20.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 12. kolovoza 2009. godine, donijelo je

POSLOVNIK
GRADSKOG VIJEĆA GRADA KRKA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Krka (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje način rada Gradskog vijeća Grada Krka (u daljnjem tekstu: Vijeće), a osobito:

. konstituiranje Vijeća, početak obnašanja dužnosti člana Vijeća, mirovanje i prestanak mandata člana Vijeća,

. prava i dužnosti člana Vijeća,

. izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća i njihova prava i dužnosti,

. način rada radnih tijela Vijeća (u daljnjem tekstu: radna tijela),

. odnos Vijeća i Gradonačelnika Grada Krka (u daljnjem tekstu: Gradonačelnik),

. postupak predlaganja, donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća,

. poslovni red sjednice Vijeća,

. javnost u radu Vijeća,

. obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova za potrebe Vijeća.

Članak 2.

Ako pojedino pitanje od važnosti za rad Vijeća nije uređeno ovim Poslovnikom, to će pitanje urediti Vijeće posebnim aktom.

II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBNAŠANJA DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA

Članak 3.

Konstituirajuća sjednica Vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom.

Dnevni red konstituirajuće sjednice Vijeća utvrđuje se na početku sjednice, a može se promijeniti tijekom sjednice na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje 1/3 članova Vijeća.

Do izbora predsjednika Vijeća sjednici privremeno predsjedava najstariji član Vijeća.

Predsjedavatelj ima do izbora predsjednika Vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća u pogledu predsjedavanja sjednicom.

Nakon izbora predsjednika Vijeća izabrani predsjednik preuzima predsjedavanje sjednicom.

Članak 4.

Na konstituirajućoj sjednici Mandatna komisija podnosi izvješće o provedenim izborima, o izabranim članovima Vijeća, o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, o članovima Vijeća koji obnašaju dužnost nespojivu s dužnošću člana Vijeća, o nastupu mirovanja mandata te o zamjenicima članova Vijeća.

Izabrani članovi Vijeća koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje dužni su o tome izvijestiti nadležni Upravni odjel sukladno posebnom zakonu. (vidi članak 1. Zakona o dopuni Zakona o izboru članova... - »Narodne novine« broj 109/07).

Pisana ostavka člana predstavničkog tijela mora biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazanog održavanja sjednice i ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste.

Na konstituirajućoj sjednici umjesto članova Vijeća koji su dali ostavku ili kojima mandat miruje nazočni su zamjenici članova Vijeća određeni sukladno zakonu kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Vijeće Zaključkom prihvaća izvješće iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 5.

Nakon što Vijeće prihvati izvješće Mandatne komisije iz članka 4. stavka 1. ovoga Poslovnika, članovi Vijeća daju prisegu.

Tekst prisege glasi:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Gradskog vijeća Grada Krka obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona, Statuta Grada Krka i Poslovnika Gradskog vijeća i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za svekoliki napredak Grada Krka i Republike Hrvatske.«

Predsjedavatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno članove Vijeća, a član Vijeća daje prisegu tako što ustaje i izgovara: »Prisežem!«

Nakon davanja prisege svaki član Vijeća potpisuje tekst prisege pred predsjedavateljem.

Članak 6.

Član Vijeća koji nije nazočan konstituirajućoj sjednici odnosno zamjenik člana Vijeća kada počinje obnašati dužnost člana Vijeća polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.

Članak 7.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira Mandatnu komisiju i Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje 1/3 članova Vijeća.

Osim predsjednika i potpredsjednika Vijeća, na konstituirajućoj sjednici Vijeće može birati i druge članove stalnih radnih tijela.

Pravo podnošenja prijedloga iz stavka 2. ovoga članka ima Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ili najmanje 1/3 članova Vijeća.

Članak 8.

Vijeće je konstituirano izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.

Nakon što je Vijeće konstituirano izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino« i svečana pjesma Grada Krka »Pozdrav Gradu Krku«.

Članak 9.

Danom konstituiranja Vijeća, članovima Vijeća započinju prava i dužnosti određeni zakonom, Statutom Grada Krka, ovim Poslovnikom i aktima što ih donosi Vijeće, do prestanka mandata.

Članak 10.

Članu Vijeća prestaje mandat prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata u slučajevima određenim zakonom.

Mirovanje mandata člana Vijeća i prestanak mirovanja mandata člana Vijeća nastupa u slučajevima određenim zakonom.

O nastupu mirovanja odnosno prestanku mandata člana Vijeća te početku mandata zamjeniku Vijeće ne odlučuje, već te činjenice prima k znanju bez glasovanja.

Kada nastupe uvjeti za određivanje zamjenika i ovlaštena politička stranka odredi osobu zamjenika i ta osoba bude nazočna sjednici Vijeća, ona se od početka sjednice uračunava u broj članova Vijeća potreban za rad Vijeća.

III. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA

Članak 11.

Vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika koje bira iz reda članova Vijeća.

Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća podnosi Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ili najmanje 1/3 članova Vijeća.

Član Vijeća može sudjelovati u podnošenju prijedloga za samo jednog kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednika.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća obavlja se javnim glasovanjem za svakoga od kandidata ponaosob.

Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih članova Vijeća.

Ako pri glasovanju za izbor predsjednika i potpredsjednika kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova ili ako od više kandidata niti jedan ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja po istom postupku kao za prvo glasovanje.

Ako su za izbor predsjednika i potpredsjednika bila predložena više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo dva kandidata koja su dobila najviše glasova.

U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti jedan od kandidata ne dobije većinu glasova svih članova Vijeća, izborni se postupak ponavlja.

Članak 12.

Predsjednik Vijeća:

. zastupa i predstavlja Vijeće,

. saziva sjednice Vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama Vijeća i potpisuje akte Vijeća,

. upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

. brine o postupku donošenja općih akata,

. koordinira rad radnih tijela,

. brine o suradnji Vijeća s Gradonačelnikom,

. brine o ostvarivanju prava i izvršavanju dužnosti članova Vijeća,

. održava red na sjednici,

. objavljuje rezultate glasovanja na sjednici,

. određuje predstavnike Vijeća u svečanim i drugim prigodama,

. brine o suradnji Vijeća sa vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina,

. brine o suradnji Vijeća s mjesnim odborima,

. surađuje s predstavnicima predstavničkih tijela drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

. izvješćuje Vijeće o nastupu mirovanja mandata i prestanku mirovanja mandata člana Vijeća, prestanku mandata člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata te o početku mandata zamjenika člana Vijeća,

. brine o javnosti rada Vijeća,

. brine o primjeni odredbi ovoga Poslovnika,

. obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom Grada Krka, aktima Vijeća i ovim Poslovnikom.

Članak 13.

Potpredsjednik Vijeća pomaže u radu predsjedniku Vijeća te obavlja poslove iz njegova djelokruga za koje ga on ovlasti.

Pri obavljanju povjerenih poslova potpredsjednik Vijeća dužan je pridržavati se naputaka predsjednika Vijeća.

Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 14.

Predsjednik Vijeća prije održavanja sjednice Vijeća, može sazivati sjednicu predsjednika klubova članova Vijeća da bi im dao potrebne obavijesti o radu Vijeća odnosno o predstojećoj sjednici Vijeća.

Članak 15.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata.

Prijedlog za razrješenje predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća može podnijeti najmanje 1/3 članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje mora biti obrazložen.

O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje može se podnijeti:

. ako predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća ne sazove sjednicu ukoliko to zatraži Gradonačelnik ili jedna trećina članova Vijeća, u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva,

. ako predlagatelj smatra da predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća svojim ponašanjem šteti ugledu Vijeća ili da je zloupotrijebio položaj ili prekoračio ovlasti.

Članak 16.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu podnijeti ostavku.

Predsjedniku i potpredsjedniku Vijeća dužnost prestaje danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Vijeće će odrediti predsjedavatelja Vijeća koji će do izbora predsjednika imati sva njegova prava i dužnosti, a Vijeće je dužno izabrati novog predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od idućih 30 dana.

Članak 17.

Ako predsjedniku odnosno potpredsjedniku Vijeća prestane mandat člana Vijeća prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata, Vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana saznanja o prestanku mandata.

Članak 18.

Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika, potpredsjednik Vijeća će do izbora predsjednika Vijeća imati sva njegova prava i dužnosti.

