina pomoćne građevine iznosi 60m2 i ubraja se u izgrađenost građevne čestice.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da imaju najviše jednu nadzemnu etažu. Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 3,5 m do završnog ruba vijenca građevine. Dopuštena je i gradnja podzemne etaže.

Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu, moraju biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Iznimno, pomoćne građevine se mogu graditi i na granici građevne čestice prema javnoprometnoj površini ako to zahtijeva konfiguracija terena, ali samo kod nerazvrstanih prometnica. Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.

Članak 23.

Iznimno od odredbi čl. 22., u građevinskom području naselja u pojasu do 70 m od obalne crte, kao pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene mogu se graditi restorani, konobe, bazeni i sl. Navedene pomoćne građevine ne mogu se planirati na zasebnim građevnim česticama.

Uvjeti za izgradnju pomoćnih građevina iz prethodnog stavka ovog članka su sljedeći:

- najveća dopuštena površina zatvorenog dijela građevine iznosi 80 m2 i ubraja se u izgrađenost građevne čestice,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 1 etaža,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,

- najmanja dopuštena udaljenost od obalne linije iznosi 30 m.

Članak 24.

Iznimno od odredbi čl. 22. u građevinskom području naselja (osim građevinskog područja naselja GP-1 Malinska, Radići, GP- 2 Bogovići, Zidarići, Milčetići sa izdvojenim prediom Cuklićevo (GP-2-1), GP-3: Rova i GP-4 Porat, Vantačići), mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine kao pomoćne građevine uz građevinu osnovne namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 3,0 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaža,

- izgradnja poljoprivredne gospodarske građevine mora se uklopiti u dopušteni koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti zajedno sa građevinom osnovne namjene,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Članak 25.

Elementi oblikovanja građevina na području Općine Malinska - Dubašnica trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture, dok način izgradnje ovisi o lokaciji građevine.

Izgradnja unutar postojećih naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje, dok izgradnja slobodnostojećih građevina može biti kao naprijed navedena, te polumontažna ili montažna.

Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu sa građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa:

- morfologijom postojeće izgradnje,

- tipologijom postojeće izgradnje.

Nagib krovnih ploha smije biti najviše 25o.

Smjer dominantnog sljemena krova se definira:

- usporedno u odnosu na okolne građevine,

- usporedno sa prometnicom,

- usporedno sa slojnicama terena.

Članak 26.

Odredbama Plana se definiraju sljedeći osnovni elementi uređenja građevne čestice:

- zelenilo na građevnoj čestici - minimalna površine pod zelenilom je 40% površine građevne čestice, za novoplanirane građevine,

- unutar građevne čestice moguća je gradnja tenis igrališta i bazena, čija se površina ne ubraja u izgrađenost građevne čestice,

- nagib građevne čestice i potporni zidovi - teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5m,

- nagib terena koji zahtjeva više podzida rješavati terasasto,

- ograde se izgrađuju od kamena i zelenila, prema lokalnim prilikama do maksimalno 1,10m, odnosno do visine koju određuje postojeća konfiguracija terena,

- uvjeti za izgradnju pomoćnih, privremenih i montažnih građevina utvrđeni su člancima 22., 23, 24. i 51.

Članak 27.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom.

Neposrednom provedbom unutar izgrađenog i neizgrađenog uređenog dijela građevinskog područja naselja mogu se:

a) graditi građevine iz čl. 29.,

b) rekonstruirati postojeće građevine neovisno o namjeni, u skladu s uvjetima iz čl. 52. i 53.,

c) održavati građevine neovisno o namjeni,

d) uklanjati građevine neovisno o namjeni,

e) graditi građevine i trase infrastrukture.

Članak 28.

Unutar građevinskog područja naselja na području Općine Malinska - Dubašnica mogu se graditi građevine:

- stambene namjene,

- gospodarske namjene,

- društvene namjene,

- infrastrukturne i komunalne namjene,

- pomoćne građevine,

- poljoprivredne građevine,

- montažne i privremene građevine.

2.2.2. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 29.

Neposrednom provedbom Plana unutar izgrađenog i uređenog neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljena je izgradnja sljedećih tipova građevina:

- obiteljska kuća,

- višeobiteljska građevina,

- stambeno-poslovna građevina.

U građevinama stambene namjene dopušten je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš: ugostiteljsko - turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, društvene i dr. namjene. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 25% građevinske (bruto) površine građevine.

2.2.2.1. OBITELJSKA KUĆA

Članak 30.

Izgradnja obiteljskih kuća koje sadrže do najviše 2 stambene jedinice moguća je unutar građevinskog područja svih naselja na području Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 31.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće unutar građevinskog područja naselja GP-1: Malinska, Radići i GP-2: Bogovići, Zidarići, Milčetići su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2,

- za dvojne građevine: 500m2 svaka (zajedno 1000m2)

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće) iznosi 150 m2, za dvojne građevine 240m2 (za svaku jedinicu 120 m2), za sve veličine građevnih čestica,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 32.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće za predio Cuklićevo (GP-2-1) unutar GP-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići, su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,2,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,6,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće iznosi 250m2,

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m do vijenca, odnosno 8,5 m do sljemena krova, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- kod rekonstrukcije izgrađenih građevina nije dopušteno pomicanje građevnog pravca građevine osnovne namjene prema obalnoj liniji.

Članak 33.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće unutar građevinskog područja naselja GP-2-2 Bogovići - istok su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 400 m2,

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 250 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 1 nadzemna etaža i potkrovlje ili 5,0 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 34.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće unutar građevinskog područja naselja GP-3 Rova su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 800 m2, uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 18m,

- za dvojne građevine: 500m2 svaka (zajedno 1000m2)

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 250 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 35.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće unutar građevinskog područja naselja GP-4 Porat, Vantačići su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2,

- za dvojne građevine: 500m2 svaka (zajedno 1000m2)

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 250 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 36.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće za predio Valica (GP-4-1) unutar GP-4 Porat, Vantačići su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 275m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m do vijenca, odnosno 8,5 m do sljemena krova, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- najmanja dopuštena udaljenost od granice susjedne građevne čestice iznosi 3,0 m,

- najmanja dopuštena udaljenost od javne prometnice iznosi 5,0m.

Članak 37.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije obiteljske kuće unutar građevinskog područja naselja GP-5 Sveti Vid-Miholjice, Maršići, GP-6 Turčići, GP-7 Kremenići, Žgombići, GP-8 Oštrobradići, GP-9 Barušići, Ljutići, sa izdvojenim građevinskim područjem naselja GP-9-1 Ljutići, GP-10 Sveti Ivan, Sveti Anton, GP-11 Sabljići i GP-12 Milovčići su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2,

- za dvojne građevine: 1000m2

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 250 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m do vijenca, odnosno 8,5 m do sljemena krova, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

2.2.2.2. VIŠEOBITELJSKA GRAĐEVINA

Članak 38.

Višeobiteljske građevine sadrže do najviše 6 stambenih jedinica, a mogu se graditi isključivo kao samostojeće unutar građevinskih područja naselja:

- GP-1: Malinska, Radići,

- GP-2: Bogovići, Zidarići, Milčetići,

- GP-3: Rova,

- GP-4: Porat, Vantačići.

Članak 39.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije višeobiteljske građevine unutar građevinskog područja naselja GP-1 Malinska, Radići, GP-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići i GP-4 Porat, Vantačići su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višeobiteljske građevine iznosi 500m2, uz uvjet da za svaku stambenu jedinicu treba osigurati min. 200m2.

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2, za sve tipove gradnje,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0

- najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske građevine iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,

- najveća dopuštena visina višeobiteljske građevine iznosi 7,8 m do vijenca, odnosno 10.0 m do sljemena krova,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 40.

Iznimno od odredbi članka 38. i 39. za potrebe POS - a mogu se graditi i višeobiteljske građevine koje sadrže do najviše 10 stambenih jedinica, kao samostojeće građevine unutar građevinskog područja naselja GP-1 Malinska, Radići, isključivo na česticama u vlasništvu Općine Malinska - Dubašnica.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4 a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,6.

Najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske građevine iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža.

Najveća dopuštena visina višeobiteljske građevine iznosi 8,5 m do vijenca, odnosno 11.0 m do sljemena krova.

Članak 41.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije višeobiteljskih građevina unutar građevinskog područja naselja GP-3 Rova su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višeobiteljske građevine iznosi 800 m2, uz uvjet da za svaku stambenu jedinicu treba osigurati min. 200 m2.

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2, za sve tipove gradnje,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 300 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0

- najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske građevine iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,

- najveća dopuštena visina višeobiteljske građevine iznosi 7,8 m do vijenca, odnosno 10.0 m do sljemena krova,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

2.2.2.3. STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE

Članak 42.

Stambeno-poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine, a mogu se graditi isključivo kao samostojeće unutar građevinskih područja naselja:

- GP-1: Malinska, Radići,

- GP-2: Bogovići, Zidarići, Milčetići,

- GP-3: Rova,

- GP-4: Porat, Vantačići.

Stambeno - poslovne građevine grade se u skladu s odredbama članka 38., 39. i 41. ove Odluke.

2.2.3. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 43.

Građevine gospodarske namjene su građevine koje su u cjelini ili većim dijelom namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. Unutar građevinskih područja naselja, u pravilu, ne smiju se locirati bravarske, stolarske, kamenoklesarske, mehaničarske i sl. radionice te disco barovi.

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine poslovne namjene,

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene.

2.2.3.1. GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE

Članak 44.

Neposrednom provedbom ovog Plana u izgrađenim i uređenim neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjene temeljem slijedećih odredbi:

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene je 500 m2 - kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina. Iznimno, za izgradnju supermarketa, odnosno trgovačkog centra, najmanja površina građevne čestice iznosi 3000 m2,

- najmanja površina građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica,

- najveća veličina i površina građevine je:

- koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,9

- najveća visina: 8,0 m do vijenca građevine

- najveći broj etaža: 2 nadzemne etaže

- najviše jedna podzemna etaža,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Građevine poslovne namjene mogu biti pretežito zanatske te pretežito uslužne, trgovačke i komunalno servisne.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

Oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

Članak 45.

Iznimno od odredbi čl. 44. unutar građevinskih područja naselja mogu se, na zasebnim građevnim česticama najmanje dopuštene površine 800 m2, graditi zimovališta (spremišta) za plovila, ali bez mogućnosti servisiranja, i to samo unutar građevinskih područja naselja smještenih iznad postojeće lokalne ceste Porat - Malinska, uključujući i GP-5 Sv. Vid - Maršići pod slijedećim uvjetima:

- najveća dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 50m2,

- najveća dopuštena visina iznosi 1 nadzemna etaža, odnosno 3,5 m do vijenca građevine.

2.2.3.2. GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 46.

Smještajna građevina ugostiteljsko-turističke namjene mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu, mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici.

Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta.

Neposrednom provedbom ovog Plana u izgrađenim i uređenim neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina ugostiteljsko - turističke namjene (s izuzetkom turističkih apartmana) temeljem slijedećih odredbi:

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina ugostiteljsko - turističke namjene je 1000m2 - kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina. Iznimno, za izgradnju hotela unutar građevinskih područja naselja GP-1 Malinska, Radići, GP-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići, GP-3 Rova i GP-4 Porat, Vantačići najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,

- najmanja površina građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica,

- najveća veličina i površina građevine je:

- koeficijenti: kig=0,25 i kis=1,0

- najveća visina: 12,0 m

- najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže

- najviše jedna podzemna etaža,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

Oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana. Najmanje 40% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području Općine unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda za građevine do 10 ES rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova.

Za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

2.2.4. GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE

Članak 47.

