SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XII. - broj 11. Utorak, 30. ožujka 2004.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Na temelju poglavlja V. Točke 5. Plana intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82799, 86/99 i 12/01) i članka 28. Statuta Primorsko-goranske županije («Službene novine» broj 22/01), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici od 25. ožujka 2004. godine, a uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 351-01/04-07/05; Ur.broj: 531-05/1-HB-04-02 od 16. siječnja 2004. godine), donijela je

PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA

PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

 

  1. Uvod
    1. Uvodno obrazloženje

Primorsko-goranska županija dužna je izraditi županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/99, 86/99, 12/01), poglavlje V, članak 1.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu Plan) odnosi se na moguće ekološke nesreće ili izvanredni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša sastavni je dio programa zaštite okoliša Županije, međutim ukoliko nije donesen program zaštite okoliša na razini Županije, Plan intervencija u zaštiti okoliša može se donijeti i provoditi samostalno.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije temelji se na:

  • Planu intervencija u zaštiti okoliša kojega je temeljem Zakona o zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/94) donijela Vlada Republike Hrvatske,
  • APELL procesu - skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engleskom jeziku: “Awareness and Preparedness for Emergency at Local Level”, sa značenjem: Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini.

Plan je napravljen sukladno s regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima Primorsko-goranske županije. Osnova za izradu Plana bila su 42 dostavljena Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata, koji su temeljem vrsta i količina opasnih tvari koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima izradili Operativne planove.

Svrha izrade Plana je predviđanje, sprečavanje i ograničavanje mogućih ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, koji mogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Planom se utvrđuju:

  • prostorna i gospodarska obilježja Primorsko-goranske županije,
  • vrste rizika i opasnosti,
  • postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš,
  • subjekti zaduženi za provedbu pojedinih mjera,
  • odgovornosti i ovlaštenja u svezi s provedbom mjera,
  • način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona,
  • način i vremenski plan periodičke provjere Plana,
  • analiza i revizija Plana,
  • način upoznavanja svih sudionika s Planom.

 

    1. Primjena plana
    2. Prilikom iznenadnog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice i mogućnosti obuzdavanja gospodarskog subjekta, grada ili općine na čijem se području događaj dogodio, primjenjuje se ovaj Plan. Ovaj Plan se ne primjenjuje u slučaju onečišćavanja mora, kopnenih voda i voda mora s kopna i otoka, te na vojne objekte, vojna skladišta i slučajeve radioaktivnog onečišćenja.

      Nadzor provedbe Plana provodi inspekcija zaštite okoliša.

       

    3. Postupak donošenja Plana

Prijedlog Plana intervencije u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije dostavlja se na mišljenje tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu prirode i okoliša. Nakon dobivanja pozitivnog mišljenja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode i okoliša, a na prijedlog Stručnog povjerenstva, Plan donosi predstavničko tijelo Županije. Plan se nakon toga može ugraditi u program zaštite okoliša Županije.

Županijska skupština Primorsko-goranske županije, 26. studenog 2002. osnovala je Stručno povjerenstvo za izradu Plana u skladu s APELL procesom. Članovi Stručnog povjerenstva navedeni su u Tablici 1.

Tablica 1: Popis članova Stručnog povjerenstva za izradu Plana

R. br.

Članovi Stručnog povjerenstva

Tvrtka/organizacija/zavod

1.

mr.sc. Ivo Brozović, dipl.ing. voditelj

član Županijskog poglavarstva za područje prostornog i urbanističkog planiranja i zaštite okoliša

2.

Čedomir Miler, dipl.ing. - zamjenik voditelja

član Županijskog poglavarstva za područje komunalnih djelatnosti

3.

Darko Jardas - član

Upravni odjel za gospodarski razvoj PGŽ

4.

Miomir Zelić, dr.med - član

član Županijskog poglavarstva za područje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

5.

dr.sc. Ivan Liker, dipl.ing. - član

član Odbora za gospodarski razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša

6.

mr.sc. Andrija Car - član

PU Primorsko-goranska, Sektor civilne zaštite

7.

Ljubomir Stojnić, dipl.ing. - član

predstavnik Grada Rijeke

8.

Davor Vičević, dipl.ing.

predstavnik Općine Kostrena

9.

Josip Šepčić, dipl.ing - član

predstavnik Općine Omišalj

10.

mr.sc. Jarolim Meixner, dipl.ing - član

Adria - procesna industrija d.d., Omišalj

11.

Boris Legović, dipl.ing. - član

INA - Rafinerija nafte Rijeka, Urinj

12.

Milica Lulić, dipl.ing. - član

INA - Maziva, Rijeka

13.

Stjepan Kamber, dipl.ing. - član

Hrvatske vode, VGO Rijeka

14.

dr.sc. Vladimir Mičović - član

Zavod za javno zdravstvo

15.

Kazimir Mihić, dipl.ing. - član

Udruga IN Klub inovatora Rijeka, Sekcija za ekologiju

Zadaci Stručnog povjerenstva su:

  • identifikacija resursa, zadaća i sudionika u procesu izrade Plana,
  • identifikacija rizika i opasnosti,
  • analiza postojećih Planova svih sudionika i usklađenosti tih Planova,
  • identifikacija zadaća nepokrivenih postojećim Planovima,
  • identifikacija lokalnih resursa za pokrivanje nepokrivenih zadaća,
  • prilagođivanje postojećih Planova i izrada harmoniziranog i integriranog Plana,
  • donošenje Plana od strane nadležnog tijela Primorsko-goranske županije,
  • upoznavanje svih sudionika sa integriranim Planom,
  • uspostava procedure za periodičko testiranje, analizu i reviziju Plana,
  • upoznavanje stanovništva s Planom.

 

    1. Ključni pojmovi

U ovom Planu u uporabi su pojmovi sa slijedećim značenjem:

  • Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja, kojeg je stvorio čovjek.
  • Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za okoliš.
  • Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša.
  • Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizujuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini i /ili koncentraciji ima takva svojstva.
  • Opasna tvar je tvar koja je zakonom, drugim propisima i međunarodnim ugovorima, koji obvezuju Republiku Hrvatsku određena kao opasna tvar.
  • Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ili ugroziti život i zdravlje ljudi.
  • Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.
  • Analiza rizika je sustavno utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti.
  • Upravljanje rizikom - obuhvaća cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, propise, ocjenjivanje situacije, inspekciju itd.
  • Rizični objekt - industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor, itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika. Unutar jednog rizičnog objekta može postojati više različitih izvora rizika.
  • Rizična zona je područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno izvanrednim događajem.
  • Sigurnosna zona je procijenjena udaljenost potrebna između rizičnog objekta i obližnjih ugroženih objekata.
  • Vjerojatnost pojave izvanrednog događaja je vjerojatnost nastanka izvanrednog događaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari.
  • Najgori mogući slučaj (engleski: worst case), je ispuštanje u okoliš najveće moguće količine opasne tvari koja proizvodi najveću udaljenost do granice opasnosti ( engleski: endpoint) .
  • Granica opasnosti (engleski: endpoint), je granica područja u kojem su pokazatelji opasnosti manji od posebno specificiranih.
  • Ugroženi subjekti su stanovništvo unutar granica opasnosti kao i zaštićena područja unutar granica opasnosti.
  • Proces je djelatnost manipulacije s opasnim tvarima: uporaba, proizvodnja, skladištenje, transport ili njihova kombinacija.

 

    1. APELL proces

Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini, engleska kratica: APELL, je inicijativa čiji su pokrovitelji Ured za industriju i okoliš UNEP-a u suradnji s Udruženjem kemijskih proizvođača SAD-a, CMA i Conceil Europeen des Federations de l Industrie Chimique, CEFIC.

APELL obuhvaća dva temeljna aspekta:

  • Stvoriti i/ili ojačati svijest zajednice o mogućim opasnostima vezanima uz proizvodnju, postupanje s opasnim materijalima i uporabu opasnih materijala, kao i korake koje poduzimaju vlasti i industrija kako bi od njih zaštitili zajednicu.
  • U suradnji s lokalnim zajednicama, razviti planove intervencija koji bi uključivali čitavu zajednicu, pojavi li se neželjeni događaj koji bi ugrozio njezinu sigurnost.

Sveukupni ciljevi APELL-a su sprečavanje gubitka života ili oštećenja zdravlja i društvenog blagostanja, izbjegavanje oštećenja imovine, te očuvanje okoliša. Njegovi specifični ciljevi su slijedeći:

  • pružati informacije zainteresiranim članovima zajednice o opasnostima vezanima uz industrijske djelatnosti u njihovom okruženju i mjerama poduzetim u svrhu smanjenja tih rizika,
  • ocjenjivati, dopunjavati, odnosno izrađivati planove intervencija za lokalno područje,
  • jačati stupanj uključenosti lokalne industrije u svijest zajednice i planiranje intervencija na neželjene događaje,
  • povezati napravljene Operativne planove intervencija gospodarskih subjekata s lokalnim planovima, općinskim i gradskim, u jedan sveobuhvatni Županijski plan, kojim bi se zajednica mogla uspješno suprotstaviti svim vrstama neželjenih događaja,
  • uključiti članove lokalne zajednice u izradu, provjeru i provedbu sveobuhvatnoga plana intervencija.

Iako početna reakcija na neželjeni događaj, koja se obično odvija na lokalnoj razini, uvelike utječe na krajnji ishod i veličinu događaja, doprinos državne vlasti u provedbi APELL procesa je ključna za njegov uspjeh.

Na lokalnoj razini tri su vrlo važna sudionika koja se moraju uključiti ako APELL želi uspjeti, a to su:

  • županijski, gradski i općinski čelnici lokalne uprave i samouprave, načelnici policije, zapovjednici vatrogasnih postrojbi, ravnatelji zdravstvenih ustanova itd.
  • vlasnici ili upravitelji industrijskih postrojenja,
  • čelnici lokalne zajednice, gospodarske komore, obrazovanja, socijalne skrbi, urednici sredstava javnog priopćavanja, stručnih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavnici nevladinih udruga.

Kako bi provedba APELL procesa na županijskoj razini bila što učinkovitija, svi sudionici u APELL procesu, čelnici lokalne vlasti, gospodarski subjekti i čelnici lokalne zajednice, dužni su preuzeti dio obveza i odgovornosti za njegovu primjenu.

  1. Prostorna, teritorijalna i gospodarska obilježja Primorsko-goranske županije
    1. Geografski položaj i opis područja Županije

Primorsko-goranska županija nalazi se u zapadnom dijelu teritorija Republike Hrvatske. Na zapadu graniči s Istarskom, na istoku s Karlovačkom, a na jugoistoku s Ličko-senjskom županijom. U krajnjem jugoistočnom dijelu akvatorij Županije graniči s obalnim morem Zadarske županije, a na jugu Županija participira i u dijelu morske granice Republike Hrvatske s Republikom Italijom. Sjevernu granicu teritorija Županije čini državna granica s Republikom Slovenijom.

Primorsko-goranska županija jedna je od sedam primorskih županija Republike Hrvatske te osim kopnenog dijela, obuhvaća i veći broj stalno naseljenih otoka, od kojih su najveći Krk, Cres, Rab i Lošinj, a stalno su naseljeni i Unije, Ilovik i Susak.

Površina teritorija Županije iznosi 3.582 km2, a površina akvatorija tj. obalnog mora 4.339 km2.

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2001.g., Županija ima ukupno 305.505 stanovnika i s udjelom od 6,9 0eta je po veličini u Republici Hrvatskoj. Prosječna gustoća naseljenosti Županije iznosi 85,2 st./km2.

Sjedište Županije je u Rijeci, koja je sa 143.800 stanovnika treći grad po veličini u Republici Hrvatskoj.

Najviši planinski vrh Županije je Bjelolasica-Kula sa nadmorskom visinom od 1.534 m.

U fizičko-geografskom smislu Županija se sastoji od tri dobro izražene cjeline:

  • Gorski Kotar - 37 % teritorija Županije,
  • priobalje s neposrednim zaleđem - 34 % teritorija Županije,
  • otoci - 29 % teritorija Županije.

Demografsko težište Županije nalazi se u području priobalja, gdje živi oko tri četvrtine ukupno prisutnog stanovništva Županije. Uzrok tome je smještaj makroregionalnog središta i sjedišta Županije - grada Rijeke, kao i smještaj satelitskih naselja šire okolice Rijeke. Zbog takvih okolnosti srednja gustoća naseljenosti priobalja Županije iznosi čak 201,5 st./km2, dok je prosječna naseljenost otoka 40,9 st./km2, a Gorskog Kotara samo 26,9 st./km2.

 

    1. Teritorijalni ustroj Županije

Prema današnjem upravno-teritorijalnom ustroju, područje Županije dijeli se na:

  • 14 gradova: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka i Vrbovsko,
  • 21 općinu: Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodol, Viškovo i Vrbnik.

U Primorsko-goranskoj županiji registrirano je ukupno 536 naselja.

 

    1. Glavne gospodarske djelatnosti

Povoljan geoprometni položaj i raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se Županija, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku.

Područje Gorskog Kotara predstavlja tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Zahvaljujući čistom moru i netaknutoj prirodi, turizam ima važnu ulogu u gospodarstvu Županije.

Također, Primorsko-goranska županija već desetljećima razvija specifične industrijske grane proizvodnje, posebno one koje se temelje na dopremi robe ili sirovina te njihovoj preradi. Veliki industrijski pojas nalazi se u širem gradskom području Rijeke: Kukuljanovo, Urinj, Melina, Mlaka i Matulji.

Glavne gospodarske djelatnosti na području Županije su brodogradnja, promet, naftno-petrokemijska industrija, turizam i ugostiteljstvo, metalna i elektro industrija, drvna industrija, šumarstvo, graditeljstvo, trgovina, poljoprivreda i ribarstvo.

U ukupnom prihodu Županije, prema podacima Županijske gospodarske komore, po gospodarskim djelatnostima prevladava:

  1. trgovina sa oko 40 0rihoda,
  2. prerađivačka industrija sa oko 25 0rihoda,
  3. promet sa oko 11 0rihoda.

Najveći broj radno sposobnog dijela stanovništva, zaposlen je u:

  1. prerađivačkoj industriji, oko 29 %,
  2. trgovini, oko 20 %,
  3. prometu, oko 15 %.

Područja najbržeg razvoja Županije su:

  • riječko makroregionalno središte
  • pojas uz prometnicu Zagreb-Karlovac-Rijeka.

Turistička ponuda prostora uglavnom je ljetnog sezonskog karaktera, te se predviđa poticaj razvoju zimskog turizma. Također se predviđa i poticaj šumarstva.

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije, gospodarski razvoj prostora treba uskladiti s realnim ograničenjima njegove valorizacije, a u skladu sa zahtjevima djelotvorne zaštite prirodnog i povijesno-kulturnog nasljeđa, kojim prostor Županije ne oskudijeva. U cilju gospodarskog razvoja Županije, težište razvoja planira se staviti na strateške djelatnosti Županije kao što su: razvoj riječke luke i transporta, brodogradnje, turizma, industrije nafte i petrokemije, metaloprerađivačke i drvne industrije.

 

    1. Prometna povezanost i važni infrastrukturni objekti Županije

U području Županije koriste se sva tri temeljna oblika prometa: kopneni, morski i zračni. Štoviše, prometna je vrijednost razmatranog prostora jedna od njegovih glavnih značajki. Uvjetovano je to važnošću riječke luke, a s tim u vezi, i kopnenih prometnica koje iz bliže i dalje unutrašnjosti komuniciraju s tim lučkim središtem. Rijeka je već desetljećima jedna od značajnijih mediteranskih luka koja svoje prometne usluge vrši i za neke zemlje Srednje Europe.

Tri su važne cestovne komunikacije na području Županije:

  1. Autocesta Zagreb-Karlovac-Rijeka, koja će osim povezivanja Rijeke sa središtima izvan Županije, gospodarski i demografski pozitivno djelovati na razvoj okolnog područja unutar Županije,
  2. Jadranska turistička cesta, koja prolazi priobaljem Županije,
  3. Prometnica Rijeka-Rupa, koja Županiju povezuje s Trstom i Ljubljanom, odnosno buduća autocesta Rupa – Rijeka – Sv Kuzam - Novi Vinodoloski – Žuta Lokva.

Za Županiju je od izuzetne važnosti željeznička pruga Zagreb-Karlovac-Rijeka koja predstavlja glavni oslonac razvoju riječke luke. Ova pruga je zastarjela, te svojim kapacitetom, tehničko-sigurnosnim osobinama, ne zadovoljava potrebe gospodarstva Županije. Druga željeznička komunikacija u Županiji, Rijeka-Pivka-Ljubljana ili Trst, povezuje Rijeku sa Slovenijom i dalje Srednjom i Zapadnom Europom.

Riječka zrakoplovna luka nalazi se nedaleko od Omišlja na sjeveru otoka Krka i djelatna je prije svega u ljetnom dijelu godine. Manja zrakoplovna luka postoji kod Malog Lošinja.

Riječka luka je, uz tršćansku, svojim položajem svakako najpovoljnija s gledišta potreba srednje europskog tržišta. Riječka luka je najveća morska luka Hrvatske.

Važan infrastrukturni objekt Županije je Jadranski naftovod koji povezuje Rafineriju nafte u Rijeci sa sisačkom rafinerijom, odakle se nastavlja prema sjeveroistoku u Mađarsku i istoku savskim koridorom prema Srbiji i Crnoj Gori.

Glavno županijsko čvorište 400 kV-elektroenergetskog prijenosnog sustava je Melina kod Rijeke, odakle se pružaju tri kraka dalekovodne mreže: prema Tubrima kod Zagreba, Divači u Sloveniji i Konjskom kod Splita.

 

    1. Klimatska obilježja Županije

Najvažniji pokazatelji klimatskih karakteristika nekog područja su: temperatura zraka, oborine, relativna vlažnost zraka i vjetar. Budući se Primorsko-goranska županija sastoji od tri dobro izražene fizičko-geografske cjeline: Gorskog kotara, priobalja s neposrednim zaleđem i otoka, tako se i klimatski faktori mogu odvojeno definirati za navedene prostore.

U Tablici 2. prikazani su bitni pokazatelji klime za fizičko – geografske cjeline Županije s podacima sa tri meteorološke postaje:

  1. Delnice-kontinentalna meteorološka postaja,
  2. Rijeka-priobalna meteorološka postaja,
  3. Cres-otočna meteorološka postaja.

 

Tablica 2: Klimatski pokazatelji sa 3 meteorološke postaje s područja Županije

Metereološka postaja /Pokazatelji

Delnice

Rijeka

Cres

Srednja temperatura zraka: proljeće/ljeto/jesen/zima, ° C

7,0 / 16,3 / 8,3 / -0,9

12,6 / 22,1 / 14,5 / 6,2

13,1 / 23,0 / 15,2 / 6,6

Srednja godišnja temperatura zraka, ° C

7,7

13,8

14,5

Godišnja količina oborina, u mm

2177,1

1522,7

1038,9

Godišnji broj dana s kišom (količina oborine ³ 0,1 mm)

117,6

127,4

112,8

Godišnji broj dana sa snijegom (količina oborine ³ 0,1 mm)

41,9

4,2

2,1

Godišnja relativna vlaga, %

86

64

70

Godišnji broj dana s jakim vjetrom

31,4

40,4

27,7

Godišnji broj dana s olujnim vjetrom

1,3

11,1

1,1

Izvor podataka: Prostorni plan Primorsko-goranske županije

Iz Tablice 2. uočljiva je razlika u amplitudi, tj. razlika između maksimuma i minimuma sezonske temperature između triju postaja. Amplituda za područje priobalja i otoka općenito je manja od područja Gorskog kotara, što je pokazatelj kontinentalnosti nekog prostora. Razlog tome je utjecaj mora koje kao veliki akumulator topline smanjuje oscilacije temperature.

