SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 16. Utorak, 14. travnja 2009.
OPĆINA VRBNIK
73

15.

Na temelju odredbe članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Uprava za prostorno uređenje Klasa: 350-02/09-13/16; Urbroj: 531-06-09-4 od 18. ožujka 2009. i članka 38. točka 5. Statuta Općine Vrbnik (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/05, 41/ 05 i 01/09) Općinsko vijeće Općine Vrbnik, na 22. sjednici održanoj 8. travnja 2009. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja
Risika (NA 2_3) s površinom izdvojene
namjene T2
4
(UPU 11)

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Risika (NA 2_3) s površinom izdvojene namjene T24 (UPU 11), u nastavku teksta: Plan, što ga je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Plan se donosi za građevinsko područje naselja Risika (NA 2_3) i izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko- turističke namjene Risika - zapad (T24), sukladno kartografskom prikazu broj 4. - Građevinska područja u mjerilu 1:5.000 Prostornog plana uređenja Općine Vrbnik (SNPGŽ 16/04, 43/07 i 53/07).

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Područje obuhvata Plana iznosi 25,7 hektara.

Područje obuhvata plana nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu »UPU 11: Urbanistički plan uređenja naselja Risika (NA 2_3) s površinom izdvojene namjene T24«, sastoji se od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA koji sadrži:

- Odredbe za provođenje

B. GRAFIČKOG DIJELA koji sadrži kartografske prikaze u mj. 1 : 2.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Cestovni promet

2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja

3.B. Područja posebnih ograničenja u prostoru

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

C. OBVEZNIH PRILOGA.

Članak 4.

U smislu ove Odluke izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve potrebne i spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), površine infrastrukturnih sustava, vjerske građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine te javne površine.

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno PPUO-m Vrbnika je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (ugostiteljstvo i turizam).

Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2.

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine).

Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

Građevine stambene namjene dijele se na obiteljsku kuću, stambene građevine i višestambene građevine.

- obiteljska kuća prema tipovima gradnje može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu, a maksimalni broj stambenih jedinica iznosi dvije

- stambene građevine prema tipovima gradnje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, a minimalni broj stambenih jedinica iznosi tri jedinice a maksimalni dopušteni broj stambenih jedinica iznosi četiri

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u jesu građevine smještene unutar građevinskog područja naselja ili u površinama za izdvojene namjene - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, sportske, rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1) i turistička naselja (T2). Ugostiteljsko - turističke površine određuju se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.

Građevine gospodarske - poslovne namjene su građevine za potrebe različitih ureda, skladišta, uslužnih, trgovačkih ili komunalno - servisnih sadržaja.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.).

Manje građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 0,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili ispod poda kata.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m.

Etažom se smatraju:

- stambene ili poslovne prostorije svijetle visine prostorije minimalno 2,4 m

- pomoćne prostorije visine minimalno 2,1 m

- prizemlje i bilo koji kat građevine

- potkrovlje.

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenost građevne čestice ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m2 i parkirališne površine. Nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor iznimno zatvorena samo s jedne strane udaljena od granice građevinske čestice minimalno 3 m (za nove građevine). Nadstrešnice na terenu veće od 2,5 m2 moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu konstrukciju (drvo, metal i sl.) bez mogućnosti natkrivanja armirano - betonskim stropom.

Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne građevinske (brutto) površine građevine i površine građevne čestice. U ovom se Planu pod koeficijentom iskorištenosti (Kis) podrazumijeva odnos ukupne građevinske (brutto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.

Nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnoj liniji.

Visina građevine (V) u metrima je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca građevine.

Regulacijski pravac je granica između čestice prometne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.

Građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici prometne površine.

Infrastrukturni koridor je planski ili zaštitni prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, vode, zelenilo

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta

- ambijentalne vrijednosti

- veličina i izgrađenost građevnih čestica

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina

- komunalna oprema

- opremljenost komunalnom infrastrukturom

- druge vrijednosti i posebnosti.

Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene PPU-om Općine Vrbnik su:

- I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put

- II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, a obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i priključak na niskonaponsku mrežu

- II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno - stambene građevine mogu spojiti na nepropusne sabirne jame do veličine 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša

- II.B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu, direktni kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu mrežu, priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročišćivačem.

- III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Radi jednostavnosti će se za Urbanistički plan uređenja naselja Risika (NA 2_3) s površinom izdvojene namjene T24 koristiti naziv UPU naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) ili samo Plan.

Svi zahvati u prostoru na području obuhvata moraju se obavljati u skladu s Planom.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi koji su drugačiji od normi iz UPU-a Risika (UPU 11), primjenjivat će se strože norme.

Članak 6.

Na području obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine ili uređivati i koristiti prostor na način koje bi svojim

postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu s UPU-om naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) mogu se zadržati do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

Sve poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, a koje je UPU-om naselja Risika određeno za drugu namjenu, mora se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

0. Opći uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima građenja

Članak 7.

Planom je predviđena gradnja novih građevina te obnova, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, održavanje, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina.

Članak 8.

Slobodnostojećim se građevinama ovom Odlukom smatraju građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica.

Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s ostalim slobodnim stranama građevine biti udaljene od granica susjednih građevnih čestica najmanje h/2 ali ne manje od 3,0 m, osim od regulacijskog pravca prilazne ceste od koje moraju biti udaljene najmanje 5,0 m.

Nizom se smatraju građevine koje se dvijema svojim bočnim stranama prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne građevine. Ove građevine od stražnje granice građevne čestice moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m.

Zidovi građevina iz stavka 2. i 3. ovog članka koji su prislonjeni na međe susjednih građevnih čestica moraju biti građeni iz vatrootpornog materijala i odijeljeni vatrootpornim zidovima.

0.1. Građevne čestice

Članak 9.

Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama Plana.

Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izgrađeno više građevina nego što je to dozvoljeno, pri čemu su ukupna izgrađenost građevne čestice, ukupni koeficijent iskoristivosti ili visina građevina veći od dozvoljenih za novu izgradnju, svaka od tih građevina se može rekonstruirati isključivo u postojećim vanjskim gabaritima.

Članak 10.

Građenje na neizgrađenom građevinskom zemljištu na području obuhvata Plana može se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju neposredan pristup na prometnu površinu - prometnicu širine najmanje 4,50 m, pješački prolaz ili stubište širine najmanje 1,50 m i maksimalne dužine 30 m ili je za tu površinu Općina Vrbnik preuzela obvezu uređenja.

Pristup s građevne čestice na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

Za građevinsko područje naselja Risika utvrđuje se II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, a II.B. kategorija uređenosti za izdvojena građevinska područja - zone ugostiteljsko-turističke namjene.

Članak 11.

Građevine koje će se graditi uz lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama. U postupku izdavanja lokacijskih uvjeta za građevine koje će se graditi uz prometnicu potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tom cestom upravlja.

Članak 12.

Odredbe o veličini građevne čestice navedene ovom Odlukom ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenom dijelu naselja pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti o najvećem dopuštenoj izgrađenosti građevne čestice i najmanjim udaljenostima građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina.

Pod interpolacijom se ovom Odlukom smatra izgradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine.

Članak 13.

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, nadstrešnice uz stajališta javnog prometa i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Općine Vrbnik.

Za građevine privremenog karaktera iz stavka 1. ovog članka koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se takve građevine postavljaju na građevnu česticu javne površine.

0.2. Namjena građevina

Članak 14.

Na području obuhvata Plana građevine mogu biti:

- građevine stambene namjene:

- obiteljske kuće

- stambene građevine

- pomoćne građevine

- gospodarske - poslovne građevine

- ugostiteljsko-turističke građevine (za smještaj i prehranu)

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji

- ostale građevine.