Neposrednom provedbom ovog Plana u izgrađenim i uređenim neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja dozvoljena je izgradnja građevina društvene namjene tlocrtne projekcije do 600m2 i visine 3 etaže.

Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Općine Malinska - Dubašnica prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Građevine društvene namjene obuhvaćaju slijedeće sadržaje:

- osnovne škole,

- predškolske ustanove i dječje sadržaje,

- upravni i društveni sadržaji,

- šport i rekreaciju,

- zdravstvo,

- kulturu,

- socijalne djelatnosti,

- vjerske građevine.

Građevine društvene namjene tlocrtne projekcije veće od 600 m2 i visine više od 3 etaže realiziraju se posrednom provedbom Plana.

Pri neposrednoj provedbi primjenjuju se slijedeći uvjeti:

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina društvene namjene je:

- 500 m2 - kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina,

- 400 m2 - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno i uređeno neizgrađeno područje.

- veličina i površina građevina društvenih djelatnosti se određuje prema vrsti:

a) osnovne škole: Bruto površina građevine mora biti 4,8 m2 po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50 m2 po učeniku za rad škole u dvije smjene. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i dr.

b) predškolske ustanove i dječji sadržaji: na području Općine Malinska - Dubašnica planira se izgradnja predškolske ustanove, na k.č. 3150/1, 3150/2, 3150/3, 3150/4, 3150/5, 3150/6 i 3148 k.o. Bogovići (u selu Milovčići). Bruto površina građevine mora biti 40 m2 po djetetu u prizemnim građevinama ili 25 m2 po djetetu u katnim građevinama. Najmanja površina građevne čestice je 2000m2.

c) šport i rekreacija: unutar naselja je moguća gradnja športsko rekreacijskih dvorana. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

d) zdravstvo: Najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m2/ stanovniku. Sve građevine i prostori za pružanje usluga u zdravstvu moraju ispunjavati posebne sanitarno - tehničke i tehnološke uvjete propisane za prakticiranje djelatnosti.

e) kultura i socijalne djelatnosti: Kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju.

f) vjerske građevine: Pri gradnji novih vjerskih građevina mora se najmanje 50% građevne čestice hortikulturno urediti. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

- najveća veličina i površina građevine je:

- koeficijenti: kig=0,6 i kis=2,4

- najveća visina: 9 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže, uz mogućnost gradnje i podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Iznimno, visina vjerskih građevina može biti i veća od Planom propisane.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

Oblikovanje građevina mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

Članak 48.

Iznimno, za izgradnju građevina društvenih djelatnosti neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja školske sportske dvorane u sklopu školskog kompleksa osnovne škole u Bogovićima, tlocrtne projekcije do 2000 m2 i visine 2 etaže temeljem slijedećih odredbi:

- izgradnja školske sportske dvorane moguća je u sklopu građevne čestice postojećeg školskog kompleksa osnovne škole u Bogovićima. Dozvoljeno je okrupnjavanje postojeće građevinske čestice kompleksa osnovne škole u Bogovićima sa svrhom poboljšanja postojećih prostornih standarda,

- veličina i površina školske sportske dvorane mora biti dimenzionirana sukladno standardiziranim modulima sportskih igrališta za kolektivne sportove: rukomet, košarku, odbojku, tenis, itd.,

- pri planiranju je nužno osigurati adekvatan/potreban broj parkirališnih mjesta za slučajeve kada se dvorana koristi za potrebe lokalne zajednice,

- najveća veličina i površina građevine je:

- koeficijenti: kig=0,5; kis=1,0

- najveća visina: 12 m

- najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana,

- unutar gradivog dijela građevne čestice kompleksa osnovne škole dozvoljena je gradnja isključivo građevina u funkciji školskog programa i namjene,

- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevine čestice iznosi polovicu njezine visine, ali ne može biti manja od 4,0 m,

- izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine,

- izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obveznog građevnog pravca, na pročelju građevine dozvoljava se gradnja konzolnih istaka, nadstrešnica i balkona, pod uvjetom da ne ometaju pješački i kolni promet,

- izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se: gradnja potpornog zida, stubišta i vanjske terase čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,50 m; postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m; gradnja i postava uređaja i objekata komunalne infrastrukture.

Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza,

- za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema. Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti,

- vrsta krova nije određena,

- krov dijela građevine koji je izveden kao podrumska etaža mora biti ravan i prohodan za pješački i/ili kolni promet te uređen kao zelena površina,

- najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o,

- za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine,

- za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala,

- na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanog kolektora, antene i reklamnih predmeta kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine,

- na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja.

Uređenje građevne čestice:

- dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu,

- dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet,

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina,

- površine za parkiranje potrebno je ozeleniti sadnjom najmanje jednog stabla između svaka četiri parkirališna mjesta,

- najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50 m,

- ako visina podzida prelazi 1,50 m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja,

- dozvoljava se ograđivanje građevne čestice školskog kompleksa prozirnom ogradom. Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m,

- smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice.

2.2.5. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE NAMJENE

Članak 49.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl, a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno temeljem

zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene detaljno su obrazložene u točki 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom odredbi ovog Plana.

Privezišta, pasarele, istezališta, plutajući gatovi i lukobrani sa potrebnom opremom i uređajima za potrebe pomorskog prometa lokalnog značaja, kao pojedinačne intervencije u postojećim lukama, te na privezištima izvan njih se realiziraju neposrednom provedbom Plana. Izgradnja priveza nije dopuštena izvan građevinskog područja.

2.2.6. POLJOPRIVREDNE GRAĐEVINE

Članak 50.

Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama, izvan građevinskih područja naselja GP-1 Malinska, Radići, GP- 2 Bogovići, Zidarići, Milčetići sa izdvojenim prediom Cuklićevo (GP-2-1), GP-3: Rova i GP-4 Porat, Vantačići, uz poštivanje slijedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 6,0 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- koeficijenti: kig=0,2; kis=0,4

- građevine moraju biti udaljene najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

2.2.7. MONTAŽNE I PRIVREMENE GRAĐEVINE

Članak 51.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana grade se:

- montažne građevine

- privremene građevine.

Montažne građevine su temeljem odredbi ovog Plana prizemne građevine najveće površine 12 m2, a trgovačke i uslužne namjene.

Privremene građevine su temeljem odredbi ovog Plana montažne građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, umjetničke i reklamne instalacije i sl.

Montažne i privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati samo na javnim površinama u vlasništvu Općine Malinska - Dubašnica temeljem plana rasporeda montažnih i privremenih građevina kojeg donosi Općinsko Vijeće.

2.2.8. REKONSTRUKCIJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA

Članak 52.

Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli, stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15. veljače 1968. godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine.

Kada je građevna čestica manja od minimalne dozvoljene za novu gradnju, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim gabaritima građevine. Iznimno, za prizemne građevine moguća je nadogradnja jedne etaže, ukoliko se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti.

Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli, stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968.godine, koje se nalaze na udaljenosti od granice građevne čestice manjoj od one utvrđene čl. 21. određuje se do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Neposrednom provedbom plana mogu se rekonstruirati stambene građevine koje se, uz funkciju stanovanja pretežno koriste kao ugostiteljsko - turističke građevine (tip pansion, sobe za iznajmljivanje i gostionice) unutar građevinskih područja naselja GP- 2 Bogovići, Zidarići, Milčetići i GP-4 Porat, Vantačići, uz sljedeće uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1100 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,35,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8,

- najmanja dopuštena udaljenost od susjednih građevnih čestica: dopušten je smještaj na granici građevne čestice,

- najmanja dopuštena udaljenost regulacijske linije: dopušten je smještaj na regulacijskoj liniji,

- najveći dopušteni broj etaža: 4 nadzemne etaže, odnosno 3 nadzemne etaže ukoliko se izvodi podzemna etaža (podrum),

- najveća dopuštena visina građevine: 13,5 m.

Dopuštena je i prenamjena građevina iz stavka 4. ovog članka iz stambene u ugostiteljsko-turističku namjenu.

Prenamjena građevina stambene namjene unutar građevinskog područja naselja moguća je na način da se jedna stambena jedinica može prenamijeniti u jedan poslovni prostor, odnosno jedan poslovni prostor može se prenamijeniti u najviše jednu stambenu jedinicu.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina koje su smještene unutar pojasa od 70 m od obalne linije, linija pročelja sa morske strane ne može se mijenjati niti približavati moru.

Postojeća građevina hotel Adria ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge forme usluga (apartmanske).

Postojeće građevine »Borovik« grč. 237, »Kvarner« grč. 292 i »Jadran« grč. 308, sve k.o. Bogović mogu se rekonstruirati prije donošenja Urbanističkog plana uređenja za to područje, uz uvjet da namjena građevine bude hotel.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 53.

Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama Plana.

Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

2.2.9. UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA

Članak 54.

Posrednom provedbom se definiraju sljedeće smjernice za izradu planova na izgrađenim, uređenim neizgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

- oblik i veličina građevne čestice utvrđeni su smjernicama ovog Plana. Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna određena je kartografskim prikazima 3.3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000, kartografskim prikazima br. 4.1. »Građevinska područja - sjever« i br. 4.2. »Građevinska područja - jug« u mjerilu 1:5000 te mjerama provedbe.

- veličina i površina novih građevina na području naselja:

- obiteljska kuća (slobodnostojeća, dvojna i skupne):

- koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,9

- najveća dopuštena visina 6,5 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena,

- višeobiteljske građevine i stambeno - poslovne građevine (slobodnostojeće, dvojne i skupne):

- koeficijenti: kig=0,3 i kis= 1,2,

- najveća visina: 9,0 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena,

- građevine poslovne namjene (slobodnostojeće):

- koeficijenti: kig=0,8 i kis=4,0

- najveća visina: 11 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 4 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše dvije podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- za izgradnju supermarketa, odnosno trgovačkog centra, najmanja površina građevne čestice iznosi 3000 m2,

- građevine ugostiteljsko - turističke namjene (slobodnostojeće):

- koeficijenti: kig=0,5 i kis=2,0

- najveća dopuštena visina: 13 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 4 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- građevine društvene namjene:

- koeficijenti: kig=1 i kis=4,

- najveća visina: 10,0 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi Plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- građevine infrastrukturne namjene:

- garaže: kig=1 i kis=3, sa najviše jednom nadzemnom i dvije podzemne etaže,

- trafostanice: kig=0,4 i kis=0,4, najmanje udaljenosti 1m od susjedne građevne čestice, te 2m od prometnice.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana.

Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

2.3. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 55.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je granicama građevinskih područja, na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000 i br. 4.1. »Građevinska područja - sjever« i br. 4.2. »Građevinska područja - jug«, mj. 1:5000. Površine za izdvojene namjene na području Općine Malinska - Dubašnica su razgraničene na:

a) gospodarsku namjenu - poslovnu,

b) ugostiteljsko-turističku namjenu,

c) športsko-rekreacijsku namjenu,

d) groblja.

Članak 56.

Planom su određena slijedeća građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

a) Površine za poslovnu namjenu:

- K-1 Sveti Vid - sjever,

- K-2 Sveti Vid - jug,

- K-3 Barušići,

b) Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu:

- Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu izvan naselja na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- Haludovo (Malinska) - T1-1, površine 19,00 ha, max. kapaciteta 2200 postelja, pretežito izgrađena,

- Haludovo II (Malinska/Sv. Vid-Miholjice) - T1-2, površine 17,0 ha, max. kapaciteta 1100 postelja, neizgrađena.

- Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu uz naselja su:

- Porat - zapad (Porat) - T1-3, površine 0,45 ha, max. kapaciteta 90 postelja, izgrađena,

- Malin (Malinska) - T1-4, površine 8,6 ha, max. kapaciteta 600 postelja, izgrađena,

- Hrusta (Malinska) - T1-5, površine 7,0 ha, max. kapaciteta 500 postelja, neizgrađena,

c) Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu:

- Sportski centri (R1):

- R1-1 Haludovo,

- R1-2 Miholjice,

- R1-3 Sveti Ivan,

- R1-4 Bogovići,

- R1-5 Porat,

- Sportsko-rekreacijsko područje uz obalu/uređene plaže (R2):

- R2-1 Haludovo II

- R2-2 Haludovo

- R2-3 Malinska - Malin

- R2-4 Vrtača

- R2-5 Rova

- R2-6 Vantačići

- R2-7 Porat

Neposrednom provedbom u skladu s potrebama i programom uređenja mogu se graditi ili proširivati površine groblja:

- G-1 groblje Bogovići,

- G-2 groblje Sveti Vid,

- G-3 Staro groblje.

Unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.

Članak 57.

Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je člankom 149. ove Odluke, kartografskim prikazom br. 3.3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25000, kartografskim prikazima br.4.1. »Građevinska područja - sjever« i br.4.2. »Građevinska područja - jug« u mjerilu 1:5000.

Za izgrađene površine izvan naselja za izdvojene namjene omogućuje se neposredna provedba temeljem sljedećih smjernica:

- T1-4 Malin (Malinska):

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 600 postelja,

- najveća visina: Hotel Malin = 20m, Hotel Draga = 18m, drugi novi hoteli = 12m

- kig=0,6 i kis=3,6 (za postojeće građevine)

- najveći broj nadzemnih etaža: 6 etaža,

- najveći broj podzemnih etaža:2 etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

- postojeće građevine koje nemaju namjenu smještajnih kapaciteta u zoni sa izuzećem »Naš mir« zadržavaju svoju namjenu bez mogućnosti gradnje novih građevina.

Neposrednom provedbom dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja hotela »Draga« tlocrtne projekcije do 3.500 m2 i visine 4 etaže temeljem slijedećih odredbi:

- rekonstrukcija i dogradnja hotela moguća je u sklopu građevne čestice postojećeg kompleksa hotela »Draga«. Dozvoljeno je okrupnjavanje postojeće građevinske čestice kompleksa sa svrhom poboljšanja postojećih prostornih standarda,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2. Za postojeće građevine koje imaju kig i kis veći od navedenog, rekonstrukcija je moguća na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,

- najveća dopuštena visina iznosi: 18 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 4 etaže,

- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevine čestice iznosi polovicu njezine visine, ali ne može biti manja od 4,0 m,

- za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema. Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti,

- vrsta krova nije određena,

- krov dijela građevine koji je izveden kao podrumska etaža mora biti ravan i prohodan za pješački i/ili kolni promet ili uređen kao zelena površina,

- najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o,

- za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine,

- za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala,

- na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, antene i reklamnih predmeta kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine,

- na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja,

- uređenje građevne čestice mora biti sukladno odredbama ovog Plana.

- T1-3 Porat - zapad (Porat):

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 90 postelja,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8. Za postojeće građevine koje imaju kig i kis veći od navedenog, rekonstrukcija je moguća na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,

- najveća dopuštena visina građevine je 15 m. Dozvoljeno je prekoračenje najveće visine građevine za stubišnu vertikalu, vertikalu okna dizala, nadvoje balkonskih vrata na krovnim terasama, klima komore i strojarnice,

- dozvoljava se izgradnja građevine s najviše 5 nadzemnih etaža,

- dozvoljava se gradnja podzemnih etaža. Pristup podzemnoj etaži je moguć vanjskim stubištem najveće dopuštene širine 1,5 m, te kolnim pristupom najveće dopuštene širine 5,5 m. Pristupi podzemnoj etaži se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena,

- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovinu njezine visine, ali ne može biti manja od 4 m.

2.3.1. UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA ZA PODRUČJA GOSPODARSKE NAMJENE - POSLOVNE

Članak 58.

Posrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjene u građevinskim područjima K-1 Sveti Vid - sjever, K-2 Sveti vid - jug i K-3 Barušići temeljem slijedećih smjernica:

- oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu.

- dopuštena je izgradnja samostojećih poslovnih građevina pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2,

- najveća dopuštena visina: 10,0 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 2 etaže

- najveći dopušteni broj podzemnih etaža: 1 etaža

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima

prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana,

- oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana,

- uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

2.3.2. UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA UGOSTITELJSKO- TURISTIČKE NAMJENE:

Članak 59.

Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu mora imati najmanje jedan javni cestovno - pješački pristup do obale, što je prilikom izrade planova užih područja potrebno predvidjeti za sve planirane zone.

Posrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina ugostiteljsko-turističke namjene temeljem sljedećih smjernica:

a) Opće smjernice:

- oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana,

- oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana,

- uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: obavezno priključenje na sustav javne odvodnje, te prema uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

b) Smjernice za pojedine zone:

- T1-1 Haludovo (Malinska):

- za zonu T1-1 i dio zone sportsko-rekreacijske namjene R1-1 izrađen je Detaljni plan uređenja Haludovo (SN PGŽ 30/06),

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 2200 postelja,

- T1-2, Haludovo II (Malinska/Sv. Vid Miholjice):

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 1100 postelja,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8,

- svaka građevna čestica u granicama obuhvata plana mora osigurati 40% površine pod zelenilom,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- T1- 5 Hrusta (Malinska):

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 500 postelja,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8,

- svaka građevna čestica u granicama obuhvata plana mora osigurati 40% površine pod zelenilom.

Članak 60.

Postojeće građevine sa namjenom »Hotel« u područjima izdvojenim za posebne namjene ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge forme turističkih usluga (apartmansku).

Članak 61.

Građevine u zoni T1- 4 Malin ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz gospodarske u stambenu.

2.3.3. UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA ZA POVRŠINE ŠPORTSKO- REKREACIJSKE NAMJENE (SPORTSKI CENTRI)

Članak 62.

Površine športsko-rekreacijske namjene - sportski centri grade se posrednom provedbom Plana, temeljem planova prostornog uređenja užeg područja.

Na području Općine Malinska - Dubašnica površine sportskih centara određene su na sljedećim lokacijama:

- R1-1 Haludovo,

- R1-2 Miholjice,

- R1-3 Sveti Ivan,

- R1-4 Bogovići,

- R1-5 Porat,

Za zonu R1-1 Haludovo izrađen je Detaljni plan uređenja Haludovo (»Službene novine PGŽ« broj 30/06).

Osnovna namjena građevine je športsko rekreativna. Dopunski sadržaji mogu biti ugostiteljsko-turistički i pomoćni - servisni. Nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja.

Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja. Na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina. Odnosi između građevina nisu uvjetovani, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od postojećih prometnica te 25 m od obalne crte.

Oblikovanje građevine treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima.

Uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina. Najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima koji se propisuju ovim Planom.

2.3.4. UVJETI ZA UREĐENJE PLAŽA

Članak 63.

Na području Općine Malinska - Dubašnica utvrđene su sljedeće uređene plaže uz građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene izvan naselja:

- R2-1 Haludovo II,

- R2-2 Haludovo,

- R2-3 Malinska - Malin,

- R2-4 Vrtača,

- R2-5 Rova,

- R2-6 Vantačići,

- R2-7 Porat.

Zone R2-1 Haludovo II, R2-3 Malinska - Malin i R2-5 Rova obuhvaćene su obveznom izradom urbanističkih planova uređenja, kojima će se utvrditi detaljni uvjeti uređenja, korištenja i zaštite plaža, te smještaja pratećih sadržaja.

Za zonu R2-2 Haludovo izrađen je Detaljni plan uređenja Haludovo (»Službene novine PGŽ« broj 30/06).

Prateći sadržaji unutar zona uređenih plaža R2-4 Vrtača, R2-6 Vantačići i R2-7 Porat gradit će se neposrednom provedbom Plana, temeljem slijedećih smjernica:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za gradnju pratećih sadržaja iznosi 600 m2,

- namjena građevine je isključivo ugostiteljska ili uslužna,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1, ali ne više od 100 m2,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m do vijenca građevine, a dopuštena je i gradnja podzemne etaže,

- udaljenost od obalne linije mora biti najmanje 15,0 m, a udaljenost od granica susjednih čestica najmanje 3,0 m,

- pristup mora biti osiguran sa javne kolne površine. Pristup s postojećeg ili planiranog obalnog puta nije dopušten.

Članak 64.

Površine uređenih plaža mogu se uređivati. Pod uređenjem plaža smatra se izvođenje sljedećih radova:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m,

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), isključivo u svrhu održavanja postojećih plaža, odnosno vraćanja u prvobitno stanje,

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

- hortikulturno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- izgradnja građevina za pružanje ugostiteljskih, trgovačkih i sl. usluga površine do max. 25 m2 i visine do 1 etaže. Detaljni uvjeti za uređenje utvrditi će se urbanističkim planovima uređenja,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,

- izvođenje drugih zahvata predviđenih planovima užeg područja.

U cilju održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

- uređenje morfološki nepromjenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

2.3.5. POVRŠINE GROBLJA

Članak 65.

Površine groblja su površine određene za gradnju ili proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- groblje Bogovići (G-1),

- groblje Sveti Vid (G-2),

- Staro groblje (G-3).

Na prostorima groblja mogu se neposrednom provedbom graditi prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, niše i sl., te komunalna infrastruktura.

Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.

2.4. REKONSTRUKCIJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 66.

Rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određuju se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu građevinu, moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim legalnim gabaritima građevine.

2.5. GRAĐEVINE IZVAN GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 67.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

a) građevine infrastrukture, te građevine u funkciji servisnih, ugostiteljsko-turističkih usluga u koridorima infrastrukturnog sustava cestovnog prometa,

b) gospodarske građevine:

- građevine za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1000 m2, ako se nalazi izvan 1000 m od obalne crte,

- građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, ako se nalazi na građevnoj čestici površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2.

c) rekreacijske građevine i sadržaji:

- rekreacijski sadržaji u uvali Sveti Martin. Dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine, u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski), u svrhu pružanja ugostiteljsko - turističkih usluga, te gradnja otvorenih sportskih igrališta, bez mogućnosti gradnje čvrstih građevina. Mijenjanje obalne linije i karakteristika obale nije dopušteno,

- također, izvan građevinskog područja moguće je graditi i uređivati pješačke i biciklističke staze, trim staze, klupe za sjedenje i boravak, nadstrešnice, informativne table i putokaze, boćališta, dječja igrališta, sanitarne čvorove, kioske za informativne i trgovačke djelatnosti i sl, sukladno obilježjima prostora, ali bez izgradnje čvrstih građevina.

Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina te uklanjanje gromača.

Članak 68.

Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,

- građevina mora biti samostalna u prostoru,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- građevina ne može biti bliža od 1000 metara od prvog najbližeg građevinskog područja,

- građevina ne može biti udaljena manje od 1000 m od prve susjedne građevine istih osobitosti

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora, ali bez izgradnje čvrstih građevina.

Građevine iz stavka 1. ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Plana.

Članak 69.

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju, isključivo građevine stambene namjene - samostojeće obiteljske kuće.

Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.

Članak 70.

Izvan granica građevinskog područja mogu se neposrednom provedbom:

- uređivati površine predviđene za pravce infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa,

- graditi i uređivati površine predviđene za infrastrukturne građevine za smještaj uređaja, građevina instalacija i sl., a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava,

- graditi građevine i uređaje unutar i uz koridor prometne infrastrukture (prometnica) koji su svojom namjenom u funkciji odmorišta uz prometnicu. Podrazumijevaju se sadržaji servisnog, ugostiteljskog i popratnog trgovačkog tipa kao što su: crpka za gorivo, prateća trgovina, autopraonica, servis, turistički informativni punk, ugostiteljski sadržaji, motel i sl,

- graditi benzinska crpka na moru (rt Ćuf),

- graditi obalna šetališta i staze,

- uređivati pristupe kupalištu sa obalne i morske strane.