Na karti Županije, koja se nalazi u Prilogu 1.ovoga Plana, uočljiva je nagla promjena nadmorske visine prilikom prijelaza iz priobalja prema unutrašnjosti, što za sobom povlači naglo smanjenje utjecaja mora na temperaturne prilike u kopnenoj unutrašnjosti Županije.

Osim temperature zraka, količina oborina je jedan od bitnih elemenata prilikom određivanja klimatskih karakteristika nekog kraja. Uočljivo je da kopneni dio Županije ima znatno veću količinu oborina od priobalja i otoka što je posljedica utjecaja reljefa i opće cirkulacije atmosfere.

Razlika u zasićenosti vodenom parom između priobalnog i otočnog dijela Županije u odnosu na unutrašnjost je posljedica velikih temperaturnih razlika.

Podaci o jakom i olujnom vjetru ukazuju na opasnost od nanošenja štete na raznim vrstama objekata. Zračna strujanja su izuzetno ovisna o reljefu i lokalnim efektima, te se ne mogu razmatrati za cijelu Županiju. To ilustrira podatak da se na otoku Rabu godišnje prosječno evidentira 63,3 dana sa jakim vjetrom i 26,5 dana sa olujnim vjetrom.

S aspekta ovog Plana posebno je interesantan priobalni dio županije i otok Krk zbog velike koncentracije industrije na tom području. Klima ovog područja uvjetovana je utjecajem kontinentalnog zaleđa i Jadranskog mora, a karakteriziraju je blage i kišne zime, topla i sušna ljeta. Srednja učestalost vjetrova za područje od Rijeke do ulaska u Bakarski zaljev, prikazana je u Tablici 3.

 

 

 

 

Tablica 3: Srednja učestalost vjetra za područje od Rijeke do Kraljevice

 

Tišina

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

Broj dana

66

34

143

18

21

24

37

7

15

Udio u godini, %

18

9

39

5

6

7

10

2

4

Brzina vjetra, m/s

/

1,6

2,8

2,0

2,0

2,0

1,9

1,3

1,5

Od vjetrova na ovom području prevladavaju:

  • bura, smjer N ili NE, čiji udari dosežu brzine i do 40 m/s,
  • jugo, smjer SE, čija brzina doseže oko 9 m/s.

 

  1. Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari

Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari u Županiji određeni su prema dostupnim podacima u Županiji.

Za definiranje mogućih izvora opasnosti i obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša na području Županije, korištena su:

  • 42 izrađena Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata,
  • popis obveznika izrade Operativnih planova prema mišljenju stručnog povjerenstva,
  • popis gospodarskih subjekata koji djeluju na području Županije dobiven od Hrvatske gospodarske komore.

Vrste i količine opasnih tvari navedene su prema podacima navedenim u 42 Operativna plana u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata koji su dostavljeni Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje.

 

    1. Obveznici izrade planova intervencija u zaštiti okoliša s područja Primorsko-goranske županije

Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima, navedenim u Prilogu 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša Narodne novine broj 82/99, koji je dan kao Prilog 2. ovog Plana, dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s opasnim tvarima na određenoj lokaciji količina te opasne tvari jednaka ili veća od 1 0ranične količine (D=3) za tu opasnu tvar.

Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s naftom i njezinim derivatima, dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s naftom i njezinim derivatima moguće istjecanje tih tvari u okoliš iz postrojenja, spremnika, prijevoznog sredstva ili odsjeka cjevovoda između dva blok ventila, u količini većoj ili jednakoj 0,1 0ranične količine (D=2) za tu opasnu tvar.

Sukladno s lokalnim posebnostima i obilježjima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima gradovi i općine s područja Primorsko-goranske županije dužni su izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša, u skladu s APELL procesom.

Prema dostavljenom popisu gospodarskih subjekata na području Županije, identificirane su grane djelatnosti u kojima se mogu naći obveznici izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša. Mogući obveznici izrade Operativnih planova su gospodarski subjekti koji se bave:

  • proizvodnjom, obradom i konzerviranjem mesa,
  • proizvodnjom alkoholnih pića i sokova od voća i povrća,
  • preradom i proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda,
  • preradom drva i proizvodnjom predmeta od drva,
  • proizvodnjom papira i kartona,
  • proizvodnjom naftnih derivata,
  • proizvodnjom industrijskih plinova,
  • proizvodnjom boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova,
  • proizvodnjom farmaceutskih preparata,
  • proizvodnjom sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje,
  • proizvodnjom ostalih kemijskih proizvoda,
  • proizvodnjom ambalaže, ploča, listova, cijevi i profila od plastičnih masa,
  • proizvodnjom stakla,
  • proizvodnjom nemetala i metalnih proizvoda,
  • obradom i presvlačenjem metala,
  • brodogradnjom, popravkom i preinakom brodova i čamaca,
  • reciklažom metalnih i nemetalnih ostataka i otpadaka,
  • proizvodnjom elektromotora, generatora i transformatora,
  • proizvodnjom motornih vozila,
  • proizvodnjom akumulatora, primarnih stanica i primarnih baterija,
  • turizmom – hoteli, kupališta.

Stručno povjerenstvo za izradu Plana, na sjednici održanoj 29. svibnja 2003., donijelo je popis obveznika izrade Operativnih planova intervencija koje bi neizostavno trebalo uvrstiti u županijski plan intervencija. Obveznici izrade Operativnih planova, prema ocjeni Stručnog povjerenstva, navedeni su u Tablici 4.

 

Tablica 4: Obveznici izrade Operativnih planova prema ocjeni Stručnog povjerenstva za izradu Plana

R. br.

Grana industrije

Gospodarski subjekti

1.

Kemijska i procesna industrija

  1. ADRIA – procesna industrija d.d., Omišalj
  2. INA Maziva, Rijeka
  3. INA Rafinerija nafte, Urinj

2.

Drvna industrija

  • DRVENJAČA, Fužine
  • 3.

    Proizvodnja i skladištenje hrane

  • PIK, Rijeka
  • ViR mesna industrija, Rijeka
  • LEDO, Kukuljanovo
  • BRODOKOMERC, Kukuljanovo
  • 4.

    Proizvodnja električne energije

  • HEP TE Rijeka, Urinj
  • 5.

    Lučke djelatnosti

  • LUKA Rijeka, Rijeka
  • LUKA Rijeka, Bakar
  • 6.

    Brodogradilišta

  • BI 3. MAJ, Rijeka
  • BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC, Kostrena
  • BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA, Kraljevica
  • BRODOGRADILIŠTE PUNAT, Punat
  • BRODOGRADILIŠTE CRES, Cres
  • LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODOGRADILIŠTE MALI LOŠINJ, Mali Lošinj
  • 7.

    Opskrba plinom

  • DISUPLIN PORTO RE, Kraljevica
  • MONTKEMIJA, Bakar
  • MG CROATIA PLIN, Orehovica
  • 8.

    Opskrba plinom i toplinskom energijom

  • ENERGO, Rijeka
  • 9.

    Opskrba vodom

  • KOMUNALAC, Delnice
  • KOMUNALAC, Opatija, Tunel Učka - klorna stanica
  • PONIKVE, Krk
  • VODOVOD I ČISTOĆA CRES-MALI LOŠINJ, Cres-Mali Lošinj
  • VODOVOD I KANALIZACIJA, RJ Vodovod, Rijeka
  • VODOVOD ŽRNOVNICA, Novi Vinodolski
  • VRELO, Rab
  • 10.

    Transport nafte

  • JANAF, Omišalj
  • 11.

    Transport opasnih tvari

  • HŽ Rijeka
  • RIJETANK
  • IND-EKO
  • MARECO
  • EKO-KEM
  • 12.

    Skladištenje opasnih tvari

  • DEZINSEKCIJA, Rijeka
  • 13.

    Bolnice

  • KBC Rijeka - lokalitet centar grada Rijeke
  • KBC Rijeka - lokalitet Sušak
  • KBC Rijeka - Dječja bolnica Kantrida
  • THALASSOTHERAPIA, Opatija
  • THALASSOTHERAPIA, Crikvenica
  • 14.

    Bazeni

  • BAZEN KANTRIDA, Rijeka
  • 15.

    Aerodrom

     

    Od 41 identificiranog obveznika izrade Operativnog plana u zaštiti okoliša, od strane Stručnog povjerenstva, svoje Operativne planove dostavila su 22 gospodarska subjekta ili 54 %.

    Točnu identifikaciju obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša provodi inspekcija zaštite okoliša, čije su dužnosti i obveze navedene u Poglavlju 5.6. ovoga Plana.

      1. Popis izrađenih Operativnih planova intervencija s područja Primorsko-goranske županije

    U Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove do početka listopada 2003. godine, dostavljena su 42 Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša slijedećih pravnih i fizičkih osoba:

    1. ADRIA – Procesna industrija d.d., Omišalj
    2. BI 3. MAJ d.d., Rijeka
    3. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA d.d., Kraljevica
    4. Brodogradilište Viktor Lenac d.d., Kostrena
    5. BRODOKOMERC d.d. u stečaju DC KUKULJANOVO, Bakar
    6. DISUPLIN PORTO RE d.o.o., Kraljevica
    7. DRVENJAČA d.d., Fužine
    8. FINVEST-CORP d.d., Čabar
    9. GALVANIZACIJA d.o.o., Rijeka
    10. GETRO d.o.o. - prodajni centar Rijeka
    11. HEP d.d., HE VINODOL (Pogon Tribalj), Tribalj
    12. HEP d.d., HE VINODOL (Pogon Gorski kotar), Tribalj
    13. HEP d.d., TE RIJEKA, Kostrena
    14. HOTELI BAŠKA d.d., Krk
    15. HOTELI PUNAT d.d., Punat
    16. HOTEL KIMEN - Cresanka d.d., Cres
    17. HŽ d.o.o. - KOLODVOR RIJEKA - Rijeka
    18. INA d.d. MAZIVA RIJEKA, Rijeka
    19. INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka, Kostrena
    20. INA d.d. S.D. TRGOVINA, SEKTOR TRGOVINE NA MALO, Poslovni centar Rijeka, benzinske postaje, Rijeka
    21. INA d.d. S.D. TRGOVINA, SEKTOR TRGOVINE NA MALO, Poslovni centar Rijeka, lokacija skladišta, Rijeka
    22. IND-EKO d.o.o., Pogon Urinj - Kostrena
    23. JANAF d.d., Omišalj
    24. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o Rijeka
    25. KOMUNALAC d.o.o., Opatija
    26. KTD VODOVOD ŽRNOVNICA d.o.o., Novi Vinodolski
    27. KONZUM d.d. (prodavaonica br. 251), Rijeka
    28. LUKA RIJEKA d.d., Rijeka
    29. LJEČILIŠTE ZA ALERGIJSKE BOLESTI I REHABILITACIJU, Kraljevica
    30. METIS d.d., Rijeka
    31. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Vrata Jadran-jug
    32. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Vrata Jadran-sjever
    33. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Mlaka
    34. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Valbiska
    35. PONIKVE d.o.o. - prekidna komora Brgud, Krk
    36. PONIKVE d.o.o. - crpna stanica Ponikve, Krk
    37. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT RIJEKA d.d., RJ MLJEKARA, Corrada Ilijassicha 25 - Rijeka
    38. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT RIJEKA d.d., UPRAVA, Krešimirova 26 - Rijeka
    39. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT RIJEKA d.d., PEKARA, Radnička 29 - Rijeka
    40. PROplin d.o.o. - Kostrena
    41. V i R d.d., Rijeka
    42. VRELO d.o.o, Rab

    Lokacije navedenih gospodarskih subjekata označene su na karti Primorsko-goranske županije i nalaze se u Prilogu 3 ovoga Plana.

     

      1. Analiza dostavljenih Operativnih planova

    Okvirni sadržaj Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša pravne i fizičke osobe, prema Planu intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/99, 86/99, 12/01) sadrži slijedeće elemente:

    1. Popis opasnih tvari, maksimalna očekivana količina opasnih tvari, opis lokacije i okruženja, popis mogućih izvora opasnosti, procjena mogućih uzroka i opasnosti od izvanrednog događaja.
    2. Preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja uključujući obavezno izvješćivanje (brojevi, adrese, prioriteti).
    3. Procjena posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. “Worst-case”, EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti.
    4. Ustroj i provedba mjera u slučaju od izvanrednog događaja.
    5. Odgovorne osobe i potrebni stručni djelatnici u provedbi mjera.
    6. Sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba, prema potrebi, na osnovi ugovora u provedbi intervencija.
    7. Način zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša.
    8. Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša.
    9. Program održavanja vježbi.
    10. Informiranje javnosti o slučajevima onečišćenja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora fizičke ili pravne osobe.
    11. Prilozi - odluke o usvajanju i reviziji, sheme, tabele, proračuni, adresari, popisi, procedure, veza sa drugim planovima i sl.

    Na temelju okvirnog sadržaja napravljena je analiza svih dostavljenih Operativnih planova, te su njihovim pregledom utvrđeni nedostaci u slijedećim Operativnim planovima :

    1. Metis d.d. - Rijeka: nije navedena količina sulfatne kiseline.
    2. BI 3. maj d.d. - Rijeka: nije navedena količina acetilena i nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
    3. ViR d.d. - Rijeka: nije navedena količina amonijaka i nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
    4. INA d.d. Maziva - Rijeka: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za veće količine opasnih tvari koje se nalaze na lokaciji.
    5. Finvest corp d.d. - Čabar: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za 200 m3 goriva i nije opisana mikro i makro lokacija gospodarskog subjekta.
    6. Hoteli Punat d.d. - Punat: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za UNP.
    7. Disuplin porto RE d.o.o. - Kraljevica: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za acetilen.
    8. KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o. - Rijeka: nisu navedene količine klora po pojedinim klornim stanicama i nema analiza najgoreg mogućeg slučaja i opisa samih lokacija.
    9. Luka Rijeka d.d. - Rijeka: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za opasne tvari koje se nalaze na lokaciji.
    10. Brodogradilište Kraljevica d.d. - Kraljevica: nisu navedene sve opasne tvari koje se nalaze na lokaciji: acetilen i kisik, te nisu izrađene analize najgoreg mogućeg slučaja.
    11. OMV ISTRA BENZ d.o.o. - benzinske postaje: Vrata Jadrana jug, Vrata Jadrana sjever, Mlaka i Valbiska: nisu izrađene analize najgoreg mogućeg slučaja.
    12. PROplin d.o.o. - Kostrena: worst case analizu je potrebno proširiti za cjelokupnu količinu UNP-a, budući se dva spremnika UNP-a nalaze u neposrednoj blizini.
    13. Galvanizacija d.o.o. - Rijeka: nisu navedene ukupne količine opasnih tvari koje se nalaze na lokaciji i za njih treba napraviti analizu najgoreg mogućeg slučaja.
    14. INA d.d. Sektor trgovine na malo - lokacija skladišta, Rijeka: nije opisana mikro i makro lokacija i nije izrađena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
    15. INA d.d. - benzinske postaje u Županiji: nisu opisane lokacije benzinskih postaja, te za njih nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
    16. HŽ d.o.o. – Kolodvor Rijeka: izračunati dosezi učinka u slučaju izvanrednog događaja na području Kolodvora su precijenjeni i ne odgovaraju mogućim stvarnim učincima. Analize najgoreg mogućeg slučaja je potrebno ponovno napraviti uzimajući u obzir stvarnu koncentraciju opasnih tvari, njihovo agregatno stanje, mogućnost nastanka toksičnih plinova i zapaljivost.

    Ostali Operativni planovi gospodarskih subjekata su izrađeni prema okvirnom sadržaju i zadovoljavaju potrebe ovoga Plana.

    Pri izradi Plana, u razmatranje su uzeti i oni Operativni planovi koji nisu napravljeni sukladno propisanom okvirnom sadržaju.

     

      1. Popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s maksimalnim količinama i učincima u slučaju izvanrednog događaja

    Popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s maksimalnim količinama, učincima u slučaju izvanrednog događaja i teritorijalnim razmještajem u Županiji dan je abecednim redom pravnih i fizičkih osoba u Tablici 5.

    Za potrebe Plana, sa ciljem boljeg utvrđivanja potencijalnih opasnosti na području Županije, napravljen je proračun maksimalnog dosega učinka izvanrednog događaja.

    Proračunate vrijednosti potrebno je potvrditi i nadopuniti u Operativnim planovima intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata, te sukladno proračunu procijeniti:

    • broj eventualnih žrtava uzrokovan izvanrednim događajem,
    • površinu zahvaćenu učinkom,
    • vjerojatnost izvanrednog događaja.

    Navedene izmjene Operativnih planova, gospodarski subjekti trebaju dostaviti u Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, kako bi se mogla izvršiti dopuna i revizija ovoga Plana.

     

    Tablica 5: Popis gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima s vrstom opasnosti i učincima u slučaju izvanrednog događaja

    R.

    br.

    Naziv gospodarskog subjekta

    Broj lokacija opasne tvari

    Vrsta opasne tvari

    Masa / volumen opasne tvari

    Indeks opasnosti

    Kategorija učinka (IAEA)

    Vrsta opasnosti

    Način skladištenja opasne tvari

    Max. doseg učinka (m)

    Površina zahvaćena učinkom (ha)

    Procjena

    broja žrtava

    Vjerojatnost pojave najgoreg događaja

    Opasnost

    IAEA

    1.

    Adria – Procesna industrija d.d. Omišalj

    17

    plinsko ulje D2

    1.640 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar, eksplozija para

    C II

    spremnik

    100*

         

    ulja

    70 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    lož ulje - srednje

    3.194 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    B I

    spremnik

    50*

         

    ulje za podmazivanje

    57 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    otpadno ulje

    40 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    etilen

    3.000 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    13 (ukaplj. eksplozivni plin

    istjecanje, požar,

    eksplozija

    C I

    nadzemni spremnik

    500

    12

    1,2

    10-7

    1-propen

    30 t

    D=2

    značajne posljedice

    7 (zapaljivi ukapljeni plin)

    istjecanje, požar

    C I

    spremnik

    100*

         

    izobutan

    25 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    7 (zapaljivi ukapljeni plin)

    istjecanje, požar, eksplozija

    C I

    spremnik

    100*

         

    UNP

    40 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    7 (zapaljivi ukapljeni plin)

    požar, eksplozija

    C I

    nadzemni spremnik

    100

    100

    0,3

    10-7

    kloridna kiselina

    50 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    B III

    spremnik

    50*

         

    ksilen

    3 t

    D=1

    beznačajne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    kisik

    40 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin) i oksidans

    požar

    C III

    spremnik

    100*

         

    vodik

    0.3 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    12 (zapaljivi plin u bocama)

    eksplozija

    -

    spremnik

           

    metanol

    3 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    18 (toksična tekućina)

    istjecanje, požar, eksplozija

    -

    spremnik

           

    acetilen

    0,3 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    13 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    -

    spremnik

           

    lož ulje - eksta lako

    2.000 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar,

    D II

    spremnik

    200*

         

    natrijev hidroksid

    50 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    22 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje

    B III

    spremnik

    50*

         

    2.