U slučaju da ne izabere predsjednika na istoj sjednici, Vijeće je dužno izabrati predsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana razrješenja.

Članak 19.

Predsjedniku Vijeća u pripremanju i vođenju sjednice Vijeća te u obavljanju ostalih njegovih poslova pomaže pročelnik nadležnog Upravnog odjela.

U slučaju odsutnosti odnosno spriječenosti pročelnika, predsjedniku Vijeća pomaže osoba koju odredi pročelnik nadležnog Upravnog odjela Grada u dogovoru s predsjednikom Vijeća.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA

Članak 20.

Član Vijeća ima prava i dužnosti utvrđena Statutom Grada Krka, ovim Poslovnikom i aktima Vijeća, a osobito:

. prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela kojih je član i sudjelovati u njihovom radu,

. raspravljati i izjašnjavati se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu Vijeća i radnih tijela kojih je član te o njima odlučivati,

. prihvatiti izbor za člana u radnom tijelu s tim da može istovremeno biti član najviše u dva stalna radna tijela,

. obavljati poslove i zadaće koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo kojeg je član,

. predlagati Vijeću donošenje odluka i drugih akata te razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća,

. tražiti i dobiti podatke od Gradonačelnika i upravnih tijela Grada Krka te koristiti njihove stručne i tehničke usluge potrebne za obavljanje dužnosti člana Vijeća,

. podnositi amandmane na prijedloge općih akata,

. prisustvovati sjednicama radnih tijela kojih nije član i sudjelovati u njihovu radu bez prava odlučivanja,

. predlagati osnivanje radnog tijela ili radne grupe radi obrade određenog pitanja i pripreme akata za Vijeće,

. postavljati pitanja o obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Krka te ostalih poslova iz djelokruga rada Gradonačelnika,

. biti biran odnosno imenovan i prihvatiti izbor odnosno imenovanje u tijela pravnih osoba određenih zakonom, Statutom Grada Krka i općim aktima Vijeća.

Članak 21.

Članu Vijeća su dostupni svi službeni materijali, dokumenti i podaci koji se odnose na pitanja o kojima raspravlja i odlučuje Vijeće.

Član Vijeća može tražiti od pročelnika upravnog tijela Grada Krka izvješća i uvid u materijale o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili se pripremaju za sjednicu Vijeća ili radnog tijela u koje je izabran, a i druga izvješća koja su mu kao članu Vijeća potrebna. Pročelnik nadležnog upravnog tijela Grada Krka dužan je udovoljiti zahtjevu člana Vijeća u roku od 15 dana.

Član Vijeća može zatražiti izvješće i objašnjenje od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 22.

Član Vijeća ima pravo tražiti od Ureda Grada pružanje stručne i tehničke pomoći i osiguravanje uvjeta za rad potrebnih u obavljanju dužnosti člana Vijeća.

Članak 23.

Član Vijeća ima pravo na naknadu za rad u Vijeću i radnim tijelima Vijeća u skladu s odlukom Gradskog vijeća, a u upravnim vijećima ustanova kojih je Grad Krk osnivač/ suosnivač, kao i u skupštinama i u nadzornim odborima trgovačkih društava kojih je Grad Krk osnivač/suosnivač u skladu s aktima tih pravnih osoba.

Članak 24.

Član Vijeća ne smije u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih i drugih djelatnosti bilo za sebe bilo za svojeg poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća i naglašavati taj položaj.

Članak 25.

Član Vijeća dužan je čuvati podatke koje sazna u obnašanju dužnosti, a koji prema pozitivnim propisima nose oznaku tajnosti.

Članak 26.

Član Vijeća ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi na sjednicama Gradskog vijeća ili radnih tijela, niti za glasovanje u radu Vijeća.

Članak 27.

O prisustvovanju članova Vijeća sjednicama Vijeća i radnih tijela vodi se evidencija.

U slučaju da član Vijeća ne može prisustvovati sjednici Vijeća odnosno radnog tijela kojeg je član, dužan je o tome izvijestiti nadležni Upravni odjel odnosno predsjednika radnoga tijela.

Članak 28.

Klub članova Vijeća mogu osnovati:

. politička stranka koja ima najmanje tri člana Vijeća,

. dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri člana Vijeća,

. najmanje tri nezavisna člana Vijeća.

Član Vijeća može biti član samo jednog kluba.

Klubovi članova Vijeća obvezni su o svom osnivanju izvijestiti predsjednika Vijeća i nadležni upravni odjel te priložiti svoja pravila rada i podatke o nazivu kluba, predsjedniku kluba i članovima kluba.

O svim promjenama koje nastanu u klubu za vrijeme trajanja mandata, predsjednik kluba dužan je u pisanom obliku izvijestiti predsjednika Vijeća i nadležni Upravni odjel.

Nadležni upravni odjel osigurat će klubovima članova Vijeća na njihov zahtjev prostorne i tehničke uvjete za rad.

V. UNUTARNJE USTROJSTVO VIJEĆA

Članak 29.

Radna tijela (Komisije i stalni odbori) Gradskog vijeća su:

1. Mandatna komisija,

2. Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja,

3. Odbor za statutarno-pravna pitanja,

4. Odbor za komunalno gospodarstvo,

5. Odbor za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,

6. Odbor za proračun i financije,

7. Odbor za poduzetništvo i obrtništvo,

8. Odbor za turizam,

9. Odbor za poljoprivredu,

10. Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju,

11. Odbor za društvene djelatnosti,

12. Odbor za razvoj mjesne samouprave,

13. Odbor za ravnopravnost spolova.

Radno tijelo iz stavka 1. točke 1. ovog članka ima predsjednika i dva člana, koji se biraju iz redova članova Vijeća.

Radno tijelo iz stavka 1. točke 2. ovog članka ima predsjednika i dva člana, koji se biraju iz redova članova Vijeća i predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću.

Radno tijelo iz stavka 1. točke 3. ovog članka ima predsjednika i dva člana, koji se biraju iz redova članova Vijeća i stručnih osoba.

Radna tijela iz stavka 1. točke 4. do 10. i točke 12. ovog članka imaju predsjednika i dva člana, koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Odbor za društvene djelatnosti i Odbor za ravnopravnost spolova iz stavka 1. točke 11. i 13. ovog članka imaju predsjednika i četiri člana, koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Članak 30.

Osim stalnih odbora utvrđenih u članku 29. ovoga Poslovnika, Vijeće može osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, broj članova, djelokrug i način rada.

Članak 31.

Vijeće može osnovati Odbor za javna priznanja o čemu donosi posebnu odluku.

Članak 32.

U cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Krka, Vijeće osniva Savjet mladih Grada Krka kao svoje savjetodavno tijelo.

Osnivanje, djelokrug rada, postupak izbora članova te druga pitanja od značaja za rad Savjeta mladih Grada Krka uređuju se odlukom Vijeća.

Članak 33.

U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima odluka i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Vijeća.

Radno tijelo raspravlja i o izvješćima pravnih osoba koja one na temelju zakona ili odluka i drugih akata Vijeća podnose Vijeću.

Članak 34.

Radno tijelo ima predsjednika i određeni broj članova.

Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Vijeća.

Mandat predsjednika i članova radnog tijela traje do isteka redovitog četverogodišnjeg mandata Vijeća, ako Vijeće ne odluči drugačije.

Članovi radnih tijela imaju pravo na naknadu za svoj rad u skladu s odlukom Vijeća.

Članak 35.

Ako predsjednik, odnosno član radnog tijela ne prisustvuje redovito sjednicama radnog tijela, može biti razriješen članstva u radnom tijelu.

Prijedlog za razrješenje osobe iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti radno tijelo ili predsjednik Vijeća.

Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka prosljeđuje se Odboru za izbor, imenovanja i razrješenja, koji ga razmatra te upućuje Vijeću s odgovarajućim prijedlogom radi donošenja konačne odluke.

Ako Vijeće razriješi predsjednika ili člana radnog tijela, predsjednik Vijeća zatražit će od ovlaštenog predlagatelja da umjesto razriješenog člana u roku od 15 dana od dana razrješenja predloži novog kandidata.

Članak 36.

Predsjednik radnog tijela usklađuje rad radnog tijela s radom Vijeća i drugih radnih tijela, saziva sjednice radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela, Gradonačelnikom i zamjenikom Gradonačelnika i pročelnicima upravnih tijela Grada Krka u svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, sjednicom radnog tijela predsjedava član radnog tijela kojeg odredi radno tijelo.

