Na temelju poglavlja V. Točke 5. Plana intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82799, 86/99 i 12/01) i članka 28. Statuta Primorsko-goranske županije («Službene novine» broj 22/01), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici od 25. ožujka 2004. godine, a uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 351-01/04-07/05; Ur.broj: 531-05/1-HB-04-02 od 16. siječnja 2004. godine), donijela je

Primorsko-goranska županija dužna je izraditi županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/99, 86/99, 12/01), poglavlje V, članak 1.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu Plan) odnosi se na moguće ekološke nesreće ili izvanredni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša sastavni je dio programa zaštite okoliša Županije, međutim ukoliko nije donesen program zaštite okoliša na razini Županije, Plan intervencija u zaštiti okoliša može se donijeti i provoditi samostalno.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije temelji se na:

• Planu intervencija u zaštiti okoliša kojega je temeljem Zakona o zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/94) donijela Vlada Republike Hrvatske,
• APELL procesu - skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engleskom jeziku: “Awareness and Preparedness for Emergency at Local Level”, sa značenjem: Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini.

Plan je napravljen sukladno s regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima Primorsko-goranske županije. Osnova za izradu Plana bila su 42 dostavljena Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata, koji su temeljem vrsta i količina opasnih tvari koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima izradili Operativne planove.

Svrha izrade Plana je predviđanje, sprečavanje i ograničavanje mogućih ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, koji mogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Planom se utvrđuju:

• prostorna i gospodarska obilježja Primorsko-goranske županije,
• vrste rizika i opasnosti,
• postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš,
• subjekti zaduženi za provedbu pojedinih mjera,
• odgovornosti i ovlaštenja u svezi s provedbom mjera,
• način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona,
• način i vremenski plan periodičke provjere Plana,
• analiza i revizija Plana,
• način upoznavanja svih sudionika s Planom.

1. Primjena plana

Prilikom iznenadnog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice i mogućnosti obuzdavanja gospodarskog subjekta, grada ili općine na čijem se području događaj dogodio, primjenjuje se ovaj Plan. Ovaj Plan se ne primjenjuje u slučaju onečišćavanja mora, kopnenih voda i voda mora s kopna i otoka, te na vojne objekte, vojna skladišta i slučajeve radioaktivnog onečišćenja.

Nadzor provedbe Plana provodi inspekcija zaštite okoliša.

 

2. Postupak donošenja Plana

Prijedlog Plana intervencije u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije dostavlja se na mišljenje tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu prirode i okoliša. Nakon dobivanja pozitivnog mišljenja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode i okoliša, a na prijedlog Stručnog povjerenstva, Plan donosi predstavničko tijelo Županije. Plan se nakon toga može ugraditi u program zaštite okoliša Županije.

Županijska skupština Primorsko-goranske županije, 26. studenog 2002. osnovala je Stručno povjerenstvo za izradu Plana u skladu s APELL procesom. Članovi Stručnog povjerenstva navedeni su u Tablici 1.

Tablica 1: Popis članova Stručnog povjerenstva za izradu Plana

Zadaci Stručnog povjerenstva su:

• identifikacija resursa, zadaća i sudionika u procesu izrade Plana,
• identifikacija rizika i opasnosti,
• analiza postojećih Planova svih sudionika i usklađenosti tih Planova,
• identifikacija zadaća nepokrivenih postojećim Planovima,
• identifikacija lokalnih resursa za pokrivanje nepokrivenih zadaća,
• prilagođivanje postojećih Planova i izrada harmoniziranog i integriranog Plana,
• donošenje Plana od strane nadležnog tijela Primorsko-goranske županije,
• upoznavanje svih sudionika sa integriranim Planom,
• uspostava procedure za periodičko testiranje, analizu i reviziju Plana,
• upoznavanje stanovništva s Planom.

1. Ključni pojmovi

U ovom Planu u uporabi su pojmovi sa slijedećim značenjem:

• Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja, kojeg je stvorio čovjek.

• Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za okoliš.

• Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša.

• Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizujuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini i /ili koncentraciji ima takva svojstva.

• Opasna tvar je tvar koja je zakonom, drugim propisima i međunarodnim ugovorima, koji obvezuju Republiku Hrvatsku određena kao opasna tvar.

• Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ili ugroziti život i zdravlje ljudi.

• Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

• Analiza rizika je sustavno utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti.

• Upravljanje rizikom - obuhvaća cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, propise, ocjenjivanje situacije, inspekciju itd.