    BI 3. maj d.d.

    Rijeka

    6

    acetilen

    10 m3

    D=5

    katastrofalne posljedice

    13 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    C II

    spremnik / mreža cjevovoda

    100*

         

    kisik

    50 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin) i oksidans

    požar

    CIII

    spremnik

    100*

         

    kloridna kiselina (15%)

    43,4 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    A III

    spremnik

    25*

         

    nafta (D2, D3) i ulja za podmazivanja

    185 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    boje i razrjeđivači

    50 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

             

    lož ulje -srednje

    72 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    požar, istjecanje prilikom punjenja

    -

    tankovi

           

    3.

    Brodogradilište

    Kraljevica d.d.

    Kraljevica

    1

    lož ulje - srednje

    30 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    4.

    Brodogradilište Viktor Lenac d.d.,

    Kostrena

    3

    acetilen

    9 m3

    D=5

    katastrofalne posljedice

    13 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    C II

    spremnik / mreža cjevovoda

    75

         

    kisik

    40 m3

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin) i oksidans

    požar

    D III

    nadzemni spremnik

    25

         

    gorivo

    96 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik s tankvanom

           

    5.

    Brodokomerc d.d.

    DC Kukuljanovo

    Bakar

    1

    amonijak

    20 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje, disperzija toks. oblaka

    C II

    6 spremnika / cjevovod amonijaka

    3.000

         

    6.

    Disuplin porto RE d.o.o.

    Kraljevica

    1

    acetilen

    2,4 t

    D=4

    vrlo ozbiljne

    13 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    C III

    nadzemni spremnik

    50*

         

    7.

    Drvenjača d.d.

    Fužine

    5

    sulfatna kiselina

    10 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disprezija toksičnog blaka

    A III

    spremnik sa tankvanom

    300

         

    vodikov peroksid (35%)

    100 m3

    D=5 katastrofalne posljedice

    22 (visoko toksična tekućina) i oksidans

    požar, disperzija. toks. oblaka

    CIII

    spremnik sa tankvanom

    100*

         

    natrijev-hidroksid (50 %)

    50 m3

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje

    A III

    spremnik sa tankvanom

    25*

         

    acetilen

    0.05 t

    D=3

    značajne posljedice

    13 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    -

    cilindar

    63

         

    lož ulje - srednje

    600 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    A I

    spremnik sa tankvanom

    25*

         

    8.

    Finvest-corp d.d.

    Pilana Gerovo

    Čabar

    1

    nafta

    27 t

    D=2

    značajne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    A I

    spremnik

    25*

         

    Finvest-corp d.d.

    Tvornica namještaja Prezid

    Čabar

    1

    mazut

    200 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    A I

    spremnik

    25*

         

    Finvest-corp d.d.

    Tvornica namještaja Tršće

    Čabar

    1

    mazut

    50 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    9.

    Galvanizacija d.o.o.

    Rijeka

    4

    sulfatna kis. (98%)

         

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

     

    skladište

           

    kloridna kis. (33%)

         

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

     

    skladište

           

    nitratna kis. (57%)

         

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

     

    skladište

           

    vodikov-peroksid

         

    požar, disper. toks. oblaka

     

    skladište

           

    10.

    Getro d.o.o.

    Rijeka

    1

    lož ulje - srednje

    20 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik

    158

         

    11.

    HEP d.d.

    HE Vinodol

    Pogon Tribalj

    Vinodolska općina

    2

    turbinsko ulje

    1.7 t

    D=1

    beznačajne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    skladište

           

    trafo ulje

    45,5 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    3 transf. sa sabirnom jamom

           

    12.

    HEP d.d.

    HE Vinodol Pogon Gorski Kotar;

    CHE Fužine

    3

    trafo-ulje

    1,8 t

    D=1

    beznačajne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    bačve, orginalna ambalaža

    6

     

    0

     

    HEP d.d.

    HE Vinodol Pogon Gorski Kotar;

    CHE Lepenica

    2

    turbinsko-ulje

    1,4 t

    D=1

    beznačajne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    bačve, orginalna ambalaža

    8

     

    0

     

    trafo-ulje

     

     

    2 t

    D=1

    beznačajne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    bačve, orginalna ambalaža

    6

     

    0

     

    13.

    HEP d.d. Rijeka

    TE Rijeka

    Rijeka

    7

    lož ulje - teško

    90.000 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C I

    3 nadzemna spremnika s tankvanama

    50 - 100

    3

    0

    10-12

    lož ulje - ekstra lako

    900 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    A I

    nadzemni spremnik s tankvanom

    25*

         

    vodik

    0,125 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    12 (zapaljivi plin u bocama)

    eksplozija

    -

    palete s bocama

    /

         

    kloridna kiselina

    45 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    A III

    spremnik s tankvanom

    25*

         

    amonijak

    1 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje disperzija toks. oblaka

    -

             

    hidrazin hidrat

    0,6 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    25 (viskoko toksična tekućina)

    istjecanje, požar, eksplozija

    B II

     

    50*

         

    natrijev-hidroksid

    45 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    22 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje

    B III

    spremnik s tankvanom

    50*

         

    14.

    Hoteli Baška d.d.

    Krk

    2

    UNP

    2,5 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    B II

    nadzemni spremnik

    100

         

    lož ulje - srednje

    30 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    15.

    Hoteli Punat d.d.

    Punat

    2

    butan

    1,6 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    B II

    nadzemni spremnik

    100*

         

    lož ulje - ekstra lako

    10 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik sa 2 čelična plašta

           

    16.

    Hoteli Kimen - Cresanka d.d.

    Cres

    2

    lož ulje - srednje

    8 m3

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik

         

    3*10-9

    UNP

    1,6 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    7 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    A I

    nadzemni spremnik

    45

    0,64

    2

    3 *10-7

    Hoteli Kimen - Cresanka d.d.

    Autokamp Kovačine

    Cres

    1

    UNP

    0.9 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    7 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    A I

    nadzemni spremnik

    45

    0,64

    1,1

    3*10-7

    17.

    Hrvatske željeznice d.o.o.

    Kolodvor Rijeka

    Rijeka

    13

    eurodizel

    57 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    B I

    vagon

    289

         

    eurodizel

    80 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    UNP

    57 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    7 (ukapljeni zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    D I

    vagon

    994

         

    vodikov peroksid

    57 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    23 (visoko toksična tekućina) i oksidans

    požar, disper. toks. oblaka

    E III

    vagon

    431

         

    kloridna kis.

    57 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    19 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    D III

    vagon

    1.230

         

    benzin

    57 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    6 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C II

    vagon

    984

         

    fluoridna kiselina

    57 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    27 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    F III

    vagon

    1.050

         

    fenolaq

    57 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    27 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    F III

    vagon

    62

         

    natrijev hidroksidaq

    57 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    23 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje

    E III

    vagon

    36

         

    niklov-sulfid

    0,5 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    toksična krutina

    požar, disperzija toksičnog SO2

     

    vagon

    400

         

    metil tercijarni - butil eter

    57 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    19 (toksična tekućina

    požar, disperzija toksičnog oblaka

    D III

    vagon

    385

         

    metanol

    57 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    19 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje,

    požar, eksplozija

    D III

    vagon

    262

         

    nitratna kiselina

    57 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    27 (visoko toksična tekućina) i oksidans

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    F III

    vagon

    529

         

    18.

    INA d.d.

    Maziva Rijeka

    Rijeka

    10

    amonijak

    5 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    B II

    nadzemni spremnik

    alternativni scenarij: 300 m

         

    amonijak

    15 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    C II

    u procesu

           

    furfural

    50 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    16 (nisko toksična tekućina)

    istjecanje

    -

    spremnik sa tankvanom

           

    furfural

    160 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    17 (nisko toksična tekućina)

    istjecanje

    A II

    u procesu

    25*

         

    met.izobutil keton

    50 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik sa tankvanom

           

    met.izobutil keton

    180 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    5 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C II

    u procesu

    100*

         

    propan

    75 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    7(zapaljivi plin)

    istjecanje, požar, eksplozija

    C III

    nadzemni spremnik

    alternativni scenarij: 400 m

         

    propan

    75 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin)

    istjecanje, požar, eksplozija

    D III

    u procesu

    200*

         

    plinsko ulje

    6.760 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    B I

    nadzemni spremnik sa tankvanom

    200*

         

    lož ulje - srednje

    6.850 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    B I

    spremnici sa tankvanama

    200*

         

    19.

    INA industrija nafte d.d. Rafinerija nafte Rijeka

    Lokacija Urinj

    Kostrena

    10

    UNP

    2.774 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    7 (zapaljivi plin)

    požar, explozija

    E I

    kuglasti spremnik

    2.370

       

    10-6

    benzin

    19.250 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    D II

    nadzemni spremnik sa tankvanom

    527

       

    3 * 10-8

    sirova nafta

    65.600 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    D II

    nadzemni spremnik sa tankvanom

    408

       

    3 * 10-8

    metil tercijarni - butil eter

    5.600 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    18 (toksična tekućina)

    požar, disperzija toksičnog oblaka

    F III

    nadzemni spremnik sa tankvanom

    329

       

    3 * 10-8

    trikarbonil-metilciklopentandienil mangan

    16,7 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    18 (toksična tekućina)

    istjecanje, požar

    A III

    nadzemni spremnik sa tankvanom

    33

       

    10-5

    tetra-etil olovo

    320 t

    D=5 katastrofalne posljedice

    18 (toksična tekućina)

    istjecanje, požar, eksplozija, disp. toks. oblaka

    D III

    4 nadzemna spremnika povezana tankvanom

    67

       

    10-8

    kisik

    6 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    9 (zapaljivi plin) i oksidans

    požar

    D III

    spremnici sa dvostrukim plaštem

    20,5

         

    dušik

    15 t

       

    istjecanje

     

    spremnici sa dvostrukim plaštem

    22,2

         

    kloridna kiselina

    50 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    B III

    nadzemni spremnik

    650

     

    1

    10-6

    sulfatna kiselina

    50 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    22 (visoko toksična tekućina

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    C III

    nadzemni spremnik

    10

         

    INA industrija nafte d.d. Rafinerija nafte Rijeka, Lokacija Šoići

    Kostrena

    1

    Nafta i naftni derivati

    136.000 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C I

    nadzemni spremnici s tankvanom

    100*

         

    INA industrija nafte d.d. rafinerija nafte Rijeka,

    Lokacija Bakar

    1

    Nafta i naftni derivati

    65.600

    D=5

    katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C I

    nadzemni spremnici s tankvanom

    100*

         

    20.

    INA d.d.

    benzinske stanice u Primorsko-goranskoj Županiji

    36 benzinskih postaja

    benzin

    50 m3

    D=3

    ozbiljne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    B I

    spremnik

    50*

         

    dizel

    50 m3

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    21.

    INA d.d.

    Lokacija skladišta

    Rijeka

    2

    lož ulje - srednje

    500 m3

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    A I

    nadzemni spremnik

    25*

         

    dizel

    100 m3

    D=3 ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    2 nadzemna spremnika

           

    22.

    Ind-Eko d.o.o.

    Pogon Urinj

    Kostrena

    3

    kloridna kis. (30 %)

    1 m3

    D=3

    ozbiljne posljedice

    18 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje

    -

    skladište

           

    D-2 gorivo

    5 t

    D=2

    značajne posljedice

    3 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    mobilni spremnik

    60

         

    natrijev-hidroksid

    1,3 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje

    -

    skladište

           

    23.

    Janaf d.d.

    Terminal Omišalj

    5

    nafta

    587. 000 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    D II

    nadzemni spremnici s tankvanama

    609

         

    motorni benzin

    14.800 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    D II

    nadzemni spremnici s tankvanama

    468,5

         

    gorivo za mlazne motore

    8.000 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C II

    nadzemni spremnik s tankvanom

    69,5

         

    loživo ulje (extra lako)

     

    12.900 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C I

    nadzemni spremnici s tankvanama

    59

         

    dizel gorivo D-2

    12.450 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C I

    nadzemni spremnik s tankvanom

    20,4

         

    Janaf Jadranski naftovod d.d. Zagreb

    Trasa: terminal Omišalj-odušna stanica Dobra

    1

    nafta

    42.093 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    D II

    naftovod s povećanom debljinom stijenke kroz vodozaštitna područja

    1.238

         

    24.

    KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.

    Rijeka

    2

    klor

    kloridna kis.

                       

    25.

    Komunalac d.o.o.

    Opatija

    1

    klor

    0,1 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    32 (visoko toksični plin)

    istjecanje, disprezija toks. oblaka

    -

    boce od 50kg

    200

         

    26.

    KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o.

    Novi Vinodolski

    2

    kloridna kis.

    10 m3

    D=4 (značajne posljedice)

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    A III

    spremnik sa bazenom

    25*

         

    natrijev klorit

    10 m3

    D=4 (značajne posljedice)

    16 (nisko toksična tekućina)

    istjecanje

    -

    spremnik sa bazenom

           

    27.

    Konzum d.d.

    Rijeka

    1

    lož ulje - srednje

    20 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik

    158

         

    28.

    Luka Rijeka d.d.

    Rijeka

    5

    lož ulje - srednje

    50 m3

    D=3

    ozbiljne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnici

           

    fluoridna kiselina

    (75 %)

    n * 0.2 m3

     

    23 (visoko toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

     

    bačve

           

    amonijak

    1,65 t

    D=3

    ozbiljne posljedce

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje, disperzija toks. oblaka

    B II

    nadzemni spremnik

           

    tetra-etil olovo

    15 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    21 (toksična tekućina)

    istjecanje, požar, eksplozija, disp. toks. oblaka

    D III

    kontejner

    100*

         

    trikarbonil-metilciklopentandienil mangan

    15 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    17 (toksična tekućina)

    istjecanje, požar

    A III

    kontejner

    25*

         

    Luka Rijeka d.d.

    Pumpna stanica garaža Sušak

    1

    lož ulje - srednje

    20 m3

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    Luka Rijeka d.d.

    Pumpna stanica lokacija Škrljevo

    1

    lož ulje - srednje

    20 m3

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    Luka Rijeka d.d.

    Pumpna stanica lokacija Bakar

    1

    lož ulje - srednje

    42 m3

    D=2

    značajneposljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    spremnik

           

    29.

    Lječilište za alergijske bolesti

    Kraljevica

    1

    lož ulje srednje

    10 m3

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik

         

    3*10-9

    30.

    Metis d.d.

    Rijeka

    1

    diesel gorivo D-2

    5 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    nadzemni spremnik sa tankvanom

           

    31.

    OMV Istrabenz d.o.o.

    benz. postaja Vrata Jadrana-jug

    Matulji

    1

    benzin i druga goriva

    189,6 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    6 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C II

    5 podzemnih dvostijenskih spremnika

    50*

         

    32.

    OMV Istrabenz d.o.o.

    benzinska postaja Vrata Jadrana-sjever

    Matulji

    1

    benzin i druga goriva

    189,6 t

    D=2

    značajne posljedice

    6 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C II

    5 podzemnih

    dvostijenskih spremnika

    50*

         

    33.

    OMV Istrabenz

    benzinska postaja Mlaka

    Rijeka

    1

    benzin i druga goriva

    55,8 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    6 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    C II

    5 podzemnih dvostijenskih spremnika

    50*

         

    34.

    OMV Istrabenz

    benzinska postaja Valbiska

    Krk

    1

    benzin i druga goriva

       

    6 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    B II

    5 podzemnih dvostijenskih spremnika

           

    35.

    Ponikve d.o.o. Prekidna komora Brgud

    Krk

    1

    kloridna kiselina

    1,17 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    -

    spremnik s tankvanom

    49

     

    0

     

    36.

    Ponikve d.o.o. Crpna stanica Ponikve

    Krk

    1

    kloridna kiselina

    1,17 t

    D=4

    vrlo ozbiljne posljedice

    18 (srednje toksična tekućina)

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    -

    spremnik s tankvanom

    49

     

    0

     

    37.

    Prehrambeno - industrijski kombinat d.d.

    Corrada Ilijassicha 25

    RJ Mljekara

    Rijeka

    4

    amonijak

    4,5 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje, disperzija toks. oblaka

    B II

    cilindrični spremnik

    1.400

    1

    8

    3 * 10-6

    amonijak

    5,4 m3

    D=3

    ozbiljne posljedice

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje, disperzija toks. oblaka

    B II

    strojarnica s odjeljivačima amonijaka

    100

    1,5

     

    3 * 10-6

    nitratna kiselina

    1,2 m3

    D=3

    ozbiljne posljedice

    27 (visoko toksična tekućina) i oksidans

    istjecanje, disperzija toksičnog oblaka

    D III

    otvoreno skladište

    256

    lož ulje - srednje

    30 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik sa tankvanom

     

       

    38.

    Prehrambeno industrijski kombinat d.d.

    Krešimirova 26, Uprava

    Rijeka

    2

    lož ulje - lako

    47 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    nadzemni spremnik sa tankvanom

    25

    0,2

     

    1 * 10-8

    lož ulje - ekstra lako

    20 t

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    nadzemni spremnik sa tankvanom

           

    39.

    Prehrambeno industrijski kombinat d.d.

    Radnička 29,

    Pekara Vežica

    Rijeka

    1

    lož ulje - ekstra lako

    50 m3

    D=2

    značajne posljedice

    1 (zapaljiva tekućina)

    istjecanje, požar

    -

    podzemni spremnik

    25

    0,2

     

    1 * 10-8

    40.

    Proplin d.o.o.

    DC Rijeka

    Kostrena

    1

    UNP

    90 t

    D=5

    katastrofalne posljedice

    7 (zapaljivi plin)

    požar, eksplozija

    D I

    2 nadzemna ležeća spremnika

    280

         

    41.

    V i R mesna industrija d.d.

    Rijeka

    2

    gorivo

    12 t

    D=2

    značajne posljedice

    4 (zapaljiva tekućina

    istjecanje, požar

    -

    dvostjenski podzemni spremnik

           

    amonijak

       

    31 (srednje toksični plin)

    istjecanje disperzija toks. oblaka

               

    42.

    Vrelo d.o.o.

    Rab

    4

    klor

    0,35 t

    D=3

    ozbiljne posljedice

    32 (visoko toksični plin)

    istjecanje disprezija toks. oblaka

    C II

    boce od 50kg

    750

         

    klor

    0,05 t

    D=2

    značajne posljedice

    32 (visoko toksični plin)

    istjecanje, disprezija toks. oblaka

    -

    boce od 50kg

    200

         

    klor

    0,05 t

    D=2

    značajne posljedice

    32 (visoko toksični plin)

    istjecanje, disprezija toks. oblaka

    -

    boce od 50kg

    200

         

    klor

    0,05 t

    D=2

    značajne posljedice

    32 (visoko toksični plin)

    istjecanje, disprezija toks. oblaka

    -

    boce od 50kg

    200

         

     

    Napomena: vjerojatnost pojave najgoreg događaja označava vjerojatnost nastanka najgoreg izvanrednog događaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari. Na primjer, vjerojatnost pojave najgoreg događaja od 10-6 znači da postoji vjerojatnost da će jednom od milijun puta prilikom obavljanja neke istovrsne aktivnosti s opasnom tvari doći do izvanrednog događaja.