Članak 71.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene, bez mogućnosti stanovanja, u sklopu odmorišta uz državnu cestu Omišalj - Valbiska u koridorima infrastrukturnog sustava cestovnog prometa (k.o. Bogovići, k.č. 1555/1, 1555/3, 1556/1, 1556/4, 1556/7, 1556/ 8, 1560/5 i 1560/9) temeljem slijedećih odredbi:

a) Građevine poslovne namjene:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene je 500 m2 - kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina,

- najmanja površina građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica,

- koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,5 projekcije tlocrta na česticu, ali ne veće površine od 200 m2,

- najveća dopuštena visina: 4 m,

- najveći broj etaža: 2 etaže / S+P (suteren + prizemlje),

- najviše jedna podzemna etaža.

- namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna:

- građevine poslovne namjene - pretežito uslužne,

- građevine poslovne namjene - pretežito uslužne, trgovačke i ugostiteljske

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana,

- oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti sukladno odredbama ovog Plana,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

- unutar područja obuhvata neposredne provedbe mogu se graditi građevine gospodarske namjene koje omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.

b) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (tipa motel):

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene je 500 m2 - kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina,

- najmanja površina građevine je 200 m2 za sve veličine građevnih čestica,

- koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,75 projekcije tlocrta na česticu, ali ne veće površine od 1.000 m2,

- najveća visina: 4 m od razine prometnice ili 10 m od razine konačno uređenog terena kod terasaste izgradnje na padini,

- najveći broj etaža:3 etaže/S1+S2+P: dvije suterenske etaže(S1+S2) na padini i 1 nadzemna etaža (P),

- namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna:

- građevine poslovne namjene - pretežito turističke namjena (tipa motel)

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana,

- oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice,

- unutar područja obuhvata neposredne provedbe mogu se graditi građevine gospodarske namjene koje omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 72.

Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja naselja, unutar građevinskih područja površina izvan naselja za izdvojene namjene ili izvan građevinskog područja.

Gospodarske djelatnosti smještaju se u područja iz prethodnog stavka ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar gradevinskog područja naselja utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 42. - 46. i 54.

Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar gradevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 57. - 61.

Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 67., 68. i 71.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 73.

Mreža građevina društvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih funkcija državnog i županijskog te općinskog značaja.

Za područje Općine minimalan broj pojedinih vrsta građevina javnih funkcija državnog i županijskog značaja je:

- građevina primarne zdravstvene zaštite (2 lječnička tima, za cca 3000 pacijenata), unutar GP-1 Malinska, Radići),

- knjižnica i čitaonica (unutar GP-1 Malinska, Radići),

- šport i rekreacija, a posebno prostor za rekreaciju i kupanje na obali.

Planom su određeni uvjeti za smještaj slijedećih građevina društvenih djelatnosti od značaja za Općinu Malinska - Dubašnica:

- predškolske ustanove (u svim naseljima Općine),

- osnovna škola, za cca 300 đaka, unutar GP-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići,

- zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost (u svim naseljima Općine),

- građevine za skrb o starijim osobama,

- vjerske građevine,

- prostori za političke udruge.

Građevine društvenih djelatnosti grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti određen je na kartografskom prikazu broj 1 »Korištenje i namjena prostora«, mjerilo 1:25000.

a) Predškolske ustanove:

Na području Općine ustanove predškolskog odgoja moguće je locirati u građevinskom području svih naselja.

b) Osnovna škola:

Za područje Općine izgrađena je jedna osnovna škola unutar građevinskog područja Bogovići, Zidarići, Milčetići (GP-2).

c) Sport i rekreacija:

Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje.

Planom predviđene površine za sport i rekreaciju mogu biti sastavni dio površina naselja ili zone za izdvojene namjene, a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva.

Najmanji broj sportsko-rekreacijskih sadržaja je: dvije sportske dvorane, zračna streljana, kuglana, nogometno igralište, polivalentni prostor za male sportove, tenis teren, boćalište, ostala otvorena igrališta.

Područja sportsko-rekreacijske namjene u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Unutar ovih zona je zabranjena izgradnja smještajnih kapaciteta turističke i stambene namjene.

Izvan granica građevinskog područja moguće je uređivati sportske i rekreacijske površine, te prostor koristiti za sportsko rekreacijsku namjenu kada se stavljanjem prostora u funkciju ne mijenja topografija terena i ne izvode građevinski radovi. Ovakve prostore je moguće opremiti privremenim jednostavnim objektima u funkciji namjene. Iznimno na lokaciji Sveti Martin dozvoljava se izgradnja i uređenje sadržaja sukladno odredbama ovog plana.

U svim zonama rekreacijske namjene unutar granica građevinskog područja moguće je interpoliranje pratećih ugostiteljskih i uslužnih sadržaja u funkciji rekreacije. Nije dozvoljeno interpoliranje stambene namjene na područjima sportsko-rekreacijske namjene u zonama izvan naselja za izdvojene namjene.

d) Zdravstvo:

Na području Općine postoji ustanova primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite stanovništva, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Lokacija zdravstvene ustanove je u građevinskom području naselja Malinska GP-1.

Planira se poboljšanje pružanja medicinskih usluga stanovništvu i podizanju zdravstvenog standarda izgradnjom novih različitih specijalističkih ambulanti koje se mogu graditi u svim naseljima.

Gradnja novih građevina zdravstva dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina u izgrađenim, uređenim neizgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

e) Kultura:

U građevinskom području naselja GP-1 postoje ili su planirane građevine slijedećih kulturnih sadržaja:

1. knjižnica i čitaonica,

2. likovna radionica,

3. kulturno-umjetnička društva,

4. udruge raznih kulturnih djelatnosti, itd.

Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima na području Općine.

f) Vjerske građevine:

Gradnja novih vjerskih građevina provodi se neposrednom i posrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina.

Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina unutar postojećih gabarita.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 74.

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,

- energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije).

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br.2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mj. 1:25.000.

Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 17. i 18. ove Odluke.

Članak 75.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u slijedećoj tablici:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

 

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 76.

Planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa.

Mreža sustava cestovnog, pomorskog i zračnog prometa je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«, mjerilo 1:25000.

5.1.1. KOPNENI PROMET

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 77.

Mrežu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Malinska - Dubašnica čine državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Planom je određena osnovna mreža cesta koju na području Općine Malinska - Dubašnica čine:

- Državne ceste DC:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj (postojeća)

- Osnovne županijske ceste ŽC:

- Malinska - Sv. Vid Miholjice - Kras (postojeća)

- Krk - spoj na državnu cestu Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj (postojeća)

- Lokalne ceste (LC):

- Sv. Vid Miholjice - Oštrobradići - spoj na državnu cestu Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj (postojeća),

- obilaznica Malinske, Rove i Porat - Vantačića, sa odvojkom prema državnoj cesti Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj (planirana)

- TN Haludovo - Malinska (postojeća)

- Porat - Malinska (postojeća)

- odvojak sa državne ceste Omišalj - Valbiska - (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj - Haludovo II (planirana)

- Nerazvrstane ceste.

Članak 78.

Sustav državnih cesta ovim se Planom zadržava. Na državnoj cesti Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj, na dionici koja prolazi područjem Općine Malinska - Dubašnica, planira se dogradnja

još jednog kolnika sa dvije prometne trake, uz horizontalnu i vertikalnu korekciju tehničkih elemenata ceste, te po potrebi planiranim čvorovima u dvije razine.

Zaštitni pojas javne ceste utvrđuje se u skladu sa Zakonom o javnim cestama.

Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.

Ovim Planom utvrđene su trase novih lokalnih cesta, čija širina koridora iznosi 20 m.

Članak 79.

Za cestovne prometnice čuvaju se planski koridori širine određene u tablici iz članka 75. ove Odluke.

Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, ili je odgovarajućim aktom određena građevna čestica nove prometnice, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz suglasnost Općine Malinska - Dubašnica ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Članak 80.

Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet.

Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom 1. ovog članka.

Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m od osi postojeće ceste.

Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti će se odrediti odlukama nadležnog tijela Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 81.

Temeljem odredbi Plana potrebno je provoditi sljedeće mjere:

- povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Postojeće državne i županijske ceste koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom,

- poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih i nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja.

Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove.

Članak 82.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

Ovim Planom određene su smjernice sa kriterijima koje moraju ispunjavati građevine i površine cestovnog i pješačkog prometa pri izradi planova nižeg reda:

- ceste:

- minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 2,75 m,

- kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 metra,

- pristupni putovi:

- svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu,

- iznimno, do građevne čestice obiteljske građevine, osigurava se neposredni prilaz minimalne širine 3 metra, ako udaljenost čestice nije veća od 50 m i isti čini sastavni dio građevne čestice,

- pristup do građevne čestice višestambene građevine mora imati minimalnu širinu kolnika 5,5 metara i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 1,0 metara,

- za poslovne, stambeno-poslovne i ugostiteljske građevine pristup mora zadovoljiti kriterije minimalnih širina cesta u naselju,

- slijepe prometnice na svojem završetku moraju imati proširenje za okretište,

- pješački hodnici:

- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 2,0 metara, a minimalna širina pješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,2 metara

- širina traka za jednog pješaka iznosi 0,8 metara

- za novoplanirane pješačke prometnice minimalna širina iznosi 1,5m. Postojeće pješačke površine, ako su šie od 1,5m zadržavaju svoju širinu, a ako su uže potrebno je planirati proširenje do 1,5m

- visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno:

- za kolnik 4,80 metara,

- za pješački hodnik 2,50 metara,

- za pješački hodnik kroz zgrade 3,50 metara,

- zelene površine uz prometnice:

- minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 metra, a za visoko zelenilo 3,0 metra

- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 metara od ruba kolnika

- zaštitne širine prometnica:

- udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 metara

- udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 metara

- odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

- površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini

- pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 metara

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

Članak 83.

Do izgradnje cestovnih križanja rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sjecišta dijagonala poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju slijedeće dužine:

- za križanje državnih sa županijskom cestom - 70 m,

- za križanje županijskih cesta - 30 m,

- za križanje županijskih sa lokalnom cestom i za križanje nerazvrstanih cesta koje će se graditi temeljem ovog Plana - 30 m.

5.1.1.2. Promet u mirovanju

Članak 84.

Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja novih parkirališnih površina:

- unutar građevne čestice obiteljske građevine potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu,

- unutar građevne čestice višeobiteljske građevine potrebno je osigurati jedno parkirno mjesto po stanu,

- unutar građevne čestice poslovne, stambeno-poslovne građevine i ustanove javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

- uredski: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1000 m2 korisne površine),

- banke: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1000 m2 korisne površine),

- crkve: 1 PM/10 sjedala,

- trgovački sadržaji: 1 PM/30 m2 korisne površine (25- 30 PM/1000 m2 korisne površine),

- industrijsko sadržaji: poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlenog djelatnika,

- skladišni prostori: 1 PM/100 m2 korisne površine,

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 5 sjedala i jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena,

- škole: 1 PM/učionici,

- dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja: 1 PM/20 m2 korisne površine,

- za športske građevine i površine - jedno parkirališno mjesto na deset posjetitelja.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 85.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 86.

Planom se omogućava i izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Garaža je zatvoren, a parkiralište otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže se mogu graditi kao:

- pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, sukladno odredbama članka 22. ove Odluke,

- garaže i parkirališta kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta).