Građevine stambene namjene dijele se na:

- obiteljske kuće, koje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu, a maksimalni broj stambenih jedinica iznosi dvije

- stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, a minimalni broj stambenih jedinica iznosi tri jedinice dok maksimalni dopušteni broj stambenih jedinica iznosi četiri

Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću i stambenu građevinu, najviše kao jednoetažne.

Gospodarske - poslovne građevine su građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne, građevine za proizvodnju vina i vinski podrumi te manje zanatske građevine).

Ugostiteljsko - turističke građevine su građevine namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko -turističkoj djelatnosti.

Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su namijenjeni za potrebe prometa, telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva te za odlaganje otpada.

Pod ostalim se građevinama smatraju kiosci, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga, kao i reklamni panoi, reklame, klupe, spomenici, spomen - obilježja, uređaji za savladavanje urbanističko - arhitektonskih barijera, zaštitni stupići i slično.

Za obavljanje poslovne, ugostiteljsko-turističke, gospodarske ili javne i društvene djelatnosti mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje ranije nisu bili namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili stambenog prostora.

0.3. Udaljenost građevina od međe

Članak 15.

Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice.

Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s ostalim slobodnim stranama građevine biti udaljene od granica susjednih građevnih čestica najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m.

Najmanja udaljenost pomoćnih i manjih građevine gospodarske - obrtničke namjene od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Članak 16.

Ukoliko je udaljenost postojećih građevina od ruba građevne čestice manja od dozvoljene, ista se prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine ne smije smanjivati, a na građevini koja je od međe susjedne građevne čestice udaljena manje od 3,0 m ne smiju graditi otvori prema toj međi.

Otvorima se u smislu ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm koji se otvaraju oko horizontalne osi s otklonom od najviše 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke, te ventilacioni otvori maksimalne površine 400 cm2 ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 17.

Zidovi građevina koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način koji se grade uz među, odnosno uz susjednu građevinu, moraju se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, ovi zidovi moraju presijecati čitavo krovište.

Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište. Iznimno, postojeća kosa krovišta u nagibu prema susjednoj međi moraju imati izvedene oluke i odvod krovne vode na pripadajuću građevnu česticu.

0.4. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 18.

Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 m.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 m. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.

U slučaju interpolacije novih građevina unutar građevinskog područja naselja Risika može se dopustiti izgradnja građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na manjim udaljenostima od stavka 1. i 2. ovog članka te na regulacijskom pravcu ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine.

Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za to postoje uvjeti (već izgrađeni ulični pravci) uvjetuje se gradnja građevina na postojećem građevinskom pravcu (zamjenska izgradnja) ili na građevinskom pravcu susjednih građevina (interpolacija).

Članak 19.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m, a za ostale čestice prema lokalnim uvjetima.

Postojeće pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Članak 20.

Ako je postojeća izgrađenost građevne čestice veća od one određene prethodnom stavkom ovog članka, izgrađenost se ne smije povećavati novom izgradnjom.

0.5. Visina i oblikovanje građevina

Članak 21.

Planom se određuje najveći broj etaža građevine (E), odnosno najveća visina građevina od kote zaravnatog terena u metrima do gornjeg ruba vijenca odnosno nadozida kod ravnog krova (V) za:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Galerijski prostori u pojedinim etažama ne smatraju se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60 % netto površine etaže.

Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili broj etaža više od dozvoljene, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum.

Članak 22.

Izvan volumena potkrovlja mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.

Postojeća ravna krovišta se mogu preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti prema uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme) koji su propisani ovom Odlukom. Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja mogu se privoditi stambenoj, poslovnoj ili drugoj namjeni.

0.6. Ograde i uređenje građevne čestice

Članak 23.

Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.

Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca u odnosu na prometnu površinu.

Ograde obiteljskih kuća i stambenih građevina se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena bez fuge, zelenila i metala visine najviše 120 cm.