      1. Mjerila procjene ozbiljnosti posljedica

    U Primorsko-goranskoj županiji skoncentrirani su veliki industrijski objekti, te je potrebno provoditi procjenu ozbiljnosti nesreća temeljem dostavljenih Operativnih planova. U svrhu definiranja stvarnih opasnosti koje prijete sa pojedinih lokacija i rangiranja procijenjenih opasnosti, Operativni planovi se analiziraju po slijedećim parametrima:

    • procjena rizika: prema količinama i vrstama opasnih tvari, lokaciji opasnih tvari i značajki svake od njih, opremljenosti izolacijskim ventilima i protupožarnim procedurama,
    • lokaciji: blizina naselja/prometnice, reljefne karakteristike,
    • posljedicama izvanrednog događaja: max. doseg izvanrednog slučaja, zona ugroženosti, broj smrtnih slučajeva,
    • procjena rizika u području: značajke opasnih tvari u obližnjim postrojenjima,
    • postupci intervencija u slučaju izvanrednog događaja: intervencija i radnje koje valja poduzeti u slučaju izvanrednog događaja, komunikacija, evakuacija ili sklanjanje stanovništva, medicinska pomoć, posebni postupci u slučaju ispuštanja otrovnih plinova,
    • postupci izvješćivanja i komunikacije: alarmni sustavi, komunikacijska oprema, organizacija intervencije, upravljanje postrojenjem u slučaju izvanrednog događaja, organizacija izvješćivanja u slučaju izvanrednog događaja, prijenos informacija,
    • oprema za intervencije: protupožarna oprema, detektori otrovnih plinova, zaštitna oprema i sredstva, terenska oprema, sposobnost ograničavanja posljedica nesreće,
    • postupak normalizacije stanja: kontakti i komunikacijske linije s dužnosnicima izvan lokacije,
    • obuka i vježbe: stručnost osoblja, poznavanje opasnih tvari, postupci izvješćivanja o neželjenim događajima, poznavanje alarmnih sustava, smještaj protupožarne opreme, uporaba protupožarne opreme, uporaba zaštitne opreme, postupci dekontaminacije, evakuacijski postupci, simulirani neželjeni događaji.

    Analizom mogućih izvanrednih događaja definira se krajnja točka pretpostavljenih nesreća.

    Za otrovne plinovite tvari promatra se udaljenost od mjesta nesreće do one točke u kojoj je koncentracija toksičnog plina takva da u razdoblju od 1 sata izloženosti nema trajnijeg utjecaja na zdravlje ljudi.

    Za eksplozivne tvari promatra se udaljenost od mjesta eksplozije do one točke u kojoj zračni pritisak nastao eksplozijom iznosi 1 psi (7 kPa). Nadtlak od 7 kPa je relativno malen, te on izaziva pucanje prozorskih stakala i izaziva laganu bol u ljudskim ušima.

    Za zapaljive tvari promatra se krajnja točka dosega toplinskog zračenja od 5 kW/m2 u roku od 40 sekundi, što znači da će ta količina topline u zadanom vremenskom intervalu na nezaštićenoj ljudskoj koži izazvati opekline II stupnja.

     

      1. Rangiranje procijenjenih opasnosti

    Mogući izvanredni događaji na području Županije su: požari, eksplozije, istjecanje i širenje ili disperzija toksičnih tvari. Općenito gledajući, negativni učinci eksplozija i požara su manjeg dometa od dometa širenja otrovnih plinova.

    Temeljem mjerila procjene ozbiljnosti posljedica (Poglavlje 3.5) analizirana su 42 Operativna plana, a rezultati analize prikazani u Tablici 6.

    Cilj provedene analize je bio dobiti informacije o:

    • mjestu pojavljivanja izvanrednog događaja, odnosno definiranje rizičnih objekata,
    • vrstama opasnosti,
    • ugroženosti imovine, okoliša i ljudskih života,
    • vjerojatnosti izvanrednog događaja.

     

    Tablica 6: Analiza Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata po parametrima navedenim u Poglavlju 3.5

    R. br.

    Gospodarski subjekt

    Procjena rizika

    visoki /srednji/niski

    Gustoća naseljenosti

    velika/srednja/mala

    Izvanlokacijske posljedice izvanrednog događaja

    velike/srednje /male

    Procjena rizika u okruženju

    velika/srednja/mala

    Razrađenost postupaka intervencija u slučaju izvanrednog događaja

    dobra/srednja/loša

    Obuka i opremljenost

    dobra/srednja/loša

    1.

    Adria P.I. d.d.

    visoki

    mala

    srednje

    velika

    dobra

    dobra

    2.

    BI 3. maj d.d.

    srednji

    velika

    male

    srednja

    dobra

    srednja

    3.

    Brodogradilište Kraljevica d.d.

    niski

    srednja

    male

    velika

    srednja

    srednja

    4.

    Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

    srednji

    srednja

    male

    mala

    dobra

    dobra

    5.

    Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo

    visoki

    mala

    velike

    mala

    dobra

    dobra

    6.

    DISUPLIN PORTO RE d.o.o.

    visoki

    srednja

    srednje

    velika

    loša

    dobra

    7.

    Drvenjača d.d.

    srednji

    mala

    male

    mala

    srednja

    srednje

    8.

    Finvest-corp d.d.

    srednji

    mala

    male

    mala

    loša

    loša

    9.

    Galvanizacija d.o.o.

    niski

    velika

    male

    mala

    srednja

    srednja

    10.

    Getro d.o.o.

    niski

    velika

    male

    mala

    dobra

    srednja

    11.

    HEP d.d. HE Vinodol Pogon Gorski Kotar

    niski

    mala

    male

    mala

    dobra

    dobra

    12.

    HEP d.d. HE Vinodol Pogon Tribalj

    niski

    mala

    male

    mala

    dobra

    dobra

    13.

    Hoteli Baška d.d.

    visoki

    srednja

    male

    mala

    dobra

    srednja

    14.

    Hoteli Kimen

    visoki

    srednja

    male

    mala

    dobra

    srednja

    15.

    Hoteli Punat d.d.

    visoki

    srednja

    male

    mala

    srednja

    dobra

    16.

    HŽ d.o.o. – Kolodvor

    Rijeka

    visoki

    velika

    velike

    mala

    dobra

    srednja

    17.

    INA d.d. – benzinske postaje

    niski

             

    18.

    INA d.d. – Maziva Rijeka

    visoki

    velika

    velike

    srednja

    dobra

    srednja

    19.

    INA d.d. - PC Rijeka

    Lokac. skladišta

    srednji

    velika

    male

    srednja

    srednja

    srednja

    20.

    INA d.d. – Rafinerija nafte Rijeka

    visoki

    mala

    male

    velika

    dobra

    srednja

    21.

    Ind-eko d.o.o.

    niski

    srednja

    male

    mala

    dobra

    dobro

    22.

    JANAF d.d.

    visoki

    mala

    male

    velika

    dobra

    dobra

    23.

    KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.

    visoki

    mala

    srednje

    mala

    dobra

    srednja

    24.

    Komunalac d.o.o.

    visoki

    mala

    srednje

    mala

    dobra

    dobra

    25.

    Konzum d.d.

    niski

    velika

    male

    mala

    dobra

    srednja

    26.

    KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o.

    srednji

    mala

    srednje

    mala

    dobra

    srednje

    27.

    Luka Rijeka d.d.

    visoki

    velika

    velike

    srednja

    dobra

    loša

    28.

    Lječ. za alerg. bolesti i rehabil.

    niski

    srednja

    male

    mala

    srednja

    srednja

    29.

    Metis d.d.

    niski

    velika

    male

    mala

    dobra

    srednje

    30.

    OMV d.o.o. benz. postaja Mlaka

    niski

    mala

    male

    mala

    srednja

    srednja

    31.

    OMV d.o.o. benz. postaja Valbiska

    niski

    mala

    male

    mala

    srednja

    srednja

    32.

    OMV d.o.o. benz. postaja Vrata Jadrana-jug

    niski

    mala

    male

    mala

    srednja

    srednja

    33.

    OMV d.o.o. benz. postaja Vrata Jadrana-sjever

    niski

    mala

    male

    mala

    srednja

    srednja

    34.

    PIK d.d. Uprava Krešimirova 26

    niski

    velika

    male

    srednja

    dobra

    dobra

    35.

    PIK d.d. Radnička 29, Pekara

    niski

    velika

    male

    mala

    dobra

    dobra

    36.

    PIK d.d. Rijeka, RJ Mljekara

    visoki

    velika

    velike

    mala

    dobra

    dobra

    37.

    Ponikve d.o.o - komora Brgud

    niski

    mala

    male

    mala

    dobra

    srednja

    38.

    Ponikve d.o.o. - stanica Ponikve

    niski

    mala

    male

    mala

    dobra

    srednja

    39.

    PROplin d.o.o.

    DC Rijeka

    visoki

    mala

    male

    velika

    dobra

    srednja

    40.

    TE Rijeka

    srednji

    mala

    male

    velika

    dobra

    dobra

    41.

    ViR d.d.

    visoki

    velika

    velike

    mala

    srednja

    loša

    42.

    Vrelo d.o.o.

    visoki

    srednja

    velike

    mala

    dobra

    srednja

     

     

    Također su temeljem prikupljenih podataka iz Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata s područja Primorsko-goranske županije, izdvojeni gospodarski subjekti kod kojih bi u slučaju izvanrednog događaja došlo do značajnijeg ugrožavanja zdravlja i života ljudi.

    1. Potencijalni događaji s najvećim posljedicama, obzirom na veliku gustoću stanovništva oko samih objekata i toksičnost plinova koji se mogu ispustiti s lokacija gospodarskih subjekata, su:

    • V i R d.d. - Rijeka: spremnik amonijaka,
    • INA d.d. Maziva - Rijeka: spremnik amonijaka,
    • Prehrambeno industrijski kombinat d.d., RJ Mljekara - Rijeka: spremnik amonijaka,
    • Luka Rijeka d.d. - Rijeka: spremnik amonijaka,
    • Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo - Bakar: spremnici amonijaka,

    • Vrelo d.o.o. - Rab: spremnici klora,

    1. Potencijalna mjesta velikih požara, obzirom na količinu zapaljivih tvari, na području Županije su:

    • JANAF d.d. - terminal Omišalj i cjelokupna trasa naftovoda koja prolazi kroz područje Županije: nafta i naftni derivati,
    • INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka - Kostrena: spremnici nafte i naftnih derivata,
    • Adria - Procesna industrija d.d. - Omišalj: spremnici lož i plinskog ulja,
    • HEP d.d. TE Rijeka - Kostrena: spremnici lož ulja,
    • INA d.d. Maziva - Rijeka: spremnici lož i plinskog ulja,
    • INA d.d. Lokacija skladišta - Rijeka: spremnici lož ulja i dizela,

    1. Potencijalna mjesta većih eksplozija, obzirom na količinu eksplozivnih tvari, na području Županije su:

    • INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka - Kostrena: spremnik UNP - ukapljenog naftnog plina,
    • PROplin d.o.o. - Kostrena: spremnici UNP-a,
    • ADRIA - Procesna industrija d.d. Omišalj: spremnici etilena, izobutana, UNP-a, propilena,
    • INA d.d. Maziva - Rijeka: spremnici propana,
    • HŽ d.o.o. Glavni kolodvor - Rijeka: cisterna UNP-a,
    • Disuplin porto Re d.o.o.- Kraljevica: spremnik acetilena,
    1. Potencijalna mjesta ispuštanja toksičnih plinova su:
    • HŽ d.o.o. Kolodvor Rijeka - Rijeka: cisterne fluorovodične i kloridne kiseline,
    • VODOVOD ŽRNOVNICA d.o.o. - Novi Vinodolski: spremnik kloridne kiseline,
    • Komunalac d.o.o. - Opatija: spremnik klora,
    1. Potencijalna mjesta manjih eksplozija, obzirom na količinu eksplozivnih tvari, na području Županije su:
    • BI 3. maj d.d. - Rijeka: spremnici i cjevovod acetilena,
    • Viktor Lenac d.d. - Kostrena: spremnik i cjevovod acetilena,
    • HOTELI BAŠKA d.d. - Krk: spremnik UNP-a,
    • HOTELI PUNAT d.d. - Punat: spremnik butana,
    • HOTELI KIMEN d.d.- Cres: spremnici UNP-a,

      1. Mjesta velikog rizika u Županiji
      2. Gospodarski subjekti koji su izradili Operativne planove razvrstani su po teritorijalnoj pripadnosti gradu, odnosno općini Primorsko-goranske županije (Tablica 7.).

         

        Tablica 7: Teritorijalna pripadnost gospodarskih subjekata gradovima i općinama Primorsko-goranske županije

        R.br.

        Grad

        Gospodarski subjekti

        1.

        Bakar

        Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo

        2.

        Cres

        Hoteli Kimen – Cresanka d.d.

        3.

        Crikvenica

         

        4.

        Čabar

        Finvest-corp d.d.

        5.

        Delnice

         

        6.

        Kastav

         

        7.

        Kraljevica

        Brodogradilište Kraljevica d.d.

        Disuplin porto RE d.o.o.

        Lječilište za alergijske bolesti i rehabilitaciju

        8.

        Krk

        Ponikve d.o.o. prekidna komora Brgud

        Ponikve d.o.o. crpna stanica Ponikve

        OMV d.o.o. benzinska postaja Valbiska

        9.

        Mali Lošinj

         

        10.

        Novi Vinodolski

        KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o.

        11.

        Opatija

        Komunalac d.o.o.

        12.

        Rab

        Vrelo d.o.o.

        13.

        Rijeka

        BI 3. maj d.d.

        Galvanizacija d.o.o.

        Getro d.o.o.

        HŽ d.o.o. Kolodvor Rijeka

        INA d.d. benzinske stanice u Županiji

        INA d.d. – Maziva Rijeka

        INA d.d. – lokacija skladišta

        INA d.d. –benzinske postaje

        KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.

        Konzum d.d.

        Luka Rijeka d.d.

        Metis d.d.

        OMV d.o.o. benzinska postaja Mlaka

        Prehrambeno industrijski kombinat d.d. - Mljekara, Corrada Ilijassicha 25

        Prehrambeno industrijski kombinat d.d. - Uprava, Krešimirova 26

        Prehrambeno industrijski kombinat d.d. – Pekara, Radnička 29

        ViR d.d.

        14.

        Vrbovsko

         

        R.br.

        Općina

        Gospodarski subjekti

        1.

        Baška

        Hoteli Baška d.d.

        2.

        Brod Moravice

         

        3.

        Čavle

         

        4.

        Dobrinj

         

        5.

        Fužine

        Drvenjača d.d.

        HEP d.d. HE Vinodol - Pogon Gorski kotar

        6.

        Jelenje

         

        7.

        Klana

         

         

        8.

        Kostrena

        Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

        INA d.d. – Rafinerija nafte Rijeka

        PROplin d.o.o.

        HEP d.d. TE Rijeka,

        Ind - eko d.o.o.

        9.

        Lokve

         

        10.

        Lovran

         

        11.

        Malinska-Dubašnica

         

        12.

        Matulji

        OMV d.o.o. benzinska postaja Vrata Jadrana - jug

        OMV d.o.o. benzinska postaja Vrata Jadrana - sjever

        13.

        Mošćenička Draga

         

        14.

        Mrkopalj

         

        15.

        Omišalj

        Adria – procesna industrija d.d.,

        JANAF d.d.

        16.

        Punat

        Hoteli Punat d.d.

        17.

        Ravna Gora

         

        18.

        Skrad

         

        19.

        Vinodolska općina

        HEP d.d. HE Vinodol - Pogon Tribalj

        20.

        Viškovo

         

        21.

        Vrbnik

         

        Temeljem rangiranja potencijalnih opasnosti (Poglavlje 3.6), u Tablici 8. izdvojeni su gradovi i općine, u kojima se nalaze gospodarski subjekti s čijih bi lokacija u slučaju izvanrednog događaja došlo do značajnijeg ugrožavanja zdravlja i života ljudi, koji bi trebali što hitnije izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša u skladu s APELL procesom.

        Obveza izrade Planova intervencija u zaštiti okoliša odnosi se na sve gradove i općine s područja Primorsko-goranske županije, a posebno na one u kojima postoje stvarni i potencijalni rizici i opasnosti.

        Tablica 8: Mjesta rizika u Županiji

        R.br.

        Grad / općina

        Gospodarski subjekti

        1.

        Rijeka

        V i R d.d.

        INA d.d. Maziva

        Prehrambeno industrijski kombinat d.d., RJ Mljekara

        Luka Rijeka d.d.

        INA d.d. Lokacija skladišta

        HŽ d.o.o. Glavni kolodvor

        BI 3. maj

        2.

        Bakar

        Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo

        3.

        Omišalj

        JANAF d.d.

        Adria – Procesna industrija d.d.

        4.

        Kostrena

        INA d.d. Rafinerija nafte

        HEP d.d. TE Rijeka

        PROplin d.o.o.

        Brodogradilište Viktor Lenac

        5.

        Kraljevica

        DISUPLIN PORTO RE

        6.

        Rab

        Vrelo d.o.o.

        U nastavku je dan kratak opis 11 gospodarskih subjekata s kojih bi u slučaju najtežih izvanrednih događaja došlo do značajnijeg ugrožavanja zdravlja i života ljudi. Slike mikrolokacija opisanih 11 gospodarskih subjekata nalaze se u Prilogu 4. ovoga Plana. Na slikama mikrolokacija ucrtane su zone ugroženosti, u slučaju izvanrednog događaja, za one gospodarske subjekte koji su u scenariju najgoreg mogućeg slučaja izračunali maksimalni doseg učinka.

         

        1. HŽ d.o.o. - Kolodvor Rijeka

    Hrvatske željeznice, kao veliki transportni sustav vrše prijevoz različitih opasnih tvari, pri čemu se prevoze slijedeće opasne tvari: eurodizel, UNP - ukapljeni naftni plin, vodikov peroksid, kloridna kiselina, benzin, fluoridna kiselina, fenol, natrijev hidroksid, niklov-sulfid, MTB, metanol i nitratna kiselina.

    Kolodvor Rijeka nalazi se u južnom dijelu grada Rijeke, neposredno uz Riječku luku. Zbog velike gustoće stanovništa oko kolodvora Rijeke i velike količine opasnih tvari koje se provoze kroz kolodvor, potrebno je poduzimati stalne mjere prevencije izvanrednih događaja.

    Procjena posljedica izvanrednog događaja napravljena je za svaku od navedenih opasnih tvari, te su od njih posebno izdvojene tri moguća izvanredna događaja:

    • eksplozija UNP-a,
    • disperzija para kloridne kiseline,
    • disperzija para fluoridne kiseline.

    Količine kloridne i fluoridne kiseline koje se mogu zateći na kolodvoru su oko 57 tona, te bi u slučaju izvanrednog događaja, prema Operativnom planu HŽ d.o.o., zona ugroženosti parama kiseline iznosila oko 1.200 metara.

    Pare fluoridne kiseline, čak i u maloj koncentraciji nadražuju dišne organe i uzrokuju bronhitis, ulceracije sluznica, kongestiju sluznice nosa i edem pluća. Udisanje zraka koji sadrži 50 ppm fluorovodika može uzrokovati smrt u roku od pola do jednog sata.