Za skupne garaže određuju se sljedeći uvjeti građenja:

- sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno poglavljem 5. ove Odluke,

- za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0,

- najviša visina građevine iznosi 7.5m,

- najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3.5m,

- skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

Uvjeti građenja parkirališta su:

- najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem parkirnih mjesta iz alineje 2. stavka 1. ovog članka,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0,

- parkirališta na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta,

- parkirališta se mogu uređivati i na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

5.1.2. POMORSKI PROMET

Članak 87.

Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene (privezišta u funkciji zona ugostiteljsko-turističke namjene), sidrišta i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja - sjever«, mj. 1:5000.

5.1.2.1. Luke otvorene za javni promet

Članak 88.

Na području Općine Malinska - Dubašnica luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su:

- Malinska (L-1)

- Rova (L-2)

- Vantačići (L-3)

- Porat (L-4).

Unutar luka otvorenih za javni promet odvijaju se slijedeće djelatnosti: privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba i drugih materijala, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila i ostale gospodarske djelatnosti.

U svim lukama moguće je neposrednom provedbom Plana graditi i rekonstruirati građevine koje su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom luke (rekonstrukcija obale, rekonstrukcija i izgradnja gatova, privezišta, pasarela, nasipa, postava dizalica, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajućim priključnim mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne rasvjete i slično), te postava privremenih montažnih objekata i naprava koje se postavljaju tijekom turističke sezone temeljem godišnjeg Plana lokacija za postavu privremenih objekata.

U sklopu luke Malinska potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 350 vezova.

U sklopu luke Rova potrebno je osigurati prostor za privez lokalnog stanovništva /komunalna luka/ kapaciteta do 30 vezova. Neposrednom provedbom Plana moguće je rekonstruirati postojeće ribarske kućice uz sljedeće uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice - postojeća katastarski definirana čestica,

- najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost: 200.00 m2,

- najveća dopuštena visina građevine: 3,00 m,

- namjena - prostori za odlaganje ribarskog alata, naprava i sanitarni čvor za potrebe luke, bez mogućnosti promjene osnovne namjene.

U sklopu luke Vantačići potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 65 vezova.

U sklopu luke Porat potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 160 vezova.

Članak 89.

Privezišta su dijelovi luke otvorene za javni promet, opremljeni za sigurno vezanje plovila. Postojeća privezišta su određena na sljedećim lokacijama:

- uvala Sv. Martin (kapacitet do 15 plovila)

- Porat - ispod Samostana, (kapacitet do 5 plovila)

- Vantačići (kapacitet do 2 plovila)

- Cuklićevo (kapacitet do 6 plovila)

- Draga - istok, (kapacitet do 5 plovila)

- Draga - zapad, (kapacitet do 10 plovila)

- Portić (kapacitet do 5 plovila)

Sidrište luke otvorene za javni promet je dio morskog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje (bove). Postojeća sidrišta su određena na slijedećim lokacijama:

- uvala Tunera (kapacitet do 15 plovila)

- uvala Valica (kapacitet do 10 plovila)

- uvala Vantačići (kapacitet do 10 plovila)

- uvala Rova (kapacitet do 10 plovila).

Kod navedenih privezišta i sidrišta moguće je neposrednom provedbom Plana vršiti rekonstrukciju i sanaciju postojeće infrastrukture i obale u osnovnoj namjeni privezišta i sidrišta.

5.1.2.2. Luke posebne namjene

Članak 90.

Luke posebne namjene odnose se na privezišta u funkciji zona ugostiteljsko - turističke namjene, a određene su na slijedećim lokacijama:

- Ribarsko selo, kapaciteta do 150 vezova,

- Malin, kapaciteta do 55 vezova.

Izgradnja i rekonstrukcija privezišta u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene Malin moguća je neposrednom provedbom Plana i to za gradnju i rekonstrukciju građevina i opreme koji su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom luke (rekonstrukcija obale, privezišta, nasipa, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajućim priključnim mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne rasvjete i slično).

Izgradnja i rekonstrukcija privezišta u funkciji zone ugostiteljsko-turističke namjene Haludovo I moguća je posrednom provedbom temeljem plana nižeg reda (DPU Haludovo).

5.1.2.4. Plovni put i brodsko sidrište

Članak 91.

Planom su unutar akvatorija za potrebe pomorskog prometa osigurani:

- pomorski putovi,

- akvatorij brodskog sidrišta.

Na području Općine će se ustrojiti sustav javnog pomorskog prometa između naselja Malinska, drugih naselja i izletničkih destinacija u okruženju. U tu svrhu se na izletištima i uz uređene plaže mora osigurati koridor za pristup brodica javnog prometa. Koridor unutar zone kupališta mora biti jasno označen plutačama.

5.1.3. ZRAČNI PROMET

Članak 92.

Plan određuju smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom), unutar površine sportsko-rekreacijske namjene R1-1 Haludovo.

Stabilizirana kružna platforma na koju slijeće helikopter mora imati radijus R=12,5 m, a u prostoru radijusa R=25 m zabranjen je bilo koji zahvat u prostoru koji bi mogao ometati slijetanje ili uzlijetanje helikoptera. U fazi projektiranja platforme potrebno je voditi računa o smjerovima vjetra, osigurati sigurnost pri slijetanju i uzlijetanju, te se pridržavati Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu i posebnih propisa.

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE

Članak 93.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Građevine sustava telekomunikacija i poštanskog prometa se mogu graditi neposrednom provedbom Plana.

Područjem Općine prolaze i telekomunikacijski koridori:

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja,

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, alternativni pravci: Njivice-Šilo- Crikvenica.

Koridore je nužno osigurati sukladno odredbama Plana.

5.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

Članak 94.

Planom se predviđa daljnji razvoj telekomunikacija u fiksnoj mreži. Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija, te izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

U zoni obuhvata Plana gradi se svjetlovodna transmisijska mreža.

Članak 95.

Postojeći pristup do telekomunikacijskih korisnika potrebno je dopuniti TK kabelima sa bakrenim vodičima. U slijedećoj fazi, TK kabele s bakrenim vodičima potrebno je zamijeniti optičkim kabelima. Privode do građevine u pravilu, graditi podzemno.

5.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

Članak 96.

U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima na području obuhvata ovog plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće antenske stupove i na građevine druge namjene. Predviđeno je postavljanje osnovnih postaja unutar i izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja.

Planom se omogućava zadržavanje postojećih i planiranje novih osnovnih postaja na samostojećim antenskim stupovima i prihvatima na građevinama druge namjene koje se planiraju u skladu s ovim odredbama.

Postavljanje osnovnih postaja pokretne komunikacije na infrastrukturne građevine drugih namjena moguće je uz suglasnost vlasnika te građevine. Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr). Ukoliko se osnovne postaje postavljaju na lokacijama koje se nalaze u području zaštite prirodne i kulturne baštine potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnosti nadležnih tijela.

Na isti antenski stup postavljati bazne stanice više operatora.

Članak 97.

Radiorelejna veza državnog značaja prolazi akvatorijem Općine Malinska - Dubašnica.

5.2.3. Pošta

Članak 98.

Poštanski ured nalazi se u naselju Malinska.

5.3. VODNOGOSPODARSKA INFRASTRUKTURA

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 99.

Područjem Općine Malinska-Dubašnica prolazi koridor regionalnog vodoopskrbnog sustava. Koridor je dio podsustava vodoopskrbe »Rijeka« koji spojen sa podsustavima »Novi Vinodolski« i »Lokve« čini jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav.

Vodozahvati jezera Njivice i jezera Ponikve, sve vodospreme, prijenosni cjevovodi, crpne stanice i instalacije za kontrolu i upravljanje sustavom zajedno sa svim vodozahvatima podsustava »Rijeka« će biti integrirane u regionalni vodoopskrbni sustav. Postojeći i planirani objekti i trase cjevovoda su prikazani na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mjerilo 1:25000.

Izgradnja vodnogospodarske infrastrukture provodi se neposrednim provođenjem Plana.

Izgradnja cisterna za vodu, septičkih taložnica i nadzemnih i podzemnih spremnika goriva moguća je isključivo ako je Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (»Službene novine PGŽ« broj 17/07) omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina, ovisno o namjeni građevine, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 150/05).

Članak 100.

Do realizacije regionalnog vodoopskrbnog sustava Općina Malinska-Dubašnica će se opskrbljivati kao i do sada sa vodom iz akumulacije Ponikve i akumulacije Jezero.

U narednom razdoblju planira se izgradnja II faze izgradnje akumulacije Ponikve, koja se svojim manjim dijelom nalazi na području Općine Malinska - Dubašnica. U II. fazi predviđeno je nadvišenje postojeće brane i povećanje volumena akumulacije sa današnjih 1.950.000 m3 na 7.000.000 m3. Svrha planiranog zahvata je osiguranje dovoljne količine vode za piće za dugoročnu opskrbu otoka Krka i zaštita kvalitete vode u akumulaciji Ponikve.

Za zadovoljenje svih potreba za vodom će se koristi i dovod s kopna. Poboljšanje opskrbe se može postići i boljim povezivanjem akumulacija Ponikve i Jezera.

Njihov razvitak odnosno izgradnju treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 101.

Sustav odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Izgradnja sustava vodoopskrbe provodi se neposrednim provođenjem Plana.

Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (»Narodne novine« 150/05), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Članak 102.

Sustav odvodnje na području Općine Malinska-Dubašnica, sukladno odredbama Prostornog plana Primorsko- goranske županije, predviđen je kao razdjelni, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa crpnim stanicama, te gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa separatorima.

Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima ili sustavom raspršene odvodnje upuštati u teren putem upojnih građevina.

Članak 103.

Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na području cijele Općine Malinska - Dubašnica je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska - Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

Osnovne smjernice izgradnje i razvoja mreže oborinske odvodnje date su u Idejnom rješenju Oborinska odvodnja područja općine Malinska el.br. 96-250/V (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

Članak 104.

Svi objekti trebaju biti priključeni na sustav javne odvodnje. Do izgradnje sustava javne odvodnje za građevine poslovne i stambene namjene unutar izgrađenih i uređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja moguće je iznimno izvesti priključak na nepropusnu sabirnu jamu, temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova. Nepropusna jama može se koristiti za priključenje objekata sa max. 10 ES.

Za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene izvan naselja odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području Općine unutar izgrađenih i uređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda za građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10 ES rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova.

Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99, 6/01 i 14/01).

Članak 105.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi, te se preporuča koristiti uvjete raspršene odvodnje i manje upojne građevine,

- oborinske vode s ulica, parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400m2 (ekvivalent 15 parkirnih mjesta) potrebno je, prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno pročistiti putem separatora.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti do kvalitete vode određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 106.

Sukladno članku 106. Zakona o vodama, uz vodotok i akumulacije treba planirati prostor slobodan od svake gradnje koji će služiti za održavanje.

Izgradnja sustava održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama.

Planira se nadvišenje brane Ponikve, odnosno povećanje normalnog uspora akumulacije Ponikve s kote 19,14 m.n.m na 24,00 m.n.m.

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Opskrba plinom

Članak 107.

Na prostoru Općine Malinska - Dubašnica nije planirana proizvodnja i cijevni transport nafte i plina.

Članak 108.

Planom je dozvoljeno korištenje plina kao energenta, te obzirom na nedostatak mreže plinoopskrbe treba omogućiti postavu odgovarajućih rezervoara ukapljenog plina. Spremnici za plin se mogu locirati na najmanje 6 m od prometnice i 2 m od granice susjedne građevne čestice.

Članak 109.

Sukladno dinamici realizacije sustava plinofikacije područja Županije Primorsko-goranske moguće je spajanje na sustav plinoopskrbe. Koridor plinovoda nije planiran. U slučaju razvoja plinofikacije obavezni koridor se sastoji od:

- radnog pojasa ukupne širine 14m,

- zaštitnog koridora - zona neposrednog utjecaja ukupne širine 200m,

- analitičkog koridora - vanjska zona utjecaja i zona monitoringa ukupne širine 1000 m.