Ograda se mora tako izvesti da leži na zemljištu vlasnika građevne čestice, da je glatka strana ograde okrenuta prema prilaznoj cesti ili susjedu te da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu, položenu na među između susjednih građevnih čestica. Ograde se mogu postavljati i na drugi način, ali samo u dogovoru i uz pismenu suglasnost susjeda.

Ograde uz prometne površine moraju biti tako izvedene da omoguće preglednost križanja prometnica i ne umanjuju sigurnost prometa.

Članak 24.

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnistre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja, a najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,50 m, a samo iznimno, ukoliko konfiguracija terena to uvjetuje, mogu se graditi i viši podzidi, ali samo na temelju idejnog projekta.

Dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevnih čestica i građevina.

Članak 25.

Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, uz uvjet da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice najmanje širine 3,0 m.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Prilikom izvođenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među najmanje 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se najveća visina ograde računa od niže kote terena.

Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti najmanje 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.

Dio građevne čestice oko građevine, uključujući nasipe, potporne zidove, terase i slično ne smije se izvesti na štetu susjednih građevnih čestica i građevina nego ga je potrebno urediti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 26.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1 : 2.000.

Površine za razvoj i uređenje planirane Planom su:

- mješovita namjena - pretežito stambena

-obiteljske kuće i planska oznaka M1
stambene građevine (narančasta)

-javna i društvena namjena

-sve javne i društvene namjene planska oznaka D

(narančasta)

- vjerska namjena planska oznaka D8

(narančasta)

-javne zelene površine - park planska oznaka Z1

(zelena)

-zaštitne zelene površine planska oznaka Z

(zelena)

-površine infrastrukturnih planska oznaka IS
sustava (bijela)

Površine za razvoj i uređenje planirane Planom u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene su:

-turističko naselje planska oznaka T2

(crvena)

- zaštitne zelene površine planska oznaka Z

(zelena)

- površine infrastrukturnih sustava planska oznaka IS

(bijela).

Članak 27.

Na kartografskom prikazima UPU-a naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) razgraničenje površina je izvršeno na sljedeći način:

- postojeći dio površina za razvoj i uređenje naselja Risika određen je na temelju izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Vrbnik u PPUO Vrbnik

- planirani dio površina za razvoj i uređenje naselja Risika određen je na temelju neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Vrbnik u PPUO Vrbnik

- planirane površine izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene na temelju PPUO Vrbnik

- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju:

-podataka o izvedenom stanju

-odrednica PPUO Vrbnik

-podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima

-ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije

- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostora određene su na temelju:

-odrednica PPUO Vrbnik

-podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima

- površine primjene, način i uvjeti gradnje određene su na temelju:

-postojeće namjene prostora

-odrednica PPUO Vrbnik

-ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.

Članak 28.

Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene te ima neposredan pristup s prometne površine može se formirati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene.

Urbanističko - tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se očitavanjem plana u digitalnom obliku.

1.1. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području Risika (NA 2_3)

1.1.1. Mješovita namjena - pretežito stambena (M1)

Članak 29.

Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene.

U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je gradnja obiteljskih kuća, stambenih i stambeno - poslovnih građevina.

Na građevnim česticama iz prethodnog stavka moguća je i gradnja gospodarskih - poslovnih, ugostiteljsko-turističkih i pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje.

U zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene:

- javne i društvene namjene

- gospodarske - poslovne namjene (poslovne, zanatske, ugostiteljsko-turističke i slično) koje ne ometaju stanovanje

- rekreacijska namjena

- javne zelene površine i parkovi

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Članak 30.

U zonama mješovite, pretežito stambene namjene Planom se određuje prosječna bruto gustoća stanovanja u rasponu od 40 st/ha do 120 st/ha.

Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na kartografskom prikazu broj 4. - Uvjeti i način gradnje u mjerilu 1 : 2.000.

1.1.2. Javna i društvena namjena

Članak 31.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

Planom su rezervirani prostori za smještaj građevina društvenih djelatnosti po namjenama:

- sve javne i društvene namjene (D)

- vjerska namjena (D8).

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama uz uvjet da ukupna površina svih pratećih prostora može iznositi najviše 40% građevinske (bruto) površine građevine javne i društvene namjene.

Za izgradnju građevina društvene namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i gospodarske - poslovne građevine.

1.1.3. Gospodarska namjena

Članak 32.

Unutar obuhvata Plana, u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi građevine gospodarske namjene u kojima će se nalaziti različite gospodarske djelatnosti, a razgraničuju se na:

- građevine pretežito gospodarske - poslovne (uslužne, trgovačke, komunalno - servisne i zanatske)

- građevine namijenjene smještaju i prehrani / ugostiteljsko-turističke.

Građevine gospodarske namjene se mogu graditi na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. kojom se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja.

Članak 33.

Unutar obuhvata Plana, u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), u sklopu građevina gospodarske - poslovne namjene mogu se graditi i sljedeći sadržaji:

- uredski prostori

- manji poslovni prostori s proizvodnim sadržajima isključivo visoko razvijenih tehnologija i bez štetnih utjecaja na okoliš

- prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice, izložbeno prodajni saloni i slično

- ugostiteljsko-turistički i zabavni sadržaji

- javni i društveni sadržaji

- ostali prateći i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 34.

Unutar obuhvata Plana, u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti.

U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene mogu se uz pretežitu osnovnu namjenu iz prethodnog stavka graditi i sljedeći sadržaji:

- prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice i slično

- uredski prostori

- javni i društveni sadržaji

- ostali prateći i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

1.1.4. Javne zelene površine - park

Članak 35.

UPU-om naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) je u svrhu uređenja i zaštite okoliša predviđeno:

- sustavno održavanje i obnova parka uz crkvu sv. Jeronima

- uređenje novih parkovnih javnih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora.

Postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati.

U sklopu javnih zelenih površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:

- staza, odmorišta i sl.

- pješačkih putova

- dječjih igrališta

- fontana.

1.2. Površine za razvoj i uređenje u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24)

Članak 36.

Unutar izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko- turističke namjene Risika - zapad (T24) planirana je izgradnja ugostiteljskih i turističkih građevina i to turističkih naselja.

Na površinama zone izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24) osim osnovnih građevina mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine, te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.

Za ovu se zonu propisuje II.B. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Članak 37.

U sklopu zone izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24) mogu se uz pretežitu osnovnu namjenu graditi i sljedeći sadržaji:

- prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice i slično

- građevine javne i društvene namjene i građevine za zabavu

- građevine i površine za šport i rekreaciju

- parkovne površine

- ulice i trgovi, prometne i komunalne građevine i uređaji

- ostali prateći i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u građevinskom području Risika (NA 2_3)

Članak 38.

Unutar građevinskog područja naselja Risika (NA 2_3) u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) na pojedinačnim građevnim česticama mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. kojom se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja.

U građevinskom području Risika (NA 2_3) mogu se graditi građevine gospodarske - poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne te manje zanatske građevine).

Za građevine do 200 m2 građevinske bruto površine u izgrađenom dijelu građevinskog područja propisuje se II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, dok se za građevine veće od 200 m2 građevinske (bruto) površine propisuje II.B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

2.1.1. Građevine gospodarske - poslovne namjene

Članak 39.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske - poslovne namjene u u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja Risika ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja Risika:

- površina građevne čestice za građevine gospodarske - poslovne namjene ne može biti manja od 300 m2

- najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3.000 m2

- najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 50%

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno iznosi 1,00

- dopuštena etažnost građevine gospodarske - poslovne namjene je najviše 2 etaže

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, a najveća dopuštena visina građevine, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 6,5 m

- najmanja udaljenost građevine gospodarske - poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice

- građevine gospodarske - poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m

- građevna čestica se prema prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno ili zaštitno zelenilo

- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja

- parkirališta se moraju planirati unutar građevne čestice građevine gospodarske - poslovne namjene

- iznimno, unutar već izgrađenih dijelova naselja investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini, uz prometnu površinu

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice

- podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

- arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu.

2.1.2. Građevine za smještaj i prehranu /ugostiteljsko- turističke građevine

Članak 40.

U građevinskom području Risika (NA 2_3) mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti.

U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu, može se planirati i/ili graditi pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta od najviše 80 kreveta.

Za pojedinačne građevine namijenjene smještaju i prehrani površine do 400 m2 i manje građevinske (bruto) površine iz ovog članka propisuje se II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 41.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina namijenjenih smještaju i prehrani, u izgrađenom dijelu naselja ili u planiranom, neizgrađenom području naselja Risika:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene, i to iz skupine hotela s pratećim sadržajima trgovačke, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene iznosi 800 m2

- iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu

- najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 400 m2

- najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice 50%

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) nadzemno iznosi 1,50

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i slično (navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti na terenu).

- najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata) bez mogućnosti izgradnje potkrovlja

- najveća dopuštena visina građevine (h) je 11,0 m, mjereno od najniže kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2 visine građevine, ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5,0 m od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora

- građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 m.

Članak 42.

Za smještajne i uslužne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta.

Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 40 % površine građevne čestice.

Za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Članak 43.

Za smještajne i uslužne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta prema normativima (na 1.000 m2 GBP):

- hotel, pansion, motel, trgovački sadržaji 20 - 40 PM

- gospodarska - poslovna namjena 4 - 8 PM

- drugi poslovni sadržaji 15 PM

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 44.

Arhitektonsko oblikovanje građevina namijenjenih smještaju i prehrani, i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu vrbničkog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim dvokrilnim griljama (škurama).

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa.

Članak 45.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je i u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.

2.2. Montažne građevine - kiosci, štandovi i reklamni panoi

Članak 46.

Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Općine Vrbnik utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Vrbnik, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom rasporeda kioska.

Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati uz prometnice, unutar i izvan građevinskog područja. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

2.3. Uvjeti smještaja građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24)

Članak 47.

Prostornim planom uređenja Općine Vrbnik na području naselja Risika određena je površina izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24) za izgradnju turističkog naselja kapaciteta do 200 kreveta.

Turističko naselje sadrži smještajne kapacitete, sportske i rekreativne djelatnosti, parkove, zelenilo i slično.

Za ove zone se propisuje se II. B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 48.

Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2 visine građevine, ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5,0 metara od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.

Građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 m.

Parkiranje i garažiranje vozila na rješava se na građevnoj čestice te namjene.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta u građevinama ugostiteljsko-turističke namjene određuje se prema normativu od 20 - 40 PGM / 1.000 m2 brutto razvijene površine građevine.

Članak 49.

Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 30% površine građevne čestice.

Za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Članak 50.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevina u izdvojenom građevinskom ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24)

- najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 30%

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) nadzemno iznosi 0,80

- najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i 1 kat bez mogućnosti izgradnje potkrovlja

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,7 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 51.

Za potrebe društvenih djelatnosti koristiti će se postojeće građevine ili graditi nove, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti moguć je:

- u sklopu zona javne i društvene namjene

- u sklopu zona mješovite - pretežito stambene namjene.

Gradnja predškolskih ustanova, osnovnih škola, građevina kulture i športa, zdravstvenih i socijalnih ustanova, upravnih i vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa na području obuhvata Plana planira se prema posebnim programima i u skladu s mrežom za svaku javnu djelatnost, te na osnovu posebnih zakona, normativa i standarda.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene odnosno stambeno - poslovne građevine.

Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Risika (NA 2_3) propisuje se II.B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta

Smještaj zona javne i društvene namjene u građevnom području Vrbnika prikazan je na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000.

Članak 52.