    Pare kloridne kiseline jako nadražuju gornje dišne putove, izazivaju jaki kašalj i gušenje. Udisanje para kloridne kiseline može uzrokovati upale dišnih putova, a katkada i ulceracije u nosu i grlu, rjeđe edem pluća.

    U slučaju izloženosti spremnika UNP-a visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na kraju puknuća, odnosno raspada spremnika. U tom trenutku dolazi do eksplozije i požara u vrlo kratkom vremenskom razdoblju i nastanka vatrene kugle, te stvaranja velike količine energije. Doseg toplinskog zračenja opasnog po ljude iznosi 994 m.

     

        1. ViR d.d. -Rijeka
        2. U Operativnom planu mesne industrije ViR navedeno je da se od opasnih tvari koriste gorivo i amonijak. U Operativnom planu se ne spominje količina amonijaka koja se može zateći na lokaciji, niti je razrađen najgori mogući slučaj za istjecanje cjelokupne količine amonijaka i stvaranja toksičnog oblaka. Zbog lokacije mesne industrije ViR u samome gradu Rijeci, ne smije se zanemariti opasnost koja prijeti od uskladištene količine amonijaka.

           

        3. INA d.d. Maziva Rijeka
        4. Postrojenja INA - Maziva Rijeka smještena su na površini od 23 hektara na jugo-zapadnom dijelu Rijeke na obali Kvarnerskog zaljeva. Tehnologija Maziva Rijeka uključuje kompleksnu proizvodnju maziva, parafina, bitumena i lož ulja. Za dopremu potrebnih sirovina i otpremu proizvoda Maziva Rijeka raspolažu cestama, željezničkim kolosijecima i lukom. Udaljenost Maziva Rijeka od stambenih četvrti je oko 500 m.

          Od opasnih i štetnih tvari koje se nalaze na lokaciji, po svojoj opasnosti koju predstavljaju, izdvojeni su amonijak i propan. Procjena posljedica izvanrednog događaja napravljena je za propan i amonijak u količinama manjim od onih koje se nalaze na lokaciji. Prema Operativnom planu Maziva - Rijeka, ne postoji mogućnost da se istovremeno oslobodi ukupna količina amonijaka i propana koja se nalazi u spremnicima i procesu. Izrađene worst case analize treba nadopuniti za ukupne uskladištene količine amonijaka i propana.

           

        5. Prehrambeno industrijski kombinat Rijeka d.d., RJ Mljekara
        6. Tvrtke PIK - Prehrambeno industrijski kombinat, RJ Mljekara, locirana je u Rijeci, neposredno uz Ekonomski i Tehnički fakultet. Područje oko mljekare gusto je naseljeno sa oko 160 ljudi po hektaru. Kao rashladni medij mljekara koristi amonijak. Kao najveća prijetnja s lokacije, prepoznato je ispuštanje amonijaka iz spremnika, odjeljivača ili cjevovoda.

          Za scenarij najgoreg mogućeg slučaja uzeto je ispuštanje 4 t amonijaka iz spremnika čija je posljedica širenje otrovnog oblaka uz mogućnost nastanka požara ili eksplozije. Proračunom je pokazano da će krajnja točka, u kojoj će koncentracija amonijaka biti veća od 300 ppm, biti na udaljenosti od 1.400 m. Amonijak bi se u slučaju ispuštanja raspršio u širinu do 1.000 m.

          Koncentracije amonijaka od 300 ppm izazivaju suzenje očiju, podražuju na kašalj i ako se udišu dulje, mogu uzrokovati upalu grla i bronhitis. Koncentracije amonijaka veće od 5.000 ppm mogu uzrokovati respiratorni grč i ugušenje.

          U Operativnom planu je procijenjeno da bi ispuštanje 4 t amonijaka uzrokovalo 8 smrtnih slučajeva. Smjer i širenja oblaka amonijaka ovisilo bi o smjeru i brzini vjetra.

           

        7. Luka Rijeka d.d.

    Operativnim planom intervencija u zaštiti okoliša Luke Rijeka, definirana su moguća mjesta izvanrednih događaja, vezana uz lučku djelatnost kojom se Luka bavi:

    • ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
    • mjesta istovara - manipulacije opasnim tvarima (zapaljivim, eksplozivnim, otrovnim, korozivnim...),
    • skladištenje opasnih tvari,
    • strojarnica hladnjače koja koristi amonijak,
    • spremnici i pretakališta goriva.

    Izvanredni događaj koji bi mogao izazvati velike posljedice je ispuštanje 1,65 t amonijaka uslijed havarije, požara, elementarne nepogode ili sabotaže. Zbog navedene količine amonijaka u hladnjači, u slučaju istjecanja cjelokupne količine amonijaka potrebno je osigurati veliku sigurnosnu zonu iz koje treba udaljiti sve osobe i blokirati putove. U Operativnom planu nije napravljena worst case analiza za istjecanje amonijaka, tetra-etil olova i aditiva za benzin.

     

        1. Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo - Bakar

    Distributivni centar Kukuljanovo tvrtke “Brodokomerc” smješten je u industrijskoj zoni na platou iznad Bakarskog zaljeva. Osnovna djelatnost DC Kukuljanovo je skladištenje i čuvanje prehrambenih proizvoda u podhlađenom stanju, te se kao rashladni medij koristi amonijak u količini od oko 20 tona.

    Navedena količina amonijaka uskladištena je u 6 spremnika. Amonijak je plin lakši od zraka što uvjetuje njegovu migraciju u više slojeve atmosfere u slučaju ispuštanja iz zatvorenog sistema. U Operativnom planu prepoznata su slijedeća mjesta propuštanja amonijaka:

    • spremnici amonijaka,
    • cjevovodi,
    • kompresori,
    • isparivači u rashladnim komorama.

    U pretpostavljenom slučaju ispuštanja cjelokupne količine amonijaka u roku od 10 minuta, oslobođeni amonijak imao bi izrazito štetno djelovanje na okolno stanovništvo, a posebice na okolna naselja: Kukuljanovo i Draga, u zoni od 3 km. U toj zoni, koncentracija amonijaka bila bi veća od 500 ppm, pri čemu bi došlo do vrlo snažne iritacije organizma opasne za život. Pri ispuštanju cjelokupne količine amonijaka za pretpostaviti je da bi došlo i do eksplozije, pri čemu bi zona ugroženosti iznosila oko 70 m. Sanacija oslobođenog amonijaka provodi se obaranjem većom količine vode, pri čemu nastaje amonijev-hidroksid kojeg je prije ispuštanja u kanalizaciju potrebno neutralizirati.

     

        1. JANAF d.d. - Omišalj

    Operativni plan JANAF-a obuhvaća prihvatno-otpremni Terminal-Omišalj i trasu naftovoda od terminala Omišalj do Odušne stanice Dobra. Na Terminalu Omišalj i pripadajućim objektima mogu se zateći slijedeće količine opasnih tvari:

    • 587.000 t nafte uskladištenih u 11 spremnika,
    • 14.800 t motornog benzina uskladištenih u 2 spremnika,
    • 12.900 t lož ulja ekstra lakog uskladištenih u 2 spremnika,
    • 12.450 t dizel goriva D-2 uskladištenog u 1 spremniku,
    • 8.000 t goriva za mlazne motore uskladištenog u 1 spremniku.

    Svi spremnici sa naftom i naftnim derivatima nalaze se u vodonepropusnim zaštitnim bazenima ili tankvanama čiji je volumen za 10 0.000000e+000ći od volumena nafte koji se može skladištiti u spremniku. Na svim objektima JANAF-a provode se mjere aktivne i pasivne zaštite.

    Analiza najgoreg mogućeg slučaja provedena je za izlijevanje najvećeg spremnika nafte kapaciteta 61.920 t, pri čemu dolazi do isparavanja i formiranja oblaka zapaljivih para koji u konačnici eksplodira u kontaktu s vrućim predmetom, iskrom ili otvorenim plamenom. Zona ugroženosti, izazvana toplinskim radijacijom eksplozije zapaljivih para, iznosi 609 m od ruba zaštitnog bazena. Najbliže naseljeno mjesto Omišalj udaljeno je 1 km istočno od granice Terminala, dok se južno od granice terminala nalazi ADRIA - procesna industrija d.d.

    Trasa naftovoda koja prolazi kroz područje Primorsko-goranske županije dugačka je 75 km a maksimalno se u cjelokupnoj trasi naftovoda može naći 42.093 t nafte. Duž trase naftovoda ugrađeni su blok ventili koji se zatvaraju u slučaju oštećenja naftovoda te se tako naftovod u razdjeljuje u manje sekcije, kako bi se smanjila količina nafte koja bi se mogla izliti. Analiza najgoreg mogućeg slučaja napravljena je za dvije lokacije naftovoda, neposredno uz veća mjesta: Ravna Gora i Vrata. U slučaju istjecanja nafte formira se oblik zapaljivih para koji u konačnici eksplodira. Zona ugroženosti od mjesta oštećenja naftovoda iznosi 1.005 m, neposredno uz Ravnu Goru, odnosno 1.238 m neposredno uz Vrata.

     

        1. INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka

    Rafinerija nafte Rijeka smještena je na poluotoku Kostrena koji je dijelom okrenut prema Kvarnerskom zaljevu, a dijelom zahvaća more unutar Bakarskog zaljeva. Prostor koji zauzima Rafinerija nalazi se u neposrednoj blizini mjesta Šoići i Paveka, dok je udaljenost od rubnih područja grada Rijeke 4 km. Rafinerija posjeduje spremnike nafte i naftnih derivata u Šoićima i Bakru.

    U svojoj djelatnosti Rafinerija nafte Rijeka upotrebljava slijedeće opasne tvari: UNP - ukapljeni naftni plin, benzin, sirova nafta, metli tercijarni - butil eter, trikarbonil-metilciklopentandienil mangan, tetra-etil olovo, kisik, dušik, kloridnu i sulfatnu kiselinu. Svi spremnici navedenih opasnih tvari su moguća mjesta izvora opasnosti.

    Procjena posljedica od izvanrednog događaja je napravljena za svaku od navedenih tvari, te se po posljedicama izdvaja eksplozija UNP-a. U slučaju eksplozije UNP-a doseg udarnog vala eksplozije iznosio bi oko 2.370 m. Sami spremnik UNP-a nalazi se na samom rtu, na ulazu u Bakarski zaljev, iza kojeg se nalazi brdo. Zbog lokacije spremnika, za pretpostaviti je da će doći do odbijanja udarnog vala o brdo i njegovog rasprostiranja prema moru. U blizini spremnika UNP-a nalaze se spremnici sirove nafte i benzina na kojima bi moglo doći do požara u slučaju eksplozije UNP-a i tzv. domino-efekta.

    U slučaju ispuštanja sirove nafte iz spremnika moglo bi doći do zapaljenja lokve čiji bi doseg toplinskog zračenja od središta požara iznosio 408 m. U slučaju puknuća tankvane, vatrena lopta bi se sjurila niz brdo, prema moru. Ukoliko bi naišla na spremnik UNP-a, nastala bi katastrofa, jer bi visoka temperatura dovela do prevelikog zagrijavanja spremnika i do eksplozije i požara u isto vrijeme. Ista opasnost postoji i u slučaju izvanrednog događaja na spremniku metil tercijarnog - butil etera.

    Svi spremnici za sirovu naftu posjeduju slijedeće karakteristike:

    • spremnici posjeduju posebno konstruiranu podnicu kako bi se spriječilo oštećenje uslijed mehaničkih i korozivnih djelovanja,
    • na spremnicima su instalirani plivajući krovovi kako bi se spriječilo ishlapljivanje lakših komponenti iz sirove nafte,
    • svaki spremnik posjeduje betonski zaštitni bazen ili tankvanu, čiji volumen odgovara volumenu spremnika.

     

        1. Adria procesna industrija d.d. - Omišalj
        2. Operativni plan Adria procesne industrije d.d. napravljen je 2001.g. kada se odvijala proizvodnja petrokemikalija i polimera. Nakon osnivanja novog društva zaustavljena je proizvodnja vinilklorid monomera i etilendiklorida, te je samim tim i smanjen broj opasnih tvari na lokaciji. Za najgori mogući slučaj uzeto je istjecanje 3.000 t etilena. Incidentom ispušteni etilen postupno bi prelazio u plinovitu fazu i stvarao eksplozivnu smjesu. Posljedice eksplozije ili požara uzrokovanog ispuštanjem etilena, osjetile bi se na udaljenosti od 500 m od spremnika. U toj zoni ugroženosti nema stambenih

          objekata, već je moguće prisustvo djelatnika ili kooperanata unutar prostora ADRIE ili lovaca izvan ograde.

        3. Vrelo d.o.o. – Rab

    U prostorijama za dezinfekciju vode tvrtke Vrelo - Rab, koristi se ukapljeni klor raspoređen na četiri lokacije:

    1. klorna stanica Barbat sa max. količina klora od 350 kg,
    2. vodocrplište Mlinica sa max. količina klora od 50 kg,
    3. vodocrplište Perići sa max. količina klora od 50 kg,
    4. vodocrplište Gvačići II sa max. količina klora od 50 kg.

    Jedino je klorna stanica Barbat u funkciji tijekom cijele godine, dok preostala tri vodocrpilišta rade tijekom turističke sezone. Zbog svoje lokacije, blizine stambenih objekata i potencijalne opasnosti koje predstavljaju, izdvojena je klorna stanica Barbat i vodocrplište Mlinica.

    • Klorna stanica Barbat smještena je na vrhu brijega - iznad naselja Barbat, što predstavlja izrazito nepovoljnu okolnost budući je klor teži od zraka te će zbog svoje težine spuštati niz brijeg. U slučaju propuštanja 300 kg ukapljenog klora, koncentracije klora veće od 100 ppm, koja uzrokuju edem pluća, nalazile bi se na udaljenosti od 750 m. Ispod brijega sa klornom stanicom nalazi se više od stotinu stambenih ili vikendaških objekata, pa je u potencijalnoj ugrozi nekoliko stotina osoba, a posebice u vrijeme turističke sezone.

    • Vodocrpilište Mlinica nalazi se na sjevernoj obali zaljeva Supetarska Draga. U slučaju propuštanja 50 kg klora, koncentracije klora veće od 100 ppm, koja uzrokuju edem pluća, nalazile bi se na udaljenosti od 200 m. U krugu promjera 100 m od vodocrpilišta, nalaze se stambeni objekti u kojima živi tijekom godine živi oko 30 obitelji, a tijekom turističke sezone dvostruko više. U neposrednoj blizini vodocrplišta nalazi se i kupalište, tako da je tijekom turističke sezone ugroženo više od 200 osoba.

    Zbog svega navedenog, potrebno je:

    • poduzeti dodatne mjere prevencije izvanrednog događaja,
    • educirati pučanstvo na području ispod klorne stanice Barbat i uz vodocrpilište Mlinica, o opasnostima i mjerama koje se moraju poduzeti u slučaju propuštanja većih količina klora,
    • provesti vježbu, barem jednom godišnje, za slučaj izvanrednog propuštanja klora.

        1. HEP d.d. TE Rijeka - Kostrena

    Termoelektrana Rijeka kao gorivo koristi teško lož ulje, te je za analizu najgoreg mogućeg slučaja uzeta situacija zapaljenja najvećeg spremnika volumena 60.000 m3. Procjenom posljedica nesreće pokazano je da bi zapaljenjem spremnika bilo ugroženo pučanstvo na udaljenosti od 100 m od spremnika. Budući su najbliža mjesta od termoelektrane udaljena 300 m, može se reći da je mogućnost smrtnih slučajeva izvan područja TE Rijeka gotovo nevjerojatna. Budući su termoelektrane, zbog svog proizvoda - električne energije, od strateškoga značaja za državu, one već tijekom projektiranja, izgradnje i eksploatacije moraju udovoljiti posebnim zakonskim propisima i tehničkim mjerama iz domene zaštite i sigurnosti. Stoga su termoelektrane pod posebnim nadzorom stručnih službi, te su i zbog toga uobičajeni rizici znatno manji nego li u drugim industrijskim postrojenjima.

    1. Mjere i postupanje u slučaju izvanrednog događaja
      1. Potencijalni izvori izvanrednih događaja
      2. Sve lokacije pravnih i fizičkih osoba koje postupaju s opasnim tvarima su potencijalna mjesta izvanrednih događaja. Trenutno su u Županiji evidentirana 42 gospodarska subjekta koja postupaju s opasnim tvarima. U Tablici 9. je naveden popis gospodarskih subjekata poredan abecednim redom s teritorijalnom pripadnošću, vrstom i eventualnim posljedicama izvanrednog događaja, a prema navodima Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata.

        Tablica 9: Popis gospodarskih subjekata s vrstom i eventualnim posljedicama od izvanrednog događaja

        R. br.

        Gospodarski subjekt

        Grad / općina

        Opasna tvar

        Vrsta opasnosti

        Najveća udaljenost učinka (m)

        Procjena broja ljudskih žrtava

        1.

        ADRIA – Procesna industrija d.d.

        Omišalj

        plinsko ulje

        istjecanje, požar

        Ulja

        istjecanje, požar

        lož ulje – S

        istjecanje, požar

        ulja za pod.

        istjecanje, požar

        otpad. Ulje

        istjecanje, požar

        Etilen

        požar, eksploz.

        500

        1,2

        1-propen

        istjecanje, požar

        Izobutan

        požar, eksploz.

        UNP

        požar, eksploz.

        100

        0,3

        kloridna kis.

        toksični oblak

        Ksilen

        istjecanje, požar

        Kisik

        zapaljenje

        Vodik

        eksplozija

        metanol

        požar, eksplozija

        acetilen

        eksplozija

        lož ulje - L

        istjecanje, požar

        natrijev hid.

        istjecanje

        2.

        BI 3. maj d.d.

        Rijeka

        acetilen

        eksplozija

        100*

        Kisik

        zapaljenje

        100*

        kloridna kis.

        toksični oblak

        25*

        Nafta

        istjecanje, požar

        boje i razrj.

        istjecanje, požar

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        3.

        Brodogradilište Kraljevica d.d.

        Kraljevica

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

           

        4.

        Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

        Kostrena

        acetilen

        eksplozija

        75

        gorivo

        istjecanje, požar

        Kisik

        zapaljenje

        25

        5.

        Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo

        Bakar

        amonijak

        toksični oblak

        3.000

         

        6.

        Disuplin Porto RE d.o.o.

        Kraljevica

        acetilen

        eksplozija

        50*

         

        7.

        Drvenjača d.d.

        Fužine

        sulfatna kis.

        istjecanje, toksični oblak

        300

        vodikov peroksid

        požar, toksični oblak

        100*

        natrijev hidroksid

        istjecanje

        25*

        acetilen

        požar, ekspl.

        63

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        25*

        8.

        Finvest-corp d.d. Pilana Gerovo

        Čabar

        Nafta

        istjecanje, požar

        25*

         

        Finvest-corp d.d. Tvornica namještaja Prezid

        mazut

        istjecanje, požar

        25*

         

        Finvest-corp d.d. Tvornica namještaja Tršće

        mazut

        istjecanje, požar

           

        9.

        Galvanizacija d.o.o.

        Rijeka

        sulfatna kis.

        istjecanje, toksični oblak

           

        kloridna kis.

        istjecanje, toksični oblak

           

        nitratna kis.

        istjecanje, toksični oblak

           

        vodikov-peroksid

        požar, toksični oblak

           

        10.

        Getro d.o.o.

        Rijeka

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        158

         

        11.

        HEP d..d. HE Vinodol Pogon Gorski Kotar

        Fužine

        trafo ulje

        istjecanje, požar

        6

        0

        Turbin. ulje

        istjecanje, požar

        8

        0

        trafo ulje

        istjecanje, požar

        6

        0

        12.

        HEP d.d. HE Vinodol Pogon Tribalj

        Vinodolska općina

        Turbin. ulje

        istjecanje, požar

        trafo ulje

        istjecanje, požar

        13.

        Hoteli Baška d.d.

        Krk

        UNP

        požar, ekspl.

        100

         

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

           

        14.

        Hoteli Kimen - Cresanka d.d

        Cres

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

           

        UNP

        požar, ekspl.

        45

         

        15.

        Hoteli Punat d.d.

        Punat

        Butan

        požar, ekspl

        100*

         

        lož ulje - EL

        istjecanje, požar

           

        16.

        HŽ d.o.o. -Kolodvor Rijeka

        Rijeka

        eurodizel

        istjecanje, požar

        289

        UNP

        požar, ekspl.

        994

        vodikov peroksid

        požar, toksični oblak

        431

        kloridna kis.

        istjecanje, toksični oblak

        1.230

        benzin

        istjecanje, požar, eksplozija

        984

        fluorid. kis.

        istjecanje, toksični oblak

        1.050

        Fenol

        istjecanje, toksični oblak

        62

        natrijev hidr.

        istjecanje

        36

        Niklov-sulfid

        požar, toksični oblak SO2

        400

        metil-terc. butil eter

        požar, toksični oblak

        385

        metanol

        istjecanje, požar, eksplozija

        262

        nitratna kis.

        oksidans, toksični oblak

        262

        17.

        INA d..d - benzinske stanice u Prim.-gor. županiji

        Rijeka

        Benzin

        istjecanje, požar

        Dizel

        istjecanje, požar

        18.

        INA d.d. - Maziva Rijeka

        Rijeka

        amonijak

        toksični oblak

        300

        furfural

        istjecanje

        25*

        met.izobutil keton

        istjecanje, požar

        100*

        propan

        požar, ekspl.

        400

        plinsko ulje

        istjecanje, požar

        200*

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        200*

        19.

        INA d..d - Trgovina

        skladište

        Rijeka

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        Dizel

        istjecanje, požar

        20.

        INA d.d. - Rafinerija nafte Rijeka

        Kostrena

        UNP

        požar, eksploz.

        2.370

        Benzin

        istjecanje, požar

        527

        Sirova nafta

        istjecanje, požar

        408

        metil tercijarni - butil eter

        požar, toksični oblak

        329

        trikarbonil-metilciklopentadienil mangan

        toksični oblak

        33

        tetra etil olovo

        požar, eksplozija, toksični oblak

        67

        Kisik

        zapaljenje

        20,5

        Dušik

        istjecanje

        22,2

        kloridna kis.

        istjecanje, toksični oblak

        650

        sulfatna kis.

        istjecanje, toksični oblak

        10

        21.

        Ind - eko d.o.o.

        Kostrena

        kloridna kis.

        istjecanje

        D-2 gorivo

        istjecanje, požar

        60

        natrijev hid.

        istjecanje

        22.

        JANAF d.d.

         

        1. Omišalj

         

         

        2. naftovod

        Nafta

        istjecanje, požar

        609

        benzin

        istjecanje, požar

        468,5

        gorivo za mlazne mot.

        istjecanje, požar

        69,5

        lož ulje - L

        istjecanje, požar

        59

        Diesel gorivo

        istjecanje, požar

        20,4

        Nafta

        istjecanje, požar

        1.238

        23.

        KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.

        Rijeka

        kloridna kis.

        Klor

             

        24.

        Komunalac d.o.o.

        Opatija

        Klor

        toksični oblak

        200

         

        25.

        Konzum d.d.

        Rijeka

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        158

         

        26.

        KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o.

        Novi Vinodolski

        natrijev klorit

        istjecanje

           

        kloridna kis.

        istjecanje, toksični oblak

        25*

         

        27.

        Luka Rijeka d.d.

        Rijeka

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        fosfatna kis.

        istjecanje, toksični oblak

        amonijak

        toksični oblak

        trikarbonil-metilciklopentadienil mangan

        istjecanje, požar

        25*

        tetraetil olovo

        istjecanje, požar

        100*

        28.

        Lječ. za alerg. bolesti i rehabil.

        Kraljevica

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

           

        29.

        Metis d.d.

        Rijeka

        diesel-gorivo

        istjecanje, požar

           

        30.

        OMV d.o.o. benz. postaja Mlaka

        Rijeka

        benzin i druga goriva

        istjecanje, požar

        50*

         

        31.

        OMV d.o.o. benz. postaja Valbiska

        Krk

        benzin i druga goriva

        istjecanje, požar

           

        32.

        OMV d.o.o. benz. postaja Vrata Jadrana-jug

        Matulji

        benzin i druga goriva

        istjecanje, požar

        50*

         

        33.

        OMV d.o.o. benz. postaja Vrata Jadrana-sjever

        Matulji

        benzin i druga goriva

        istjecanje, požar

        50*

         

        34.

        PIK d.d. Mljekara Corrada I. 25

        Rijeka

        amonijak

        toksični oblak

        1.400

        8

        nitratna kis.

        toksični oblak

        256

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        35.

        PIK d.d. Pekara

        Radnička 29

        Rijeka

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        25

         

        36.

        PIK d.d. Uprava Krešimirova 26

        Rijeka

        lož ulje - S

        istjecanje, požar

        25

         

        37.

        Ponikve d.o.o. - komora Brgud

        Krk

        kloridna kis.

        toksični oblak

        49

         

        38.

        Ponikve d.o.o.- stanica Ponikve

        Krk

        kloridna kis.

        toksični oblak

        49

         

        39.

        PROplin d.o.o.

        Kostrena

        UNP

        požar, ekspl.

        280

        40.

        TE Rijeka

        Kostrena

        lož ulje - T

        istjecanje, požar

        100

        0

        lož ulje - L

        istjecanje, požar

        vodik

        eksplozija

        kloridna kis.

        toksični oblak

        amonijak

        toksični oblak

        hidrazin hid.

        požar, ekspl.

        natrijev hidr.

        istjecanje

        41.

        ViR d.d.

        Rijeka

        gorivo

        istjecanje, požar

        amonijak

        toksični oblak

        42.

        Vrelo d.o.o.

        Rab

        Klor

        toksični oblak

        750

         

        Napomena: Procijenjene udaljenosti učinka u Tablici 9 označene su zvjezdicom i potrebno ih je provjeriti i nadopuniti u Operativnim planovima gospodarskih subjekata.

      3. Postupak izvješćivanja u slučaju izvanrednog događaja
      4. Operativno djelovanje u slučaju izvanrednog događaja na području Županije, od njegova početka, treba slijediti slijedeću shemu:



      5. Smjernice za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja

    Temeljem prikupljenih podataka o vrstama i kemijsko-fizikalnim svojstvima opasnih tvari koje se nalaze na području Primorsko-goranske županije, mogu se pretpostaviti četiri tipična izvanredna događaja za područje Županije:

    1. disperzija toksičnog plina,
    2. ispuštanje tekućih opasnih tvari,
    3. požar,
    4. eksplozija.

    Za svaki od četiri navedena izvanredna događaja, u nastavku su navedene opće mjere i postupci za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja.

        1. Postupci i mjere u slučaju ispuštanja toksičnih plinova

    U slučaju ispuštanja bilo kojeg toksičnog plina, treba što hitnije napustiti prostor iz kojeg dolazi toksični plin, te kretati se okomito na smjer vjetra. Dekontaminaciju i sanaciju mjesta nesreće treba prepustiti ovlaštenim i odgovornim osobama koje moraju imati zaštitnu opremu:

    • aparat za disanje,
    • zaštitne rukavice,
    • zaštitna odjeća i obuća nepropusna za plin,
    • oprema za zaštitu glave.

    U slučaju izvanrednog događaja koji za posljedice imaju ispuštanje toksičnih plinova, potrebno je uzeti u obzir smjer i jačinu vjetra i ostale relevantne podatke iz Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata.

    Gospodarski subjekti koji u svojoj djelatnosti postupaju s toksičnim plinovima ili tvarima koji mogu proizvesti toksične plinove, a u slučaju izvanrednog događaja mogu značajnije ugroziti zdravlje i živote ljudi, su:

    • V i R d.d., INA d.d. Maziva, Prehrambeno industrijski kombinat d.d. RJ Mljekara, Luka Rijeka d.d. i Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo u svojoj djelatnosti postupaju s amonijakom,
    • Vrelo d.o.o. i Komunalac d.o.o. u svojoj djelatnosti postupaju s klorom
    • HŽ d.o.o. Kolodvor Rijeka i Vodovod Žrnovnica d.o.o. u svojoj djelatnosti postupaju s tvarima koji u slučaju izvanrednog događaja mogu isparavanjem dati toksične plinove.

    AMONIJAK

    U slučaju nesreće i propuštanja veće količine amonijaka, potrebno je:

    • ograničiti širenje i daljnje ispuštanje amonijaka:
    • isključivanjem postrojenja iz pogona,
    • isključiti odsisnu ventilaciju iz pogona,
    • provjeriti stanje svih ventila, spojnica, spremnika i uređaja s amonijakom,
    • ako se mjesto propuštanja amonijaka ne može zatvoriti, treba ga polijevati mlazom raspršene vode do prestanka izlaska plina.
    • zaštititi ugroženo stanovništvo/radnike:
    • osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje treba udaljiti sve neovlaštene osobe,
    • blokirati prilazne putove,
    • alarmirati stanovništvo a po potrebi provesti evakuaciju.
    • provesti detoksikaciju i dekontaminaciju usmjeravanjem mlaza raspršene vode na mjesto ispuštanja amonijaka.

    Kemijsko-fizikalna svojstva amonijaka i njegov utjecaj na zdravlje navedena su u Prilogu 5. ovoga Plana

    KLOR

    U slučaju nesreće i propuštanja veće količine klora, potrebno je:

    • ograničiti širenje i daljnje ispuštanje klora:
    • ako je do propuštanja klora došlo na uređajima ili cjevovodima, treba prekinuti struju plina zatvaranjem ventila ili stezanjem brtve.
    • plinoviti klor koji izlazi treba apsorbirati u tekućini za apsorpciju klora, kao što su vodena otopina natrijevog-hidroksida i vodena otopina vapna,
    • zaštititi ugroženo stanovništvo/radnike:
    • osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje treba udaljiti sve neovlaštene osobe,
    • blokirati prilazne putove,
    • alarmirati stanovništvo a po potrebi provesti evakuaciju ili sklanjanje u hermetizirana skloništa
    • provesti detoksikaciju i dekontaminaciju tekućinom za aposrpciju klora,
    • poduzeti mjere predostrožnosti:
    • ne doticati materijal koji ističe iz spremnika klora, niti gaziti po tekućem kloru,
    • budući je klor teži od zraka, u slučaju istjecanja klora iz spremnika moguće je njegovo akumuliranje u udolinama i mjestima niže nadmorske visine od mjesta nesreće

    Kemijsko-fizikalna svojstva klora i njegov utjecaj na zdravlje navedena su u Prilogu 6. ovoga Plana

    FLUOROVODIK

    U slučaju izlijevanja fluoridne kiseline, doći će do isparavanja fluorovodika koji sa zrakom stvara korozivne i otrovne smjese teže od zraka.

    U svrhu smanjivanja posljedica izvanrednog događaja, potrebno je:

    • ograničiti širenje i daljnje ispuštanje fluoridne kiseline:
    • provjeriti stanje spremnika ili uređaja s fluoridnom kiselinom,
    • zaštititi ugroženo stanovništvo/radnike:
    • osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje treba udaljiti sve neovlaštene osobe,
    • blokirati prilazne putove,
    • alarmirati stanovništvo a po potrebi provesti evakuciju,
    • okolno stanovništvo treba upozoriti na mogućnost onečišćenja nadzemnih i podzemnih voda u blizini nesreće.
    • provesti detoksikaciju i dekontaminaciju:
    • neutralizaciju prolivene fluoridne kiseline može se izvršiti posipavanjem gašenim vapnom (krečom) ili mljevenim vapnencem.

     

     

     

        1. Postupci i mjere u slučaju ispuštanja tekućih opasnih tvari

    U slučaju ispuštanja većih količina tekućih opasnih tvari potrebno je:

    • otkloniti uzrok i spriječiti nastavak izvanrednog događaja

    • u slučaju većih izlijevanja potrebno je prekinuti radni proces,
    • provjeriti stanje svih ventila, spojnica, spremnika i uređaja,

    • u slučaju curenja iz spremnika potrebno je organizirati brzo pražnjenje oštećenog spremnika.

    • sanirati onečišćeno područje:

    • razlivene tekuće opasne tvari treba skupiti uz pomoć priručnih sredstava: upijajuća sredstva (suhi pijesak, zemlja i sl.),

    disperzivna sredstva (odmašćivač, deterdžent),

    prskalicama i priručnim alatom za čišćenje.

    • iskopati jarak ili izgraditi bazen, pomoću npr. vreća pijeska, u kojem bi se sakupile razlivene opasne tvari i time ograničilo širenje onečišćenja.
    • nastali otpadni materijal potrebno je pokupiti sa opremom koja ne izaziva iskrenje, te ga adekvatno zbrinuti u suradnji sa za to ovlaštenim poduzećima.
    • poduzeti mjere predostrožnosti:
    • područje onečišćenja potrebno je izolirati, te ne dozvoliti pristup neovlaštenim osobama,
    • u slučaju većih izlijevanja razmotriti evakuaciju pučanstva, zbog opasnosti od zapaljenja toksičnih para,
    • za smanjivanje učinka opasnih para mogu se koristiti pjene. Kod većih izlijevanja može se koristiti vodeni sprej za smanjivanje učinka opasnih para.
    • osobe koje poduzimaju akcije saniranja onečišćenja moraju se uvijek postaviti tako da vjetar ne donosi na njih opasne pare,
    • ukloniti moguće izvore vatre: iskra, plamen, zabraniti pušenje,
    • oprema s kojom se rukuje mora biti uzemljena,
    • ne dodirivati ni hodati kroz prolivene opasne tvari,
    • onemogućiti izlijevanje opasnih tvari u odvodnu kanalizaciju, podrume i druge zatvorene prostore postavljanjem brana s vrećama pijeska ili zemljom.

     

        1. Postupci i mjere u slučaju požara

    U slučaju zapaljenja opasnih tvari potrebno je:

    • započeti gašenje požara i spriječiti njegovo širenje
    • požar se gasi sredstvima za gašenje koja se dijele na:

    glavno - voda,

    specijalna - pjena, ugljični dioksid, haloni, suhi prah,

    pomoćna - pokrivači, pijesak i ostala sredstva.

    • isključiti električnu struju prije gašenja požara vodom ili pjenom,
    • zaustaviti dotok gorive tvari do mjesta požara,
    • ukloniti sve spremnike zapaljivih tvari i zapaljive tvari od mjesta nastanka požara, ako to nije moguće, potrebno ih je hladiti mlazom raspršene vode,
    • poduzeti mjere osobne zaštite:
    • udaljiti se, što je moguće više, od mjesta nastanka požara,
    • u slučaju da dođe do otvaranja sigurnosnih ventila spremnika, potrebno se je odmah udaljiti zbog mogućnosti eksplozije spremnika,
    • pri gašenju, upotrijebiti sredstva za osobnu zaštitu.

    U sjedištu Eko-stožera Primorsko-goranske županije nalazi se “Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” kojeg treba primijeniti u slučaju požara. U “Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” detaljno su obuhvaćeni postupci i mjere za ublažavanje posljedica izazvanih požarom.

     

        1. Postupci i mjere u slučaju eksplozije

    U slučaju eksplozije potrebno je:

    • poduzeti mjere osobne zaštite i spriječiti mogućnost nastanka nove eksplozije
    • otkloniti uzrok eksplozije kako bi se spriječile uzastopne eksplozije,
    • sklanjanjem u sigurne prostore/sklonište, kako bi se zaštitili ljudski životi od razorne moći eksplozija koje su praćene povećanjem tlaka i pojavom praska,
    • spriječiti nastanak požara nakon eksplozije

    U sjedištu Eko-stožera Primorsko-goranske županije nalazi se “Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija”, u kojem su detaljno obuhvaćeni postupci i mjere za ublažavanje posljedica izazvanih tehnološkim eksplozijama.

      1. Popis interventnih jedinica

    U slučaju izvanrednog događaja na području Županije aktiviraju se slijedeće interventne jedinice:

    • vatrogasne postrojbe,
    • hitna medicinska pomoć,
    • postrojbe civilne zaštite,
    • specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba,
    • postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane,
    • pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti.

    Neovisno o mjestu izvanrednog događaja, na razini Županije isti su telefonski brojevi postrojbi Civilne zaštite Primorsko-goranske županije, postrojbi Atomsko-biološko-kemijske obrane (ABKO) Oružanih snaga Republike Hrvatske i specijaliziranih jedinica ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba:

      • Civilna zaštita Primorsko-goranske županije: tel.: 051/430-419

    mob.: 091/542-5080

      • postrojbe ABKO: tel. 01/4567-306
      • specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba:

    Ind-eko tel. 336-093

    Rijekatank tel. 212-838

    Mareco tel. 275-039

    Dezinsekcija tel. 512-533

    Eko-kem tel. 098/215-461

    Ecooperativa tel. 276-750

    Metis tel. 339-910, 336-175

    INA d.d. Maziva tel. 201-011

    INA d.d. Rafinerija tel. 203-499

    U svrhu što bržeg i efikasnijeg interveniranja, u Tablici 10 je dan popis telefonskih brojeva onih interventnih jedinica koji su najbliži pojedinom gospodarskom subjektu.

    Tablica 10: Popis gospodarskih subjekata s telefonskim brojevima najbližih

    interventnih jedinica

    R. br.

    Gospodarski subjekt

    Lokacija gospodarskog subjekta

    Telefonski broj najbliže vatrogasne postrojbe

    Telefonski broj najbliže hitne medicinske pomoći

    Telefonski broj najbližeg komunalnog poduzeća

    1.

    Adria P.I. d.d.

    Omišalj

     

    94 (842-086)

     

    2.

    BI 3. maj d.d.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    3.

    Brodogradilište Kraljevica d.d.

    Kraljevica

    281-254

    94 (281-232)

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    4.

    Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

    Kostrena

    098/283-954

    94

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    Kostrena 289-568

    5.

    Brodokomerc d.d. DC Kukuljanovo

    Bakar

    761-201

    94 (761-026)

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    6.

    DISUPLIN PORTO RE d.o.o.

    Kraljevica

    281-254

    94 (281-232)

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    7.

    Drvenjača d.d.

    Fužine

    835-370

    94 (835-295)

    Komunalac 812-043

    Fužine 835-769

    8.

    Finvest-corp d.d.

    Čabar

    821-142

    94 (821-081)

    Čabranka 821-459

    9.

    Galvanizacija d.o.o.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    10.

    Getro d.o.o.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    11.

    HEP d.d. HE Vinodol Pogon Gorski Kotar

    Fužine

    835-370

    94 (835-295)

    Komunalac 812-043

    Fužine 835-769

    12.