• Rizični objekt - industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor, itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika. Unutar jednog rizičnog objekta može postojati više različitih izvora rizika.

• Rizična zona je područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno izvanrednim događajem.

• Sigurnosna zona je procijenjena udaljenost potrebna između rizičnog objekta i obližnjih ugroženih objekata.

• Vjerojatnost pojave izvanrednog događaja je vjerojatnost nastanka izvanrednog događaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari.

• Najgori mogući slučaj (engleski: worst case), je ispuštanje u okoliš najveće moguće količine opasne tvari koja proizvodi najveću udaljenost do granice opasnosti ( engleski: endpoint) .
• Granica opasnosti (engleski: endpoint), je granica područja u kojem su pokazatelji opasnosti manji od posebno specificiranih.
• Ugroženi subjekti su stanovništvo unutar granica opasnosti kao i zaštićena područja unutar granica opasnosti.
• Proces je djelatnost manipulacije s opasnim tvarima: uporaba, proizvodnja, skladištenje, transport ili njihova kombinacija.

1. APELL proces

Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini, engleska kratica: APELL, je inicijativa čiji su pokrovitelji Ured za industriju i okoliš UNEP-a u suradnji s Udruženjem kemijskih proizvođača SAD-a, CMA i Conceil Europeen des Federations de l Industrie Chimique, CEFIC.

APELL obuhvaća dva temeljna aspekta:

• Stvoriti i/ili ojačati svijest zajednice o mogućim opasnostima vezanima uz proizvodnju, postupanje s opasnim materijalima i uporabu opasnih materijala, kao i korake koje poduzimaju vlasti i industrija kako bi od njih zaštitili zajednicu.

• U suradnji s lokalnim zajednicama, razviti planove intervencija koji bi uključivali čitavu zajednicu, pojavi li se neželjeni događaj koji bi ugrozio njezinu sigurnost.

Sveukupni ciljevi APELL-a su sprečavanje gubitka života ili oštećenja zdravlja i društvenog blagostanja, izbjegavanje oštećenja imovine, te očuvanje okoliša. Njegovi specifični ciljevi su slijedeći:

• pružati informacije zainteresiranim članovima zajednice o opasnostima vezanima uz industrijske djelatnosti u njihovom okruženju i mjerama poduzetim u svrhu smanjenja tih rizika,
• ocjenjivati, dopunjavati, odnosno izrađivati planove intervencija za lokalno područje,
• jačati stupanj uključenosti lokalne industrije u svijest zajednice i planiranje intervencija na neželjene događaje,

• povezati napravljene Operativne planove intervencija gospodarskih subjekata s lokalnim planovima, općinskim i gradskim, u jedan sveobuhvatni Županijski plan, kojim bi se zajednica mogla uspješno suprotstaviti svim vrstama neželjenih događaja,

• uključiti članove lokalne zajednice u izradu, provjeru i provedbu sveobuhvatnoga plana intervencija.

Iako početna reakcija na neželjeni događaj, koja se obično odvija na lokalnoj razini, uvelike utječe na krajnji ishod i veličinu događaja, doprinos državne vlasti u provedbi APELL procesa je ključna za njegov uspjeh.

Na lokalnoj razini tri su vrlo važna sudionika koja se moraju uključiti ako APELL želi uspjeti, a to su:

• županijski, gradski i općinski čelnici lokalne uprave i samouprave, načelnici policije, zapovjednici vatrogasnih postrojbi, ravnatelji zdravstvenih ustanova itd.

• vlasnici ili upravitelji industrijskih postrojenja,

• čelnici lokalne zajednice, gospodarske komore, obrazovanja, socijalne skrbi, urednici sredstava javnog priopćavanja, stručnih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavnici nevladinih udruga.

Kako bi provedba APELL procesa na županijskoj razini bila što učinkovitija, svi sudionici u APELL procesu, čelnici lokalne vlasti, gospodarski subjekti i čelnici lokalne zajednice, dužni su preuzeti dio obveza i odgovornosti za njegovu primjenu.

2. Prostorna, teritorijalna i gospodarska obilježja Primorsko-goranske županije

1. Geografski položaj i opis područja Županije

Primorsko-goranska županija nalazi se u zapadnom dijelu teritorija Republike Hrvatske. Na zapadu graniči s Istarskom, na istoku s Karlovačkom, a na jugoistoku s Ličko-senjskom županijom. U krajnjem jugoistočnom dijelu akvatorij Županije graniči s obalnim morem Zadarske županije, a na jugu Županija participira i u dijelu morske granice Republike Hrvatske s Republikom Italijom. Sjevernu granicu teritorija Županije čini državna granica s Republikom Slovenijom.