Širina koridora za izgradnju plinovoda je:

- za planirani državni - međunarodni magistralni 100m

- za planirani županijski - magistralni 60m.

Mogućnosti uređenja i korištenja prostora unutar ovako određenih koridora biti će određeni posebnim prostorno planskim dokumentom.

Razvod plinovoda unutar naselja rješavati će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana.

5.4.2. Elektroopskrba

Članak 110.

Na području Općine nije predviđena izgradnja novih dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i 35 kV.

Područje obuhvaćeno ovim planom napaja se električnom energijom na 20 kV naponskom nivou iz TS 110/20 kV Krk, koja je smještena izvan granica plana. Kapacitet ove napojne TS iznosi 2 x 20 MVA. Vršno opterećenje TS 110/20 kV Krk iznosi cca 21 MW što znači da trafostanica ima dovoljno rezervnog kapaciteta za cijelo konzumno područje koje napaja, a time i za predmetno područje ovog plana. TS 110/20 kV Krk je siguran izvor napajanja.

Članak 111.

U 110 kV prijenosnu mrežu trafostanica Krk je povezana sa četiri 110kV voda od kojih dva dijelom prolaze područjem Općine Malinska-Dubašnica:

- DV 110 kV TS 110/20 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj,

- DV 110 kV TS 110/20 kV Krk - RS 110 kV Omišalj.

Članak 112.

Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planovima nižeg reda planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na česticama najmanje dopuštene površine 6x5 m, na lokacijama koje će se odrediti lokacijskom dozvolom nakon rješavanja imovinsko- pravnih odnosa.

Najmanja dopuštena udaljenost od granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1 m, a prema regulacijskoj liniji 2 m.

Trafostanice će se graditi neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 113.

Planom se predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Općine. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama.

Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 114.

Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Područja predviđena za zaštitu određena su na kartografskom prikazu broj 3.1. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.

Panoramske vrijednosti imaju svi pogledi sa mora na područje Općine Malinska - Dubašnica, te vizure sa uzvisine Fumak.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

6.2.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

Članak 115.

Na području Općine Malinska - Dubašnica nema područja zaštićenih temeljem Zakon o zaštiti prirode.

Područja koje se ovim Planom štite kao područja posebnih vrijednosti, a na osnovi odredbi Prostornog plana Primorsko - goranske županije, su:

- posebni rezervat: Jezero kraj Njivica

- spomenik prirode: sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

- značajni krajobraz: šumsko područje u uvali Čavlena.

Mjere zaštite područja Jezero su:

- ukoliko se planiraju mjere sprečavanja eutrofizacije zabraniti ubacivanje alohtonih vrsta riba bez konzultacije s ekspertima za zaštitu herpetofaune i ihtiofaune,

- zabraniti lov i uznemiravanje ptica,

- u rubnom području rezervata zabraniti bilo kakve zahvate koji mijenjaju postojeće stanje bez prethodnog mišljenja stručnjaka.

Sve veće lokve na području Općine treba valorizirati i povremeno čistiti od zamuljivanja i obraštanja vegetacijom, obzirom na njihov značaj za floru i faunu.

Područje uvale Čavlena ima veliko značenje za proljetne i jesenske seobe i zimovanja ptica. Području bi trebalo namijeniti status zaštićenog krajolika uz ograničenje izgradnje u obalnom i šumskom pojasu.

Za područja predviđena za zaštitu propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog Plana.

6.2.2. Uvjeti i mjere zaštite prirode

Članak 116.

Sukladno čl. 124. Zakona o zaštiti prirode, utvrđeni su slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode:

- u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja pokrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, te zabraniti njihovo uklanjanje,

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirana izgradnja ne smije narušiti izgled krajobraza, pri čemu se posebno štite od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhovi uzvisina i obala,

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- prirodna obala treba se očuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale,

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,

- korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave,

- pošumnjavanje, ukoliko se provodi, treba vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

- pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obavezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe,

- za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, treba ocijenizi, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene vrijednosti.

6.2.3. Područja ekološke mreže

Članak 117.

Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07) na području Općine nalaze se sljedeća područja:

- područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

- »Jezero Ponikve na Krku« (HR 2000893)

- »Jezero Njivice na Krku« (HR 2000891)

- Koridor za morske kornjače (HR 2001136)

- međunarodno važna područja za ptice:

- »Kvarnerski otoci« (HR 1000033).

Smjernice zaštite za jezero Ponikve su sljedeće:

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a po potrebi izvršiti revitalizaciju,

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Smjernice zaštite za jezero Njivice su sljedeće:

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Smjernice zaštite za područje Kvarnerskih otoka su sljedeće:

- regulirati lov i sprečavati krivolov,

- osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

- pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti,

- zabraniti penjanje na na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste,

- zabraniti vožnju plovila uz gnijezdeće kolonije,

- prilagoditi ribolov i sprečavati prelov ribe

- sprečavati trovanje zvijeri,

- sprečavati bilo kakvu izgradnju na gnijezdećim kolonijama i u neposrednoj blizini.

6.2.4. Zaštićene i ugrožene vrste

Članak 118.

Prema članku 97. Zakona o zaštiti prirode, zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, sječa ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva, te držanje i trgovina samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama. Strogo zaštićene životinje zabranjeno je namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihovog razmnožavanja ili odmaranja, namjerno ih uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije ili hibernacije i dr.

Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove populacije ne dovedu u opasnost.

Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta.

Mjere zaštite za neke od najugroženijih vrsta sisavaca su:

- u cilju zaštite šišmiša potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučajevima obnove zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost. U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša detaljne mjere zaštite propisuju se uvjetima zaštite prirode koje se ugrađuju u odgovarajuće šumsko - gospodarske osnove,

- u cilju zaštite velikih zvijeri, nužno je prije izgradnje novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih (što bi moglo dovesti do presijecanja migratornih putova), izraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu kojom će se, među ostalim, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na opstanak vrsta na predmernom području. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica, uz istovremeno sprečavanje direktnog prijelaza kako bi se smanjila opasnost od stradavanja. Sva neuređena odlagališta i divlje deponije potrebno je sanirati, te ih zajedno sa legalnima urediti na način da im velike zvijeri (prvenstveno medvjedi) ne mogu prići i hraniti se na smeću. Najučinkovitiji način je ograđivanje deponije električnom ogradom.Ozpad u blizini naselja i građevina u kojima stalno ili povremeno borave ljudi treba prikupljati u odgovarajuće kontejnere u koje medvjedi neće moći provaliti,

- mjere zaštite dobrih dupina, obzirom na nedostatak provjerenih podataka o njihovoj ukupnoj brojnosti i trendu populacije u Jadranu, odnose se prvenstveno na potrebu izrade cjelovite studije brojnosti i rasprostranjenosti. Nakon izrade studije utvrditi će se direktne (zaštita pojedinih područja u cjelosti, kao zoološki rezervati, a u drugi područjima uvesti mjere upravljanja kao npr. ograničenje plovidbe i/ili ribarenja) i indirektne mjere zaštite (izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fobdom Jadrana, spriječiti povećanje količine otpadnih i toksičnih tvari koje ulaze u more, spriječiti daljnju fragmentaciju staništa i dr.

U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti staništa ovih vrsta ptica. U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH, potrebno je provoditi Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica.

Mjere zaštite vodozemaca i gmazova, od kojih su na području Općine Malinska - Dubašnica prisutne slijedeće strogo zaštićene vrste: gatalinka, glavata želva, barska kornjača, kopnena kornjača, planinski žutokrug i crvenkapica, obuhvaćaju očuvanje staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na travnjačka, vlažna i vodena staništa.

Šire područje Općine je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti slijedećih strogo zaštićenih vrsta leptira: istočni plavac, žednjakov plavac i Rottemburgov plavac. U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno - gospodarskim zahvatima.

Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

6.2.5. Ugrožena i rijetka staništa

Članak 119.

Mjere zaštite za neobrasle i slabo obrasle kopnene površine su sljedeće:

- očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Mjere zaštite za travnjake, cretove, visoke zeleni i šikare su:

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprečavanje procesa sukcesije (sprečavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.),

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka,

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni,

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u travnjačkim područjima.

Mjere zaštite šuma su:

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certfikacije šuma,

- prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina po mogućnosti ostavljati manje neposječene površine,

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove,

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

- u gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava, ne koristiti genetski modificirane organizme,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, naročito stabala s dupljama,

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring),

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, pošumnjavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

Mjere zaštite mora i morske obale su:

- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana,

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna ipriobalnih područja,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- provoditi prikladan sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprečavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda,

- ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 120.

Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa prikazani su na kartografskom prikazu br.3.1. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovim odredbama za provođenje.

Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor nad njihovim provođenjem nadležno je Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Registrirani i evidentirani spomenici kulturne baštine koji su po svom statusu štićeni Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i koji se ovim Planom određuju kao zaštićene vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesne baštine su:

Zaštićeni spomenici kulture:

A) Seoska naselja (ruralne cjeline):

1. Sv. Vid / rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.:BG-537/1-1976.

B) Etno zone i etno spomenici:

1. Dubašnica / Rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.: BG-83/1-1972.

2. Bogovići,

3. Barušići,

4. Kremenići,

5. Ljutići,

6. Milčetići,

7. Milovčići

8. Oštrobradići,

9. Porat,

10. Sv. Ivan,

11. Strilčići,

12. Sabljići,

13. Sv. Anton,

14. Turčići,

15. Vantačići,

16. Zidarići

17. Žgombići

18. Miholjice-Semenje / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-501/1-1975.

19. Sršići-Sv.Vid / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-531/1-1976.

C) Pojedinačne građevine:

1. Samostan Sv. Marije Magdalene u Portu

/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: KB-749/ 1-1973.

2. dvije stambene građevine u Miholjicama

/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-269/ 2-1975.

Evidentirani spomenici kulture:

D) Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti:

1. Bogovići - staro groblje - Crkva Sv. Apolinara / ranokršćanska arheološka zona

2. Gradina - prapovijesna gradina / arheološka zona

3. Sv. Vid - antika / arheološka zona

4.Uvala Zaharija - antika / arheološka zona

5. Uvala Čavlena - antika / hidroarheološka zona

E) Pojedinačne građevine:

1. Barušići - Sv. Ivan, Kapela Sv. Ivan, XVII st. / sakralna građevina;

2. Bogovići - Crkva Majka Božja Karmelska, XVII - XIX st. / sakralna građevina;

3. Bogovići - Zvonik Sv. Apolinara, got. - renes. / sakralna građevina;

4. Sv. Anton - Crkva Sv. Anton, XVII st. Sakralna građevina;

5. Sv. Vid-Miholjice - na groblju, Crkva Sv. Mihovil, sakralna građevina;

6. Sv. Vid- Miholjice - Kapela Sv. Vida, romanika, sakralna građevina;

7. Žgombići - Crkva Sv. Andrija Apostol, XV - XVIII st. Sakralna građevina;

8. Sršići - kapela Majke Božje od Uznesenja;

Evidentirani ali nedovoljno istraženi lokaliteti na području Općine Malinska-Dubašnica:

1. Kaslir

2. Gomila

3. Ogradi - Sv. Vid-Miholjice

4. Sv. Juraj kod sela Sabljići

5. Sv.Vid , crkvica Sv. Vida

6. Sv. Andrija u Poganki - Žgombići

7. Kapela Uznesenja Marijinog u Sršićima

8. Sv. Ivan Matahar

9. Sv. Pavle-Ljutić

10. Sveti Apolinar na starom groblju - Dubašnica

11. Sv. Juraj u Plužinama

12. Sv. Nikola u Strilčiću

13. Sv. Martin kod Porta-antički i srednjovjekovni kompleks

14. Ruševine crkve u drmunu »Cickino«

Članak 121.

Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima seoskog naselja (ruralne cjeline) Sv. Vid potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

U svrhu zaštite seoskog naselja Sv. Vid potrebno je:

- izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kullture;

- izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

- procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama, sklopovima ili širim prostornim zaokruženjima uvjetuje se zaštita izvornih ruralnih matrica naselja, njihovih funkcionalnih i ambijentalnih struktura te karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa oblikovanja;

- uvjetuje se zaštita strukturalnih matrica tradicionalnih parcelacija te struktura, tipologija i način gradnje tradiciomnalnih ograda od suhozida - gromača.

Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), u skladu sa Zakonom.

Članak 122.

Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima etno zone i spomenika Dubašnice potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), u skladu sa Zakonom.

Članak 123.

U svrhu zaštite evidentiranih te potencijalnih arheoloških nalazišta, prilikom planiranja rekonstrukcija postojećih i izgradnje novih građevina ili zona te infrastrukturnih građevina, a koja se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini ili okruženju, uvjetuje se izrada stručne elaboracije te provođenje arheoloških istraživanja, odnosno, svih radnji uvjetovanih od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju evidentiranog te potencijalnog arheološkog lokaliteta potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 124.

Svi radovi na pojedinačnim građevinama - registriranim i evidentiranim spomenicima graditeljske baštine, moraju se planirati sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga. Radovi moraju biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju registrirane i evidentirane spomeničke građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 125.

Gospodarenje svim vrstama i količinama otpada koje nastaju na području Općine Malinska - Dubašnica osigurat će se u sklopu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom te županijskog sustava za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom.

Prikupljeni komunalni otpad i neopasni proizvodni otpad na području Općine Malinska - Dubašnica zbrinjavati će se izvan granice obuhvata ovog Plana, na odlagalištu »Treskavac« na području Općine Vrbnik, sve do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije Marišćina na području Općine Klana.

Ovim Planom na području Općine Malinska - Dubašnica utvrđene su lokacije za reciklažno dvorište za prikupljanje komunalnog otpada i lokacija odlagalište građevinskog otpada, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000.

Članak 126.

Planom je utvrđena lokacija za reciklažno dvorište, južno od građevinskog područja naselja Bogovići, Zidarići i Milčetići (GP-2). Reciklažno dvorište je posebno opremljen prostor namijenjen razvrstavanju i privremenom skladištenju različitih vrsta komunalnog otpada. U reciklažnom dvorištu nije moguće vršiti nikakvu dodatnu preradu otpada već je jedina funkcija skupljanje. Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.

Reciklažno dvorište mora biti ograđeno, otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju. Podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, a otvoreni spremnici moraju biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda. Reciklažno dvorište mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija.

Unutar Planom utvrđene površine dopušta se gradnja montažnih i čvrstih građevina - upravne zgrade i pomoćnih prostora komunalnog poduzeća, najveće dopuštene površine 150m2 i visine 1 etaže, te otvorenih nadstrešnica površine do 200m2.

Članak 127.

Planom je utvrđena lokacija za reciklažno dvorište za građevinski otpad, južno od građevinskog područja naselja Sabljići (GP-11).

Reciklažno dvorište za građevinski otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada. Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.

Unutar Planom utvrđene površine dopušta se gradnja montažnih i čvrstih građevina - upravne zgrade i pomoćnih prostora, najveće dopuštene površine 100m2 i visine 1 etaže, te otvorenih nadstrešnica površine do 80m2.

Članak 128.

Osnovne mjere zaštite prostora koje korisnici prostora i lokalna samouprava Općine Malinska - Dubašnica u segmentu postupanja s otpadom trebaju provoditi su:

- razvijanje službe komunalnog redarstva,

- evidentiranje stvarnog stanja terena, odnosno pojave neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla,

- sanacija neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

- provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada.

Nakon evidentiranja pojave neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla potrebno je pristupiti mjerama sanacije ugroženog područja.

Članak 129.

Zakonskom regulativom (Zakon o otpadu »Narodne novine« broj 178/04) utvrđeni su načini postupanja sa komunalnim otpadom, pa je takvu regulativu potrebno adekvatno i provoditi. Postupanje s otpadom i dalje će se odvijati u suradnji s registriranim trgovačkim društvom, na slijedećim načelima:

- prikupljanje komunalnog otpada organizirati će se u svim dijelovima naselja i u svim izdvojenim zonama na području Općine Malinska - Dubašnica,

- na području Općine Malinska - Dubašnica primjenjivati će se IVO sustav (izbjegavanje, valorizacija i obrada otpada), s time da će se, sukladno Prostornom planu županije, obrada otpada privremeno vršiti na odlagalištu Treskavac, a u dugoročnoj projekciji u centralnoj zoni za gospodarenje otpadom,

- na području Općine Malinska - Dubašnica uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, papir, metalni otpad, plastika, biootpad,a alternativno i za istrošene baterije), a točne lokacije i uvjeti postavljanja takvih grupa kontejnera utvrdit će se temeljem posebne općinske odluke,

- proizvođač, odnosno prodavatelj osigurava skupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada od proizvoda koje je stavio u promet, u skladu s Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05). Ambalažni otpad skuplja se unutar poslovnog prostora, u neposrednoj blizini poslovnog prostora i u naselju na za to određenim mjestima,

- opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva ili drugih manjih izvora skupljaju se putem mobilnih reciklažnih dvorišta smještenih unutar poslovnih prostora proizvođača (prodavatelja) ili u specijalnim spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Članak 130.

Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

Na području Općine Malinska - Dubašnica isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 131.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/99, 86/99 i 12/ 01) za područje Općine Malinske - Dubašnica obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu:

- tla,

- zraka,

- od štetnog djelovanja buke,

- voda i

- mora.

Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određena su na kartografskom prikazu 3.3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mjerilo 1:25000.

8.1. ZAŠTITA TLA

Članak 132.

Planom su određene slijedeće kategorije osjetljivosti:

- I. kategoriji osjetljivosti pripadaju poljoprivredne površine P2 i P3. Njihovo korištenje je podređeno poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture,

- II. kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ŠGN, ZŠ, ŠPN i PŠ,

- IV. kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ostale površine Općine Malinska - Dubašnica, čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora.

8.1.1. Poljoprivredno tlo

Članak 133.

Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih područja.

Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Općine Malinska - Dubašnica sva poljoprivredna tla P2 i P3. su svrstana u I kategoriju osjetljivosti. Njihovo korištenje podređeno je poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture. Razlog za svrstavanje obadvije kategorije poljoprivrednog zemljišta u I kategoriju je potreba zaštite svog poljoprivrednog zemljišta na području Općine i sprječavanje njegovog pretvaranja u druge namjene.

Mjerama fiskalne politike i osmišljavanjem gospodarske uloge poljoprivrede je potrebno sačuvati tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i ošumljavanja.

Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tala zakiseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja Općine Malinska - Dubašnica. Cjelovitost ovakvih istraživanja najmanje na razini županije je preduvjet provođenja sustava zaštite.

Planom se propisuju slijedeće mjere zaštite poljoprivrednog tla pri korištenju:

- zabranjuje se korištenje poljoprivrednog tla u nepoljoprivredne svrhe,

- fiskalnim i drugim mjerama na području općine poticati proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih kultura na ekološki zadovoljavajući način.

8.1.2. Šumska tla

Članak 134.

Na području Općine Malinska - Dubašnica pod šumama različitih namjena je površina od 790 ha razvrstana u tri skupine. Zaštitu treba provoditi nad svim skupinama, obzirom da se radi o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu.

Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Općine Malinska - Dubašnica sva šumska tla ŠGN, ZŠ, ŠPN i PŠ su svrstana u II. kategoriji osjetljivosti.

Prema elaboratu »Šume Županije primorsko-goranske« izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno- zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

Ovoj vrsti tla pripadaju i zemljišta za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije.

Članak 135.

Na svim ostalim površinama Općine Malinska - Dubašnica koje su svrstane u IV. kategoriju osjetljivosti, zaštitu tla provoditi sukladno mjerama za sprečavanje ekoloških i gospodarskih funkcija tla, a čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 136.

Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Malinska-Dubašnica koji ukazuju da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te temeljem činjenice da na prostoru Općine nema evidentiranih značajnijih zagađivača zraka, može se zaključiti da je zrak na području Općine Malinska - Dubašnica I. kategorije.

Radi poboljšanja stanja i sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

- radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka za Općinu Malinska-Dubašnica potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu kakvoće zraka i uspostaviti monitoring zraka u sustavu županijske mreže.

Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice.

8.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 137.

Na području Općine Malinska-Dubašnica ne provodi se kontinuirano mjerenje razine buke.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima. Za područje Općine Malinska- Dubašnica potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan.

Akcijskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće buke ili sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke.

Zaštita od buke na području Općine Malinska-Dubašnica provodit će se primjenom sljedećih mjera:

- sprečavanja nastajanja buke,

- utvrđivanja i praćenja razine buke,

- otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke.

Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

8.4. ZAŠTITA VODA

Članak 138.

Vodni resursi za potrebe javne vodoopskrbe na području Općine Malinska - Dubašnica su Jezero kod Njivica i Ponikve. Planom su osigurane dostatne količine vode neovisno o hidrološkim uvjetima dovodom dodatnih količina vode sa kopna integriranjem u vodoopskrbni sustav Primorsko - goranske županije.

Za planiranu izgradnju II. faze akumulacije Ponikvi u tijeku je izrada Studije utjecaja na okoliš, kojom će se definirati konkretne mjere zaštite tijekom građenja i korištenja zahvata, kao i program praćenja stanja okoliša.

Potrebno je smanjiti mogućnost lokalnih onečišćenje dijela sliva na području Općine izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Potrebno je smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području Općine Malinska-Dubašnica.

Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što potiču iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda uvjetuje se ugradnja slijedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda:

1./ Mehaničke taložnice za krute čestice u vodi,

2./ Odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije,

3./ Hvatači ulja i masti za fekalno-sanitarne vode,

4./ Neutralizator za obradu kiselih ili lužnatih voda,

5./ Uređaj za razbijanje uljnih emulzija kod strojne obrade metala,

6./ Drugi specijalni uređaji / za regeneraciju otpada, spaljivanje onečišćenih otpada, obradu voda što sadrže kromate, cijanide i sl.

Članak 139.

Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95, 150/05).

Zone sanitarne zaštite utvrđene su Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (»Službene novine PGŽ« broj 17/07). Svi zahvati na području plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama navedene Odluke.

Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema stupnju opasnosti od zagađivanja i drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kvalitetu vode za piće ili na izdašnost izvorišta i akumulacija. Zone sanitarne zaštite dijele se prema stupnju opasnosti na:

I. zona - područje izvorišta i akumulacija

II. zona - uže vodozaštitno područje

III. zona - šire vodozaštitno područje.

Granice zaštitnih zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mjerilo 1:25000.

8.5. ZAŠTITA MORA

Članak 140.

Na području Općine Malinska-Dubašnica dalje se treba provoditi sustavno ispitivanje sanitarne kakvoće obalnog mora.

Obalno more na području Općine Malinska-Dubašnica mora biti u prvoj kategoriji kakvoće. Iznimno duž obale u blizini naselja dozvoljena je druga kategorija kakvoće.

Zaštita obalnog pojasa podrazumijeva definiranje namjene planovima nižeg reda i kriterije ponašanja pri izgradnji, sprečavanje onečišćavanja zabranom odlaganja otpadnog materijala, uz redovno čišćenje obalnog, a naročito plažnog pojasa od krutog otpada.