Članak 37.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Vijeća, ili ako to zatraži predsjednik Vijeća ili većina članova radnog tijela, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.

Članak 38.

Radno tijelo može zauzimati stajališta o pitanjima iz svoga djelokruga samo ako je na sjednici nazočna većina

članova radnog tijela, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova.

Članak 39.

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o usvojenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar radnog tijela.

Zapisnik se dostavlja članovima radnog tijela u roku od 30 dana od održavanja sjednice.

Članak 40.

Radna tijela pokreću razmatranje pitanja iz svoga djelokruga, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svoga djelokruga koje im se uputi na razmatranje ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.

Članak 41.

Radno tijelo obvezno je o svim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima u pisanoj formi izvijestiti Vijeće.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeću, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Članak 42.

Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Članak 43.

Sjednici radnog tijela treba biti nazočna osoba koja je od strane predlagatelja odluke ili drugog akta određena za izvjestitelja i pročelnik upravnog tijela Grada Krka u čijem djelokrugu je pojedini prijedlog ili pitanje koje radno tijelo razmatra.

U slučajevima kada Gradonačelnik nije predlagatelj odluke ili drugog akta sjednici radnog tijela treba biti nazočna osoba koju odredi Gradonačelnik i izvjestitelj predlagatelja.

Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom prijedlogu provesti raspravu bez nazočnosti osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka i o tome obvezno izvješćuje predsjednika Vijeća i Gradonačelnika.

Članak 44.

Predsjedniku radnog tijela u obavljanju njegovih poslova i zadaća pomaže službenik kojeg odredi pročelnik Upravnog odjela u čiji djelokrug spadaju poslovi i pitanja koje radno tijelo razmatra.

Članak 45.

Radno tijelo može, u suglasju s odredbama ovoga Poslovnika, donijeti poslovnik o svom radu, kojim će podrobnije urediti način svog rada.

Članak 46.

Mandatna komisija, osim poslova koje obavlja na konstituirajućoj sjednici, u tijeku mandata:

. podnosi izvješće Vijeću o prestanku mandata, odnosno o mirovanju mandata člana Vijeća, o početku mandata člana Vijeća od strane zamjenika člana Vijeća,

. obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana koji se biraju iz reda članova Vijeća.

Stručni i administrativni poslovi za Komisiju obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 47.

Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja:

. predlaže izbor dužnosnika koje bira odnosno imenuje Vijeće,

. priprema i podnosi Vijeću prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela,

. predlaže izbor, imenovanja, razrješenja i opoziv predstavnika Vijeća u određenim tijelima, pravnim osobama i udrugama,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ima predsjednika i dva člana, koji se biraju iz reda članova Vijeća i predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću.

U vezi s prijedlozima kandidata za izbor i imenovanje, Odbor može od kandidata tražiti potrebne podatke o njihovu radu i drugu dokumentaciju te ih pozivati na predstavljanje i izlaganje programa u vezi s obnašanjem dužnosti za koju se kandidiraju.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 48.

Odbor za statutarno-pravna pitanja:

. razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom i Statutom Grada Krka te u pogledu njihove pravne obrade,

. razmatra poticaje za donošenje odluka i drugih akata,

. daje mišljenje glede primjene odredbi Statuta Grada Krka i Poslovnika,

. priprema odgovore Ustavnom sudu Republike Hrvatske u slučaju pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općih akata Vijeća,

. utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih akata Vijeća kada je tim aktima ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i dva člana, koji se biraju iz reda članova Vijeća i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 49.

Odbor za komunalno gospodarstvo:

. razmatra i predlaže mjere u svezi s promicanjem uređenja komunalne infrastrukture i imovine u svrhu učinkovitijeg uređenja naselja, kvalitete stanovanja, komunalnih objekata,

. razmatra i predlaže mjere u svezi s obavljanjem komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, te u svezi s lokalnom infrastrukturom,

. razmatra i sudjeluje u donošenju odluka i drugih akata koje se odnose na komunalno gospodarstvo,

. obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 50.

Odbor za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša:

. razmatra prijedlog prostornog plana uređenja Grada, urbanističkih i detaljnih planova uređenja,

. daje mišljenje, stavove i prijedloge na dokumente iz područja zaštite okoliša koje razmatra Vijeće,

. potiče mjere za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i sprečavanje daljnjeg onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

. inicira zaštitu i prati provođenje mjera zaštite vrijedne prirodne baštine,

. obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 51.

Odbor za proračun i financije:

. razmatra sustav financiranja javnih potreba u Gradu Krku,

. razmatra prijedlog proračuna, odluku o izvršavanju proračuna i izvješća o izvršenju proračuna Grada Krka,

. razmatra druga pitanja proračuna i financija Grada Krka,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 52.

Odbor za poduzetništvo i obrtništvo:

. prati i razmatra mjere koje se odnose na strategiju gospodarskog razvoja Grada te investicijska ulaganja od značaja za Grad Krk,

. prati odnose u gospodarstvu, poduzetništvu i obrtništvu,

. razmatra prijedloge odluka i drugih akata s toga područja te Gradskom vijeću daje prijedloge i mišljenja glede poduzimanja mjera za razvoj poduzetništva i obrtništva Grada Krka,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 53.

Odbor za turizam:

. razmatra i predlaže koncepciju i strategiju razvitka turizma Grada Krka, uz vizije razvoja posebnih oblika turizma,

. potiče aktivnosti na sintezi svih komponenata turizma kao složenog društveno-ekonomskog sustava kroz uključivanje svih djelatnosti koje čine taj složeni sustav i cjelinu turizma Grada,

. razmatra i analizira stanje unutar ugostiteljsko-turističkog gospodarstva,

. razmatra i inicira poticajne mjere za razvoj malog poduzetništava u turizmu,

. daje inicijativu za suradnju s Općinama otoka Krka i Primorsko-goranskom županijom po pitanju turizma,

. obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 54.

Odbor za poljoprivredu:

. razmatra i predlaže lokalnu koncepciju i strategiju razvoja poljoprivrede i ribarstva na području Grada Krka,

. razmatra i inicira mjere za izradu programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju sukladno odredbama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i pratećim provedbenim propisima,

. inicira uređenje postojećih poljoprivrednih putova u svrhu uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta a osobito u cilju revitalizacije i razvoja maslinarstva,

. prati i analizira provedbu agrotehničkih i drugih mjera za zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta propisanih Odlukom Gradskog vijeća,

. razmatra prijedloge odluka i drugih akata s toga područja te Gradskom vijeću daje prijedloge i mišljenja glede poduzimanja mjera za razvoj poljoprivrede i ribarstva Grada Krka,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 55.

Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju:

. razmatra pitanja iz područja suradnje Grada Krka s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i odgovarajućim jedinicama drugih država,

. priprema prijedloge akata i daje mišljenje o prijedlozima drugih predlagatelja koji se odnose na to područje te

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i dva člana koji se biraju iz reda članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 56.

Odbor za društvene djelatnosti:

. razmatra potrebe građana u području kulture, predlaže mjere za promicanje kulturnih djelatnosti te zaštite i očuvanja kulturnih dobara,

. razmatra potrebe građana u području sporta i tehničke kulture, predlaže mjere za promicanje djelatnosti sporta i tehničke kulture,

. razmatra potrebe građana u području predškolskog odgoja i obrazovanja, te predlaže mjere u svezi promicanja tih djelatnosti,

. razmatra potrebe građana u području primarne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te predlaže mjere u svezi promicanja tih djelatnosti,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 4 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 57.

Odbor za razvoj mjesne samouprave:

. prati rad tijela mjesne samouprave, predlaže Vijeću mjere za unapređenje rada mjesne samouprave, razmatra s tim u svezi prijedloge vijeća mjesnih odbora i daje mišljenje Vijeću te predlaže Vijeću koje bi poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Krka koji su od značaja za mjesne odbore moglo povjeriti mjesnim odborima,

. razmatra i prijedloge odluka za provođenje izbora za članove vijeća mjesnih odbora kao i druge prijedloge akata od važnosti za razvoj i funkcioniranje mjesne samouprave,

. predlaže Vijeću imenovanja odnosno preimenovanja ulica i trgova,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 2 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

Članak 58.

Odbor za ravnopravnost spolova:

. razmatra provođenje aktivnosti na unapređivanju prava na ravnopravnost spolova,

. predlaže mjere u svezi promicanja ravnopravnosti spolova,

. prati podatke koji se odnose na nasilje nad ženama, te se povezuje s odgovarajućim ustanovama u izradi programa zaštite žena i djece od diskriminacije i nasilja,

. potiče edukacijske programe jednakopravnosti u školama i medijima,

. povezuje se s udrugama građana, sindikatima, ustanovama i znanstvenim djelatnicima radi izrade cjelovite politike unaprjeđenja statusa žena, te potiče javnu raspravu,

. inicira raspravu i upućuje prijedloge za izradu programa poduzetničkih inkubatora za žene,

. obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor ima predsjednika i 4 člana koji se biraju iz redova članova Vijeća, predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću i stručnih osoba.

Stručni i administrativni poslovi za Odbor obavljaju se u nadležnom Upravnom odjelu.

VI. ODNOS VIJEĆA I GRADONAČELNIKA

Članak 59.

Gradonačelnik podnosi Vijeću polugodišnja izvješća o svom radu i to prvo polugodišnje izvješće najkasnije do 1. listopada tekuće godine, a drugo polugodišnje izvješće najkasnije do 1. travnja naredne godine.

Članak 60.

Pored izvješća iz članka 59. ovoga Poslovnika, Gradonačelnik će na zahtjev Vijeća podnijeti izvješće o svom radu, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju odluka ili drugih akata Vijeća te o drugim pitanjima iz svoga djelokruga.

Prijedlog za donošenje zaključka u smislu stavka 1. ovoga članka može podnijeti najmanje 1/3 članova Vijeća ili radno tijelo.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku.

Gradonačelnik je dužan podnijeti izvješće u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva Vijeća.

Vijeće ne može tražiti podnošenje izvješća o istom ili vrlo sličnom pitanju prije isteka roka od šest mjeseci od dana održavanja sjednice Vijeća na kojoj je podneseno izvješće o tom pitanju, odnosno od dana održavanja sjednice Vijeća na kojoj prijedlog iz stavka 2. ovoga članka nije usvojen.

Izvješće o svome radu i o stanju u pojedinim područjima Gradonačelnik može podnijeti Vijeću i na vlastiti poticaj.

Članak 61.

Predsjednik Vijeća izvještava Gradonačelnika i zamjenika Gradonačelnike o sazvanoj sjednici Vijeća.

Gradonačelnik i zamjenik Gradonačelnika prisustvuju sjednicama Vijeća.

Gradonačelnik može, u slučajevima kada je predlagatelj odluke ili drugog akta kojeg razmatra Vijeće, odrediti osobu koja će na sjednici Vijeća biti izvjestitelj o prijedlogu odluke ili drugog akta te davati stručna objašnjenja u svezi prijedloga i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima.

U slučajevima kada Gradonačelnik nije predlagatelj, dostavlja Vijeću svoje mišljenje, stajalište i prijedloge do početka rasprave.

Ako Vijeće ocijeni da je za raspravu o nekom pitanju nužno mišljenje Gradonačelnika, a on nije prisutan na sjednici, niti je dostavio svoje mišljenje, Vijeće može raspravu o tom prijedlogu prekinuti ili odgoditi.

Članak 62.

Članovi Vijeća mogu postavljati Gradonačelniku pitanja o obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Krka te ostalih poslova iz njegovog djelokruga rada, o izvršavanju njegovih odluka i drugih akata te odluka i drugih akata Vijeća te o radu upravnih tijela Grada Krka, kao i pravnih osoba kojih je Grad Krk osnivač, odnosno većinski vlasnik.

Pitanja mogu biti postavljena usmeno na sjednicama Vijeća ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Vijeća.

Članak 63.

Za vrijeme aktualnog sata član Vijeća ima pravo postaviti najviše dva pitanja.

Pitanje mora biti kratko, jasno formulirano i takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme, a postavljanje pojedinog pitanja ne može trajati dulje od dvije minute.

Odgovor na svako postavljeno pitanje traje najviše do pet minuta.

Nakon dobivenog odgovora član Vijeća može u dodatnom vremenu od jedne minute iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.

Nakon iznijetog mišljenja ili postavljenog pitanja iz stavka 4. ovoga članka, Gradonačelnik se ponovno može javiti za riječ, a njegovo izlaganje ne može trajati duže od tri minute.

Članak 64.

Gradonačelnik je dužan odgovoriti na postavljeno pitanje na sjednici na kojoj je pitanje postavljeno ili navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.

Gradonačelnik nije dužan dati odgovor ako se postavljeno pitanje ne odnosi na njegov rad ili poslove iz njegovog djelokruga.

Na pitanja postavljena Gradonačelniku može odgovoriti i zamjenik Gradonačelnika te pročelnik upravnog tijela Grada Krka u čijem djelokrugu su poslovi na koje se pitanje odnosi, kada Gradonačelnik procijeni da bi oni mogli dati precizniji odgovor.

Članak 65.

Na pitanje na koje nije odgovoreno na sjednici Vijeća ili za koje Gradonačelnik ocijeni da zahtijeva opširniji odgovor, daje se pisani odgovor u roku od 30 dana.

Članak 66.

Za vrijeme aktualnog sata ne može se zatražiti riječ da bi se ispravio netočan navod iznesen u pitanju člana Vijeća ili u odgovoru na postavljeno pitanje.

Članak 67.

Član Vijeća može, posredovanjem predsjednika Vijeća, postavljati pitanja u pisanom obliku, a nakon dobivenog odgovora i dopunska pitanja.

Pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Poslovnika.

Ako postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Vijeća će pozvati člana Vijeća da svoje pitanje uskladi s odredbama Poslovnika. Ako član Vijeća ne uskladi pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Vijeća neće pitanje uputiti Gradonačelniku te će o tome izvijestiti člana Vijeća.

Pisani odgovor na postavljeno pitanje u pisanom obliku daje se najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno.

Ako se odgovor ne može dati u roku određenom ovim člankom, posredovanjem predsjednika Vijeća izvijestit će se član Vijeća o razlozima zbog kojih odgovor nije moguće dati u roku.

Ako Gradonačelnik ne odgovori na pitanje u suglasju s odredbama ovoga članka, predsjednik Vijeća zatražit će od Gradonačelnika da na pitanje odgovori u narednom roku od 15 dana.

Pisani odgovor na postavljeno pitanje dostavlja se posredovanjem predsjednika Vijeća svim članovima Vijeća.

Član Vijeća koji je postavio pitanje može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o dobivenom odgovoru i postaviti dopunsko pitanje koje se može odnositi isključivo na pojašnjenje dobivenog odgovora.

Član Vijeća koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća izvijestio Vijeće o dobivenom odgovoru može svoje mišljenje i dopunsko pitanje dostaviti pisanim putem.

Članak 68.

Gradonačelnik, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Krka, ima pravo obustaviti od primjene opći akt Vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Vijeće to ne učini, Gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada.

VII. AKTI VIJEĆA

1. Opće odredbe

Članak 69.

Vijeće, na temelju prava i obveza utvrđenih zakonom, Statutom Grada Krka i ovim Poslovnikom, donosi statut, poslovnik, odluke i druge opće akte, proračun Grada Krka, izvješća o izvršenju proračuna i zaključke.

Vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte u slučajevima određenim pozitivnim propisima.

Članak 70.

Odlukom se uređuju odnosi iz djelokruga Grada Krka koji su od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge pravne subjekte te propisuje njihova prava i dužnosti, odnosno utvrđuju pitanja od interesa za Grad Krk.

Odlukom se odlučuje i o izboru odnosno imenovanju i razrješenju te o davanju suglasnosti na akte kada je to određeno pozitivnim propisima.

Članak 71.

Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo Vijeća i upravnih tijela Grada Krka te način rada i odnosi u Vijeću donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Članak 72.

Zaključcima Vijeće zauzima stajalište o temama koje razmatra, daje ocjene o stanju u pojedinim područjima te predlaže Gradonačelniku i upravnim tijelima Grada Krka poduzimanje odgovarajućih mjera iz njihovog djelokruga rada.

Zaključke kojima zauzima stajalište, izražava mišljenje i podnosi prijedlog o temama koje razmatra donosi i radno tijelo Vijeća.

Rješenjem se odlučuje o pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Vijeća.

Članak 73.

Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.

Zaključke koje donose radna tijela potpisuje predsjednik radnoga tijela.

Članak 74.

Na izvornike akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom akta podrazumijeva se onaj tekst akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.

O izradi izvornika akata Vijeća, o stavljanju pečata na izvornike akata i o čuvanju izvornika akata brine nadležni Upravni odjel.

Članak 75.

Odluke i drugi akti Vijeća objavljuju se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije.

Zaključci koje donosi Vijeće objavljuju se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije po posebnoj odluci Vijeća.

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovoga članka brine nadležni Upravni odjel.

2. Predlaganje akata

Članak 76.

Postupak donošenja akata pokreće se podnošenjem prijedloga akata.

Pravo podnošenja prijedloga akta ima član Vijeća, klub članova Vijeća, radno tijelo te Gradonačelnik, osim u slučajevima kada je zakonom, Statutom Grada Krka, ovim Poslovnikom ili drugim općim aktom propisano da pojedini prijedlog podnosi drugo tijelo ili određeni broj članova Vijeća.

Pravo podnošenja prijedloga akta kojim se predlažu mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina te kojim se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu imaju i vijeća i predstavnici nacionalnih manjina.

Pravo podnošenja prijedloga akta od značenja za unapređivanje položaja mladih na području Grada Krka ima i Savjet mladih Grada Krka.

Pravo podnošenja prijedloga akta kojim se predlaže izbor, imenovanje ili razrješenje ima Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ili najmanje 1/3 članova Vijeća, izuzev kada je zakonom, Statutom Grada Krka, ovim Poslovnikom ili drugim općim aktom propisano drugačije.

Članak 77.

Građani imaju pravo predlagati Vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

Vijeće je dužno raspravljati o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada Krka.

Vijeće je dužno dati odgovor podnositeljima prijedloga najkasnije u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga.

Članak 78.

Pravo podnošenja prijedloga za raspisivanje referenduma o razrješenju Gradonačelnika i njegovog zamjenika ima 20% birača upisanih u popis birača Grada Krka.

Vijeće je dužno donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od prijema prijedloga iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 79.

Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Vijeća.

Predlagatelj akta obvezan je obavijestiti predsjednika Vijeća o izvjestitelju koji će u ime predlagatelja na sjednici Vijeća davati objašnjenja i potrebna obrazloženja.

Ako predsjednik Vijeća ustanovi da podneseni prijedlog akta, odnosno analiza, izvješće ili informacija nisu sastavljeni u suglasju s odredbama ovoga Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da prijedlog akta u određenom roku uskladi s odredbama ovoga Poslovnika.

Ako predlagatelj u roku od 15 dana ne uskladi prijedlog akta, smatrat će se da prijedlog nije bio niti podnesen.

Članak 80.

Prijedlog općeg akta sadrži:

- pravni temelj za donošenje općeg akta,

- ocjenu stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti i svrhu koju se želi postići uređivanjem odnosa na predloženi način,

- ocjenu sredstava potrebnih za provođenje općeg akta te način njihova osiguravanja,

- tekst prijedloga općeg akta s obrazloženjem,

- tekst općeg akta, ako se predlaže njegova izmjena ili dopuna.

Uz prijedlog općeg akta može se priložiti i odgovarajuća dokumentacija.

Tekst prijedloga općeg akta sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. Pojedina rješenja mogu se predložiti alternativno, s obrazloženjem predložene alternative.

Članak 81.

Prijedlog za donošenje ostalih akata mora sadržavati pravni temelj za donošenje akta i tekst prijedloga akta s obrazloženjem.

Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se oni temelje.

Ako izvješće, analiza ili informacija sadrži više od 15 stranica teksta, predlagatelj je dužan sačiniti sažetak na najviše 2 stranice koji mora sadržavati sve bitne elemente potpunog materijala, a predlagatelj ga je obvezan podnijeti istodobno s potpunim materijalom.

Članak 82.

Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog akta Gradonačelniku, ako on nije predlagatelj, na razmatranje i davanje mišljenja.

Članak 83.

Prilikom donošenja odluka, mjera, programa i drugih akata od osobitog značenja za mlade, predsjednik Vijeća upućuje prijedlog akta Savjetu mladih Grada Krka radi davanja mišljenja o prijedlogu.

Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se predsjedniku Vijeća u pisanom obliku najmanje dva dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Članak 84.

Ako dva ili više predlagatelja podnesu prijedloge akata kojima se uređuje isto pitanje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge akata u jedan prijedlog.

Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge akata u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su podneseni.

Članak 85.

Prije rasprave o prijedlogu akta na sjednici Vijeća prijedlog razmatraju radna tijela u čijem su djelokrugu pitanja koja se uređuju aktom.

Radno tijelo izjašnjava se o svim elementima prijedloga akta, a Odbor za statutarno pravna pitanja o zakonskim i statutarnim osnovama akta.

Kada razmotri prijedlog akta, nadležno radno tijelo daje svoje očitovanje Vijeću.

Očitovanje radnog tijela upućuje se predsjedniku Vijeća, koji ga dostavlja predlagatelju akta, članovima Vijeća i Gradonačelniku kada on nije predlagatelj akta.

Članak 86.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga općeg akta podnosi se u pisanom obliku uz obrazloženje (u daljnjem tekstu: amandman).

Ako se amandman podnosi na prijedlog za izmjenu ili dopunu općeg akta, on se može podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama ili dopunama.

Pravo podnošenja amandmana ima član Vijeća, klub članova Vijeća, radno tijelo, Gradonačelnik i predlagatelj akta.

Amandman se dostavlja predsjedniku Vijeća i mora biti zaprimljen najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Predlagatelj općeg akta i Gradonačelnik, ako nije predlagatelj, može podnositi amandmane i usmeno, sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, ovlašteni podnositelji amandmana imaju pravo podnositi usmeno amandmane na izmijenjeni dio prijedloga općeg akta sve do zaključenja rasprave o prijedlogu općeg akta.

Članak 87.

Podnesene amandmane predsjednik Vijeća upućuje predlagatelju akta i Gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.

Podnesene amandmane koji su takve naravi da formalno-pravno bitno mijenjaju ili bitno odstupaju od prijedloga akta, predsjednik Vijeća može dostaviti Odboru za Statut, Poslovnik i propise na očitovanje o zakonskim i statutarnim osnovama amandmana.

Članak 88.

O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj akta i Gradonačelnik, ako on nije predlagatelj.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se odnose.

Ako je na isti članak prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja, a o ostalim amandmanima prema istom kriteriju.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavnim dijelom prijedloga akta.

Amandman koji je podnio predlagatelj akta ili se predlagatelj akta s njim suglasio, postaje sastavnim dijelom prijedloga akta i o njemu se ne glasuje odvojeno.

3. Odlučivanje i glasovanje

Članak 89.

Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća.

Statut Grada Krka, Poslovnik Gradskog vijeća, proračun, godišnje izvješće o izvršenju proračuna, odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća te akte koje Vijeće donosi po hitnom postupku Vijeće donosi većinom glasova svih članova Vijeća.

Većinom glasova svih članova Vijeće donosi i odluku o raspisivanju referenduma za razrješenje Gradonačelnika i njegovih zamjenika, kada su predlagatelji te odluke članovi Vijeća.

Odluke o izboru, imenovanju i razrješenju Vijeće donosi na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

Kada se izabire odnosno imenuje samo jedan kandidat, a predloženo je više kandidata pa niti jedan ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja na način da se u ponovljenom glasovanju ne glasuje o kandidatu koji je u prethodnom glasovanju dobio najmanji broj glasova.

Ako niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, izborni se postupak ponavlja.

Članak 90.

Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu na dnevnom redu nakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Ako pitanje o kojem se raspravlja ne zahtijeva donošenje akta, ili ako Vijeće ne želi o tom pitanju odlučivati, završava raspravu i prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.

Članak 91.

Ako Vijeće o pitanju o kojem je raspravljalo nije dovršilo raspravu ili ne želi odlučivati na istoj sjednici, raspravu odnosno glasovanje o tom pitanju može odgoditi za jednu od slijedećih sjednica.

Ako se u tijeku rasprave o pojedinoj točki dnevnog reda pojavi sumnja da se akt neće moći donijeti zbog manjkavosti podataka ili dokumentacije u materijalu, Vijeće može, na prijedlog predsjednika Vijeća odlučiti da predmet vrati predlagatelju odnosno odgovarajućem radnom tijelu radi dodatne obrade.

Prijedlog iz stavka 1. i 2. ovog članka podnosi najmanje 1/3 članova Vijeća.

Predlagatelj akta može u svako doba povući svoj prijedlog.

Članak 92.

Vijeće može odlučiti, tijekom rasprave ili, na prijedlog predlagatelja ili radnog tijela, prije otvaranja rasprave, da određeni akt donese u postupku koji obuhvaća dva dijela rasprave.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, prvi dio rasprave obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu akta, raspravu o pojedinostima koje uključuje i raspravu o tekstu prijedloga akta, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja akta.

Po završenoj raspravi zaključkom kojim se prihvaća donošenje akta, utvrđuju se stajališta, prijedlozi i mišljenja u svezi s prijedlogom akta i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga akta.

Konačni prijedlog akta predlagatelj je dužan podnijeti u roku od 30 dana od dana prihvaćanja prijedloga akta.

U drugom dijelu rasprave predlagatelj konačnog prijedloga akta dužan je u obrazloženju toga akta navesti razlike između rješenja koja predlaže u odnosu na rješenja iz prijedloga akta, razloge zbog kojih su te razlike nastale te prijedloge i mišljenja koji su bili dani na prijedlog akta, a koje predlagatelj nije prihvatio, uz navođenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.

Članak 93.

Kod podnošenja, upućivanja i razmatranja u radnim tijelima konačnog prijedloga općeg akta odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na prijedlog općeg akta.

Članak 94.

Ako Vijeće ne prihvati prijedlog općeg akta, prije ponovnog podnošenja istoga prijedloga predlagatelj je dužan razmotriti mišljenje, primjedbe i prijedloge iznesene u raspravi na sjednici Vijeća na kojoj prijedlog nije prihvaćen te obrazložiti one koje nije mogao usvojiti.

Članak 95.

Vijeće može u tijeku rasprave osnovati povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga zaključka koje će podnijeti prijedlog zaključka na istoj ili sljedećoj sjednici.

Članak 96.

Glasovanje na sjednici je javno osim ako Vijeće, na prijedlog najmanje 1/3 članova Vijeća, ne odluči većinom glasova članova Vijeća da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Vijeća poziva članove Vijeća da se izjasne tko je »za« prijedlog, tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja.

Ako se dizanjem ruku ne može utvrditi točno rezultat glasovanja, glasuje se poimenično.

Poimenično se glasuje i kada to odluči Vijeće na prijedlog predsjednika Vijeća ili kluba članova Vijeća.

Kod utvrđivanja dnevnoga reda glasuje se »za« ili »protiv«.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanima o njegovom prihvaćanju izjasni manje od polovice nazočnih članova Vijeća, predsjednik Vijeća može odmah utvrditi da amandman nije prihvaćen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da tajnik Vijeća proziva člana Vijeća koji se izjašnjava »za«, »protiv« ili »uzdržan« od glasovanja.

Kada je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju članovi Vijeća za koje u popisu članova Vijeća nije zabilježeno da su glasovali.

Glasove prebrojava pročelnik nadležnog Upravnog odjela ili službenik kojeg on ovlasti.

Članak 97.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja.

Na zahtjev člana Vijeća koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća ponovit će glasovanje i ponovno objaviti rezultat glasovanja.

Članak 98.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.

Ako se glasuje o prijedlogu kandidata, na glasačkom se listiću prezimena kandidata navode abecednim redom a glasuje se na način da se zaokružuje redni broj ispred imena pojedinog kandidata.

Ako se glasuje o pojedinom prijedlogu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«, »protiv« ili »uzdržan«, odnosno, prema uputi na listiću.

Glasačke listiće priprema službenik nadležnog Upravnog odjela, koji predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja. Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj članova Vijeća koji će mu pomagati kod provođenja tajnog glasovanja.

Članak 99.

Pročelnik nadležnog Upravnog odjela pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja, predaje članu Vijeća glasački listić te evidentira člana Vijeća kojem je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se kutije postaviti određuje predsjednik Vijeća.

Član Vijeća kojega je predsjednik Vijeća odredio da mu pomaže kod provođenja tajnog glasovanja, prilikom glasovanja nazočan je kod glasačke kutije.

Članak 100.

Član Vijeća može glasovati samo osobno, jednim glasačkim listićem.

Nepopunjeni listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga je ili za što član Vijeća glasovao, nevažeći je.

Članak 101.

Nakon što svi nazočni članovi Vijeća predaju glasačke listiće i nakon što predsjednik Vijeća objavi da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u nazočnosti članova Vijeća koji su mu pomagali kod glasovanja.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je tajno glasovanje provedeno.

Članak 102.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se po istom postupku.

4. Donošenje akata po hitnom postupku

Članak 103.

Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

Predlagatelj akta dužan je obrazložiti hitnost postupka.

Ako prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi član Vijeća, prijedlog mora svojim potpisom podržati još najmanje 1/3 članova Vijeća.

Ako predlagatelj donošenja akta po hitnom postupku nije Gradonačelnik, tada se prijedlog akta dostavlja Gradonačelniku na davanje mišljenja.

Članak 104.

Kada se Vijeću podnosi prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku, najprije se glasuje o opravdanosti prijedloga za hitni postupak, a potom se raspravlja i odlučuje o samom aktu.

Članak 105.

Uz prijedlog da se akt donese po hitnom postupku podnosi se i prijedlog akta.

Predsjednik Vijeća, bez odlaganja, prijedlog iz stavka 1. ovoga članka upućuje članovima Vijeća i Gradonačelniku ako on nije predlagatelj.

Članak 106.

O prijedlogu iz članka 105. ovoga Poslovnika odlučuje se na početku sjednice Vijeća prilikom utvrđivanja dnevnoga reda.

Članak 107.

Na prijedlog akta koji se donosi po hitnom postupku amandmani se mogu podnositi do zaključenja rasprave.

VIII. POSLOVNI RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice

Članak 108.

Vijeće zasjeda redovito tijekom cijele godine.

Članak 109.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na vlastiti poticaj, na zahtjev jedne trećine članova Vijeća ili na zahtjev Gradonačelnika.

Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ako predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sjednicu će sazvati Gradonačelnik u roku od 15 dana.

Nakon proteka roka iz stavka 3. ovoga članka, sjednicu može sazvati, na zahtjev jedne trećine članova Vijeća, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne samouprave.

Članak 110.

Kada Vijeće redovito zasjeda, sjednica Vijeća mora se sazvati najmanje jedanput u tri mjeseca, a ako je to potrebno i češće.

Članak 111.

Ako Vijeće ne odluči drukčije, sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice određuje se u nizu za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Vijeća.

Članak 112.

Za redovite sjednice članovima Vijeća se pet dana prije održavanja sjednice dostavlja poziv za sjednicu, prijedlog dnevnog reda i materijal o kojem će se raspravljati na sjednici.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako za to postoje opravdani razlozi, članovima Vijeća se materijal za pojedinu točku dnevnog reda može dostaviti i naknadno, a može i na samoj sjednici.

U slučaju sazivanja izvanredne sjednice Vijeća, kada je nužno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, predsjednik Vijeća može dostaviti poziv za sjednicu Vijeća u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

Članak 113.

Materijal o kojem će se raspravljati na sjednici Vijeća dostavlja se članovima Vijeća, predsjedniku Savjeta mladih Grada Krka, Gradonačelniku i njegovom zamjeniku te pročelnicima upravnih tijela i voditeljima službi Gradske uprave.

Kada se na sjednici Vijeća ili radnih tijela raspravlja o pitanjima koja se tiču položaja nacionalne manjine odnosno o prijedlozima akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalne manjine, materijali se dostavljaju i vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina.

Obavijest o održavanju sjednice Vijeća dostavlja se medijima, ustanovama kojih je osnivač Grad Krk i trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Grada Krka.

Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadrži informaciju o vremenu održavanja i dnevnom redu sjednice Vijeća te o mogućnostima neposrednog uvida u materijale za sjednicu.

Materijali za sjednice Vijeća, kao i obavijesti o održavanju sjednica Vijeća mogu se dostavljati i u elektroničkom obliku, ovisno o tehničkim i drugim mogućnostima.

2. Utvrđivanje kvoruma, odgoda i prekid sjednice

Članak 114.

Predsjednik Vijeća utvrđuje da li je sjednici nazočan potreban broj članova Vijeća.

Ako predsjednik Vijeća na početku sjednice utvrdi da sjednici nije nazočan potreban broj članova Vijeća, odgađa sjednicu za određeni sat istoga dana ili za drugi određeni dan i sat.

Sjednicu će predsjednik Vijeća prekinuti ako za njezina trajanja utvrdi da nije nazočan potreban broj članova Vijeća i zakazati nastavak sjednice za određeni sat istoga dana ili za određeni drugi dan i sat.

O odgodi sjednice i o nastavku prekinute sjednice zakazanom za drugi dan i sat pisanim se putem izvješćuju samo članovi Vijeća koji nisu nazočni sjednici.

U slučaju odgode sjednice na početku sjednice, odnosno prekida sjednice za njezina trajanja zbog utvrđivanja nedostatka potrebnog broja članova Vijeća, predsjednik Vijeća će zakazati sjednicu, odnosno nastavak sjednice najkasnije u roku od osam dana od dana odgode, odnosno prekida sjednice.

Predsjednik Vijeća može odgoditi sazvanu sjednicu ako za to postoje opravdani razlozi. Sjednica se može odgoditi najviše za osam dana.

Članak 115.

Nazočnost članova Vijeća utvrđuje se:

. prozivkom na početku sjednice,

. u tijeku sjednice, kada predsjednik Vijeća ocijeni da nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća za valjano održavanje sjednice i odlučivanje,

. na zahtjev člana Vijeća koji ocijeni da nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća.

Prozivku članova Vijeća na sjednici Vijeća obavlja pročelnik nadležnog Upravnog odjela.

Ako član Vijeća želi ranije napustiti sjednicu, o tome mora izvijestiti predsjednika Vijeća.

2. Dnevni red

Članak 116.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

U prijedlog dnevnoga reda predsjednik Vijeća unosi sve predmete koji su mu dostavljeni najmanje 15 dana prije održavanja sjednice, na način utvrđen ovim Poslovnikom.

Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, član Vijeća ili ovlašteni predlagatelj akta može podnijeti pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Vijeća.

Pisani prigovor na predloženi dnevni red može se podnijeti ako predsjednik Vijeća nije uvrstio u prijedlog dnevnoga reda teme koje su upućene u postupak na način propisan ovim Poslovnikom. Ako je prigovor opravdan, tema se uvrštava u dnevni red bez rasprave.

Ako nitko od članova Vijeća ili ovlaštenih predlagatelja akta ne podnese u pisanom obliku prigovor na dnevni red koji je predložen uz sjednicu u roku iz stavka 3. ovoga članka, predloženi dnevni red smatra se utvrđenim te se o njemu posebno ne glasuje.

Članak 117.

Predsjednik Vijeća može naknadno, nakon što je poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnoga reda već odaslan članovima Vijeća, pisanim putem predložiti dopunu dnevnoga reda.

Predsjednik Vijeća može i na samoj sjednici predložiti da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnoga reda.

Ako se predlaže dopuna dnevnoga reda, članovima Vijeća se uz prijedlog za dopunu dnevnoga reda daju i materijali po predloženoj dopuni.

O predloženoj promjeni dnevnoga reda glasuje se na sjednici tako da se najprije glasuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi iz dnevnoga reda, a zatim o prijedlogu da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom.

Članak 118.

Nakon što je utvrđen dnevni red sukladno odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje usvojeni dnevni red, time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed točaka utvrđenoga dnevnoga reda.

Članak 119.

Ako sjednica Vijeća traje dulje od jednog dana, predsjednik Vijeća može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima. O ovom prijedlogu glasuje se bez rasprave.

4. Tijek sjednice

Članak 120.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjedava potpredsjednik Vijeća.

Članak 121.

Sjednici Vijeća kao gosti mogu prisustvovati osobe koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Članak 122.

Nakon otvaranja sjednice predsjednik Vijeća obavještava Vijeće o broju nazočnih članova Vijeća te o članovima Vijeća koji sjednici nisu nazočni, te daje potrebna objašnjenja u svezi s radom na sjednici i drugim prethodnim pitanjima.

Članak 123.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama dnevnoga reda i to redom koji je utvrđen u dnevnom redu.

Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenoga dnevnoga reda vodi se bez obzira na broj nazočnih članova Vijeća.

Članak 124.

Prije prelaska na raspravu o prijedlogu akta, predlagatelj akta može podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga u trajanju od najdulje 15 minuta.

Članak 125.

Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja izvjestitelj radnoga tijela može usmeno izložiti očitovanje tog tijela u trajanju od najdulje pet minuta.

Članak 126.

Na sjednici se o svakom predmetu iz dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako Vijeće ne odluči da se o pojedinom predmetu neće raspravljati.

Rasprava o prijedlogu akta obuhvaća raspravu o prijedlogu akta te raspravu o podnesenim prijedlozima za izmjenu i dopunu prijedloga akta.

Predlagatelj akta ima pravo tražiti riječ tijekom rasprave radi davanja objašnjenja, iznošenja mišljenja i izjašnjavanja o podnesenim amandmanima te o mišljenjima i primjedbama iznijetima u raspravi, s time da prigodom svakog davanja objašnjenja može govoriti najdulje 10 minuta.

Gradonačelnik može tražiti riječ tijekom rasprave o prijedlogu akta i onda kada nije predlagatelj, s time da svaki put kada dobije riječ može govoriti najdulje 10 minuta.

Pravo iz stavka 4. ovoga članka imaju i izvjestitelj nadležnoga radnoga tijela te Odbora za statutarno pravna pitanja.

Članak 127.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta rasprave, predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži teme dnevnoga reda.

Ako se govornik i poslije druge opomene ne drži teme dnevnoga reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ. U tom slučaju govornik više ne može sudjelovati u raspravi o toj točki dnevnoga reda.

Članak 128.

Predsjednik daje članovima Vijeća riječ prema redoslijedu kojim su se prijavili.

U redoslijedu govornika prednost imaju predstavnici klubova članova Vijeća.

Neovisno o redoslijedu, član Vijeća može dobiti riječ kada želi govoriti o povredi Poslovnika ili kada želi ispraviti navod za koji drži da je netočan.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća vodi brigu da govornik ne bude ometan ili spriječen u svome govoru.

U raspravi se govori s govornice.

S mjesta se može govoriti samo ako tehnički uvjeti omogućuju da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene.

Članak 129.

Članu Vijeća koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili utvrđenoga dnevnoga reda predsjednik Vijeća daje riječ čim je ovaj zatraži.

Govor toga člana Vijeća ne može trajati dulje od jedne minute, a član Vijeća odmah mora navesti članak Poslovnika o čijoj povredi govori.

Predsjednik Vijeća je dužan poslije iznijetog prigovora dati objašnjenje.

Ako član Vijeća nije zadovoljan objašnjenjem, o prigovoru se na njegov zahtjev odlučuje bez rasprave.

Članak 130.

Ako član Vijeća zatraži riječ da bi ispravio navod za koji smatra da je netočan, predsjednik Vijeća će mu dati riječ čim završi govor onoga čiji se navod želi ispraviti. Član Vijeća u svom govoru mora se ograničiti na ispravak netočnog navoda, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Članak 131.

Član Vijeća koji se prijavio za govor, a nije bio nazočan u dvorani kada je prozvan, gubi pravo govoriti o predmetu dnevnoga reda za koji se prijavio.

Članak 132.

Radi djelotvornijeg rada na sjednici, govornik treba govoriti kratko i u svezi s predmetom rasprave, ne ponavljajući ono što je već rečeno, i to član Vijeća najdulje pet minuta, a predstavnik kluba članova Vijeća najdulje 10 minuta.

Iznimno, zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedina osoba iz stavka 1. ovoga članka može govoriti i duže.

Ako predsjednik Vijeća ocijeni da će rasprava o pojedinim pitanjima trajati duže, ili ako je prijavljen veći broj govornika, može predložiti da se ograniči trajanje govora svakoga govornika najviše do tri minute, osim predstavnika predlagatelja, izvjestitelja radnoga tijela te Gradonačelnika i kluba članova Vijeća ako oni nisu istodobno i predlagatelji.

Ograničenje trajanja govora može predložiti i svaki član Vijeća.

O ograničenju trajanja govora odlučuje Vijeće bez rasprave.

Nakon što svi članovi koji su se prijavili za raspravu završe svoj govor, predstavnici klubova članova Vijeća mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti najviše pet minuta neovisno o tome je li predstavnik kluba članova Vijeća već sudjelovao u raspravi o toj temi dnevnoga reda.

Članak 133.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu po pojedinoj točki dnevnog reda kada utvrdi da više nema prijavljenih govornika.

Po zaključenju rasprave pristupa se glasovanju na način i po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.

Članak 134.

Tijekom sjednice Vijeća predsjednik kluba članova Vijeća može tražiti stanku zbog održavanja sjednice kluba.

Predsjednik Vijeća dužan je odobriti stanku.

Članak 135.

Sjednica Vijeća traje dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, ako Vijeće ne odluči drugačije.

5. Red na sjednici i stegovne mjere

Članak 136.

Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik Vijeća može članu Vijeća izreći stegovne mjere:

. opomenu,

. opomenu s oduzimanjem riječi,

. udaljavanje sa sjednice.

Stegovne mjere iz stavka 3. ovoga članka su izvršne i o njima se ne vodi rasprava.

Članak 137.

Članu Vijeća se izriče opomena ako svojim ponašanjem ili govorom na sjednici remeti red ili na drugi način krši odredbe Poslovnika, a osobito ako:

. ne govori o predmetu o kojem se raspravlja,

. govori, a nije dobio riječ,

. svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

. se javi za povredu Poslovnika ili ispravak netočnog navoda, a započne govoriti o temi za koju nije dobio riječ,

. svojim govorom omalovažava ili vrijeđa predsjednika, članove Vijeća te Gradonačelnika i njegovog zamjenika,

. na drugi način remeti red na sjednici (koristi mobitel i slično).

Članak 138.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se članu Vijeća:

. koji i nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem nastavi kršiti odredbe Poslovnika zbog čega mu je već izrečena opomena,

. kada svojim govorom na grublji način vrijeđa ili narušava ugled predsjednika Vijeća, članova Vijeća te Gradonačelnika i njegovih zamjenika,

. narušava ugled Vijeća.

Članak 139.

Članu Vijeća izriče se stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća kada je svojim ponašanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovoga Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Stegovna mjera udaljavanja sa sjednice može se izreći za vrijeme trajanja rasprave i odlučivanja o pojedinoj ili više točaka dnevnog reda.

Kada je članu Vijeća izrečena stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća, član Vijeća je dužan odmah napustiti sjednicu.

Ako se član Vijeća niti nakon izricanja mjere iz stavka 3. ovoga članka ne udalji sa sjednice, predsjednik Vijeća će prekinuti sjednicu i naložiti da se član Vijeća udalji iz dvorane za sjednice.

Članak 140.

Protiv stegovne mjere udaljavanja sa sjednice Vijeća član Vijeća ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća najkasnije u roku od 24 sata od izricanja stegovne mjere, a predsjednik Vijeća ga upućuje svim članovima Vijeća.

Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni red prve iduće sjednice.

Mišljenje o prigovoru daje Odbor za statutarno - pravna pitanja.

Odluku po prigovoru Vijeće donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća, bez rasprave, s time da pravo govora ima samo član Vijeća koji je podnio prigovor i izvjestitelj Odbora za statutarno-pravna pitanja.

Članak 141.

Vijeće može po prigovoru:

. potvrditi izrečenu stegovnu mjeru,

. ukinuti stegovnu mjeru.

Odluka Vijeća je konačna.

Članak 142.

Ako druge osobe koje su nazočne sjednici narušavaju rad, predsjednik Vijeća će ih opomenuti.

Predsjednik Vijeća može narediti da se iz dvorane udalje osobe iz stavka 1. ovoga članka koje i nakon opomene narušavaju red na sjednici.

Članak 143.

Ako predsjednik Vijeća ne može održati red na sjednici mjerama navedenim u člancima 138. - 145. ovoga Poslovnika, odredit će prekid sjednice.

IX. ZAPISNIK

Članak 144.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinoj temi.

O izradi zapisnika brine nadležni Upravni odjel.

Članak 145.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik i službenik nadležnog Upravnog odjela, odnosno zapisničar.

Izvornik zapisnika sa sjednice Vijeća pohranjuje se u nadležnom Upravnom odjelu (pismohrani Grada) i čuva trajno.

Članak 146.

Sjednice Vijeća se tonski snimaju.

Nadležni upravni odjel dužan je članu Vijeća na njegov zahtjev omogućiti da presluša tonske snimke sjednice, a prema potrebi i u reprodukciju tonskog zapisa.

Tonski zapis pohranjuje se u nadležnom Upravnom odjelu.

X. JAVNOST RADA

Članak 147.

Sjednice Vijeća i radnih tijela su javne.

Nazočnost javnosti sa sjednice ili sa dijela sjednice Vijeća odnosno radnog tijela može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i aktima Grada Krka.

Članak 148.

Izvjestitelji tiska i elektroničkih medija imaju pravo pratiti rad Vijeća i radnih tijela, biti nazočni sjednicama tih tijela i informirati javnost o njihovom radu.

Radi potpunijeg i točnijeg informiranja javnosti o radu tijela iz stavka 1. ovoga članka, odnosno o drugim poslovima od značenja za građane Grada Krka, mogu se davati službena priopćenja, intervjui i održavati konferencije za tisak i elektroničke medije.

Članak 149.

Službene izjave za medije daju:

. o radu Vijeća, predsjednik Vijeća,

. o radu radnih tijela, predsjednici tih tijela na temelju prethodnog dogovora s predsjednikom Vijeća,

. o radu Vijeća, upravnih tijela Grada Krka u cjelini te o svom radu Gradonačelnik,

. o radu upravnih tijela Grada Krka pročelnici.

Službene izjave o radu tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu davati i druge osobe kada su za to ovlaštene.

Članak 150.

Grad Krk može izdavati publikacije kojima se objavljuju prikazi rada tijela Grada Krka, izvješća s rasprava i odluke tih tijela, prijedlozi koji se pripremaju za rasprave te druga pitanja iz djelokruga Grada Krka ili koja su od neposrednog interesa za građane.

Članak 151.

Radi osiguravanja javnosti rada Vijeća, medijima se osigurava pravovremena dostava materijala za sjednice Vijeća, a njihovim se predstavnicima osiguravaju odgovarajući uvjeti za praćenje rada na sjednicama Vijeća.

Obavijest o sazivanju sjednice Vijeća s prijedlogom dnevnog reda objavljuje se na web stranicama Grada Krka, najkasnije pet dana prije održavanja sjednice.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali koji sadrže informacije koje su zakonom izuzete od prava na uvid.

Članak 152.

Elektronički mediji mogu izravno prenositi sjednice Vijeća i radnih tijela u skladu s posebnom odlukom tih tijela.

Javnost rada Vijeća ostvaruje se i objavljivanjem podataka o radu Vijeća na web stranicama Grada Krka, u skladu s tehničkim i drugim mogućnostima, te putem komunikacije članova Vijeća i članova radnih tijela s građanima.

Članak 153.

Građani i predstavnici zainteresiranih pravnih osoba, imaju pravo prisustvovati sjednici Vijeća.

Građani i pravne osobe dužni su pismeno (osobno i pojedinačno) najaviti svoju nazočnost odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici Vijeća najkasnije dva dana prije održavanja sjednice.

Zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici na istima može prisustvovati najviše 10 osoba (prema redoslijedu prijava za konkretnu sjednicu Vijeća).

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su dobile dopuštenje predsjednika Vijeća za prisustvovanje sjednici, mogu istoj prisustvovati uz predočenje osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave.

Osobe koje prisustvuju sjednici Vijeća ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice: glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel, uključivati se u raspravu i dr.).

Članak 154.

Uvid u dokumentaciju i arhivsku građu Vijeća te druge materijale u svezi s radom Vijeća omogućit će se svim pravnim i fizičkim osobama na temelju njihovog zahtjeva, sukladno zakonu i aktima Grada Krka kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Službeniku za informiranje.

Članak 155.

Odredba članka 154. ovoga Poslovnika ne odnosi se na materijale i dokumente koji sadrže informaciju koja je sukladno zakonu izuzeta od prava na uvid.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 156.

Danom stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/01, 21/02 i 21/06).

Članak 157.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/09-01/3

Ur. broj: 2142/01-01-09-4

Krk, 12. kolovoza 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Josip Staničić, v.r.