Primorsko-goranska županija jedna je od sedam primorskih županija Republike Hrvatske te osim kopnenog dijela, obuhvaća i veći broj stalno naseljenih otoka, od kojih su najveći Krk, Cres, Rab i Lošinj, a stalno su naseljeni i Unije, Ilovik i Susak.

Površina teritorija Županije iznosi 3.582 km², a površina akvatorija tj. obalnog mora 4.339 km².

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2001.g., Županija ima ukupno 305.505 stanovnika i s udjelom od 6,9 0eta je po veličini u Republici Hrvatskoj. Prosječna gustoća naseljenosti Županije iznosi 85,2 st./km².

Sjedište Županije je u Rijeci, koja je sa 143.800 stanovnika treći grad po veličini u Republici Hrvatskoj.

Najviši planinski vrh Županije je Bjelolasica-Kula sa nadmorskom visinom od 1.534 m.

U fizičko-geografskom smislu Županija se sastoji od tri dobro izražene cjeline:

• Gorski Kotar - 37 % teritorija Županije,
• priobalje s neposrednim zaleđem - 34 % teritorija Županije,
• otoci - 29 % teritorija Županije.

Demografsko težište Županije nalazi se u području priobalja, gdje živi oko tri četvrtine ukupno prisutnog stanovništva Županije. Uzrok tome je smještaj makroregionalnog središta i sjedišta Županije - grada Rijeke, kao i smještaj satelitskih naselja šire okolice Rijeke. Zbog takvih okolnosti srednja gustoća naseljenosti priobalja Županije iznosi čak 201,5 st./km², dok je prosječna naseljenost otoka 40,9 st./km², a Gorskog Kotara samo 26,9 st./km².

1. Teritorijalni ustroj Županije

Prema današnjem upravno-teritorijalnom ustroju, područje Županije dijeli se na:

• 14 gradova: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka i Vrbovsko,
• 21 općinu: Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodol, Viškovo i Vrbnik.

U Primorsko-goranskoj županiji registrirano je ukupno 536 naselja.

1. Glavne gospodarske djelatnosti

Povoljan geoprometni položaj i raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se Županija, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku.

Područje Gorskog Kotara predstavlja tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Zahvaljujući čistom moru i netaknutoj prirodi, turizam ima važnu ulogu u gospodarstvu Županije.

Također, Primorsko-goranska županija već desetljećima razvija specifične industrijske grane proizvodnje, posebno one koje se temelje na dopremi robe ili sirovina te njihovoj preradi. Veliki industrijski pojas nalazi se u širem gradskom području Rijeke: Kukuljanovo, Urinj, Melina, Mlaka i Matulji.

Glavne gospodarske djelatnosti na području Županije su brodogradnja, promet, naftno-petrokemijska industrija, turizam i ugostiteljstvo, metalna i elektro industrija, drvna industrija, šumarstvo, graditeljstvo, trgovina, poljoprivreda i ribarstvo.

U ukupnom prihodu Županije, prema podacima Županijske gospodarske komore, po gospodarskim djelatnostima prevladava:

1. trgovina sa oko 40 0rihoda,
2. prerađivačka industrija sa oko 25 0rihoda,
3. promet sa oko 11 0rihoda.

Najveći broj radno sposobnog dijela stanovništva, zaposlen je u:

1. prerađivačkoj industriji, oko 29 %,
2. trgovini, oko 20 %,
3. prometu, oko 15 %.

Područja najbržeg razvoja Županije su:

• riječko makroregionalno središte
• pojas uz prometnicu Zagreb-Karlovac-Rijeka.

Turistička ponuda prostora uglavnom je ljetnog sezonskog karaktera, te se predviđa poticaj razvoju zimskog turizma. Također se predviđa i poticaj šumarstva.

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije, gospodarski razvoj prostora treba uskladiti s realnim ograničenjima njegove valorizacije, a u skladu sa zahtjevima djelotvorne zaštite prirodnog i povijesno-kulturnog nasljeđa, kojim prostor Županije ne oskudijeva. U cilju gospodarskog razvoja Županije, težište razvoja planira se staviti na strateške djelatnosti Županije kao što su: razvoj riječke luke i transporta, brodogradnje, turizma, industrije nafte i petrokemije, metaloprerađivačke i drvne industrije.