Zaštita mora znači sprječavanje odbacivanja otpada i direktnog odvođenja otpadnih nečistih voda u more, aktivno očuvanje biološke ravnoteže i planiranje ribolovnih aktivnosti.

Planom se moraju nastojati zadržati i popraviti kvalitetu obalnog mora.

Provedbom mjera zaštite treba se osigurati:

- postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija koji udovoljavaju razini kvalitete propisane Planom,

- podizanje kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva i luka sa slabom izmjenom vodene mase.

Zaštita mora od onečišćenja sa kopna spriječiti će se:

- ograničenjem razvoja naselja uz obalu,

- osiguranjem sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na sustav odvodnje,

- obradom i zbrinjavanjem otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, planirati postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Zaštitu obalnog mora provoditi i zaštitom obalnog pojasa, sukladno propisima.

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 141.

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

- sklanjanje ljudi,

- zaštitu od rušenja,

- zaštitu od poplava,

- zaštitu od požara i

- zaštitu od potresa.

U detaljnijim planovima (UPU, DPU) zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća trebaju sadržavati i slijedeće (ovisno o namjeni i položaju područja obuhvata predmetnog plana:

- način evakuacije građevina ugostiteljsko - turističke namjene, definirati prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, načine uzbunjivanja zona koje su ugražene od urušavanja građevina, definirati lokacije i građevine koji se mogu koristiti za zbrinjavanje ljudi i sl.,

- opis hidrantske mreže, lokacije mogućih izvora opasnih tvari, lokacije sirena za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi, mogući izvori tehničko - tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu, zone naselja posebno ugrožene od potresa i sl.,

- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovački centri, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja potrebno je definirati obavezu sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06).

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 142.

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisanim planovima višeg reda.

U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za Republiku Hrvatsku grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa otpornosti 50 kPa.

Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnijim planovima uređenja za pojedina područja Općine Malinska - Dubašnica te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Općini Malinska - Dubašnica je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 143.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Malinska - Dubašnica određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+).

Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.3. Zaštita od požara

Članak 144.

Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Malinska - Dubašnica. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Malinska - Dubašnica radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidratantnog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).

8.6.4. Zaštita od potresa

Članak 145.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno propisima.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prema »Privremenoj seizmološkoj karti« izrađenoj 1982. godine osnovni intenzitet seizmičnosti na području Općine Malinska - Dubašnica je 7 - 8 MCS, dok je prema »Seizmološkoj karti SFRJ« iz 1987. godine intenzitet 6 MSK-64 za povratni period od 50 godina i 8 MSK-64 za period od 100 i 200 godina.

8.6.5. Zaštita od poplava

Članak 146.

Jedini bujični vodotok na području Općine Malinska - Dubašnica je bujica Kijac, koja utječe u more u uvali Kijac.

Kriterije za planiranje i uređenje prostora treba definirati uz suglasnost Hrvatskih voda.

8.7. GRAĐEVINE I ZAHVATI U PROSTORU ZA KOJE JE POTREBNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 147.

Ovim se Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 148.

Ovim Planom u svrhu posrednog provođenja određuje se obveza izrade urbanističkih planova uređenja (UPU). Predlaže se izrada UPU-a u mj. 1:5000.

Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su na kartografskom prikazu 3.3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mjerilo 1:25000 i kartografskim prikazima br. 4.1. »Građevinska područja - sjever« i br.4.2. »Građevinska područja - jug« mjerilo 1:5000.

Članak 149.

Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za sljedeća područja:

I - Urbanistički planovi uređenja za građevinska područja naselja:

- UPU 1: Malinska, Radići (GP-1),

- UPU 2: Bogovići (dio GP-2),

- UPU 3: Dobrinčevo (dio GP-1)

- UPU 4: Rova (GP-3),

- UPU 5: Kremenići (GP-7),

- UPU 6: Sv. Anton (GP-10).

II - Urbanistički planovi uređenja za područja za izdvojene namjene izvan naselja:

- UPU 7: Haludovo II (T1-2) zajedno sa zonom sportsko - rekreacijske namjene (R2-1),

- UPU 8: Hrusta (T1-4),

- UPU 9: Sveti Vid - sjever (K-1),

- UPU 10: Sveti Vid - jug (K-2),

- UPU 11: Barušići (K-3),

- UPU 12: Miholjice (R1-2)

- UPU 13: Sveti Ivan (R1-3),

- UPU 14:Bogovići (R1-4),

- UPU 15: Porat (R1-5).

Članak 150.

Urbanistički plan uređenja određuje osobito:

- podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja,

- osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene,

- razmještaj djelatnosti u prostoru,

- osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,

- mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,

- uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina,

- zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja,

- uvjete uređenja i korištenja površina i građevina i

- zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća.

Detaljni plan uređenja

Članak 151.

Na području Općine na snazi je Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine PGŽ« broj 30/06).

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 152.

Prioritetne mjere i zahvati su:

- Državnog i Županijskog interesa:

- razvijati prometni sustav integrirajući sve segmente na državnoj i županijskoj razini,

- izgrađivati kanalizacijski sustav kao osnovu sanitarno zdravstvenih standarda,

- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. Zaštitno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,

- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika na kopnu i na moru integrirajući sve prometne kapacitete.

- Općinskog interesa:

- prioritetno realizirati sustave odvodnje oborinskih i bujičnih voda na području Općine,

- graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije,

- podizati kvalitetu smještaja turističkih kapaciteta,

- ograničiti neprimjerenu izgradnju stambenih jedinica,

- očuvati naselja u unutrašnjosti općine,

- poticati poljoprivrednu proizvodnju sukladno odredbama Plana,

- poticati povezanost turističkih i rekreacijskih zona brodskim vezama,

- podizati razinu komunalne opremljenost građevinskih područja.

Članak 153.

Za sve građevine za privremeno korištenje prostora (kiosci, naprave) potrebno je izraditi plan privremenog korištenja javnih prostora kojeg donosi Općinsko Vijeće Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 154.

Planom se određuje potrebno provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka, vode i mora.

Zaštitne mjere okoliša su one kojima se osigurava cjelovito osiguranje kakvoće prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način na okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

Članak 155.

Za potrebe ažuriranja dokumentacije o stanju u prostoru i pripremu izrade urbanističkih planova uređenja potrebno je kontinuirano prikupljati i ažurirati geodetsko katastarske podloge područja Općine Malinska - Dubašnica, te ovisno o potrebama pripreme izrade planova, pristupiti izradi separatnih studija o stanju u prostoru.

Posebno je potrebno pristupiti izradi:

a. Skeniranju i digitalizaciji geodetskih i katastarskih podloga,

b. Izdvojiti procese odlučivanja koji trebaju posebne informacije za praćenje i unapređenje stanja u prostoru,

c. Identificirati informacije i forme prezentacije.

Članak 156.

Izradu planova užih područja temeljiti na:

- optimalizaciji gustoća naseljenosti i diferencijaciji između građenja u naseljima i na građevinskim područjima izvan naselja,

- osiguranju prostora javnih sadržaja,

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih funkcija),

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom,

- osiguranje vodoopskrbe i odvodnje u svim građevinskim područjima Općine Malinska - Dubašnica,

- lociranje građevina i trasa infrastrukture treba pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana osigurati u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 157.

Stupanjem na snagu ovog Plana stavljaju se izvan snage kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica (»Službene novine PGŽ« broj 13/ 04 i 14/06) i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

PROSTORA MJ. 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ. 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE,

UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.1. Područje posebnih uvjeta korištenja

- prirodna baština i krajobraz MJ. 1:25000

3.2. Područje posebnih uvjeta korištenja

- kulturno povijesna baština MJ. 1:25000

3.3. Područja primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite MJ. 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA MJ. 1:5000

4a. Građevinska područja: Dio GP-1 Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići i Milčetići, GP-5 Kremenići, Žgombići, T1-1 Haludovo, T2-4 Dobrinčevo, T1-4 Hrusta, T2-2 Haludovo II, T2-5 Bogovići - istok, T2-7 Kremenići, T2-8 Žgombići, R-1 Haludovo, R-4 Bogovići, R-6 Haludovo - obala, G-1 Bogovići, MJ.1:5000

4b.1 Građevinska područja: GP-2 Porat, T2-3 Porat - istok, T1-2 Porat - zapad, R-5 Porat, MJ. 1: 5000

4b.2 Građevinska područja: GP-3 Vantačići, MJ. 1: 5000

4b.3 Građevinska područja: Dio GP-1 Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići i Milčetići, GP-12 Turčići, T1-3 Malin, T2-1 Rova, T2-9 Zidarići, T2-6 Bogovići - zapad, MJ. 1: 5000

4c. Građevinska područja: GP-6 Oštrobradići, GP-7 Barušići, Ljutići, GP-8 Sveti Ivan, GP-11 Milovčići, K-3 Barušići, T2-10 Sveti Ivan, R-3 Sveti Ivan, MJ. 1: 5000

4d. Građevinska područja: GP-4 Sveti Vid - Miholjice, Maršići, K-1 Sveti Vid - sjever, K-2 Sveti Vid - zapad, R- 2 Miholjice, MJ. 1: 5000

4e. Građevinska područja: GP-9 Sveti Anton, GP-10 Sabljići, T2-11 Sabljići, MJ. 1: 5000

4f. Građevinska područja: G2 Sveti Vid, G3 Staro groblje, MJ. 1: 5000.

Članak 158.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 159.

Do izrade urbanističkih planova uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

- Do donošenja urbanističkih planova uređenja za građevinska područja naselja i to za:

- UPU 1: Malinska, Radići (GP-1),

- UPU 2: Bogovići (dio GP-2),

- UPU 3: Dobrinčevo (dio GP-1),

- UPU 4: Rova (GP-3),

- UPU 5: Kremenići (GP-7),

- UPU 6: Sv. Anton (GP-10),

mogući su, unutar izgrađenog i uređenog neizgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina prema uvjetima ovog Plana, osim za GP-1 Malinska, Radići gdje se dopušta isključivo rekonstrukcija postojećih građevina,

- izgradnja i rekonstrukcija građevina i trasa infrastrukturne namjene,

- izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis),

- Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zona poslovne namjene i to za:

- UPU 9: Sveti Vid - sjever (K-1),

- UPU 10: Sveti Vid - jug (K-2)

- UPU 11: Barušići (K-3)

nije dopuštena gradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona;

- Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za:

- UPU 7: T2-2 Haludovo II (T1-2), zajedno sa zonom sportsko - rekreacijske namjene R2-1,

- UPU 8: Hrusta (T1-4),

nije dopuštena gradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

- Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) i to za:

- UPU 12: Miholjice (R1-2)

- UPU 13: Sveti Ivan (R1-3),

- UPU 14: Bogovići (R1-4),

- UPU 15: Porat (R1-5)

nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona. Iznimno, na izgrađenom dijelu građevinskog područja sportsko - rekreacijske namjene unutar obuhvata UPU 14 Bogovići dopuštena je izgradnja sportskih igrališta i pratećih sadržaja (sanitarni čvor, spremište, prostor za pružanje ugostiteljskih usluga i sl.) najveće dopuštene građevinske (brutto) površine 80m2 i visine 1 nadzemne etaže.

Članak. 160.

Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Malinska - Dubašnica i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 161.

Izvornici Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica s Odlukom čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Općine Malinska - Dubašnica, u dokumentaciji prostora Javne ustanove »Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije« i Uredu za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Pododsjek Krk, te u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva, Uprava za prostorno uređenje.

Članak 162.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/07-01/1

Ur. broj: 2142/05-01-09-208

Malinska, 15. rujna 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE MALINSKA - DUBAŠNICA

Predsjednik
Josip Sormilić, v.r.

Odluka o donošenju Prostornog plana   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr