113.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Programa
mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007.-2011. godine
(»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 17/07) te članka 46.
Statuta Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/09)
Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 23. srpnja 2009. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja područja
stambenog naselja Trsat
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja područja
stambenog naselja Trsat (u daljnjem tekstu: Plan).
Plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđen je
kartografskim prikazom broj 4.4. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog
plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07)
pod nazivom D-55.
Članak
2.
Plan je izradio »Urbanistički institut
Hrvatske« d.d. iz Zagreba, Frane Petrića 4.
Članak
3.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim
kartografskim prikazima i opisana u točki I. podtočki 1. Obaveznih priloga
Plana.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 41,0
ha.
Članak
4.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana te obvezne priloge
kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina i površina
2.3.1. Stambena namjena
2.3.2. Mješovita namjena
2.3.2.1. Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena
2.3.2.2. Mješovita namjena - pretežito
poslovna namjena
2.3.3. Javna i društvena namjena
2.3.3.1. Javna i društvena namjena -
predškolska namjena
2.3.3.2. Javna i društvena namjena - školska
namjena
2.3.4. Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena
2.3.5. Sportsko-rekreacijska namjena
2.3.5.1. Sportsko-rekreacijska namjena -
sport
2.3.5.2. Sportsko-rekreacijska namjena -
rekreacija
2.3.6. Javne zelene površine
2.3.6.1. Javne zelene površine - javni park
2.3.6.2. Javne zelene površine - dječja
igrališta
2.3.6.3. Javne zelene površine - odmorište,
vrt
2.3.7. Zaštitne zelene površine
2.3.8. Prometna, ulična, komunalna i
telekomunikacijska infrastrukturna mreža
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
2.7. Pomoćne građevine
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta
nadmjesnog značenja
3.1.2. Sabirne ulice
3.1.3. Ostale ulice
3.1.4. Kolno-pješački prilazi
3.1.5. Kolno-pristupni put
3.1.6. Površine za javni gradski prijevoz
(trase i autobusna stajališta)
3.1.7. Parkirališta
3.1.8. Javna garaža
3.1.9. Biciklističke staze
3.1.10. Trg i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
3.4.1. Elektroenergetika
3.4.2. Javna rasvjeta
3.4.3. Plinoopskrba
3.4.4. Vodoopskrba
3.4.5. Odvodnja otpadnih voda
4. Uvjeti uređenja i opremanje javnih zelenih
površina
4.1. Javne zelene površine - javni park
4.2. Javne zelene površine - dječje igralište
4.3. Javna zelena površina - odmorište, vrt
4.4. Zaštitna zelena površina
4.5. Drvored
4.6. Urbana oprema
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina
6. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
6.1. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
stambenih građevina
6.1.1. Uvjeti i način gradnje višestambenih,
višeobiteljskih i obiteljskih građevina
6.1.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
stambenih građevina
6.1.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije
obiteljskih građevina
6.1.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
višeobiteljskih građevina
6.1.2.3. Uvjeti i način rekonstrukcije
višestambenih građevina
6.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina
6.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije
stambeno-poslovnih građevina
6.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
poslovno-stambenih građevina
6.3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i
društvene namjene
6.3.1. Uvjeti i način gradnje predškolske
građevine
6.3.2. Održavanje školske građevine i
rekonstrukcija igrališta
6.4. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
poslovnih građevina
6.4.1. Uvjeti i način gradnje građevine na
području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«
6.4.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
građevine na području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«
6.5. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
građevina i površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene«
6.5.1. Uvjeti i način gradnje i
rekonstrukcije građevina na području »Sportsko- rekreacijske namjene - sport«
6.5.2. Uvjeti i način gradnje građevina i
površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija«
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe Plana
8.1. Uklanjanje građevina
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Mjere zaštite zraka
9.2. Mjere zaštite od buke
9.3. Mjere zaštite voda
9.4. Mjere zaštite tla
9.5. Postupanje sa otpadom
9.6. Mjere zaštite od požara
9.7. Mjere zaštite od potresa
9.8. Mjere zaštite od elektromagnetskih polja
B. GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina M 1:1 000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2A. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
- promet M 1:1 000
2B. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
- pošta i telekomunikacije M 1:1 000
2C-1. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- energetski sustav - elektroenergetika M 1:1
000
2C-2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- energetski sustav - javna rasvjeta M 1:1
000
2C-3. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- energetski sustav - plinovodi i toplovodi M
1:1 000
2D-1. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba M 1:1 000
2D-2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
- odvodnja otpadnih voda M 1:1 000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1 000
4. Uvjeti gradnje M 1:1 000
C. OBVEZNI PRILOZI
I. OBRAZLOŽENJE
1. Polazišta
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti
područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna i ulična mreža
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
2.3.4. Plinoopskrba
2.3.5. Opskrba pitkom vodom
2.3.6. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA
ŠIREG PODRUČJA:
- Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
31/03 i 26/05),
- Izvod iz Odluke o donošenju Generalnog
urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 7/07),
III. STRUČNE PODLOGE:
- Programski zadatak za izradu Detaljnog
plana uređenja područja stambenog naselja Trsat, Grad Rijeka, Odjel gradske
uprave za razvoj, urbanizam ekologiju i gospodarenje zemljištem
- Odluka o Detaljnom planu uređenja stambenog
naselja Trsat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 10/00)
IV. POPIS PROPISA KOJE JE POTREBNO POŠTIVATI
U IZRADI PLANA:
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09),
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04),
- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05, 61/07 i 76/07),
- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine«
broj 30/09) te podzakonski propisi kojima se uređuje zaštita od buke,
- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04, 110/07 i 60/08),
- Uredba o graničnim vrijednostima
onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05),
- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj
178/04, 153/ 05, 111/06, 110/07 i 60/08),
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«
broj 58/ 93, 100/04, 33/05, 107/07 i 38/09),
- Plan zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 41/08),
- Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne
novine« broj 174/04, 79/07 i 38/09),
- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj
107/95 i 150/ 05),
- Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih
voda na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i općina Jelenje, Čavle,
Kostrena, Viškovo, Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
15/98),
- Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za
piće na riječkom području (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
6/94, 12/94 - ispr., 12/95, 24/96 i 4/01).
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (»Narodne novine« broj 08/06),
- Opći uvjeti za opskrbu električnom
energijom (»Narodne novine« broj 14/06),
- Zakon o elektroničkim komunikacijama
(»Narodne novine« broj 73/08),
- Zakon o javnim cestama (»Narodne novine«
broj 180/ 04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08 i 38/09),
- Pravilnik o uvjetima za projektiranje i
izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07),
- Pravilnik o autobusnim stajalištima
(»Narodne novine« broj 119/07),
- Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«
broj 110/ 07),
- Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«
broj 70/05 i 139/08),
- Strategija i akcijski plan zaštite biološke
i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 143/08),
- Uredba o proglašenju ekološke mreže
(»Narodne novine« broj 109/07),
- Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja
(»Narodne novine« broj 105/99),
- Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih
polja (»Narodne novine« broj 204/03, 15/04 - ispr. i 41/08),
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03),
- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
(»Narodne novine« broj 108/95).
V. ZAHTJEVI, MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI NA PLAN
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI
PLANA
VII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
PLANA
VIII. SAŽETAK ZA JAVNOST
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
5.
Osnovno razgraničenje područja obuhvata Plana
prema namjeni i načinu korištenja utvrđeno je Odlukom o donošenju Generalnog
urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 7/07) - u daljnjem tekstu GUP.
Područje obuhvata Plana većim je dijelom
stambene namjene, a manjim dijelom sportsko-rekreacijske, javne i društvene,
mješovite te poslovne namjene.
Funkcionalna organizacija i namjena prostora
unutar osnovnog razgraničenja utvrđuje se sukladno zatečenoj
gradnji, potrebama korisnika
prostora te planskim pretpostavkama razvoju područja u cjelini.
Članak
6.
Unutar obuhvata Plana planirana je detaljna
namjena površina i građevina kako slijedi:
1. Stambena namjena (S)
2. Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena (M1)
3. Mješovita namjena - pretežito poslovna
namjena (M2)
4. Javna i društvena namjena - predškolska
namjena (D4)
5. Javna i društvena namjena - školska
namjena (D5)
6. Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena (K2)
7. Sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1)
8. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija
(R2)
9. Javna zelena površina - javni park (Z1)
10. Javna zelena površina - dječje igralište
(Z2)
11. Javna zelena površina - odmorište, vrt
(Z3)
12. Zaštitna zelena površina (Z)
13. Prometna, ulična, komunalna i
telekomunikacijska infrastrukturna mreža:
- Glavna gradska ulica/cesta (GU)
- Sabirna ulica (SU)
- Ostala ulica (OU)
- Kolno-pristupni put (KPPP)
- Kolno-pješački prilaz (KPJP)
- Pješačka površina (PP)
- Parkiralište (P)
- Javna garaža (G)
- Trafostanica (TS)
- Vodosprema (VS)
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
7.
Detaljni uvjeti korištenja i uređenja
građevnih čestica za gradnju i rekonstrukciju građevina te uređenje površina
unutar obuhvata Plana određeni su u kartografskom prikazu broj 4.
Članak
8.
Postojećom građevinom na području obuhvata
Plana smatra se građevina građena na temelju građevne dozvole ili drugog akta
na temelju kojeg se može graditi te svaka druga građevina koja je s njom
izjednačena sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«
broj 76/07 i 38/09).
Članak
9.
Unutar područja obuhvata Plana dozvoljena je
rekonstrukcija postojećih građevina, gradnja novih građevina, gradnja i
rekonstrukcija prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže
te uređenje površina građevnih čestica sukladno odredbama ove Odluke.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak
10.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni
su kartografskim prikazom broj 4.
Površina građevne čestice utvrđena je u
tablici 1. koja se nalazi u privitku i čini sastavni dio ove Odluke (u daljnjem
tekstu: Tablica 1.).
Članak
11.
Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i
veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine
nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak
12.
Najveća dozvoljena površina izgrađenosti
građevne čestice na kojoj je planirana gradnja i/ili rekonstrukcija građevine
utvrđena je u Tablici 1.
Članak
13.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) utvrđeni su u Tablici 1.
Površina pomoćne građevine koja se gradi kao
zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice
(kig) te u obračun koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis), osim ako
odredbama ove Odluke nije drukčije određeno.
Članak
14.
Najveća dozvoljena građevinska (bruto)
površina građevine planirane za gradnju i/ili rekonstrukciju na građevnoj
čestici utvrđena je u Tablici 1.
U građevinsku (bruto) površinu građevine
uračunata je i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj čestici.
Najmanja dozvoljena građevinska (bruto)
površina osnovne građevine ne može biti manja od 60,0 m2.
Članak
15.
Najveći dozvoljeni broj etaža i najveća
dozvoljena visina građevina planiranih za gradnju i/ili rekonstrukciju utvrđeni
su u Tablici 1. i kartografskom prikazu broj 4.
Postojeća obiteljska građevina, za koju ovim
Planom nije dozvoljeno povećanje broja etaža, može se rekonstruirati isključivo
unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka,
prilikom rekonstrukcija krova postojeće obiteljske građevine, dozvoljeno je
povećanje visine postojeće građevine za najviše 0,50 m.
Ako se posljednja etaža obiteljske građevine
gradi kao potkrovlje visina nadozida ne smije biti veća od 90 cm.
U visinu građevine ne uračunava se visina
kućice za lift, izlaza na krov i terasu, uređaja termotehničkih sustava
građevine, završetaka ventilacijskih kanala i dimnjaka te antenske i
telekomunikacijske naprave smještene iznad kote završetka plohe pročelja
građevine.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se
izvedba atike, pergole i sličnih struktura u visini 1,0 m iznad najveće
dozvoljene visine obiteljske i višeobiteljske stambene građevine.
Članak
16.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se
gradnja podzemnih etaža građevina, a broj podzemnih etaža za svaku građevinu
utvrđen je u Tablici 1.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
broj podzemnih etaža javne garaže planirane na građevnoj čestici oznake R1-14
određen je člankom 73. ove Odluke.
U podzemnoj etaži građevine moguće je
planirati garažu, pomoćni prostor i uređaje komunalne infrastrukture.
Podzemnu etažu građevine moguće je graditi
unutar gradivog dijela građevine a samo iznimno, prilikom gradnje javne garaže,
i izvan gradivog dijela građevine čestice.
Članak
17.
Najveći dozvoljeni broj stanova planirane
građevine utvrđuje se kako slijedi:
- za obiteljsku građevinu dva stana,
- za višeobiteljsku građevinu četiri stana,
- za stambeno-poslovnu građevinu četiri
stana,
- za poslovno-stambenu građevinu četiri
stana.
Rekonstrukcijom građevine nije dozvoljeno
povećavati broj stanova iz stavka 1. ovoga članka.
2.3. Namjena građevina i površina
Članak
18.
Namjena građevina i površina prikazana je u
Tablici 1. i kartografskom prikazu broj 1.
2.3.1. Stambena namjena
Članak
19.
Na području namjene »Stambena namjena«
postojeće i planirane građevine i površine namjenjene su za gradnju/
rekonstrukciju obiteljske, višeobiteljske i višestambene građevine.
U stambenoj građevini, etažu suterena ili
prizemlja moguće je koristiti kao poslovni prostor s jednostavnim i lakim
pristupom uz uvjet da se na građevnoj čestici osigura manevarski prostor i
parkirališna mjesta sukladno člancima 69., 70. i 71. ove Odluke i to:
- u obiteljskoj i višeobiteljskoj građevini
do 20% ukupne građevinske (bruto) površine građevine, ali ne više od 100 m2,
- u višestambenoj građevini do 10% ukupne
građevinske (bruto) površine građevine.
U etažama koje su više od prizemne etaže
dozvoljava se obavljanje mirnih uslužnih djelatnosti.
2.3.2. Mješovita namjena
2.3.2.1. Mješovita namjena - pretežito
stambena namjena
Članak
20.
Na području namjene »Mješovita namjena -
pretežito stambena namjena« dozvoljava se rekonstrukcija stambeno-poslovne
građevine i/ili gradnja nove (zamjenske) građevine u slučaju uklanjanja
postojeće građevine.
Stambeno-poslovna građevina, razumijeva
građevinu unutar koje se za stambenu namjenu koristi pretežiti dio (od 51% do
66% građevinske (brutto) površine građevine), a preostala površina (od 34% do
49% građevinske (brutto) površine građevine) namjenjena je poslovnoj i drugoj
namjeni.
U dijelu stambeno-poslovne građevine koji se
koristi kao poslovni prostor dozvoljeno je obavljanje sljedećih djelatnosti:
uredske, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, zdravstvene (specijalizirane
ordinacije) i druge djelatnosti koja ne ometa kvalitetu stanovanja.
Unutar građevine na području namjene iz
stavka 1. ovoga članka prizemnu etažu obvezno je urediti kao poslovni prostor.
2.3.2.2. Mješovita namjena - pretežito
poslovna namjena
Članak
21.
Na području namjene »Mješovita namjena -
pretežito poslovna namjena« dozvoljava se rekonstrukcija poslovno-stambene
građevine i/ili gradnja nove (zamjenske) građevine u slučaju uklanjanja
postojeće građevine.
Poslovno-stambena građevina, razumijeva
građevinu unutar koje se za poslovnu namjenu koristi pretežiti dio (od 51% do
66% građevinske (brutto) površine građevine), a preostala površina (od 34% do
49% građevinske (brutto) površine građevine) namijenjena je stambenoj namjeni.
U dijelu poslovno-stambene građevine koji se
koristi kao poslovni prostor dozvoljeno je obavljanje slijedećih djelatnosti:
ugostiteljske, uredske, trgovačke, uslužne, zdravstvene i druge djelatnosti
koja ne ometa kvalitetu stanovanja.
Unutar građevine na području namjene iz
stavka 1. ovoga članka prizemnu etažu obvezno je urediti kao poslovni prostor.
2.3.3. Javna i društvena namjena
2.3.3.1. Javna i društvena namjena -
predškolska namjena
Članak
22.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - predškolska namjena« dozvoljava se gradnja predškolske građevine s
višenamjenskom dvoranom, igrališta i potrebnih pratećih i pomoćnih prostora,
uređenje otvorenih površina za igru i razonodu djece predškolskog uzrasta te
hortikulturno uređenje zelenih površina.
2.3.3.2. Javna i društvena namjena - školska
namjena
Članak
23.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - školska namjena« dozvoljava se rekonstrukcija i to: natkrivanje
postojećeg igrališta montažnom konstrukcijom (balonom) i povezivanje igrališta
toplom vezom sa zgradom škole, održavanje postojeće građevine osnovne škole te
uređenje otvorenih igrališta i pratećih/pomoćnih prostora, otvorenih površina
za igru i rekreaciju i zelenih površina.
2.3.4. Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena
Članak
24.
Na području namjene »Poslovna namjena -
pretežito trgovačka namjena« dozvoljava se gradnja novoplanirane te
rekonstrukcija postojeće građevine za trgovačku i drugu poslovnu djelatnost,
gradnja ugostiteljskih građevina, gradnja i uređenje parkirališta te objekata i
uređaja komunalne infrastrukture.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
nije dozvoljena gradnja stambenih građevina.
2.3.5. Sportsko-rekreacijska namjena
2.3.5.1. Sportsko-rekreacijska namjena -
sport
Članak
25.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijska
namjena - sport« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće sportske dvorane
(Dvorana Mladosti) te gradnja pomoćne dvorane (za zagrijavanje i treninge) i
pratećih sadržaja (specijalizirane sportske trgovine, ugostiteljsko - zabavnog
prostora, upravnog prostora sportskih klubova i slično), otvorenih igrališta,
javnih (trg) i zelenih površina, cesta, javne garaže te objekata i uređaja
komunalne infrastrukture.
2.3.5.2. Sportsko-rekreacijska namjena -
rekreacija
Članak
26.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijska
namjena - rekreacija« dozvoljava se gradnja i uređenje otvorenih igrališta
(tenis, nogomet, košarka, rukomet, odbojka i slično), rekreacijskih i
biciklističkih staza, javnih i zelenih površina, cesta, javnog parkirališta,
objekata i uređaja komunalne infrastrukture te pratećih građevina/objekata
(garderobe, sanitarni čvor i manja ugostiteljska građevina).
2.3.6. Javne zelene površine
2.3.6.1. Javne zelene površine - javni park
Članak
27.
Na području namjene »Javne zelene površine -
javni park« dozvoljava se gradnja i uređenje javnih parkova, hortikulturno
uređenje i opremanje urbanom i parkovnom opremom te uređenje i opremanje
dječjih igrališta.
Unutar parkova dozvoljena je gradnja/uređenje
manjih ograđenih dječjih igrališta, odmorišta, pješačkih i trim staza, fontana,
paviljona i sličnih građevina/objekata, sanitarnih čvorova i drugih
objekata/uređaja komunalne infrastrukture u funkciji korištenja parka čija
ukupna površina iznosi najviše 1% ukupne površine parka te postavljanje spomen
obilježja koja će se svojim oblikovnim karakteristikama uklopiti u okolinu.
Unutar javnog parka planske oznake Z1-1
dozvoljeno je graditi manju ugostiteljsku građevinu čija najveća dozvoljena
bruto razvijena površina iznosi 12,0 m2, a najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu etažu.
2.3.6.2. Javne zelene površine - dječja
igrališta
Članak
28.
Na području namjene »Javne zelene površine -
dječja igrališta« dozvoljava se gradnja i uređenje dječjih igrališta.
Dječja igrališta, u smislu ove Odluke,
razumijevaju uređene i napravama opremljene površine za igru djece, planirane
kao zasebne površine ili kao cjelina unutar javnog parka.
Na površinama iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljena je gradnja/uređenje pješačkih staza, površina za igru, odmorišta,
nadstrešnica/pergola te opremanje kvalitetnim i atestiranim elementima urbane
opreme i spravama za igru djece.
2.3.6.3. Javne zelene površine - odmorište,
vrt
Članak
29.
Na području namjene »Javne zelene površine -
odmorište, vrt« dozvoljava se gradnja i uređenje odmorišta i vrtova.
Odmorište, u smislu ove Odluke, razumijeva
manje javne zelene i neizgrađene površine namijenjene kraćem odmoru građana,
oblikovane planski raspoređenom vegetacijom autohtonih biljnih zajednica i
opremljene parkovnom opremom.
Vrt, u smislu ove Odluke, razumijeva
odmorište koje karakterizira parterna, estetski uređena hortikulturna površina,
zasađena uglavnom grmolikim biljnim vrstama i cvjetnim gredicama sa ili bez
parkovne opreme.
2.3.7. Zaštitne zelene površine
Članak
30.
Na području namjene »Zaštitne zelene
površine« dozvoljava se uređenje, sadnja i održavanje travnjaka te niskog i
visokog zelenila koje ima ulogu zaštitnog ozelenjenog tampona između različitih
namjena.
Sadnja autohtonih i egzotičnih vrsta biljaka
planirana je uređenjem drvoreda, grupa i pojedinačnih stabala.
2.3.8. Prometna, ulična, komunalna i
telekomunikacijska infrastrukturna mreža
Članak
31.
Na području obuhvata Plana prometnu i uličnu
infrastrukturnu mrežu čine:
- glavne gradske ceste/ulice planske oznake
GU, sabirne ulice planske oznake SU i ostale ulice planske oznake OU,
- kolno-pješački prilazi planske oznake KPJP,
- kolno-pristupni putevi planske oznake KPRP,
- pješačke površine planske oznake PP,
- parkirališta planske oznake P,
- javna garaža planske oznake G.
Unutar građevnih čestica cesta i/ili ulica
planirane su površine javnog zelenila, nogostupa, autobusnog ugibališta i
biciklističkih staza.
Pješački putevi planirani su kao
jednonamjenske površine isključivo namjenjene pješacima, dok je gradnja/
uređenje pješačkih staza planirana uz druge sadržaje unutar
sportsko-rekreacijske namjene i javnih zelenih površina.
Javna garaža planirana je unutar
sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1).
Na području namjena iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljeno je postavljanje podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih
infrastrukturnih vodova.
Članak
32.
Na području namjene »Glavna gradska cesta/ulica«,
»Sabirna ulica« i »Ostala ulica« dozvoljena je gradnja, rekonstrukcija i
održavanje cestovne/ulične građevine sukladno člancima 63. do 65. ove Odluke.
Članak
33.
Na području namjene »Kolno-pješački prilaz«
dozvoljena je rekonstrukcija i održavanje površina za promet vozila i pješaka.
Kolno-pješački prilaz, u smislu ove Odluke,
razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka nastalu
parcelacijom temeljem dokumenta prostornog uređenja koji je prestao važiti ili
na temelju lokacijske dozvole.
Članak
34.
Na području namjene »Kolno-pristupni put«
dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija površina za promet vozila i pješaka.
Kolno-pristupni put, u smislu ove Odluke,
razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka na koji se mogu
priključiti najviše četiri (4) građevne čestice.
Članak
35.
Na području namjene »Pješačke površine«
dozvoljena je gradnja, rekonstrukcija i uređenje pješačkih puteva i stuba te
sadnja zelenila.
Pješačke površine namijenjene su isključivo
pješacima a samo iznimno, u izvanrednim slučajevima, mogu služiti kao površine
za kretanje interventnih vozila.
Članak
36.
Na području namjene »Parkiralište« dozvoljena
je gradnja, rekonstrukcija i uređenje javnog parkirališta i sadnja zelenila
(drvored).
Članak
37.
Gradnja novoplanirane javne garaže za
smještaj vozila dozvoljava se na području sportsko-rekreacijske namjene - sport
(R1).
Krov javne garaže iz stavka 1. ovoga članka
potrebno je urediti kao otvoreno igralište i/ili zelenu površinu.
Članak
38.
Gradnja/uređenje ugibališta javnog gradskog
prijevoza planirano je unutar glavne gradske ceste/ulice planske oznake GUXX i
unutar sabirne ulice planske oznake SUXX sukladno kartografskom prikazu broj
2.A.
Uz autobusno ugibalište dozvoljeno je
postavljanje natkrivenih čekaonica te kioska za prodaju tiska i voznih karata
kao sastavnog dijela natkrivenih čekaonica.
Članak
39.
Na području namjene »Vodosprema« i »Trafostanica«
dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina vodosprema i trafostanica te
opremanje građevnih čestica infrastrukturnim objektima i uređajima
(telekomunikacija, elektroenergetika, javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba
i odvodnja otpadnih voda) potrebnih za funkcioniranje građevine osnovne
namjene.
Građevnim česticama na području namjene
»Vodosprema« potrebno je osigurati površine za smještaj vozila (prometne i
manipulativne površine) te ih hortikulturno urediti.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
40.
Smještaj osnovne građevine na građevnoj
čestici dozvoljen je unutar gradivog dijela građevne čestice.
Veličina i oblik gradivog dijela građevne
čestice određeni su kartografskim prikazom broj 4., a površina građevne čestice
utvrđena je u Tablici 1.
Obvezni građevni i regulacijski pravac te
udaljenost građevine od ruba građevne čestice određeni su kartografskim
prikazom broj 4., a udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca i
udaljenost građevine od ruba građevne čestice utvrđena je kartografskim
prikazom broj 4. i u Tablici 1.
Najmanje 75% pročelja građevine mora se
graditi na obaveznom građevnom pravcu.
U slučaju nepovoljnih rezultata geomehaničkih
istraživanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog
građevnog pravca za najviše 1,0 m.
Udaljenost postojeće građevine od ruba
građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, osim ako odredbama ove Odluke nije
drugačije utvrđeno.
Članak
41.
Unutar gradivog dijela građevne čestice
dozvoljava se gradnja osnovne građevine, pomoćne građevine u funkciji
stanovanja i pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice sukladno namjeni
određenoj ovim Planom.
Ivan gradivog djela građevne čestice
dozvoljena je gradnja potpornih zidova, stepenica položenih na terenu, nadstrešnica,
pergola i sličnih lakih konstrukcija te objekata i uređaja komunalne
infrastrukture.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je i gradnja garaže i
spremnika plinske kotlovnice sukladno članku 55. ove Odluke.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
42.
Građevine treba projektirati i graditi prema
načelima suvremenog građenja.
U arhitektonskom oblikovanju treba težiti
jednostavnim i funkcionalnim volumenima uz umjereno korištenje elemenata
vertikalne i horizontalne razvedenosti.
Članak
43.
Obradu pročelja i ostalih površina građevine
potrebno je izvesti kvalitetnim i suvremenim materijalima.
Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljati
tende, nadstrešnice i slično pod uvjetom da se njihovim postavljanjem ne utječe
na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i vozila, postavljanje urbane
opreme te druge posebne uvjete korištenja javne i prometne površine.
Članak
44.
Vrsta krova nije određena, a nagib kosog
krova iznosi najviše 23 stupnja.
Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih
vrsta pokrova osim bitumenskih, salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa.
Na krovu građevine dozvoljeno je postavljanje
sunčanih kolektora.
Članak
45.
Na uličnim pročeljima građevina nije
dozvoljeno konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i
slično, već je iste potrebno uklopiti u postojeće otvore ili postaviti na manje
istaknutom mjestu pod uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu s
javne površine.
Na pročelju građevine ne dozvoljava se
postavljanje antenskih sustava ili drugih sličnih uređaja.
Članak
46.
Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine
potrebno je arhitektonski izraz građevina bliske ili jednake tipologije
međusobno uskladiti.
Članak
47.
Visina etaže stambene građevine ne smije
prelaziti 3,0 m mjereno od poda jedne do poda druge etaže, a visina etaže
poslovnog i drugog javnog prostora ne smije prelaziti 4,0 m, osim kod ulaznih
prostora, dvorana i sličnih prostora čija funkcija zahtijeva veću visinu
prostora.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
48.
Način uređenja i korištenja građevnih čestica
određen je kartografskim prikazima broj 3. i 4.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je
urediti kao kolno-pješačku površinu, površinu za pristup građevini, pješačku
površinu, parkirališnu površinu te hortikulturno urediti uvažavajući
funkcionalna i oblikovna svojstva pejsaža.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je
urediti popločavanjem, nasipavanjem terena prirodnim materijalima, uređivanjem
vodenih i zelenih površina i slično.
Gradnja terasa i potpornih zidova mora biti u
skladu sa specifičnostima reljefa i oblikovnim karakteristikama mikrolokacije.
Članak
49.
Građevna čestica mora imati osiguran kolni
pristup javno-prometnoj površini.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
kolni pristup građevnoj čestici oznake S-147 i S-148 osiguran je preko površine
građevne čestice oznake PP16-A, sukladno kartografskom prikazu broj 4.
Kod projektiranja i gradnje novih građevina i
uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i 76/07).
Članak
50.
Građevnu česticu dozvoljeno je ograditi
ogradom najveće dozvoljene visine do 1,80 m, osim ako odredbama ove Odluke nije
drugačije određeno.
Ograda koja se gradi prema građevnim
česticama koje ne predstavljaju javno-prometnu površinu može biti u cijelosti
izvedena kao puna ograda.
Ograda koja se gradi prema građevnim
česticama koje predstavljaju javno-prometnu površinu treba biti izvedena kao
puna ili čvrsta ograda u visini od najviše 1,0 m i to uporabom kamena, betona,
opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje ograda na susjednim
građevnim česticama, dok se u preostaloj visini ograda gradi kao prozirna i to
uporabom živice, metala ili sličnog materijala.
Okućnicu građevine, potporne zidove, terase i
slično potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled prostora te ne
sprečavaju prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevina i površina.
Članak
51.
Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog
zida iznosi 1,50 m, a ako je visina zida veća od 1,50 m tada je zid potrebno
izvesti terasasto.
Širina terase između potpornih i/ili obložnih
zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.
U širinu ozelenjene terase iz stavka 2. ovoga
članka nije uračunata debljina zida.
Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom
betona ili kamena.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida
može iznositi najviše 2,50 m, a prema javno-prometnoj površini isti je potrebno
izvesti kao oblikovanu strukturu.
Članak
52.
Pješačke i zelene površine unutar građevne
čestice potrebno je uređivati istovremeno s gradnjom osnovne građevine s kojom
moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
Pješačku površinu potrebno je urediti
primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenenom, betonskim elementom,
asfaltom u boji i sličnim materijalom te opremiti urbanom opremom.
Na pješačkoj površini dozvoljava se
postavljanje nadstrešnice i pergole.
Članak
53.
Površinu građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.
Najmanja dozvoljena ozelenjena površina
građevne čestice stambene, mješovite, poslovne, javne i društvene te
sportsko-rekreacijske namjene određena je odgovarajućim postotkom u odnosu na
ukupnu površinu građevne čestice i obuhvaća površinu prirodnog terena, a
utvrđena je u Tablici 1.
Površina parkirališta na kojoj se sadi trava
ne smatra se zelenom površinom.
Članak
54.
Svaka građevna čestica na kojoj se planira
gradnja i/ili rekonstrukcija građevine mora imati osiguranu površinu za
smještaj vozila.
Broj parkirališnih mjesta na građevnoj
čestici, način osiguranja parkirališnih mjesta te ostali uvjeti smještaja
vozila utvrđeni su člancima 69. do 72. ove Odluke.
Kod gradnje/rekonstrukcije višestambenih
građevina najmanje 30% parkirališnih površina potrebno je osigurati u
podrumskim, suterenskim i/ili prizemnim etažama.
2.7. Pomoćne građevine
Članak
55.
Na građevnoj čestici obiteljske i
višeobiteljske građevine dozvoljena je gradnja pomoćne građevine u funkciji
stanovanja te pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice.
Pomoćna građevina u funkciji stanovanja, u
smislu ove Odluke, je garaža, kotlovnica, spremište i slično.
Pomoćna građevina u funkciji uređenja
okućnice, u smislu ove Odluke, je vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično.
Najveći dozvoljeni broj etaža pomoćne
građevine iznosi jednu etažu te je dozvoljena gradnja podruma/suterena i
krovišta bez nadozida.
Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine
iznosi 3,0 m.
Pomoćnu građevinu potrebno je graditi unutar
gradivog dijela građevne čestice.
Izuzetno od odredbe stavka 6. ovoga članka,
izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja garaže i spremnika
plinske kotlovnice.
Gradnja garaže na regulacijskom pravcu prema
javno- prometnoj površini dozvoljava se samo u slučaju kada ne postoji
mogućnost gradnje garaže unutar gradivog dijela građevne čestice, odnosno kad
je visinska kota pristupne ceste uzdignuta/spuštena najmanje 2,50 m u odnosu na
završnu kotu prizemlja garaže, i u tom je slučaju suterenski dio garaže
dozvoljeno urediti i koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i slično.
Najveća dozvoljena građevinska bruto površina
garaže koja se gradi izvan gradivog dijela građevne čestice iznosi 20 m2 po jednom parkirališnom mjestu, a najveći dozvoljeni
broj parkirališnih mjesta u garaži iznosi dva parkirališna mjesta.
Spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je
postavljati izvan gradivog dijela građevne čestice ako je to neophodno radi
zadovoljavanja tehničkih uvjeta postave spremnika.
Pomoćna građevina ne smije umanjiti kvalitetu
stanovanja u okolnim stambenim građevinama.
Na oblikovanje pomoćnih građevina primjenjuju
se uvjeti oblikovanja osnovne građevine.
Površina pomoćne građevine, koja se gradi kao
zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice
(kig) i koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis), osim ako odredbama
ove Odluke nije drugačije određeno.
Prenamjena garaže u stambeni ili poslovni
prostor nije dozvoljena.
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
Članak
56.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
na prometnu, uličnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu
unutar obuhvata Plana prikazani su kartografskim prikazima od broja 2A. do
2D-2.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
Članak
57.
Na području obuhvata Plana, sukladno
kartografskom prikazu broj 2.A, određene su površine za gradnju nove i
rekonstrukciju /održavanje postojeće prometne infrastrukture, i to:
cestovne/ulične površine: glavna gradska ulica, sabirna ulica i ostala ulica;
pješačke površine; kolno - pješački prilazi i kolno - pristupni putevi;
biciklističke staze, javna parkirališta i garaže.
Članak
58.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije ulične mreže,
i to: horizontalni elementi trase, poprečni presjeci cesta/ulica, mjesta
priključenja cesta manjeg značaja te osnovni režim prometa određeni su
kartografskim prikazom broj 2A.
Članak
59.
Na građevnoj čestici glavne gradske
ceste/ulice, sabirne ulice i ostale ulice planirana je gradnja cjelokupnog
prometnog profila s elementima poprečnog presjeka, i to: kolnikom, nogostupima,
biciklističkim stazama, ugibalištima za vozila javnog gradskog prijevoza,
niskim zelenilom/ drvoredom te cestovnom i uličnom opremom, sukladno uvjetima
koji su ovim Planom određeni za gradnju/rekonstrukciju/održavanje pojedine
ceste/ulice.
Članak
60.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
na javno- prometne površine utvrđen je kartografskim prikazima 2A. i 4.
Na raskrižjima i na drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u
kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
Članak
61.
Planirani zahvati na postojećim
cestama/ulicama su:
- izmještanje raskrižja Ulice Slavka
Krautzeka i Trga Viktora Bubnja na građevnoj čestici oznake GUXX-D sukladno
članku 63. ove Odluke,
- uređenje svih raskrižja na području
obuhvata Plana uz osiguranje potrebne preglednosti,
- ostali zahvati sukladno člancima 64. do 68.
ove Odluke.
Članak
62.
Unutar građevnih čestica predviđenih za
gradnju i rekonstrukciju prometnica prilikom izrade projektne dokumentacije
može doći do odstupanja od pojedinih tehničkih elemenata ceste/ulice utvrđenih
u člancima 63. do 67. ove Odluke te kartografskim prikazom broj 2A.
Projektnom dokumentacijom za
gradnju/rekonstrukciju ceste/ulice utvrditi će se točni smještaj i elementi
poprečnog profila prometnice u prostoru s odgovarajućim proširenjima krivina te
potreba izvedbe potpornih zidova unutar građevne čestice ceste/ulice.
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta
nadmjesnog značenja
Članak
63.
Na području obuhvata Plana glavna gradska
ulica i cesta županijskog značaja oznake Ž5058 (Rijeka(Trsat): Ž5057 - Ž5057) i
planske oznake iz GUP-a GUXX je Ulica Slavka Krautzeka.
Na području namjene »Glavna gradska
ulica/cesta« dozvoljena je rekonstrukcija postojeće glavne mjesne ulice/ceste
planske oznake GUXX na građevnim česticama oznake GUXX-A, GUXX-B, GUXX-C,
GUXX-D i GUXX-E.
Tehnički elementi trase ceste/ulice iz stavka
1. ovoga članka određeni su kako slijedi:
- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,25
m,
- najmanja širina prometnog traka za lijevo
skretanje iznosi 3,00 m,
- najmanja širina autobusnog ugibališta
iznosi 3,00 m,
- najmanja širina obostranog zelenila uz
kolnik iznosi 1,50 m,
- najmanja širina obostranog nogostupa jest
širina postojećeg nogostupa,
- zadržavanje postojećeg uzdužnog nagiba
prometnice.
3.1.2. Sabirne ulice
Članak
64.
Na području obuhvata Plana, sabirna ulica i
cesta gradskog značaja planske oznake SUXX je Ulica Vrlije, Ulica Slave Raškaj
i Trg Viktora Bubnja.
Na području namjene »Sabirna ulica«
dozvoljena je rekonstrukcija ulice planske oznake SUXX na građevnim česticama
oznake SUXX-A, SUXX-C, SUXX-D i SUXX- E te gradnja na građevnoj čestici SUXX-B.
Tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju
ulice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:
- broj prometnih traka dvosmjerne ulice
iznosi 2, a širina prometnog traka iznosi 3,25 m,
- najmanja širina prometnog traka za lijevo
skretanje iznosi 3,00 m,
- najmanja širina obostranog nogostupa iznosi
1,60 m,
- širina rubne zelene površine visokog
zelenila iznosi najmanje 3,0 m, a niskog zelenila najmanje 1,50 m,
- poprečni nagib iznosi od 2.5 do 4.0%,
- najveći uzdužni nagib iznosi 12%,
- širina prometnog traka autobusnog
ugibališta za standardni i zglobni autobus iznosi 3,00 m,
- širina biciklističkog traka iznosi 1,0 m.
3.1.3. Ostale ulice
Članak
65.
Na području namjene »Ostala ulica« dozvoljena
je:
a) gradnja ulice:
- planske oznake OU1 na građevnoj čestici
oznake OU1- A, OU1-B i OU1-C,
- planske oznake OU3 na građevnoj čestici
oznake OU3- A i OU3-B,
- planske oznake OU15 na građevnoj čestici
oznake OU15-A,
b) gradnja/rekonstrukcija ulice:
- planske oznake OUXX na građevnim česticama
oznake OUXX-A, OUXX-B, OUXX-C i OUXX-D i
- planske oznake OU2 na građevnoj čestici
oznake OU2- A, OU2-B i OU2-C,
c) rekonstrukcija postojeće ulice:
- planske oznake OU5 na građevnoj čestici
oznake OU5- A, OU5-B, OU5-C, OU5-D i OU5-E,
- planske oznake OU6 na građevnoj čestici
oznake OU6- A i OU6-B,
- planske oznake OU7 na građevnoj čestici
oznake OU7- A, OU7-B, OU7-C, OU7-D, OU7-E i OU7-F,
- planske oznake OU8 na građevnoj čestici
oznake OU8- A,
- planske oznake OU9 na građevnoj čestici
oznake OU9- A i OU9-B,
- planske oznake OU10 na građevnoj čestici
oznake OU10-A i OU10-B,
- planske oznake OU11 na građevnoj čestici
oznake OU11-A, OU11-B i OU11-C,
- planske oznake OU12 na građevnoj čestici
oznake OU12-A, OU12-B i OU12-C,
- planske oznake OU13 na građevnoj čestici
oznake OU13-A,
- planske oznake OU14 na građevnoj čestici
oznake OU14-A i
- planske oznake OU16 na građevnoj čestici
oznake OU16-A,
d) održavanje postojeće ulice planske oznake
OU4 unutar istog poprečnog presjeka na građevnoj čestici OU4-A.
Tehnički elementi za gradnju novoplaniranih i
rekonstrukciju postojećih ostalih ulica utvrđuju se kako slijedi:
- broj prometnih traka dvosmjerne ulice
iznosi 2, a širina prometnog traka iznosi 3,00 m,
- širina prometnog traka jednosmjerne ulice
iznosi 4,50 m,
- najmanja širina pješačkog nogostupa iznosi
1,60 m,
- širina rubne zelene površine visokog
zelenila iznosi najmanje 3,0 m, a niskog zelenila najmanje 0,75 m,
- poprečni nagib iznosi od 2.5 do 4.0 %,
- uzdužni nagib iznosi najviše 14 %.
3.1.4. Kolno-pješački prilazi
Članak
66.
Na području namjene »Kolno-pješački prilazi«
dozvoljena je:
a) rekonstrukcija postojećeg kolno-pješačkog
prilaza planske oznake KPJP7 na građevnoj čestici oznake KPJP7-A gradnjom
okretišta,
b) održavanje unutar istog poprečnog presjeka
kolno- pješačkih prilaza:
- planske oznake KPJP1 na građevnoj čestici
oznake KPJP1-A,
- planske oznake KPJP2 na građevnoj čestici
oznake KPJP2-A,
- planske oznake KPJP3 na građevnoj čestici
oznake KPJP3-A,
- planske oznake KPJP4 na građevnim česticama
oznake KPJP4-A i KPJP4-B,
- planske oznake KPJP6 na građevnoj čestici
oznake KPJP6-A i KPJP6-B,
- planske oznake KPJP5 na građevnoj čestici
oznake KPJP5-A.
Kolno-pješački prilaz dozvoljeno je
rekonstruirati pod slijedećim uvjetima:
- najveća dužina kolno-pješačkog prilaza
mjereno od spoja na glavnu prometnicu do okretišta iznosi 150,0 m,
- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza
dvosmjernog prometnog režima iznosi 5,50 m,
- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza
jednosmjernog režima prometa iznosi 4,50 m.
Prilikom rekonstrukcije i uređenja
kolno-pješačkog prilaza nije potrebno graditi nogostup.
3.1.5. Kolno-pristupni put
Članak
67.
Na području namjene »Kolno-pristupni put«
planirana je:
a) gradnja kolno - pristupnog puta:
- planske oznake KPRP5 na građevnoj čestici
oznake KPRP5-A,
- planske oznake KPRP13 na građevnoj čestici
oznake KPRP13-A,
- planske oznake KPRP14 na građevoj čestici
oznake KPRP14-A.
b) rekonstrukcija kolno-pristupnog puta:
- planske oznake KPRP1 na građevnoj čestici
oznake KPRP1-A,
- planske oznake KPRP2 na građevnoj čestici
oznake KPRP2-A,
- planske oznake KPRP6 na građevnoj čestici
oznake KPRP6-A,
- planske oznake KPRP7 na građevnoj čestici
oznake KPRP7-A, KPRP7-B i KPRP7-C,
- planske oznake KPRP8 na građevnoj čestici
oznake KPRP8-A, KPRP8-B i KPRP8-C,
- planske oznake KPRP9 na građevnoj čestici
oznake KPRP9-A,
- planske oznake KPRP10 na građevnoj čestici
oznake KPRP10-A,
- planske oznake KPRP11 na građevnoj čestici
oznake KPRP11-A,
- planske oznake KPRP12 na građevnoj čestici
oznake KPRP12-A,
- planske oznake KPRP15 na građevnoj čestici
oznake KPRP15-A,
- planske oznake KPRP17 na građevnoj čestici
oznake KPRP17-A,
- planske oznake KPRP18 na građevnoj čestici
oznake KPRP18-A i KPRP18-B,
c) održavanje unutar istog poprečnog presjeka
kolno- pristupnog puta:
- planske oznake KPRP3 na građevnoj čestici
oznake KPRP3-A,
- planske oznake KPRP4 na građevnoj čestici
KPRP4-A,
- planske oznake KPRP16 na građevnoj čestici
KPRP16- A,
Kolno-pristupni put dozvoljeno je graditi i
rekonstruirati pod slijedećim uvjetima:
- najmanja širina kolno-pristupnog puta
iznosi 4,50 m,
- najveća dužina mjereno od spoja na glavnu
prometnicu do okretišta iznosi 50 m i nije dozvoljeno spajanje jednog
kolno-pristupnog puta na drugi kolno - pristupni put.
Izuzetno od odredbe stavka 2. podstavka 1.
ovoga članka, prilikom rekonstrukcije postojeće građevine širina
kolno-pristupnog puta iznosi 3,0 m.
3.1.6. Površine za javni gradski prijevoz
(trase i autobusna stajališta)
Članak
68.
Linija javnog gradskog autobusnog prijevoza
prolazi glavnom mjesnom cestom/ulicom planske oznake GUXX i sabirnom ulicom
planske oznake SUXX.
Unutar cesta/ulica iz stavka 1. ovoga članka,
na mjestima određenim za autobusna stajališta, potrebno je urediti ugibališta s
nadstrešnicama za putnike sukladno kartografskom prikazu 2.A.
3.1.7. Parkirališta
Članak
69.
Planom se potrebe za parkirališnim prostorom
rješavaju uređenjem i gradnjom javnih parkirališta i uređenjem parkirališnih
mjesta na građevnim česticama.
Gradnja i uređenje prostora za smještaj
vozila ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama za koje se grade/ uređuju
parkirališta.
Svaka građevna čestica mora imati osiguranu
površinu za smještaj vozila.
Najmanja dozvoljena površina parkirališnog
mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.
Javne parkirališne površine s više od 20
parkirališnih mjesta treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske
vegetacije i to jedno stablo na svaka četiri parkirališna mjesta.
Postojeće garaže i garažna/parkirališna
mjesta nije dozvoljeno prenamijeniti ako se pritom ne osigura drugo
parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.
Članak
70.
Na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i
namjeni prostora, potrebno je osigurati broj parkirališnih/garažnih mjesta kako
slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati dva parkirališna/garažna
mjesta,
- za stan neto razvijene površine veće od 101
m2 potrebno je osigurati tri
parkirališna/garažna mjesta,
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost općeg tipa na 25 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati
jedno parkirališno/garažno mjesto, a za trgovačku djelatnost specijaliziranog
tipa na 35 m2 građevinske
bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,
- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati
jedno parkirališno/ garažno mjesto,
- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri
sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/
zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za uredsku djelatnost, na 30 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati
jedno parkirališno/garažno mjesto,
- za zdravstvenu djelatnost, na 30 m2 građevinske bruto površine u ambulanti, poliklinici,
domu zdravlja i socijalnoj ustanovi potrebno je osigurati jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za školsku djelatnost na jednu učionicu
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu
djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna/
garažna mjesta,
- za sportsku djelatnost, na deset sjedećih
mjesta u sportskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za rekreacijsku djelatnost, na 500 m2 građevinske bruto površine za rekreaciju potrebno je
osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
ako na građevnoj čestici oznake K2-1 nije moguće osigurati potreban broj
parkirališnih mjesta, nedostajuća mjesta potrebno je osigurati unutar najbližeg
javnog parkirališnog/garažnog prostora.
Članak
71.
Na parkiralištu se najmanje 5 % površine od
ukupne parkirališne površine mora osigurati za vozila invalidnih osoba/osoba
smanjene pokretljivosti, a na parkiralištima koja imaju manje od 20
parkirališnih mjesta potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto za vozila
invalidnih osoba/osoba smanjene pokretljivosti.
Parkirališna mjesta za vozila invalidnih
osoba/osoba smanjene pokretljivosti moraju biti najmanje dozvoljene veličine
3,75 x 5,00 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a
izvode se na mjestima najbližim pješačkoj površini ili na ulazu u građevinu
sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i
76/07).
Članak
72.
Na području obuhvata ovoga Plana gradnja i
uređenje javnih parkirališta planirana je kako slijedi:
- parkiralište P1 na građevnoj čestici oznake
P1-A sa 28 parkirališnih mjesta,
- parkiralište P2 na građevnoj čestici oznake
P2-A sa 6 parkirališnih mjesta.
3.1.8. Javna garaža
Članak
73.
Gradnja javne garaže planirana je na
građevnoj čestici oznake R1-14.
Uvjeti za gradnju građevine javne garaže iz
stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja površina građevne čestice iznosi
2500 m2 ili najviše 15% ukupne
površine građevne čestice R1-14,
- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) u
podzemnom dijelu iznosi 1,0, a nadzemnom dijelu iznosi 0,80,
- najveći koeficijent iskorištenosti (kis)
iznosi 5,60,
- najveća visina nadzemnog dijela javne
garaže mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu do gornjeg ruba
krovnog vijenca iznosi 7,50 m,
- javna garaža može imati najviše dvije
nadzemne i četiri podzemne etaže,
- najmanja udaljenost dijelova građevine u
nadzemnom dijelu od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a od ruba građevne
čestice iznosi 5,50 m,
- najmanji dozvoljeni broj parkirališnih
mjesta iznosi 300.
3.1.9. Biciklističke staze
Članak
74.
Biciklistički promet može se odvijati unutar
prometnih površina namjenjenih za promet motornih vozila i biciklističkom
stazom.
Gradnja biciklističkih staza prikazana je u
kartografskom prikazu broj 2.A.
Biciklistička staza je planirana (trasirana)
obostrano unutar sabirne ulice SUXX na građevnim česticama SUXX-A, SUXX-B i
SUXX-C kao poseban prometni trak za svaki smjer vožnje.
Tehnički elementi za gradnju biciklističke
staze utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja širina prometnog traka za
bicikliste iznosi 1,00 m,
- najmanja udaljenost biciklističke staze od
prometnog traka za motorni promet iznosi širinu nogostupa - 1,60 m.
3.1.10. Trg i druge veće pješačke površine
Članak
75.
Pješački promet odvija se na površinama
pješačkih puteva, trga, pješačkih staza i nogostupa.
Članak
76.
Prilikom provođenja
arhitektonsko-urbanističkog natječaja za površine/građevine na građevnoj
čestici oznake R1-14 obvezno je planirati i postojeći trg (Trg Viktora Bubnja)
uz ulicu Slavka Krautzeka.
Trg iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
uredit na način da oblikovnim karakteristikama, sadržajima i opremom zadovolji
potrebe korištenja šireg gradskog područja uz upotrebu suvremenih principa
oblikovanja.
Površinu trga potrebno je planirati sa
sljedećim sadržajima:
- popločenim prostorima za zadržavanje i okupljanje
ljudi radi održavanja sportskih i drugih manifestacija u Dvorani mladosti,
- komunikacijskim vezama s okolnim
prometnicama,
- zelenim, vodnim i drugim površinama u
skladu s natječajnim rješenjem, uz osiguranje kvalitetne pješačke komunikacije
i preglednih vizura prema Dvorani mladosti i okolnim prostorima,
- urbanom opremom.
Najmanja širina svih pješačkih površina
unutar površine trga iznosi 4,50 m.
Sve pješačke površine treba graditi/urediti
na način da se spriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih
barijera.
Članak
77.
Gradnja pješačkih puteva planirana je na
građevnim česticama oznake od PP1 do PP24 sukladno kartografskom prikazu broj
2.A.
Tehnički elementi za gradnju pješačkih puteva
utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja širina pješačkog puta iznosi 1,50
m,
- završna obrada hodne površine mora biti
primjerena sa elementima opločenja: kamenom, betonskim elementom, asfaltom u
boji i slično,
- planirati ugradnju urbane opreme.
Pješačke površine moraju biti oblikovane tako
da budu dostupne svim korisnicima.
Položaj pješačkih staza unutar javnih zelenih
površina i građevne čestice oznake R2-15 odredit će se projektnom
dokumentacijom.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale prometne mreže
Članak
78.
Priključak i prilaz na javnu cestu u području
obuhvata ovoga Plana potrebno je izvesti sukladno Pravilniku o uvjetima za
projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine«
broj 119/07).
Sve ulice koje imaju slijepi završetak treba
projektirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.
Članak
79.
Režim prometa cesta/ulica prikazan
kartografskom prikazom broj 2.A. nije obvezujući.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
80.
Gradnja, rekonstrukcija i opremanje
telekomunikacijske mreže unutar obuhvata Plana prikazana je kartografskim
prikazom broj 2B.
Članak
81.
Novoplanirana telekomunikacijska
infrastruktura mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu gradnju širokopojasnih
žičnih i optičkih mreža i za buduće mrežne tehnologije, a istovremeno mora biti
kompatibilna s postojećim tehnologijama.
Elemente telekomunikacijske mreže (mrežni
kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) potrebno je polagati u trup
postojećih/planiranih prometnica s jedne ili obje strane kolnika, unutar
pješačkih staza, zelenih površina i drugih javnih površina.
Osnovnu TK mrežu planirano je izvesti
podzemnim TK kabelima koji se polažu u površinama planiranih i postojećih
ulica. Kablove je planirano polagati u PEHD cijevi promjera 50 ili 70 mm koji
služe kao zaštita od mehaničkih oštećenja i vlage.
Prilikom paralelnog vođenja i križanja
kabelske kanalizacije s ostalim instalacijama potrebno je pridržavati se
propisanih najmanjih dozvoljenih udaljenosti.
Na mjestima gdje TK kabeli prelaze preko
prometnice potrebno ih je uvlačiti u PVC cijevi promjera 110 mm.
Prilikom gradnje građevine na građevnoj
čestici potrebno je položiti dvije cijevi o 40/50 mm od priključnog zdenca na
granici građevne čestice do priključnog mjesta za TK instalacije unutar
građevine koji se veže na temeljni uzemljivač građevine.
Unutar Dvorane mladosti predviđa se smještaj
komutacijskog čvora i aktivne opreme za potrebe pružanja telekomunikacijskih
usluga. Tlocrtna površina prostora za smještaj komutacijskog čvora iznosi od 15
do 20 m2 a visina od 2,60 do
3,50 m.
Članak
82.
Ovim Planom dozvoljava se gradnja osnovne
postaje za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže s antenskim sustavom
na postojećim/planiranim građevinama, čija naveća dozvoljena visina iznosi
najviše 5,0 m mjereno od najviše točke građevine.
Prilikom gradnje osnovne postaje za potrebe
javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati sve propisane
uvjete za takvu vrstu građevina.
Kod postavljanja novih osnovnih postaja
potrebno je osigurati dobru pokrivenost postaja radijskim signalom koji će se
emitirati antenskim sustavima smještenim na građevinama i stupovima te, gdje
god je to moguće, osigurati mogućnost zajedničkog korištenja lokacija i stupova
od strane svih operatora.
Prilikom gradnje osnovnih postaja za potrebe
javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnog prostora i njihovom vizualnom
uklapanju, naročito u blizini zaštićenih kulturnih dobara, za koje je potrebno
ishoditi i posebne uvjete Službe za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne
pokretne telekomunikacijske mreže predviđena je u skladu s pozitivnim propisima
iz područja telekomunikacija.
Osnovnim postajama potrebno je osigurati
kolni pristup.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcija i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
Članak
83.
Na građevnim česticama unutar obuhvata Plana
dozvoljeno je graditi/postavljati energetske, servisne i infrastrukturne
objekte i uređaje potrebne za funkcioniranje građevina osnovne namjene.
Objekte i uređaje iz stavka 1. ovoga članka
potrebno je graditi/postavljati kao podrumske i/ili suterenske, ovisno o
konfiguraciji terena.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka,
ako su objekti i uređaji predviđeni kao nadzemni, dozvoljeno ih je graditi
isključivo u sklopu građevine osnovne namjene.
3.4.1. Elektroenergetika
Članak
84.
Rješenje sustava elektroopskrbe unutar
obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2C-1.
Napajanje područja obuhvata Plana na 10(20)
kV naponskom nivou osigurano je iz postojeće trafostanice 110/10(20) kV SUŠAK.
Planirane trafostanice oznake TS1, TS2, TS3,
TS4 i TS5 treba graditi za kabelski priključak na srednjem naponu i kabelski
rasplet na niskom naponu. Vodove 10(20) kV naponskog nivoa potrebno je izvoditi
isključivo podzemnim kabelima. Planirane trafostanice TS 10(20)/0,4 kV mogu se
graditi kao samostojeće građevine. Planirane samostojeće trafostanice grade se
na građevnim česticama oznake TS-1, TS-2, TS-3, TS-4 i TS-5.
Planom se omogućava održavanje i
rekonstrukcija postojećih 10(20)/0,4 kV trafostanica oznake TSTrsat1, TSTrsat2,
TSTrsat3, TSDvorana mladosti, TS Vodovod Strmica,TS Strmica na način da se
omogući izmjena transformatora radi povećanja snage transformatora ili zamjena
postojeće građevine trafostanice tipskim objektom na istoj građevnoj čestici.
Postojeće trafostanice smještene su na građevnim česticama R1-14 (TSDvorana
mladost), VS-1 (TS Vodovod Strmica), TS-6 (TS Trsat2), TS-7 (TS Trsat3), TS-8
(TS Strmica) i TS-9 (TS Trsat1).
Postojeći 35 kV dalekovod TS 110/35 kV Rijeka
- TS 35/ 3 kV EVP Podvežica koji presijeca područje obuhvata Plana u pravcu
istok - zapad potrebno je izmjestiti i podzemno kablirati u površini Ulice Anke
Krizmanić ili u površini Ulice Slave Raškaj.
Svi radovi unutar zaštitnog koridora dalekovoda
smiju se izvoditi isključivo u skladu s posebnim uvjetima nadležne
elektrodistribucije i posebnim tehničkim propisima.
Planirane niskonaponske kablove potrebno je
polagati podzemno i spajati na kabelskim razvodnim ormarima (RO) sistemom
ulaz-izlaz, a ispred svakog RO potrebno je graditi tipski HEP zdenac radi
lakšeg uvlačenja kabela. Uz trasu kabela nužno je polagati uzemljivač.
Niskonaponsku (NN) mrežu iz trafostanica
potrebno je izvesti kao mrežu radijalnog tipa s međusobnim rezervnim vezama. Postojeći
zračni NN kabeli zadržavaju se u funkciji, a kod rekonstrukcije se zračni
vodovi NN mreže mogu podzemno kablirati po istoj trasi ili po planiranim i
postojećim prometnim površinama.
3.4.2. Javna rasvjeta
Članak
85.
Rješenje sustava javne rasvjete unutar
obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2C-2.
Kablove javne rasvjete potrebno je polagati
podzemno te razvoditi do rasvjetnih stupova.
Prilikom odabira vrste rasvjetnih stupova i
ostalih rasvjetnih tijela potrebno je voditi računa o unificiranoj urbanoj
opremi.
Prilikom rekonstrukcije postojeće mreže javne
rasvjete potrebno je izvršiti prelaganje kablova te ih voditi cestom ili drugom
javnom površinom.
Detaljno rješenje javne rasvjete planirane u
površinama postojećih i planiranih ulica unutar obuhvata Plana potrebno je
prikazati u izvedbenim projektima.
3.4.3. Plinoopskrba
Članak
86.
Rješenje sustava plinoopskrbe unutar područja
obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2C-3.
Smještaj trase planiranog plinovoda utvrđuje se
u koridoru planiranih ulica, cjevovodi se planiraju kao srednje tlačni 3-4 bara
na miješani odnosno prirodni plin od PEHD PE100 SDR11 S5 cijevi, a promjeri
plinovoda su d=110 mm, d=90 mm, d=63 mm i d=32 mm.
Najmanji dozvoljeni razmak između plinske
cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m,
od drvoreda i građevina iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak
kod križanja s ostalim instalacijama iznosi 0,50 m.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora
biti dovoljna da se izvede adekvatna pješčana posteljica te da sloj materijala
iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. U slučaju ukopavanja na manjim dubinama od
0,90 m ili prijelaza plinovoda ispod ceste potrebno je izvesti zaštitu plinske
cijevi uvlačenjem u čeličnu cijev sa distancerima.
Za potrebe toplifikacije Dvorane mladosti
postojeći toplovod zadržava se u prvotnoj funkciji uz mogućnost rekonstrukcije
postojećih toplovoda i građevina toplinske stanice.
3.4.4. Vodoopskrba
Članak
87.
Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata
ovoga Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2D-1.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti
priključenjem na postojeće cjevovode te postojeće i planirane vodospreme na
području obuhvata Plana i njegovoj neposrednoj blizini (Strmica Nova,
vodotoranj Strmica).
Postojeću trasu tlačnog cjevovoda koja
prolazi građevnim česticama oznake S-177, S-195, S-203, S-208 i Z211 iz smjera
CS Strmica (VS-1) do vodospreme Strmica 5000 m3, ako se ukaže potreba za rekonstrukcijom, potrebno je
preložiti te cjevovod voditi po novoj trasi u Ulici Rose Leard.
Nove priključne vodove lokalne vodoopskrbne
mreže potrebno je izvesti iz lijevano-željeznih i sličnih cijevi od DN 100 mm -
do DN 250 mm.
Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu
potrebno je izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom.
Svi vodoopskrbni cjevovodi koji su Planom
predviđeni za ukidanje mogu se ukinuti tek kada se realiziraju novi priključci
za pojedine građevne čestice.
Vodomjerna okna potrebno je izvesti s
dovoljno svijetlog otvora da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni
vod prema građevinama.
Vodoopskrbni cjevovodi prema građevinama mogu
se izvesti od primjerenih cijevi prema proračunu za svaku pojedinačnu
građevinu.
Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov
čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda na dubinu koja sprečava
smrzavanje i mehaničko oštećenje cijevi.
Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne
mreže uz obaveznu izvedbu zasuna te izvesti sukladno Pravilniku o hidrantskoj
mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).
Prije gradnje vodoopskrbne mreže dijela
područja obuhvata ovoga Plana iznad 180 m.n.m. potrebno je izgraditi vodotoranj
250 m3 sa svom pripadajućom
infrastrukturom (pristupna cesta, kolektor oborinske odvodnje za slučaj
interventnog pražnjenja vodospreme, niskonaponski priključak za potrebe
daljinskog upravljanja (telemetrije).
Veličina građevne čestice za gradnju
vodotornja iz stavka 11. ovoga članka iznosi 1000 m2.
3.4.5. Odvodnja otpadnih voda
Članak
88.
Rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je
kartografskim prikazom broj 2D-2.
Članak
89.
Sustav odvodnje otpadnih voda u obuhvatu
Plana planiran je kao razdjelni kanalizacijski sustav.
Na području obuhvata Plana sanitarno-potrošne
otpadne vode odvode se postojećim odvodnim kolektorom u Ulici Slavka Krautzeka
u smjeru CUPOV-a na Delti.
Sanitarno-potrošne vode iz građevina potrebno
je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.
Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u
kanalizacijski sustav mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj
94/08).
Na građevnoj čestici oznake R1-14, zbog
Planom predviđenog ukidanja kolektora u Ulici Bože Felkera, potrebno je za
postojeće građevine osigurati prespajanje postojećih kanalizacijskih
priključaka u smjeru novoplaniranog kolektora na Trgu Viktora Bubnja na
građevnoj čestici oznake SU-1, SU-2 i SU3.
Članak
90.
Oborinske vode s parkirališnih i prometnih
površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih
rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica
u oborinskoj vodi te tako obrađenu vodu, gdje god je moguće, koristiti kao
tehnološku vodu za polijevanje prometnica ili javnih zelenih površina.
Planom se predviđa prihvat oborinskih voda u
sustav cijevnih retencija čime bi se izbjeglo naglo koncentriranje oborina u
početnim oknima planiranog oborinskog kolektora.
Prije gradnje sekundarne mreže oborinskih
kolektora i spajanja novih građevina na izgrađeni sustav odvodnje potrebno je
graditi glavni oborinski kolektor u Ulici Slavka Krautzeka.
Na parkirališnim i manipulativnim površinama
potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće
od 500 m2.
Članak
91.
Kanalizaciju otpadnih voda potrebno je
izvesti od PEHD, poliesterskih, PVC ili sličnih cijevi.
Cijevi za odvodnju otpadnih voda potrebno je
polagati u rov čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda.
Revizijska okna potrebno je izvesti kao
montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za
prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka i zelena
površina) a slivnike kao tipske s taložnicom.
Obuhvat Plana nalazi se u II. zoni sanitarne
zaštite te je cijeli kanalizacijski sustav potrebno izvesti kao
vodonepropustan, a svi radovi na kanalizacijskom sustavu moraju biti usklađeni
sa Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94, 12/94-ispr., 12/95,
24/96 i 4/01).
4. Uvjeti uređenja i opremanje javnih zelenih
površina
Članak
92.
Javne zelene površine na području obuhvata
Plana prikazane su na kartografskim prikazima broj 1., 3. i 4. kao javni park,
dječje igralište, odmorište, vrt i zaštitne zelene površine.
Uvjeti uređenja površina iz stavka 1. ovoga
članka utvrđeni su člancima 93. do 96. ove Odluke.
4.1. Javna zelena površina - javni park
Članak
93.
Postojeće i planirane parkovne površine
potrebno je održavati, projektirati i uređivati tako da oblikovnim obilježjima,
hortikulturnim rješenjem, opremom i sadržajima zadovolje potrebe građana za
odmorom i rekreacijom te im je potrebno osigurati pristupačnost, preglednost i
sigurnost i opremiti ih prikladnom parkovnom i urbanom opremom.
Površine iz stavka 1. ovoga članka planirano
je urediti sadnjom i održavanjem visokog zelenila u većem dijelu (70%) te
niskog raslinja i travnatih površina u manjem dijelu (30%) sukladno
kartografskom prikazu broj 3. Izbor biljnih vrsta mora biti usklađen sa
zatečenim autohtonim vrstama užeg i šireg podneblja i egzotičnim biljnim
vrstama koje uspjevaju u ovom podneblju.
Sadnja autohtonih i egzotičnih biljnih vrsta
planirana je uređenjem drvoreda, grupa i pojedinačnih stabala.
Položaj pješačkih staza unutar javnih zelenih
površina nije utvrđen ovim Planom te će se naknadno odrediti projektnom
dokumentacijom u skladu sa člankom 77. ove Odluke.
Gradnju/uređenje dječjih igrališta unutar
parkovne površine potrebno je provesti sukladno članku 94. ove Odluke.
Unutar javnog parka planiranog za
granju/uređenje na građevnoj čestici oznake Z1-1 dozvoljeno je graditi manju
prizemnu (paviljonsku) ugostiteljsku građevinu do 30 m2 građevinske (bruto) površine koja ne smije narušiti
prostornu ravnotežu s okolinom i mora težiti visokoj estetskoj razini.
Komunalne građevine i urbanu opremu
(telefonske govornice, city-lightove i drugo), gdje god je moguće, potrebno je
postaviti na granici građevne čestice parka prema javnoj ili drugoj sličnoj
površini, kako se ne bi umanjile parkovne i utilitarne vrijednosti parkovne
površine. Unutar površine javnog parka nije dozvoljeno vođenje zračnih
infrastrukturnih vodova te postavljanje objekata i uređaja fiksne i mobilne
telefonije.
Ulaze i glavne šetnice parka potrebno je
osvijetliti javnom rasvjetom.
Prostore za rekreaciju potrebno je pažljivo
uklopiti u zelenilo te nije dozvoljeno postavljanje umjetnih podnih obloga već
isključivo prirodnog tla, šljunka i zelenila. Rekreacijske površine potrebno je
planirati tako da ne budu u koliziji s glavnim pješačkim komunikacijama.
U svrhu odvijanja manifestacija unutar parka
moguće je postavljati privremene montažne konstrukcije.
Unutar parkova nisu dozvoljeni sadržaji i
programi koji bukom, zauzećem prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu
funkciju prostora, a dozvoljeni su sadržaji i programi kojima je područje
djelovanja priroda, zdrav život, životinje i zaštita okoliša (izložbe cvijeća,
pasa i slično).
Javni park moguće je planirati i kao tematski
park (botanički vrt, sportski park, memorijalni park i slično). Ukoliko
tematski park nameće potrebu planiranja obimnijih površina i sadržaja, takvi se
sadržaji mogu planirati na najviše 1/3 planirane površine parka, a uređenje
parka i mogući sadržaji odredit će se javnim
urbanističko-krajobrazno-arhitektonskim natječajem.
Parkovne površine ne smiju biti zatvorene i
nepristupačne građanima osim dijela u kojem se štite pojedine biljne ili
iznimno životinjske vrste.
Kretanje motornih vozila parkovnom površinom
nije dozvoljeno, osim interventnih vozila. U dijelu pješačkih šetnica moguće je
voditi biciklističke staze, ali je iste potrebno odvojiti od pješačkih putova.
U dijelovima parka potrebno je izdvojiti područja za životinje čije kretanje
treba regulirati posebnim režimom.
Za gradnju i uređenje površina javnog parka
planiranog na građevnoj čestici oznake Z1-1 potrebno je provesti
urbanističko-arhitektonsko-krajobrazni natječaj sukladno članku 118. ove
Odluke.
4.2. Javna zelena površina - dječje igralište
Članak
94.
Najmanja površina ograđenog novoplaniranog
dječjeg igrališta za djecu do 3 godine starosti iznosi 50 m2, a za djecu od 3 do 6 te od 7 do 15 godina starosti
iznosi 250 m2.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
kada se dječje igralište planira unutar javnog parka, površina dječjeg
igrališta za djecu od 3-6 godina starosti može biti i manja, ali ne može biti
manja od 150 m2.
Dječje igralište za djecu do 3 godine te od 3
do 6 godina starosti mora biti ograđeno čvrstom niskom ogradom visine najmanje
0,80 m, a od 7 do 15 godina starosti prozirnom ogradom visine 3,0 m.
Sva postavljene sprave moraju biti atestirane
i postavljene u skladu s pozitivnim propisima i normama.
Zaštitne zone ispod dječjih sprava moraju
biti izvedene od odgovarajućih materijala sa amortizirajućim svojstvima
usklađenim sa zahtjevima pojedinih sprava.
Najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora
biti zasađeno niskim i visokim zelenilom.
Unutar obuhvata ovoga Plana dječja igrališta
planirana su na građevnim česticama oznake od Z2-1 do Z2-5.
4.3. Javna zelena površina - odmorište, vrt
Članak
95.
Unutar područja namjene »Javne zelene
površine - odmorište, vrt« nije dozvoljeno postavljanje montažnih objekata,
pokretnih ugostiteljskih radnji i slično.
Na području odmorišta dozvoljava se
hortikulturno uređenje i opremanje parkovnom opremom (fontana, paviljona u
funkciji vidikovaca i slično).
U vrtu nije dozvoljeno postavljanje sprava za
djecu i rekreaciju odraslih te sadnja visokog zelenila.
4.4. Zaštitna zelena površina
Članak
96.
Na području namjene »Zaštitna zelena
površina« uređenje i opremanje zelenih površina ima zaštitnu i oblikovnu
funkciju.
Kod uređenja zaštitnih zelenih površina
potrebno je sačuvati postojeće zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.
Na zaštitnim zelenim površinama dozvoljava se
uređenje pješačkih staza, javne rasvjete te postavljanje i uređenje sprava za
rekreaciju i vježbanje.
4.5. Drvored
Članak
97.
Sadnja autohtonih biljnih vrsta planirana je
u obliku drvoreda, grupa i pojedinačnih stabala uz pješačke površine,
parkirališta i slično.
Na građevnim česticama javnih cesta/ulica
potrebno je sačuvati postojeće te planirati nove drvorede.
Drvored je potrebno saditi unutar
kontinuiranog i otvorenog zemljanog pojasa najmanje širine 1,50 m, s
međuprostorom između stabala ispunjenim živicom ili perforiranim opločnikom.
Ako između stabala ne postoji neprekinuti zemljani pojas, tada je stabla
potrebno saditi unutar kružne površine najmanjeg promjera 1,0 m, odnosno
kvadratne površine jednake dužine osnovice.
Stabla drvoreda uz prometnicu potrebno je
saditi na osnoj udaljenosti od približno 1,0 m od kolne površine, a ovisno o
vrsti i širini krošnje, navedenu udaljenost potrebno je i povećati. Izbor vrste
stabla potrebno je prilagoditi stupnju ugroženosti pojedinih poteza odnosno
odabrati one vrste koje su otpornije na registrirano zagađenje i koje se
radijusom korijenja mogu prilagoditi raspoloživom prostoru.
Parkirališne površine s više od 20
parkirališnih mjesta treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske
vegetacije i to jedno stablo na svaka četiri parkirališna mjesta.
Površine unutar drvoreda moguće je koristiti
za postavljanje urbane opreme poput klupe, oglasnog stupa, reklamnog uređaja
(city-light i slično), javne rasvjete i slično.
4.6. Urbana oprema
Članak
98.
Područje obuhvata Plana potrebno je opremiti
kvalitetnim elementima urbane opreme na dijelu zelenih i ostalih javnih
površina, i to: elementima vizualnih komunikacija, informacijskim panoima,
elementima javne rasvjete, klupama za sjedenje na neizgrađenim površinama,
koševima za otpatke i drugim elementima urbane opreme.
Elementi urbane opreme moraju naglasiti
posebnost i pridonijeti prepoznatljivosti prostora, a prednost je potrebno dati
urbanoj opremi od prirodnih materijala.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina
Članak
99.
Ovim Planom posebno vrijednom cjelinom
ocijenjen je lokalitet Dolac na građevnoj čestici oznake R2-15, koji je GUP-om
planiran za zaštitu kao posebni rezervat - šumske vegetacije.
Na lokalitetu Dolac nalaze se postojeće
sastojine maklena Acer campestre i hrasta medunca Quercus pubescens starih više
od 100 godina koje su prepoznate kao ambijentalna vrijednost te ih je prilikom
izrade projektno-tehničke dokumentacije uređenja rekreacijske
zone planirane na građevnoj
čestici oznake R2-15 potrebno valorizirati i zaštititi sukladno članku 116. ove
Odluke.
6. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
Članak
100.
Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
prikazani su kartografskim prikazom broj 4.
Gradnja građevina dozvoljena je unutar
gradivog dijela građevne čestice.
Postojeće građevine, osim onih predviđenih za
rušenje, zadržavaju dosadašnju namjenu i gabarite te ih je dozvoljeno održavati
i rekonstruirati u skladu s uvjetima utvrđenim ovom Odlukom.
6.1. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
stambenih građevina
6.1.1. Uvjeti i način gradnje višestambenih,
višeobiteljskih i obiteljskih građevina
Članak
101.
Uvjeti i način gradnje višestambenih,
višeobiteljskih i obiteljskih građevina utvrđeni su u Tablici 1.
6.1.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
stambenih građevina
6.1.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije
obiteljskih građevina
Članak
102.
Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju
obiteljske građevine iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način rekonstrukcije
obiteljske građevine te gradnja zamjenske građevine utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne
čestice za rekonstrukciju/gradnju samostojeće građevine iznosi 600 m2, dvojne i završne građevine niza iznosi 400 m2, a građevine niza iznosi 300 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig) za samostojeću građevinu iznosi 0,30, za dvojnu i završnu građevinu niza iznosi
0,40, a za građevinu niza iznosi 0,45,
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) za samostojeću građevinu iznosi 0,80, za dvojnu i završnu
građevinu niza iznosi 1,0, a za građevinu niza iznosi 1,0,
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina
iznosi 300 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum
ili suteren i dvije nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi
7,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova unutar
građevine iznosi 2 stana,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog
dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m, a udaljenost
građevnog pravca od regulacijskog iznosi 4,0 m,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti.
Ovim Planom dozvoljava se odstupanje do 5% od
najmanje dozvoljenje površine građevne čestice utvrđene stavkom 1. podstavkom
1. ovoga članka.
Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 2. i
3. ovoga članka, za građevnu česticu na kojoj se planira rekonstrukcija/gradnja
samostojeće građevine čija površina prelazi 600 m2, primjenjuju se koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti u vrijednostima koje su utvrđene za površinu čestice od 600 m2.
Na građevnim česticama koje udovoljavaju
uvjetima za novu gradnju, moguće je ukloniti postojeću i izgraditi novu zamjensku
građevinu.
Članak
103.
Postojeće obiteljske građevine koje ne
udovoljavaju uvjetima za novu gradnju ili rekonstrukciju, ali su niže od
najviše dozvoljene visine, mogu se:
- ako su samostojeće, dograditi potkrovljem,
- ako su dvojne ili u nizu, dograditi do
visine postojećih građevina na koju se naslanjaju.
Ako se posljednja etaža građevine gradi kao
potkrovlje, visina nadozida ne smije biti veća od 0,90 m.
Članak
104.
Postojeće obiteljske građevine koje ne
udovoljavaju niti jednom uvjetu određenom za rekonstrukciju i novu gradnju te
im je površina manja od 400 m2,
mogu se rekonstruirati isključivo unutar postojećih tlocrtnih i visinskih
gabarita.
Izuzetno od odredbe iz stavka 1. ovoga
članka, prilikom rekonstrukcije krova postojeće građevine dozvoljeno je
povećanje postojeće visine građevine za najviše 0,50 m.
6.1.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
višeobiteljskih građevina
Članak
105.
Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju
višeobiteljske građevine iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način
rekonstrukcije višeobiteljske građevine i gradnje zamjenske građevine utvrđuju
se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne
čestice za gradnju/rekonstrukciju građevine iznosi 900 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25,
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,6,
- najveća dozvoljena građevinska (bruto)
površina iznosi 600 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine
iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi
9,0 m,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog
dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 5,0 m,
- udaljenost građevnog pravca od
regulacijskog iznosi 6,0 m,
- najmanje 40% građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti.
Ovim Planom dozvoljava se odstupanje do 5% od
najmanje dozvoljenje površine građevne čestice utvrđene stavkom 1. podstavkom
1. ovoga članka.
Na građevnim česticama koje udovoljavaju
uvjetima za novu gradnju, moguće je ukloniti postojeću i graditi novu zamjensku
građevinu.
Za stambene građevine koje ne udovoljavaju
uvjetima određenim za rekonstrukciju i novu gradnju dozvoljava se isključivo
održavanje građevine.
6.1.2.3. Uvjeti i način rekonstrukcije
višestambenih građevina
Članak
106.
Prostorni pokazatelji te uvjeti i način
rekonstrukcije višestambene građevine utvrđeni su u Tablici 1.
6.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina
6.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije
stambeno-poslovnih građevina
Članak
107.
Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju
stambeno- poslovnih građevina iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način
rekonstrukcije te gradnje zamjenske građevine na građevnim česticama oznake od
M1-1 do M1-17 utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne
čestice iznosi 600 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,30,
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,60,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine
iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi
7,0 m,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog
dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m,
- udaljenost građevnog od regulacijskog
pravca iznosi 4,0 m,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti.
Ovim Planom dozvoljava se odstupanje do 5% od
najmanje dozvoljenje površine građevne čestice utvrđene stavkom 1. podstavkom
1. ovoga članka.
6.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
poslovno-stambenih građevina
Članak
108.
Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju
poslovno-stambenih građevina iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način
rekonstrukcije te gradnje zamjenske građevine na građevnoj čestici oznake M2-1
utvrđuju se kako slijedi:
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
iznosi 0,30,
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti iznosi 0,90,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine
iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže (Po+P+1 ili S+P+1),
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog
dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m,
- udaljenost građevnog pravca od
regulacijskog iznosi 6,0 m,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti.
6.3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i
društvene namjene
6.3.1. Uvjeti i način gradnje predškolske
građevine
Članak
109.
Uvjeti i način gradnje predškolske građevine
planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake D4-22 utvrđeni su u Tablici 1.
Prilikom projektiranja predškolske građevine
potrebno je poštivati prostorne normative propisane Državnim pedagoškim
standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine« broj 63/08).
Prostor dnevnog boravka za djecu jasličke
dobi unutar predškolske građevine treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 3,0 m, a za djecu
vrtićke dobi 3 m2 po djetetu i
prosječnu visinu 3,0 m.
U sklopu predškolske građevine planirana je
gradnja višenamjenske dvorane čiji najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu
nadzemnu etažu, a najveća dozvoljena visina iznosi 13,0 m.
Na vanjskim površinama potrebno je planirati
sadnju zelenila i gradnju/uređenje zajedničkog dječjeg igrališta. Veličina
zajedničkog igrališta određuje se projektnom dokumentacijom primjenom kriterija
najmanje 15 m2 površine po
djetetu jasličke dobi i najmanje 20 m2 površine po djetetu vrtićke dobi. U sklopu zajedničkog igrališta
oblikuju se grupna igrališta od 60-130 m2 po grupnoj jedinici. Veličina prostora za sprave
treba biti 4,5 m2 po djetetu.
Sve vanjske površine, osim gospodarskog
prilaza i parkirališta, potrebno je ograditi ogradom visine najmanje 1,80 m.
Najmanje 70% površine građevne čestice
predškolske namjene potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti kao parkovnu
i zelenu površinu opremljenu odgovarajućom urbanom opremom, a struktura zelene
površine mora iznositi 40% visoke vegetacije, 10% niske vegetacije i 50%
travnjaka.
Predškolsku građevinu dozvoljeno je graditi kao
samostojeću prizemnu građevinu, namijenjenu isključivo smještaju djece
predškolskog odgoja.
Izuzetno od odredbe stavka 8. ovoga članka,
na vrlo strmom terenu ili kada se građevna čestica oslanja na postojeću zelenu
površinu, predškolsku građevinu dozvoljeno je graditi kao građevinu s dvije
nadzemne etaže.
Lokacija i orijentacija predškolske građevine
na građevnoj čestici treba omogućiti skladne odnose funkcionalnih sklopova
zgrade, igrališta, površina za igru i razonodu te gospodarskih i zelenih
površina. Ulaz predškolske građevine ne smije biti izložen jakom vjetru i
zapusima, a prostorije za boravak djece potrebno je smjestiti na jug s otklonom
do 15 stupnjeva.
6.3.2. Održavanje školske građevine i
rekonstrukcija igrališta
Članak
110.
Postojeću građevinu osnovne škole potrebno je
održavati, a igralište rekonstruirati natkrivanjem montažnom
konstrukcijom/balonom te povezivanjem igrališta toplom vezom sa građevinom
osnovne škole.
Prilikom izrade projektne dokumentacije za
zahvate iz stavka 1. ovoga članka potrebno je poštivati prostorne normative
propisane Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja (»Narodne novine« broj 63/08).
6.4. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
poslovnih građevina
6.4.1. Uvjeti i način gradnje građevine na
području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«
Članak
111.
Na građevnoj čestici oznake K2-2 planirana je
gradnja trgovačkog (opskrbnog) centra s pratećim sadržajima (banka, pošta,
ugostiteljski objekt, uredi, servisi i slično) te uređenje trga, a detaljni
uvjeti i način gradnje opskrbnog centra kroz prostorne pokazatelje utvrđeni su
u Tablici 1.
6.4.2. Uvjeti i način rekonstrukcije
građevine na području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«
Članak
112.
Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju
poslovne građevine na području namjene »Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena« utvrđeni su u Tablici 1., a uvjeti rekonstrukcije građevine na
građevnoj čestici oznake K2- 1 utvrđuju se kako slijedi:
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,90,
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,90,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine je
jedna nadzemna etaža (P),
- građevinski pravac poklapa se s
regulacijskim pravcem.
Ukoliko na građevnoj čestici iz stavka 1.
ovoga članka nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,
nedostajuća mjesta potrebno je osigurati unutar najbližeg javnog
parkirališnog/garažnog prostora.
6.5. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije
građevina i površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene«
6.5.1. Uvjeti i način gradnje i
rekonstrukcije građevina na području »Sportsko-rekreacijske namjene - sport«
Članak
113.
Za gradnju/rekonstrukciju građevina i
uređenje površina na građevnoj čestici oznake R1-14 potrebno je raspisati
urbanističko-arhitektonski natječaj u skladu uvjetima gradnje utvrđenim u
Tablici 1. i odredbama ove Odluke.
Građevna čestica oznake R1-14 planira se
urediti s naglašavanjem javne pješačke površine i ulaznim trgom. Na prostoru
građevne čestice potrebno je stvoriti urbano- arhitektonski i sadržajno
atraktivnu višenamjensku zonu sa sadržajima kao što su specijalizirane sportske
trgovine, ugostiteljsko-zabavni sadržaji i slično.
Neizgrađene dijelove građevne čestice oznake
R1-14 potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta
krajobrazne arhitekture kao sastavnog dijela idejnog i glavnog projekta za
gradnju građevina na toj građevnoj čestici.
Građevinu javne garaže planiranu za gradnju
na građevnoj čestici oznake R1-14 potrebno je graditi sukladno uvjetima
propisanim člankom 73. ove Odluke.
6.5.2. Uvjeti i način gradnje građevina i
površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija«
Članak
114.
Uvjeti i način gradnje/uređenja građevina i
površina na građevnoj čestici oznake R2-15, utvrđeni su u Tablici 1. i ove
Odluke.
Na građevnoj čestici oznake R2-15 (na
lokalitetu Dolac) nalaze se postojeće sastojine maklena Acer campestre i hrasta
medunca Quercus pubescens starih više od 100 godina koje su prepoznate kao
ambijentalna vrijednost te ih je prilikom projektiranja potrebno valorizirati i
zaštititi sukladno članku 116. ove Odluke.
Najmanje 50% površine građevne čestice R2-15
potrebno je štititi/ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta
krajobrazne arhitekture kao sastavnog dijela idejnog i glavnog projekta za
gradnju građevina na toj građevnoj čestici.
Prateće građevine kao što su manja
ugostiteljska građevina, garderoba, sanitarni čvor te objekti komunalne
infrastrukture mogu zauzimati površinu od najviše 560 m2 te se grade poštivanjem sljedećih uvjeta:
- najveći dozvoljeni broj etaža
građevine/objekta iznosi jednu nadzemnu etažu,
- najveća dozvoljena visina građevine/objekta
iznosi 4,0 m,
- građevinu/objekt potrebno je prilagoditi
okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenja materijala
kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,
- oblikovanje pročelja građevine/objekta
provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i
postojanih materijala.
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
115.
Unutar obuhvata Plana nalaze se djelomično
dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske: područja važna za divlje svojte
i stanišne tipove 'Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika' (HR5000019) te
međunarodno važno područje za ptice 'Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika'
(HR1000019).
Unutar obuhvata ovoga Plana, područja ekološke
mreže iz stavka 1. ovoga članka označena su u kartografskom prikazu broj 3, a u
provedbi Plana potrebno je poštivati smjernice za mjere zaštite navedenih
područja ekološke mreže iz Priloga 1.3. Uredbe o proglašenju ekološke mreže
(»Narodne novine« broj 109/07).
Članak
116.
Lokalitet Dolac, prikazan u kartografskom
prikazu broj 3., dokumentima prostornog uređenja šireg područja i ovim Planom
utvrđen je kao ambijentalna vrijednost.
Mjere zaštite za lokalitet Dolac utvrđuju se
kako slijedi:
- snimiti postojeće stanje zatečene šumske
sastojine,
- analizirati i valorizirati postojeće stanje
sastojina maklena Acer campestre i hrasta medunca Quercus pubescens,
- pri izradi projektne dokumentacije
uvažavati i štititi vrijednu vegetaciju izbjegavanjem gradnje na prostorima
analizom prepoznate vrijednosti,
- formirati parkovno i zaštitno zelenilo radi
unapređenja prirodnog krajobraza i održivosti cjelokupnog eko-sustava.
8. Mjere provedbe Plana
Članak
117.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina
na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Prije gradnje sekundarne mreže oborinskih
kolektora i spajanja novih građevina na izgrađeni sustav odvodnje potrebno je
graditi glavni oborinski kolektor u Ulici Slavka Krautzeka.
Prije gradnje vodoopskrbne mreže dijela
područja obuhvata ovoga Plana iznad 180 m.n.m. potrebno je graditi vodotoranj
250 m3 sa svom pripadajućom
infrastrukturom (pristupna cesta, kolektor oborinske odvodnje za slučaj
interventnog pražnjenja vodospreme, niskonaponski priključak za potrebe
daljinskog upravljanja (telemetrije).
Članak
118.
Prije gradnje građevina/rekonstrukcije
građevina i uređenja površina na građevnoj čestici oznake R1-14 potrebno je
provesti urbanističko-arhitektonski natječaj sukladno članku 113. ove Odluke, a
prije gradnje i uređenja površina javnog parka planiranog na građevnoj čestici
oznake Z1-1 potrebno je provesti urbanističko-arhitektonsko-krajobrazni
natječaj.
8.1. Uklanjanje građevina
Članak
119.
Postojeće građevine na katastarskim česticama
487, 489/ 1, 489/5, 1302, 1303, 1351/1, 1351/2 i 1438/5 k.o. Sušak potrebno je
ukloniti.
Građevine predviđene za uklanjanje prikazane
su na kartografskom prikazu broj 4.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
120.
U cilju sprečavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš unutar obuhvata Plana potrebno je provoditi slijedeće mjere:
- obavljati djelatnosti koje ne smiju biti
izvor zagađenja zraka, tla i vode ili buke veće od propisanih vrijednosti,
- komunalno opremiti područje obuhvata Plana
povezivanjem na javnu gradsku komunalnu mrežu, prvenstveno uz kvalitetnu
odvodnju otpadnih voda i osiguranjem vodonepropusnosti sustava odvodnje,
- smanjivati količinu proizvedenog otpada,
organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i drugo), osigurati prostor na građevnoj
čestici za privremeno odlaganje otpada pristupačan organiziranom odvoženju
otpada, a zauljene otpadne vode odvoditi preko separatora.
9.1. Mjere zaštite zraka
Članak
121.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08) uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje I. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih
vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku propisanih Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05).
Članak
122.
U novoplaniranim poslovnim građevinama
preporuča se korištenje plina kao energenta, a ako se kao energent upotrebljava
lož ulje obvezna je uporaba niskosumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora od
najviše 1%.
9.2. Mjere zaštite od buke
Članak
123.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena
razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 65 dB, a za noć
50 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te podzakonskim
propisima kojima se regulira zaštita od buke.
Prilikom projektiranja građevina u
oblikovanju i izboru materijala potrebno je primjenjivati oblikovne strukture i
materijale koji smanjuju razinu buke.
Članak
124.
Izvođenje radova s bučnim alatima unutar
područja obuhvata Plana nisu dozvoljeni u vremenu od 22 do 06 sati.
9.3. Mjere zaštite voda
Članak
125.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o
vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05), Odluci o odvodnji i
pročišćavanju otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i općina
Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo, Matulji (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 15/98) i Studiji kanalizacijskih sustava
riječkog područja (IGH - PC Rijeka elaborat broj 5100-1- 514994/96 Rijeka
1996/97).
Obuhvat Plana nalazi se u II. zoni sanitarne
zaštite te je cijeli kanalizacijski sustav potrebno izvesti kao
vodonepropustan, a svi radovi na kanalizacijskom sustavu moraju biti usklađeni
sa Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94, 12/94-ispr., 12/95,
24/96 i 4/01).
Članak
126.
Oborinske vode sa parkirališnih površina i
oborinske vode sa prometnih površina moraju se prije upuštanja u sustav javne
oborinske kanalizacije obavezno pročistiti pjeskolovom i separatorom
ugljikovodika.
Članak
127.
Otpadne vode iz kuhinja restorana i slično
potrebno je upuštati u sustav javne odvodnje.
Otpadne i tehnološke vode iz stavka 1. ovoga
članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti
odgovarajućim uređajem čiji odabir mora odgovarati kakvoći otpadne i tehnološke
vode koju je potrebno pročistiti.
Otpadne vode iz stavka 1. ovoga članka, prije
upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti separatorima masti i
ulja te separatorima deterdženata.
9.4. Mjere zaštite tla
Članak
128.
Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno
mjerama sprječavanja oštećivanja ekoloških funkcija tla.
Pri izvedbi zemljanih radova nije dozvoljeno
unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari.
Na prometnim površinama nije dozvoljeno
pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim
sredstvima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada.
U cilju zaštite tla zabranjuje se:
- odlaganje otpada na površinama koje nisu
predviđene i uređene za tu namjenu,
- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih
voda,
- trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to
nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno iskopati te koristiti ili na
području zahvata ili na drugim područjima ovoga Plana.
9.5. Postupanje sa otpadom
Članak
129.
Na području obuhvata Plana s otpadom je
potrebno postupati u skladu sa Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04,
153/05, 111/06, 110/07 i 60/08).
Skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji
nastaje u kućanstvima na području Plana potrebno je provoditi sukladno općem
aktu kojim se određuje gospodarenje komunalnim otpadom grada.
Zbrinjavanje komunalnog, glomaznog i
ambalažnog otpada za poslovne prostore potrebno je predvidjeti unutar
građevine.
Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je
osigurati punu pokrivenost područja organiziranim skupljanjem komunalnog
otpada.
Dnevno odlaganje komunalnog otpada dozvoljava
se na uređenim i nadziranim dnevnim skupljalištima komunalnog otpada.
Uređenje dnevnih skupljališta komunalnog i
njemu sličnog otpada dozvoljava se:
- na mjestu nastajanja otpada (u ulazima i
posebnim prostorijama unutar građevina te u pomoćnim građevinama i na
površinama unutar građevne čestice proizvođača otpada),
- na javnoj površini.
Kod izbora metoda i tehnike skupljanja
komunalnog otpada potrebno je poštivati sljedeće:
- metode i tehnika moraju biti na BAT razini,
- instalirani kapaciteti moraju zadovoljavati
vršne potrebe,
- tehnika i organizacija moraju biti
prilagođeni posebnostima područja na kojem se obavlja skupljanje otpada.
9.6. Mjere zaštite od požara
Članak
130.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04,
33/05,107/07 i 38/09) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za
područje grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
41/08).
Rekonstrukcijom postojećih i gradnjom novih
građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.
Članak
131.
Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
projektne dokumentacije potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, prilikom
procjene ugroženosti od požara primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku
drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a
numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne
građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći
broj ljudi.
Kod projektiranja i gradnje podzemnih garaža
potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati numeričku metodu
TRVB 106.
Članak
132.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina/objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju
građevina/objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore
građevina/objekata, vatrootpornosti građevina/objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i drugo.
Ako se izvode slobodnostojeće niske stambene
građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više
građevine, a najmanje 6,0 m.
Međusobni razmak stambeno-poslovnih građevina
ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Ako se ne može postići najmanja propisana
udaljenost među građevinama/objektima potrebno je predvidjeti dodatne mjere
zaštite od požara.
Članak
133.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«
35/94, 55/ 94 - ispr. i 142/03).
Članak
134.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava obavezna je gradnja hidrantske mreže sukladno Pravilniku
o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).
Članak
135.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova moraju se poštivati odredbe
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i
propisa donesenih na temelju tog zakona.
9.7. Mjere zaštite od potresa
Članak
136.
Zaštitu od potresa potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07 i
38/09).
Seizmičko zoniranje područja obuhvata Plana
utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03 i 26/05).
9.8. Mjere zaštite od elektromagnetskih polja
Članak
137.
Zaštitu od elektromagnetskog polja provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (»Narodne novine« broj
105/99) i propisima donesenim na temelju tog zakona.
Granične veličine elektromagnetskih polja
stacionarnih izvora koje se ne smiju prekoračiti na područjima povećane
osjetljivosti i područjima profesionalne izloženosti propisane su Pravilnikom o
zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03, 15/04-ispr. i
41/08).
Područja povećane osjetljivosti za
elektromagnetska polja na području obuhvata ovoga Plana jesu:
- postojeća i planirana područja namijenjena
stanovanju u kojima se osobe mogu zadržavati 24 sata dnevno,
- postojeća i planirana područja namijenjena
gradnji škola, ustanova predškolskog odgoja te dječjih igrališta.
Postojeći stacionarni izvori
elektromagnetskog polja za koje se mjerenjima utvrdi da stvaraju
elektromagnetska polja čije veličine prekoračuju propisane granične razine
moraju se rekonstruirati kako bi zadovoljile propisane standarde.
U slučaju da se na području koje ne pripada
području povećane osjetljivosti, a koje je u dosegu zračenja postojećeg
stacionarnog izvora, planirana nova namjena koja je povećano osjetljiva na
elektromagnetsko polje, potrebno je prethodno mjerenjima utvrditi je li na tom
području zadovoljen uvjet graničnih razina elektromagnetskog polja.
Zaštita od elektromagnetskog polja ne odnosi
se na objekte unutar granica koridora postojećih zračnih elektroenergetskih
vodova koji su građeni nakon donošenja pravilnika iz stavka 2. ovoga članka.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
138.
Elaborat Plana izrađen je u pet izvornika
ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog
vijeća Grada Rijeke.
Članak
139.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda
Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i
gospodarenje zemljištem Grada
Rijeke, Odjelu gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i
gradnju Grada Rijeke, Javnoj ustanovi Županijski zavod za prostorno planiranje
i održivi razvoj te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva.
Članak
140.
Tekstualni i grafički dijelovi te obvezni
prilozi Plana iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio Plana, nisu
predmet objave.
Članak
141.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/09-01/101
Ur. broj: 2170-01-10-20-09-3
Rijeka, 23. srpnja 2009.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.