1. Prometna povezanost i važni infrastrukturni objekti Županije

U području Županije koriste se sva tri temeljna oblika prometa: kopneni, morski i zračni. Štoviše, prometna je vrijednost razmatranog prostora jedna od njegovih glavnih značajki. Uvjetovano je to važnošću riječke luke, a s tim u vezi, i kopnenih prometnica koje iz bliže i dalje unutrašnjosti komuniciraju s tim lučkim središtem. Rijeka je već desetljećima jedna od značajnijih mediteranskih luka koja svoje prometne usluge vrši i za neke zemlje Srednje Europe.

Tri su važne cestovne komunikacije na području Županije:

1. Autocesta Zagreb-Karlovac-Rijeka, koja će osim povezivanja Rijeke sa središtima izvan Županije, gospodarski i demografski pozitivno djelovati na razvoj okolnog područja unutar Županije,
2. Jadranska turistička cesta, koja prolazi priobaljem Županije,
3. Prometnica Rijeka-Rupa, koja Županiju povezuje s Trstom i Ljubljanom, odnosno buduća autocesta Rupa – Rijeka – Sv Kuzam - Novi Vinodoloski – Žuta Lokva.

Za Županiju je od izuzetne važnosti željeznička pruga Zagreb-Karlovac-Rijeka koja predstavlja glavni oslonac razvoju riječke luke. Ova pruga je zastarjela, te svojim kapacitetom, tehničko-sigurnosnim osobinama, ne zadovoljava potrebe gospodarstva Županije. Druga željeznička komunikacija u Županiji, Rijeka-Pivka-Ljubljana ili Trst, povezuje Rijeku sa Slovenijom i dalje Srednjom i Zapadnom Europom.

Riječka zrakoplovna luka nalazi se nedaleko od Omišlja na sjeveru otoka Krka i djelatna je prije svega u ljetnom dijelu godine. Manja zrakoplovna luka postoji kod Malog Lošinja.

Riječka luka je, uz tršćansku, svojim položajem svakako najpovoljnija s gledišta potreba srednje europskog tržišta. Riječka luka je najveća morska luka Hrvatske.

Važan infrastrukturni objekt Županije je Jadranski naftovod koji povezuje Rafineriju nafte u Rijeci sa sisačkom rafinerijom, odakle se nastavlja prema sjeveroistoku u Mađarsku i istoku savskim koridorom prema Srbiji i Crnoj Gori.

Glavno županijsko čvorište 400 kV-elektroenergetskog prijenosnog sustava je Melina kod Rijeke, odakle se pružaju tri kraka dalekovodne mreže: prema Tubrima kod Zagreba, Divači u Sloveniji i Konjskom kod Splita.

1. Klimatska obilježja Županije

Najvažniji pokazatelji klimatskih karakteristika nekog područja su: temperatura zraka, oborine, relativna vlažnost zraka i vjetar. Budući se Primorsko-goranska županija sastoji od tri dobro izražene fizičko-geografske cjeline: Gorskog kotara, priobalja s neposrednim zaleđem i otoka, tako se i klimatski faktori mogu odvojeno definirati za navedene prostore.

U Tablici 2. prikazani su bitni pokazatelji klime za fizičko – geografske cjeline Županije s podacima sa tri meteorološke postaje:

1. Delnice-kontinentalna meteorološka postaja,
2. Rijeka-priobalna meteorološka postaja,
3. Cres-otočna meteorološka postaja.

Tablica 2: Klimatski pokazatelji sa 3 meteorološke postaje s područja Županije

Izvor podataka: Prostorni plan Primorsko-goranske županije

Iz Tablice 2. uočljiva je razlika u amplitudi, tj. razlika između maksimuma i minimuma sezonske temperature između triju postaja. Amplituda za područje priobalja i otoka općenito je manja od područja Gorskog kotara, što je pokazatelj kontinentalnosti nekog prostora. Razlog tome je utjecaj mora koje kao veliki akumulator topline smanjuje oscilacije temperature.

Na karti Županije, koja se nalazi u Prilogu 1.ovoga Plana, uočljiva je nagla promjena nadmorske visine prilikom prijelaza iz priobalja prema unutrašnjosti, što za sobom povlači naglo smanjenje utjecaja mora na temperaturne prilike u kopnenoj unutrašnjosti Županije.

Osim temperature zraka, količina oborina je jedan od bitnih elemenata prilikom određivanja klimatskih karakteristika nekog kraja. Uočljivo je da kopneni dio Županije ima znatno veću količinu oborina od priobalja i otoka što je posljedica utjecaja reljefa i opće cirkulacije atmosfere.

Razlika u zasićenosti vodenom parom između priobalnog i otočnog dijela Županije u odnosu na unutrašnjost je posljedica velikih temperaturnih razlika.

Podaci o jakom i olujnom vjetru ukazuju na opasnost od nanošenja štete na raznim vrstama objekata. Zračna strujanja su izuzetno ovisna o reljefu i lokalnim efektima, te se ne mogu razmatrati za cijelu Županiju. To ilustrira podatak da se na otoku Rabu godišnje prosječno evidentira 63,3 dana sa jakim vjetrom i 26,5 dana sa olujnim vjetrom.

S aspekta ovog Plana posebno je interesantan priobalni dio županije i otok Krk zbog velike koncentracije industrije na tom području. Klima ovog područja uvjetovana je utjecajem kontinentalnog zaleđa i Jadranskog mora, a karakteriziraju je blage i kišne zime, topla i sušna ljeta. Srednja učestalost vjetrova za područje od Rijeke do ulaska u Bakarski zaljev, prikazana je u Tablici 3.

Tablica 3: Srednja učestalost vjetra za područje od Rijeke do Kraljevice

Od vjetrova na ovom području prevladavaju:

• bura, smjer N ili NE, čiji udari dosežu brzine i do 40 m/s,
• jugo, smjer SE, čija brzina doseže oko 9 m/s.

1. Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari

Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari u Županiji određeni su prema dostupnim podacima u Županiji.

Za definiranje mogućih izvora opasnosti i obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša na području Županije, korištena su:

• 42 izrađena Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata,
• popis obveznika izrade Operativnih planova prema mišljenju stručnog povjerenstva,
• popis gospodarskih subjekata koji djeluju na području Županije dobiven od Hrvatske gospodarske komore.

Vrste i količine opasnih tvari navedene su prema podacima navedenim u 42 Operativna plana u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata koji su dostavljeni Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje.

1. Obveznici izrade planova intervencija u zaštiti okoliša s područja Primorsko-goranske županije

Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima, navedenim u Prilogu 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša Narodne novine broj 82/99, koji je dan kao Prilog 2. ovog Plana, dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s opasnim tvarima na određenoj lokaciji količina te opasne tvari jednaka ili veća od 1 0ranične količine (D=3) za tu opasnu tvar.

Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s naftom i njezinim derivatima, dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s naftom i njezinim derivatima moguće istjecanje tih tvari u okoliš iz postrojenja, spremnika, prijevoznog sredstva ili odsjeka cjevovoda između dva blok ventila, u količini većoj ili jednakoj 0,1 0ranične količine (D=2) za tu opasnu tvar.

Sukladno s lokalnim posebnostima i obilježjima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima gradovi i općine s područja Primorsko-goranske županije dužni su izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša, u skladu s APELL procesom.

Prema dostavljenom popisu gospodarskih subjekata na području Županije, identificirane su grane djelatnosti u kojima se mogu naći obveznici izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša. Mogući obveznici izrade Operativnih planova su gospodarski subjekti koji se bave:

• proizvodnjom, obradom i konzerviranjem mesa,
• proizvodnjom alkoholnih pića i sokova od voća i povrća,
• preradom i proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda,
• preradom drva i proizvodnjom predmeta od drva,
• proizvodnjom papira i kartona,
• proizvodnjom naftnih derivata,
• proizvodnjom industrijskih plinova,
• proizvodnjom boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova,
• proizvodnjom farmaceutskih preparata,
• proizvodnjom sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje,
• proizvodnjom ostalih kemijskih proizvoda,
• proizvodnjom ambalaže, ploča, listova, cijevi i profila od plastičnih masa,
• proizvodnjom stakla,
• proizvodnjom nemetala i metalnih proizvoda,
• obradom i presvlačenjem metala,
• brodogradnjom, popravkom i preinakom brodova i čamaca,
• reciklažom metalnih i nemetalnih ostataka i otpadaka,
• proizvodnjom elektromotora, generatora i transformatora,
• proizvodnjom motornih vozila,
• proizvodnjom akumulatora, primarnih stanica i primarnih baterija,
• turizmom – hoteli, kupališta.

Stručno povjerenstvo za izradu Plana, na sjednici održanoj 29. svibnja 2003., donijelo je popis obveznika izrade Operativnih planova intervencija koje bi neizostavno trebalo uvrstiti u županijski plan intervencija. Obveznici izrade Operativnih planova, prema ocjeni Stručnog povjerenstva, navedeni su u Tablici 4.

Od 41 identificiranog obveznika izrade Operativnog plana u zaštiti okoliša, od strane Stručnog povjerenstva, svoje Operativne planove dostavila su 22 gospodarska subjekta ili 54 %.

Točnu identifikaciju obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša provodi inspekcija zaštite okoliša, čije su dužnosti i obveze navedene u Poglavlju 5.6. ovoga Plana.

1. Popis izrađenih Operativnih planova intervencija s područja Primorsko-goranske županije

U Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove do početka listopada 2003. godine, dostavljena su 42 Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša slijedećih pravnih i fizičkih osoba:

1. ADRIA – Procesna industrija d.d., Omišalj
2. BI 3. MAJ d.d., Rijeka
3. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA d.d., Kraljevica
4. Brodogradilište Viktor Lenac d.d., Kostrena
5. BRODOKOMERC d.d. u stečaju DC KUKULJANOVO, Bakar
6. DISUPLIN PORTO RE d.o.o., Kraljevica
7. DRVENJAČA d.d., Fužine
8. FINVEST-CORP d.d., Čabar
9. GALVANIZACIJA d.o.o., Rijeka
10. GETRO d.o.o. - prodajni centar Rijeka
11. HEP d.d., HE VINODOL (Pogon Tribalj), Tribalj
12. HEP d.d., HE VINODOL (Pogon Gorski kotar), Tribalj
13. HEP d.d., TE RIJEKA, Kostrena
14. HOTELI BAŠKA d.d., Krk
15. HOTELI PUNAT d.d., Punat
16. HOTEL KIMEN - Cresanka d.d., Cres
17. HŽ d.o.o. - KOLODVOR RIJEKA - Rijeka
18. INA d.d. MAZIVA RIJEKA, Rijeka
19. INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka, Kostrena
20. INA d.d. S.D. TRGOVINA, SEKTOR TRGOVINE NA MALO, Poslovni centar Rijeka, benzinske postaje, Rijeka
21. INA d.d. S.D. TRGOVINA, SEKTOR TRGOVINE NA MALO, Poslovni centar Rijeka, lokacija skladišta, Rijeka
22. IND-EKO d.o.o., Pogon Urinj - Kostrena
23. JANAF d.d., Omišalj
24. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o Rijeka
25. KOMUNALAC d.o.o., Opatija
26. KTD VODOVOD ŽRNOVNICA d.o.o., Novi Vinodolski
27. KONZUM d.d. (prodavaonica br. 251), Rijeka
28. LUKA RIJEKA d.d., Rijeka
29. LJEČILIŠTE ZA ALERGIJSKE BOLESTI I REHABILITACIJU, Kraljevica
30. METIS d.d., Rijeka
31. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Vrata Jadran-jug
32. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Vrata Jadran-sjever
33. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Mlaka
34. OMV ISTRA BENZ d.o.o. Zagreb, benzinska postaja Valbiska
35. PONIKVE d.o.o. - prekidna komora Brgud, Krk
36. PONIKVE d.o.o. - crpna stanica Ponikve, Krk
37. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT RIJEKA d.d., RJ MLJEKARA, Corrada Ilijassicha 25 - Rijeka
38. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT RIJEKA d.d., UPRAVA, Krešimirova 26 - Rijeka
39. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT RIJEKA d.d., PEKARA, Radnička 29 - Rijeka
40. PROplin d.o.o. - Kostrena
41. V i R d.d., Rijeka
42. VRELO d.o.o, Rab

Lokacije navedenih gospodarskih subjekata označene su na karti Primorsko-goranske županije i nalaze se u Prilogu 3 ovoga Plana.

1. Analiza dostavljenih Operativnih planova

Okvirni sadržaj Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša pravne i fizičke osobe, prema Planu intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/99, 86/99, 12/01) sadrži slijedeće elemente:

1. Popis opasnih tvari, maksimalna očekivana količina opasnih tvari, opis lokacije i okruženja, popis mogućih izvora opasnosti, procjena mogućih uzroka i opasnosti od izvanrednog događaja.
2. Preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja uključujući obavezno izvješćivanje (brojevi, adrese, prioriteti).
3. Procjena posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. “Worst-case”, EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti.
4. Ustroj i provedba mjera u slučaju od izvanrednog događaja.
5. Odgovorne osobe i potrebni stručni djelatnici u provedbi mjera.
6. Sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba, prema potrebi, na osnovi ugovora u provedbi intervencija.
7. Način zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša.
8. Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša.
9. Program održavanja vježbi.
10. Informiranje javnosti o slučajevima onečišćenja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora fizičke ili pravne osobe.
11. Prilozi - odluke o usvajanju i reviziji, sheme, tabele, proračuni, adresari, popisi, procedure, veza sa drugim planovima i sl.

Na temelju okvirnog sadržaja napravljena je analiza svih dostavljenih Operativnih planova, te su njihovim pregledom utvrđeni nedostaci u slijedećim Operativnim planovima :

1. Metis d.d. - Rijeka: nije navedena količina sulfatne kiseline.
2. BI 3. maj d.d. - Rijeka: nije navedena količina acetilena i nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
3. ViR d.d. - Rijeka: nije navedena količina amonijaka i nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
4. INA d.d. Maziva - Rijeka: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za veće količine opasnih tvari koje se nalaze na lokaciji.
5. Finvest corp d.d. - Čabar: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za 200 m³ goriva i nije opisana mikro i makro lokacija gospodarskog subjekta.
6. Hoteli Punat d.d. - Punat: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za UNP.
7. Disuplin porto RE d.o.o. - Kraljevica: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za acetilen.
8. KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o. - Rijeka: nisu navedene količine klora po pojedinim klornim stanicama i nema analiza najgoreg mogućeg slučaja i opisa samih lokacija.
9. Luka Rijeka d.d. - Rijeka: nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja za opasne tvari koje se nalaze na lokaciji.
10. Brodogradilište Kraljevica d.d. - Kraljevica: nisu navedene sve opasne tvari koje se nalaze na lokaciji: acetilen i kisik, te nisu izrađene analize najgoreg mogućeg slučaja.
11. OMV ISTRA BENZ d.o.o. - benzinske postaje: Vrata Jadrana jug, Vrata Jadrana sjever, Mlaka i Valbiska: nisu izrađene analize najgoreg mogućeg slučaja.
12. PROplin d.o.o. - Kostrena: worst case analizu je potrebno proširiti za cjelokupnu količinu UNP-a, budući se dva spremnika UNP-a nalaze u neposrednoj blizini.
13. Galvanizacija d.o.o. - Rijeka: nisu navedene ukupne količine opasnih tvari koje se nalaze na lokaciji i za njih treba napraviti analizu najgoreg mogućeg slučaja.
14. INA d.d. Sektor trgovine na malo - lokacija skladišta, Rijeka: nije opisana mikro i makro lokacija i nije izrađena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
15. INA d.d. - benzinske postaje u Županiji: nisu opisane lokacije benzinskih postaja, te za njih nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja.
16. HŽ d.o.o. – Kolodvor Rijeka: izračunati dosezi učinka u slučaju izvanrednog događaja na području Kolodvora su precijenjeni i ne odgovaraju mogućim stvarnim učincima. Analize najgoreg mogućeg slučaja je potrebno ponovno napraviti uzimajući u obzir stvarnu koncentraciju opasnih tvari, njihovo agregatno stanje, mogućnost nastanka toksičnih plinova i zapaljivost.

Ostali Operativni planovi gospodarskih subjekata su izrađeni prema okvirnom sadržaju i zadovoljavaju potrebe ovoga Plana.

Pri izradi Plana, u razmatranje su uzeti i oni Operativni planovi koji nisu napravljeni sukladno propisanom okvirnom sadržaju.

1. Popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s maksimalnim količinama i učincima u slučaju izvanrednog događaja

Popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s maksimalnim količinama, učincima u slučaju izvanrednog događaja i teritorijalnim razmještajem u Županiji dan je abecednim redom pravnih i fizičkih osoba u Tablici 5.

Za potrebe Plana, sa ciljem boljeg utvrđivanja potencijalnih opasnosti na području Županije, napravljen je proračun maksimalnog dosega učinka izvanrednog događaja.

Proračunate vrijednosti potrebno je potvrditi i nadopuniti u Operativnim planovima intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata, te sukladno proračunu procijeniti:

• broj eventualnih žrtava uzrokovan izvanrednim događajem,
• površinu zahvaćenu učinkom,
• vjerojatnost izvanrednog događaja.

Navedene izmjene Operativnih planova, gospodarski subjekti trebaju dostaviti u Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, kako bi se mogla izvršiti dopuna i revizija ovoga Plana.

Tablica 5: Popis gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima s vrstom opasnosti i učincima u slučaju izvanrednog događaja

Napomena: vjerojatnost pojave najgoreg događaja označava vjerojatnost nastanka najgoreg izvanrednog događaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari. Na primjer, vjerojatnost pojave najgoreg događaja od 10^-6 znači da postoji vjerojatnost da će jednom od milijun puta prilikom obavljanja neke istovrsne aktivnosti s opasnom tvari doći do izvanrednog događaja.

1. Mjerila procjene ozbiljnosti posljedica

U Primorsko-goranskoj županiji skoncentrirani su veliki industrijski objekti, te je potrebno provoditi procjenu ozbiljnosti nesreća temeljem dostavljenih Operativnih planova. U svrhu definiranja stvarnih opasnosti koje prijete sa pojedinih lokacija i rangiranja procijenjenih opasnosti, Operativni planovi se analiziraju po slijedećim parametrima:

• procjena rizika: prema količinama i vrstama opasnih tvari, lokaciji opasnih tvari i značajki svake od njih, opremljenosti izolacijskim ventilima i protupožarnim procedurama,
• lokaciji: blizina naselja/prometnice, reljefne karakteristike,
• posljedicama izvanrednog događaja: max. doseg izvanrednog slučaja, zona ugroženosti, broj smrtnih slučajeva,
• procjena rizika u području: značajke opasnih tvari u obližnjim postrojenjima,
• postupci intervencija u slučaju izvanrednog događaja: intervencija i radnje koje valja poduzeti u slučaju izvanrednog događaja, komunikacija, evakuacija ili sklanjanje stanovništva, medicinska pomoć, posebni postupci u slučaju ispuštanja otrovnih plinova,
• postupci izvješćivanja i komunikacije: alarmni sustavi, komunikacijska oprema, organizacija intervencije, upravljanje postrojenjem u slučaju izvanrednog događaja, organizacija izvješćivanja u slučaju izvanrednog događaja, prijenos informacija,
• oprema za intervencije: protupožarna oprema, detektori otrovnih plinova, zaštitna oprema i sredstva, terenska oprema, sposobnost ograničavanja posljedica nesreće,
• postupak normalizacije stanja: kontakti i komunikacijske linije s dužnosnicima izvan lokacije,
• obuka i vježbe: stručnost osoblja, poznavanje opasnih tvari, postupci izvješćivanja o neželjenim događajima, poznavanje alarmnih sustava, smještaj protupožarne opreme, uporaba protupožarne opreme, uporaba zaštitne opreme, postupci dekontaminacije, evakuacijski postupci, simulirani neželjeni događaji.

Analizom mogućih izvanrednih događaja definira se krajnja točka pretpostavljenih nesreća.

Za otrovne plinovite tvari promatra se udaljenost od mjesta nesreće do one točke u kojoj je koncentracija toksičnog plina takva da u razdoblju od 1 sata izloženosti nema trajnijeg utjecaja na zdravlje ljudi.

Za eksplozivne tvari promatra se udaljenost od mjesta eksplozije do one točke u kojoj zračni pritisak nastao eksplozijom iznosi 1 psi (7 kPa). Nadtlak od 7 kPa je relativno malen, te on izaziva pucanje prozorskih stakala i izaziva laganu bol u ljudskim ušima.

Za zapaljive tvari promatra se krajnja točka dosega toplinskog zračenja od 5 kW/m² u roku od 40 sekundi, što znači da će ta količina topline u zadanom vremenskom intervalu na nezaštićenoj ljudskoj koži izazvati opekline II stupnja.

1. Rangiranje procijenjenih opasnosti

Mogući izvanredni događaji na području Županije su: požari, eksplozije, istjecanje i širenje ili disperzija toksičnih tvari. Općenito gledajući, negativni učinci eksplozija i požara su manjeg dometa od dometa širenja otrovnih plinova.

Temeljem mjerila procjene ozbiljnosti posljedica (Poglavlje 3.5) analizirana su 42 Operativna plana, a rezultati analize prikazani u Tablici 6.

Cilj provedene analize je bio dobiti informacije o:

• mjestu pojavljivanja izvanrednog događaja, odnosno definiranje rizičnih objekata,
• vrstama opasnosti,
• ugroženosti imovine, okoliša i ljudskih života,
• vjerojatnosti izvanrednog događaja.

Tablica 6: Analiza Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata po parametrima navedenim u Poglavlju 3.5