    HEP d.d. HE Vinodol Pogon Tribalj

    Vinodolska općina

    93

    94

    Vodovod-Žrnovnica 244-323

    13.

    Hoteli Baška d.d.

    Krk

    221-008

    222-029

    Ponikve 654-666

    14.

    Hoteli Kimen Cresanka d.d.

    Cres

    572-007

    571-116

    Vodovod i čistoća 571-134

    15.

    Hoteli Punat d.d.

    Punat

    93

    94 (855-128)

    Ponikve 654-666

    Črnika 855-265

    16.

    HŽ d.o.o. – Kolodvor

    Rijeka

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    17.

    INA d.d. – benzinske postaje

    Rijeka

    337-555

    94

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    18.

    INA d.d. - Maziva Rijeka

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    19.

    INA d.d. - PC Rijeka

    Skladište

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    20.

    INA d.d. – Rafinerija nafte Rijeka

    Kostrena

    098/283-954

    94

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    Kostrena 289-568

    21.

    Ind-eko d.o.o.

    Kostrena

    098/283-954

    94

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    Kostrena 289-568

    22.

    JANAF d.d.

    Omišalj

     

    94 (842-086)

    Ponikve 654-666

    23.

    KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    24.

    Komunalac d.o.o.

    Opatija

    271-800

    271-536

    Komunalac 701-230

    25.

    Konzum d.d.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    26.

    KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o.

    Novi Vinodolski

    244-321

    244-344

    Ivanj 245-774

    Vodovod-Žrnovnica 244-323

    27.

    Luka Rijeka d.d.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    28.

    Lječ. za alerg. bolesti i rehabil.

    Kraljevica

    281-254

    94 (281-232)

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    29.

    Metis d.d.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    30.

    OMV d.o.o. benz. postaja Mlaka

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    31.

    OMV d.o.o. benz. postaja Valbiska

    Krk

    221-008

    222-029

    Ponikve 654-666

    32.

    OMV d.o.o. benz. postaja Vrata Jadrana-jug

    Matulji

    93

    94 (274-125)

    Komunalac 701-230

    33.

    OMV d.o.o. benz. postaja Vrata Jadrana-sjever

    Matulji

    93

    94 (274-125)

    Komunalac 701-230

    34.

    PIK d.d., Uprava Krešimirova 26

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    35.

    PIK d.d., Pekara Radnička 29

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    36.

    PIK d.d., Mljekara, Corrada Ilijassicha 25

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    37.

    Ponikve d.o.o. - komora Brgud

    Krk

    221-008

    222-029

    Ponikve 654-666

    38.

    Ponikve d.o.o. - stanica Ponikve

    Krk

    221-008

    222-029

    Ponikve 654-666

    39.

    PROplin d.o.o.

    DC Rijeka

    Kostrena

    098/283-954

    94

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    Kostrena 289-568

    40.

    TE Rijeka

    Kostrena

    098/283-954

    94

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    Čistoća 353-222

    Kostrena 289-568

    41.

    ViR d.d.

    Rijeka

    337-555

    330-213

    Čistoća 353-222

    Rijeka promet 352-555

    Vodovod i kanalizacija 353-227

    42.

    Vrelo d.o.o.

    Rab

    725-603

    724-094

    Vrelo 724-031

    Napomene:

    - U gradovima i općinama koji nemaju organiziranu službu za pružanje hitne medicinske pomoći, dan je telefonski broj općeg poziva službe prve pomoći i telefonski broj Doma zdravlja u tom gradu/općini.

    - U općinama u kojima nema Javnih ili Dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, dan je telefonski broj operativnog vatrogasnog centra u Županiji.

    - Detaljan popis Javnih i Dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi naveden je u “Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” i nalazi se u sjedištu Eko-stožera.

    1. Popis subjekata i osoba koje sudjeluju u provođenju plana intervencija
      1. Komunikacijske jedinice
      2. Poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba, obavješćivanje i uzbunjivanje za potrebe županijskog Eko-stožera obavlja županijski centar za obavješćivanje i operativno dežurstvo u policijskoj upravi Primorsko-goranske županije.

         

      3. Interventne jedinice
      4. U slučaju izvanrednog događaja na području Županije aktiviraju se slijedeće interventne jedinice: vatrogasne postrojbe, hitna medicinska pomoć, postrojbe civilne zaštite, specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba, postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane, pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti.

         

        1. Vatrogasne postrojbe
        2. Sastavni dio interventnih jedinica sačinjavaju vatrogasne postrojbe. Djelovanje, organiziranje i popis svih vatrogasnih postrojbi Županije dan je u Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. Za potrebe ovoga Plana i prema dostupnim podacima, izdvojene su vatrogasne postrojbe prema teritorijalnoj pripadnosti gradovima i općinama Županije.

          Raspored vatrogasnih postrojbi: javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih postrojbi osnovanih u okviru gospodarskih subjekata, po gradovima i općinama Županije dan je u Tablici 11.

           

          Tablica 11: Popis vatrogasnih postrojbi po gradovima i općinama Županije

          Javna vatrogasna postrojba

          Adresa

          Telefon

          Grada Crikvenice

          Vinodolska 16

          241-631

          Grada Delnice

          Frana Supila 78

          811-232

          Grada Krka

          Stjepana Radića 11

          221-008

          Grada Mali Lošinj

          Brodograditelja 37

          231-448

          Grada Opatije

          Svetog Florijana 6

          271-800

          Grada Rijeke

          Krešimirova 38

          337-555

          Dobrovoljna vatrogasna društva

          Adresa

          Telefon

          Bakar

          Palada bb

          761-201

          Cres

          Šetalište 20.travnja 10

          572-007

          Crikvenica

          Vinodolska 16

          784-109

          Čabar

          Vatrogasna 7

          821-142

          Čavle

          Čavle 104

          250-285

          Fužine

          Doktora Franje Račkog 26

          835-370

          Jelenje

          Jelenje 26

          230-313

          Kastav

          Kastav 160

          691-377

          Klana

          Klana bb

          808-004

          Kostrena

          Trg svete Barbare 1

          098/283-954

          Kraljevica

          Rovina 16

          281-254

          Lokve

          Šetalište Golubinjak 4

          831-154

          Lovran

          Šetalište maršala Tita 64a

          291-048

          Mrkopalj

          Muževski kraj 2

          833-131

          Novi Vinodolski

          Vatrogasna 2

          244-321

          Rab

          Gornja ulica bb

          725-603

          Ravna Gora

          Ivana Gorana Kovačića 178

          818-478

          Skrad

          Vatrogasna 6

          810-663

          Viškovo

          Gornji Sroki 133

          256-863

          Vrbovsko

          Ivana Gorana Kovačića 18

          875-253

          Vatrogasne postrojbe gospodarskih

          subjekata

          Adresa

          Telefon

          Brodogradilište Kraljevica d.d.

             

          JANAF d.d. – Omišalj

           

          842-106

          SINACO - INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka

             

          SINACO – INA d.d. Maziva Rijeka

             

          Viktor Lenac d.d. – Rijeka

             

          BI 3. maj d.d.

             

          Napomena: opći poziv službi uputiti pozivom na tel. broj: 93

        3. Hitna medicinska pomoć
        4. Služba hitne medicinske pomoći organizirana je u 11 gradova Županije, te je njihov popis s adresama i telefonima dan u Tablici 12.

          Tablica 12: Popis službi za pružanje hitne medicinske pomoći

          Hitna medicinska pomoć

          Adresa

          Telefon

          Cres

          Turion 26

          571-116

          Crikvenica

          Kotorska bb

          241-111

          Čabar

          Narodnog oslobođenja 7

          821-081

          Delnice

          Šetalište I.G.Kovačića 1

          811-233

          Krk

          Vinogradska bb

          222-029

          Mali Lošinj

          Priko 69

          231-824

          Novi Vinodolski

           

          244-344

          Opatija

          Stubište dr.Vande Ekl 1

          271-266

          Rab (Banjol)

          Palit bb

          724-094

          Rijeka

           

          330-213

          Vrbovsko

          Dobra 20

          875-137

          Napomena: opći poziv službi uputiti pozivom na tel. broj: 94

           

        5. Postrojbe civilne zaštite

    Postrojbe civilne zaštite - CZ osnivaju se kao postrojbe opće namjene i specijalističke postrojbe.

    Postrojbe civilne zaštite opće namjene obavljaju manje složene poslove u provedbi zaštite i spašavanja, a osnivaju se u općinama i gradovima.

    Postrojbe specijalističke namjene osnivaju se na razini gradova, dok se specijalističke interventne postrojbe CZ MUP-a organiziraju za brzo djelovanje na području cijele države prema potrebi i u pružanju međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju.

    Postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene dijelimo na:

    • interventne postrojbe MUP-a,
    • za protupožarnu zaštitu,
    • za zaštitu i spašavanje na vodi,
    • za zaštitu i spašavanje od neeksplodiranih ubojitih sredstava,
    • za zaštitu i spašavanje iz ruševina,
    • za zaštitu od radijacijsko-kemijsko-bioloških ugrožavanja,
    • za prvu medicinsku pomoć,
    • postrojbe gorske službe spašavanja,
    • za zaštitu i spašavanje životinja,
    • za zaštitu i spašavanje biljnih proizvoda,
    • za asanaciju terena.

    Pregled postrojbi CZ u Primorsko-goranskoj županiji prikazan je u Shemama 1. i 2.

    Shema 1: Pregled postrojbi CZ u Primorsko-goranskoj županiji

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Shema 2: Pregled jedinica CZ po gradovima, općinama i mjestima Primorsko-goranske županije

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Mobilizacija postrojbi CZ provodi se na zahtjev predsjednika Stožera CZ jedinice lokalne uprave i samouprave (županije, gradova i općina) ili MUP-a RH, a po nalogu načelnika PU PG Rijeka. Mobilizacija postrojbi CZ realizira Odjel za zaštitu i spašavanje PU PG Rijeka (tel. 430-419).

    Zapovijedanje postrojbama CZ je u nadležnosti županijskog zapovjedništva civilne zaštite.

    Tijela za vođenje i koordinaciju snagama civilne zaštite čine Stožer CZ i zapovjedništvo CZ, povjerenici CZ i voditelji skloništa.

        1. Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba
        2. Temeljem Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti postupanja s opasnim otpadom koje je izdala Uprava za zaštitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, na području Županije registrirano je 9 tvrtki za postupanje s opasnim tvarima. Popis ovlaštenih tvrtki prikazan je u Tablici 13.

          Ovlaštene tvrtke provode sanaciju posljedica izvanrednog događaja, što razumijeva uklanjanje opasnosti koja može nastati iz određene količine opasne tvari.

          Tablica 13: Popis ovlaštenih tvrtki s područja Primorsko-goranske županije za postupanje s opasnim otpadom

          TVRTKA

          VRSTA OTPADA

          DJELATNOST KOJU OBAVLJA

          ADRESA

          ODGOVORNA OSOBA

          TELEFON

          IND-EKO

          otpadna ulja, zauljeni otpad, medicinski infektivni otpad, zauljene otpadne vode

          skupljanje

          Rijeka, A. Starčevića 2

          Ilija Šmitran

          336-093

          RIJEKATANK

          otpadna ulja, zauljene otpadne vode, otpadni muljevi, otrovne tvari, zauljena zemlja nakon akcidenta, sadržaj separatora, balastne vode

          skupljanje, obrađivanje, skladištenje

          Rijeka, Kružna 10

          Anica Plaščar

          212-838

          MARECO

          stara elektronika, stara jestiva ulja, motorna ulja, zauljene vode, neonske lampe, infektivni otpad

          skupljanje

          Rijeka, Riječki lukobran 4

          Radivoj Sušanj

          275-039

          DEZINSEKCIJA

          otpadna ulja I i II kategorije, zauljene vode sa brodova ili separatora, kaljužne vode, stari lijekovi

          sakupljanje

          Rijeka, Brajšina 13

          Zlatko Žauhar

          512-533

          EKO-KEM

          zauljene vode, čišćenje zauljenih površina, čišćenje svih vrsta goriva, kotlova i kotlovskih postrojenja, čišćenje zamašćenih platoa

          skupljanje

          Rijeka, Pehlin-Lužina 7d

          Anton Šćiran

          098/215-461

          ECOOPERATIVA

          medicinski infektivni otpad, otpadna ulja, motorna i strojna ulja, zauljeni otpad, stare kemikalije, stari akumulatori

          skupljanje, skladištenje

          Matulji,

          Jušići 30

          Dario Mančić

          276-750

          METIS

          sekundarne sirovine od željeza i nelegiranog čelika, sekundarne sirovine od željeza i legiranog čelika, od bakra i bakrenih legura, od aluminija i aluminijskih legura, od olova i olovnih legura, od cinka i cinkovih legura, od ostalih metalnih ostataka i otpadaka, od papira, od ostataka tekstilnih vlakana, od nesortiranih i vunenih pamučnih vlakana

          skupljanje, skladištenje

          Rijeka, Ive Marinkovića 2

          Brankica Mraz

          339-910

          336-175

          INA d.d. Maziva Rijeka

          regeneracija otpadnih bačava i spaljivanje otpadnih ulja I i II kategorije

          obrađivanje, skladištenje

          Rijeka, Industrijska 26

          Milica Lulić

          201-011

          INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka

          muljevi iz spremnika, otpadna ulja, otpadni katalizatori, muljevi iz uređaja za obradu otpadnih voda

          obrađivanje, skladištenje

          Kostrena, Urinj bb

          Boris Legović

          203-499

        3. Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABKO) Oružanih snaga Republike Hrvatske
        4. U slučaju potrebe aktiviraju se i postrojbe Atomsko-biološko-kemijske obrane Oružanih snaga Republike Hrvatske, koje su stacionirane u Zagrebu, tel. 01/4567-306.

           

        5. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti

    Na području Primorsko-goranske županije registrirano je 13 društava koje obavljaju komunalnu djelatnost, te se i one mogu uključiti u interventne jedinice. Podaci o tvrtkama koje obavljaju komunalnu djelatnost navedeni su u Tablici 14.

    Tablica 14: Popis društava koje obavljaju komunalnu djelatnost na području Primorsko-goranske županije

    Komunalno društvo

    PODRUČJE DJELATNOSTI KOMUNALNOG DRUŠTVA

    ADRESA

    TELEFON / FAX

    “Autotrolej”d.o.o.

    Rijeka, Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, Viškovo, Kostrena, Kraljevica, Opatija, Lovran, Matulji, M.Draga

    Rijeka, Školjić 15

    tel. 339-211

    fax. 330-330

    “Vodovod i kanalizacija”, d.o.o.

    Rijeka, Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, Viškovo, Kostrena, Kraljevica

    Rijeka, Dolac 14

    tel. 353-227

    fax. 353-199

    “Rijeka promet”, d.o.o.

    Rijeka

    Rijeka, Fiumara 13

    tel. 352-555

    fax. 352-550

    “Kozala”, d.o.o.

    Rijeka

    Rijeka, Petra Kobeka 13

    tel. 515-344

    fax. 514-201

    “Energo”, d.o.o.

    Rijeka

    Rijeka, Dolac 14

    tel. 353-222

    fax. 353-007

    “Čistoća”, d.o.o.

    Rijeka, Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Klana, Viškovo, Kostrena, Kraljevica

    Rijeka, Dolac 14

    tel. 353-222

    fax. 353-410

    “Komunalac”, d.o.o.

    Opatija, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga

    Opatija, Stubište Lipovica 2

    tel. 701-230

    fax. 701-245

    “Parkovi”, d.o.o.

    Opatija, Lovran, Matulji

    Opatija, Park 1.svibnja 9

    tel. 271-696

    fax. 271-176

    “Ivanj”, d.o.o.

    Novi Vinodolski, Vinodolska općina

    Novi Vinodolski,

    Trg Ivana Mažuranića 1

    tel. 245-774

    fax. 245-775

    “Vodovod-Žrnovnica”, d.o.o.

    Crikvenica, Novi Vinodolski, Vinodolska općina

    Novi Vinodolski,

    S. Mažuranića 7

    tel. 244-323

    fax. 244-457

    “Murvica”, d.o.o.

    Crikvenica

    Crikvenica,

    Trg S.Radića 1/II

    tel. 241-555

    fax. 241-060

    Vodovod i čistoća Cres-Mali Lošinj”, d.o.o.

    Cres, Mali Lošinj

    Cres,

    Peškera 2

    tel. 571-134

    fax. 571-415

    “Ponikve”, d.o.o.

    Krk, Baška, Dobrinj, Malinska, Omišalj, Punat, Vrbnik

    Krk,

    Vršanska 14

    tel. 654-666

    fax. 654-606

    “Baška”, d.o.o.

    Baška

    Baška,

    Palada 88

    tel. 856-133

    fax. 856-889

    “Vrelo”, d.o.o.

    Rab

    Rab, S.Radića 3

    tel. 724-031

    fax. 725-073

    “Komunalac”, d.o.o.

    Vrbovsko

    Vrbovsko, Željeznička 1

    tel. 875-121

    fax. 875-278

    “Komunalac”, d.o.o.

    Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj, Skrad, Lokve, Brod Moravice, Fužine

    Delnice,

    Supilova 173

    tel. 812-043

    fax. 812-034

    “Fužine”, d.o.o.

    Fužine

    Fužine, Franje Račkog 54

    tel. 835-769

    fax. 835-768

    “Čabranka”, d.o.o.

    Čabar

    Čabar, Narodnog oslobođenja 2

    tel. 821-459

    fax. 821-460

    “Črnika”, d.o.o.

    Punat

    Punat,

    Novi put 2

    tel. 855-265

    fax. 854-140

    “Kostrena”, d.o.o.

    Kostrena

    Kostrena,

    Glavani 89/a

    tel. 289-568

    fax. 289-569

    “Bršjanovac”, d.o.o.

    Kastav

    Kastav,

    Kastav 120

    tel. 691-474

    fax. 691-474

    “Mrzle drage”

    Mrkopalj

    Mrkopalj,

    Stari kraj 3

    tel. 833-131

    fax. 833-131

    “Jelen”, d.o.o.

    Jelenje

    Dražice,

    Dražičkih boraca 64

    tel. 502-506

    fax. 296-471

     

      1. Ekspertna jedinica
      2. Ekspertna jedinica, koja djeluje na razini Republike Hrvatske, daje stručnu prosudbu mogućih posljedica izvanrednog događaja te prijedlog mjera zaštite, spašavanja i tehničke intervencije. Članovi Ekspertne jedinice navedeni su u Tablici 15:

        Tablica 15: Popis članova Ekspertne jedinice

        R.br

        Član Ekspertne jedinice

        Ustanova/tvrtka

        1.

        mr.sc. Boris Čavrak

        Uprava INE d.d.

        2.

        prof.dr.sc. Franjo Plavšić

        Hrvatski zavod za toksikologiju

        3.

        mr.sc. Jasna Đuričić

        Državni hidrometereološki zavod, Zagreb

        4.

        dr.sc. Siniša Širac

        Hrvatske vode, Zagreb

        5.

        Sanja Grabar, dipl.ing.

        Agencija za posebni otpad

        6.

        mr.sc. Hrvoje Buljan

        Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

        Operativno dežurstvo ekspertne jedinice nalazi se u Operativno-informativnom centru INE, Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, tel.: 01/6451-075.

      3. Prijevoz i logistika

    U slučaju iznenadnog događaja prijevoz i logistiku obavljaju:

    • interventne jedinice za svoje ljudstvo i opremu,
    • javna poduzeća iz oblasti prijevoza,
    • helikopteri tijela državne uprave za unutarnje poslove, na zahtjev županijskog Eko-stožera ili ovlaštenih osoba iz tijela Državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

     

      1. Županijski Eko-stožer
      2. Dužnosti, rad i djelovanje županijskog Eko-stožera Primorsko-goranske županije detaljno su opisani u poglavlju 6. i 7. ovog Plana.

         

      3. Inspekcija zaštite okoliša

    Zadaće inspekcije zaštite okoliša s aspekta ovoga Plana su:

    • nadzor provedbe Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije,
    • definiranje novih obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša,
    • nadzor nad gospodarskim subjektima koji su bili obveznici, a nisu izradili Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša,
    • u slučaju promjene značajnih podataka iz izrađenih Operativnih planova, kao što su promjena djelatnosti, lokacije, količine ili vrste opasnih tvari, inspekcija zaštite okoliša mora zahtijevati reviziju Operativnih planova,
    • nadzor nad jedinicama lokalne samouprave, tj. gradova i općina, koji su bili dužni izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša,

    Navedene poslove obavljaju inspektori zaštite okoliša:

    • Davor Jugović, tel.: 325-771
    • David Jurić, tel.: 325-780
    • Vjera Badurina, tel.: 325-772
    • Natalija Vrdoljak, tel.: 325-776

    koji se nalaze na adresi Blaža Polića 2/I, Rijeka.

    1. Prijem i prijenos informacija, te povezivanje interventnih i ekspertnih jedinica posredstvom Eko-stožera

    U slučaju izvanrednog događaja prijem i prijenos informacija je slijedeći:

    1. Tko prouzroči, odnosno primijeti onečišćavanje okoliša ili događaj koji može prouzročiti onečišćavanje okoliša, dužan je odmah obavijestiti Županijski centar za obavješćivanje na tel. 985 ili operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj upravi na tel. 92.
    2. Prilikom primanja obavijesti o izvanrednom događaju, dežurni operater treba od očevidca izvanrednog događaja zatražiti slijedeće podatke:
    • ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je dostavila obavijest,
    • datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćavanje ili događaj koji može dovesti do onečišćavanja,
    • područje onečišćavanja ili događaja koji može prouzročiti onečišćavanje,
    • jačinu i opseg onečišćavanja,
    • opis onečišćavanja,
    • podatke o izvoru ili mogućem izvoru onečišćavanja.
    1. Komunikacijska jedinica, koju čine županijski centri za obavješćivanje i operativno dežurstvo u policijskoj upravi Primorsko-goranske županije, obavijest prosljeđuje nadležnoj policijskoj postaji koja obavlja prvu provjeru obavijesti očevidom na mjestu izvanrednog događaja. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koji izvješćuje Županijski centar za obavješćivanje.
    2. Županijski centar za obavješćivanje o nastalom izvanrednom događaju izvještava interventne jedinice. Telefonski brojevi interventnih jedinica navedeni su u poglavlju 4.4). Isto tako županijski centar za obaviješćivanje izvještava ekspertnu jedinicu na tel. 01/6451-075 i Županijski eko-stožer, odnosno njegovog voditelja Zlatka Komadinu na tel. 354-200 ili njegove zamjenike: Stipe Karaula tel. 354-122, Ljiljana Buljan tel 354-132 ili Andrija Car tel 430-333.
    3. Do dolaska interventnih jedinica policijska ophodnja osigurava mjesto izvanrednog događaja. Po potrebi, prekida se promet, ukoliko prijeti neposredna opasnost od požara, eksplozije i drugih posljedica većeg opsega.
    4. Voditelj vatrogasne postrojbe tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove zapovijeda akcijom intervencije i aktivira sve potrebne elemente predviđene ovim Planom.
    5. Ako na mjesto izvanrednog događaja prva izađe druga vatrogasna postrojba voditelj te vatrogasne postrojbe zapovijeda akcijom intervencije do dolaska vatrogasne postrojbe tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

    6. Županijski Eko-stožer u tijeku intervencije po potrebi zatražit će dodatne interventne jedinice i dodatno mišljenje ekspertne jedinice o potrebnim mjerama za ublažavanje i uklanjanje nepoželjnih posljedica.
    7. O činjenici da je aktiviran Plan za određeno županijsko područje, obavještava se komunikacijska jedinica na državnoj razini.
    8. Ako je izvanredni događaj zahvatio, odnosno ugrozio područje, dviju ili više županija ili ako prijeti prekogranično onečišćavanje županijski centar za obavješćivanje obavještava Državni Eko-stožer, putem komunikacijske jedinice na državnoj razini.
    9. U slučaju iz prethodne točke Državni Eko-stožer preuzima daljnje usklađivanje mjera na provedbi Plana i ostalih aktivnosti predviđenih Planom.
    10. U slučaju da izvanredni događaj na području jedne županije poprima karakteristiku elementarne nepogode, Županijski Eko-stožer može županu predložiti da proglasi elementarnu nepogodu.
    11. U slučaju kada izvanredni događaj obuhvati dvije ili više županija, a poprimi karakteristike elementarne nepogode, Državni Eko-stožer može predložiti Vladi Republike Hrvatske proglašavanje elementarne nepogode za područje dviju ili više županija, odnosno za teritorij Republike Hrvatske.

    1. Postupanje i rad Eko-stožera Primorsko-goranske županije za vrijeme izvanrednog događaja

    Za provođenje županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša imenovan je županijski Eko-stožer. Temeljem Rješenja o osnivanju Eko-stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije i imenovanju njegovih članova županijski Eko-stožer sačinjava voditelj, 3 zamjenika voditelja, 10 članova i 10 njihovih zamjenika, a njihova imena navedena su u Tablici 16.

    Tablica 16: Popis članova županijskog Eko-stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije

    R. br.

    ČLAN EKO-STOŽERA

    TVRTKA/ORGANIZACIJA/ZAVOD

    ADRESA

    TELEFON

    1.

    ZLATKO KOMADINA - voditelj

    Primorsko-goranska županija

    Rijeka, Adamićeva 10

    354-200

    -

    STIPE KARAULA - zamjenik voditelja

    Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba društvenih djelatnosti, Odsjek sanitarne inspekcije

    Rijeka, Riva 10

    354-122

    -

    LJILJANA BULJAN - zamjenik voditelja

    Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove

    Rijeka, Riva 10

    354-132

    -

    ANDRIJA CAR - zamjenik voditelja

    Policijska uprava Primorsko-goranska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite, Odjel za zaštitu i spašavanje

    Rijeka, Žrtava fašizma 3

    430-419

    2.

    MILJENKO DORIĆ član

    predsjednik Županijske skupštine

    Rijeka, Adamićeva 10

    354-302

    -

    ZORAN KLARIĆ - zamjenik člana

    predsjednik Odbora za gospodarski razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša

    3.

    KORALJKA VAHTAR-JURKOVIĆ - član

    Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje

    Rijeka, Splitska 2

    354-382

    -

    VLADIMIR ČEKADA - zamjenik člana

    Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti

    4.

    VLADIMIR SMEŠNY - član

    Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb

    Rijeka, Adamićeva 10

    354-262

    -

    MARIJAN DRABIK - zamjenik člana

    Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb

    Rijeka, Adamićeva 10

    354-262

    5.

    GORAN JURIĆ - član

    Policijska uprava Primorsko-goranska, Sektor policije

    Rijeka, Žrtava fašizma 3

    430-333

    -

    ŽELJKO GRČKO - zamjenik člana

    Policijska uprava Primorsko-goranska, Sektor policije

    Rijeka, Žrtava fašizma 3

    430-333

    6.

    SLAVKO GAUŠ - član

    Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije

    Rijeka. Krešimirova 38

    339-894

    -

    TOMISLAV MILOŠ - zamjenik člana

    Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke

    7.

    MARGITA MASTROVIĆ - član

    Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

    Rijeka, Užarska 2

    213-499

    8.

    VLADIMIR MIČOVIĆ - član

    Županijski zavod za javno zdravstvo

    Rijeka, Krešimirova 52a

    358-777

    -

    NADA MATKOVIĆ - zamjenik člana

    Županijski zavod za javno zdravstvo

    Rijeka, Krešimirova 52a

    358-732

    9.

    MILORAD MILOŠEVIĆ - član

    Grad Rijeka

    Rijeka, Titov trg 3

    209-333

    -

    LJUBOMIR STOJNIĆ - zamjenik člana

    Grad Rijeka

    Rijeka, Titov trg 3

    209-333

    10.

    MIROSLAV ULJAN - član

    Općina Kostrena

    Kostrena, Glavani 82d

    289-145

    -

    DAVOR VIČEVIĆ– zamjenik člana

    Općina Kostrena

    Kostrena, Glavani 82d

    289-145

    11.

    JOSIP ŠEPČIĆ - član

    Općina Omišalj

    Omišalj, Prikešte 11/I

    842-245

    -

    NATAŠA DOMIŠLJANOVIĆ - zamjenik člana

    Općina Omišalj

    Omišalj, Prikešte 11/I

    842-245

    Temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša (N.N. br. 82/99, 86/99, 12/01) zadaci županijskog Eko-stožera su:

    • praćenje i donošenje odluka o primjeni Plana intervencija u zaštiti okoliša za područje Županije, kada interventne jedinice ne mogu prema postojećim Operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali izvanredni događaj,
    • procjena rizika i opasnosti i procjena šteta od nastalog izvanrednog događaja,
    • usklađivanje mjera u provođenju Plana intervencija,
    • izvješćivanje javnosti,
    • donošenje odluke o završetku intervencije,
    • davanje prijedloga županijskom poglavarstvu za osiguranje financijskih sredstava u županijskom proračunu za redovito provođenje pripravnih aktivnosti: obuka, vježbe, sredstva.

    U rad Eko-stožera uključuju se i predstavnici općina ili gradova sa područja Županije na čijem se prostoru dogodilo izvanredno onečišćenje okoliša.

    Način rada, donošenje akata, prava i dužnosti članova i druga pitanja organizacije i rada Eko-stožera utvrđen je Poslovnikom o radu Županijskoga Eko-stožera Primorsko-goranske županije.

    Eko-stožer donosi odluku o primjeni Plana za područje Županije kada interventne jedinice ne mogu prema postojećim Operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali izvanredno događaj. Iznimno, u slučaju potrebitog žurnog djelovanja, odluku o primjeni Plana donosi voditelj Eko-stožera Zlatko Komadina ili jedan od njegovih zamjenika: Stipe Karaula, Ljiljana Buljan ili Andrija Car.

    Voditelj Eko-stožera Zlatko Komadina, odnosno osoba koju voditelj zaduži, dužni su i jedini ovlašteni izvješćivati javnost o nastalom izvanrednom događaju.

    1. Organiziranje i provođenje vježbi spremnosti i otklanjanje posljedica

    Sve osobe koje prema ovom Planu intervencija sudjeluju u intervenciji kod izvanrednog događaja moraju biti stručno osposobljene, izvježbane i opremljene za poslove provedbe Plana, bilo kroz obavljanje redovnih poslova i zadataka ili putem posebnih tečajeva i vježbi.

    Za osobe koje u okviru svojih redovnih poslova i zadataka obavljaju iste poslove kao i u ovom Planu, dodatno osposobljavanje nije potrebno.

    Osposobljavanje je potrebno obavljati na tečajevima o čijem provođenju odluku donosi Županijski Eko-stožer.

    Županijski Eko-stožer, u sklopu redovitog provođenja Plana, organizira vježbe provjere spremnosti, uspostavljanja veza i obavješćivanja najmanje jednom godišnje.

    Provjeru pripravnosti za izvanredni događaj većina tvrtki planira provoditi simulacijom izvanrednog događaja jednom godišnje - pokazna vježba u vlastitom krugu. Osim simulacije izvanrednog događaja, tvrtke planiraju provesti obuku djelatnika, tijekom koje bi se djelatnici upoznali sa svojstvima opasnih tvari, postupcima kod intervencije i ponašanjem u slučaju evakuacije.

    Osim obuke djelatnika i simulacija izvanrednih događaja, gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, moraju stalno poduzimati mjere prevencija nesreća. Uobičajene mjere prevencije su:

    • održavanje instalacija i postrojenja,
    • održavanje građevina i građevinskih dijelova,
    • provođenje aktivnih mjera sigurnosti: npr. osiguravanje pumpi za prepumpavanje opasnih tvari iz oštećenog spremnika u ispravni, ugrađivanje blok ventila kako bi se izolirali dijelovi postrojenja, instaliranje hidrantskih ventila i ostale opreme za gašenje požara, opremanje spremnika protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova,
    • provođenje pasivnih mjera sigurnosti: npr. zaštitne tankvane u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje naftovoda/cjevovoda/spremnika

    U cilju pripravnosti na izvanredni događaj potrebno je:

    • uspostaviti proceduru za periodičko testiranje pripravnosti, obučenosti i opremljenosti gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima za djelovanje kod izvanrednog događaja,
    • provesti nadzor nad obukom i stvarnom provođenju vježbi,
    • Stručno povjerenstvo trebalo bi barem jednom godišnje zatražiti izvješća i provesti analizu rezultata pokaznih vježbi gospodarskih subjekata,

    Na temelju prethodnih pokazatelja Stručno povjerenstvo trebalo bi dati prijedlog mogućih izmjena i dopuna županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša.

     

    1. Financiranje Plana

    Financijska sredstva za provođenje Plana osiguravaju se u Županijskom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave na čijem su području locirani gospodarski subjekti s kojih bi se u slučaju izvanrednog događaja došlo do ugrožavanja zdravlja i života ljudi.

    Eko-stožer, najkasnije do listopada tekuće godine, donosi godišnji program rada za narednu godinu i na temelju toga financijski plan za redovito provođenje Plana.

    Potrebno je predvidjeti sredstva za:

    • edukaciju javnosti i preventivne aktivnosti za smanjivanje posljedica izvanrednog događaja,
    • osposobljavanje interventnih ekipa na pravovremenu i učinkovitu intervenciju u slučaju izvanrednog događaja,
    • nabavu opreme:
      • osobna zaštitna sredstva,
      • komunikacijska oprema,
      • opremanje interventnih ekipa: vatrogasnih postrojbi, službe hitne medicinske pomoći i postrojbi civilne zaštite na razini Županije i gradova i općina u županiji,
    • provođenje vježbi pripravnosti na neželjene događaje, najmanje jednom godišnje,
    • troškove intervencija u slučaju da je počinitelj izvanrednog događaja nepoznat, a radi potrebe žurnog djelovanja,
    • troškove analize i revizija Plana.

     

    1. Izvješćivanje
      1. Obveze izvješćivanja od strane Eko-stožera
      2. Voditelj Eko-stožera Zlatko Komadina, odnosno osoba koju voditelj zaduži, dužni su i jedini ovlašteni izvješćivati javnost o nastalom izvanrednom događaju.

        U svrhu izrade odgovarajućeg očevidnika i dokumentiranja svih aktivnosti kod intervencije, po mogućnosti treba osigurati snimanje fotografskom i video-tehnikom.

        Jedan član Eko-stožera, kojeg odredi voditelj Eko-stožera Zlatko Komadina mora osigurati vođenje očevidnika intervencije. Predložak očevidnika dan je u Prilogu 7 ovoga Plana.

        Županijski Eko-stožer dužan je u roku 30 dana od završetka intervencije dostaviti izvješće, izrađeno prema predlošku danom u Prilogu 8. ovoga Plana, tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu prirode i okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

        Županijsko poglavarstvo dužno je do kraja siječnja tekuće godine, za prethodnu godinu, dostaviti Županijskoj skupštini i Tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu prirode i okoliša, cjelovito izvješće o intervencijama i provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša na području Županije.

        Do kraja siječnja tekuće godine, Županijski Eko-stožer podnosi Skupštini Primorsko-goranske županije izvješće o svom radu za proteklu godinu.

         

      3. Izvješćivanje javnosti

    Lokalna zajednica ima potrebi i pravo na informaciju o eventualnim izvanrednim događajima i potencijalnim opasnostima koje joj prijete.

    Program obrazovanja javnosti i njenog osvješćivanja provodi se u cilju pripreme na neželjeni događaj. Javnost treba upoznati s potencijalno opasnim tvarima u Županiji, kao i s postupanjem u slučaju izvanrednog događaja. Pružene informacije trebaju biti prilagođene interesnim skupinama društva: stručne ustanove, obrazovne ustanove, sredstva priopćavanja i građani.

    Informiranje i upoznavanje javnosti s Planom ili izvanrednim događajem provodi se putem sredstava javnog priopćavanja na županijskom nivou: TV, radio postaje, tisak.

    U slučaju izvanrednog događaja javnost treba informirati o slijedećim bitnim činjenicama:

      • Gdje, kad i kakav se izvanredni događaj dogodio
      • Postoji li prijetnja s mjesta nesreće po ljudske živote
      • Koje se aktivnosti provode na smanjivanju posljedica izvanrednog događaja
      • Javnost treba izvijestiti o mjerama ublažavanja posljedica izvanrednog događaja.

     

      1. Izvješćivanje subjekata i osoba koji sudjeluju u provođenju Plana

    Svi subjekti i osobe koji sudjeluju u provođenju Plana intervencija trebaju biti detaljno upoznati s Planom, svojim zadaćama i odgovornostima potrebnim za pravovremeno i učinkovito provođenje Plana.

    11.00 Dopunjavanje i revizija Plana

    Glavne podloge za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije su:

    • Operativni planovi pravnih i fizičkih osoba koji postupaju s opasnim tvarima u količini većoj od propisane (NN br. 82/99) - do 01.11.2003. izrađena su 42 Operativna plana,
    • Planovi intervencija u zaštiti okoliša gradova i općina s područja Primorsko-goranske županije - do 01.11.2003. nije donesen, niti prihvaćen, niti jedan Plan intervencija za grad, odnosno općinu, s područja Primorsko-goranske županije,

    Dopunu i reviziju Plana potrebno je provoditi na slijedeći način:

    1. Temeljem navedenih primjedbi na dostavljene Operativne planove - poglavlje 3.0 Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari, gospodarski subjekti dužni su u roku od 90 dana nadopuniti izrađene Operativne planove i dostaviti ih Stručnom povjerenstvu koje će nakon toga izvršiti reviziju ovoga Plana.
    2. U slučaju promjene, dopune podataka o gospodarskim subjektima i Operativnim planovima , kao što su: dopuna/promjena djelatnosti, dopuna/promjena lokacije, dopuna/promjena količine ili vrste opasnih tvari, treba izvršiti reviziju ovoga Plana po dostavi podataka.
    3. Redovitu reviziju Plana treba provoditi najmanje jedanput godišnje.
    4. Prema obvezama rada inspekcije zaštite okoliša, predlaže se hitan i djelotvorniji nadzor nad gospodarskim subjektima koji su bili obvezni izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša, a nisu ga izradili.
    5. Reviziju Plana provodi Stručno povjerenstvo prema obvezama navedenim u poglavlju 1.3

     

    Klasa: 021-04/04-02/23

    Ur.broj: 2170/01-92-04-3

    Rijeka, 25. ožujka 2004.

    PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

    Županijska skupština

    Predsjednik

    Marinko Dumanić


    © Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
    Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
    Programska podrška
    www.netcom.hr