Građevine za javne i društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Risika (NA 2_3) pod uvjetom da je:

- do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni

- najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 50%, osim površine za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 80%

- najveća visina iznosi najviše 4 etaže (prizemlje, 2 kata i potkrovlje), osim za crkve

- građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 53.

Na građevnoj čestici za gradnju građevina javnih i društvenih djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina.

U sklopu građevne čestice iz stavka 1. ovog članka moguće je graditi građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, osim građevina stambene ili gospodarske namjene.

Postojeće građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se obnavljati i dograđivati prema posebnim uvjetima nadležnih institucija.

3.1. Građevine javne i društvene namjene - sve namjene (D)

Članak 54.

Na građevnoj čestici bivše osnovne škole u naselju Risika planira se uređenje postojeće građevine u njenim sadašnjim gabaritima za potrebe svih javnih i društvenih sadržaja potrebnih naselju Risika.

Planom se zadržava postojeća lokacija bivše osnovne škole za smještaj različitih sadržaja javne i društvene namjene.

U sklopu ove građevine, ovisno o organizaciji zdravstvene službe i potrebama građana moguće je organizirati i zdravstvenu djelatnost, bilo na način da se organizira stalni tim opće medicine, bilo da se uredi prostor za rad tima opće medicine koji bi u određenim terminima ovdje pružao usluge građanima.

Otvaranje novih zdravstvenih sadržaja (primarna zdravstvena zaštita, privatne liječničke ordinacije za zdravstvenu i stomatološku zaštitu, ljekarne i sl.) moguće je i u građevinama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) na području obuhvata UPU-a naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11).

U sklopu građevine bi se mogli smjestiti kulturni i umjetnički sadržaji potrebni javnom i društvenom životu Risike, kao što su: zavičajni muzej, knjižnica i čitaonica, umjetnička galerija, stručne udruge, amaterska društva, kulturne manifestacije i slično.

3.2. Vjerske građevine (D8)

Članak 55.

Postojeće vjerske građevine uređivati će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i posebnim propisima (spomenici kulture), a nove se mogu graditi prema potrebama vjernika i u skladu s odredbama Plana.

U sklopu vjerskih građevina, uz sakralni prostor za vjerske obrede, moguća je gradnja pratećih i pomoćnih prostora potrebnih za njegovo funkcioniranje (vjeronaučna dvorana, uredski prostori, stambeni prostor, samostan i slično) te je po potrebi u sklopu građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika.

Članak 56.

Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi vjerske građevine može iznositi najviše 50%.

Najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

Visina građevina vjerske namjene nije ograničena.

Manje vjerske građevine, kao kapelice, poklonci, križevi i slične građevine, najveće građevinske (bruto) površine do 30 m2, mogu se graditi unutar svih namjena planiranih Planom.

3.3. Ostale javne građevine

Članak 57.

Spomenici, spomen obilježja i slične građevine, najveće građevinske (bruto) površine do 30,0 m2, mogu se graditi unutar svih planiranih namjena, uključivo i zelene površine.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 58.

Stanovanje kao osnovna namjena predviđa se u građevinskom području naselja Risika (NA 2_3) u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska oznaka M1).

U izdvojenoj zoni građevinskog područja ugostiteljsko- turističke namjene (T24) nije moguća gradnja stambenih građevina.

Nove stambene građevine se mogu graditi kao:

- obiteljske kuće

- stambene građevine.

Članak 59.

Za izgrađeno građevinsko područje naselja Risika (NA 2_3) utvrđuje se II.A kategorija uređenosti

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju i dvije pomoćne (garaže, drvarnice, spremišta i sl.) i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom.

U sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, vinarije i vinske podrume, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, bravarije, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 60.

Neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,50 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m i maksimalne dužine 30 m.

Pristup s građevne čestice na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 61.

Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću i stambenu građevinu najviše kao jednoetažne, uz uvjet da:

- visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 m

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 .

Najmanja udaljenost građevina iz prethodnog stavka ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine, moraju od susjedne građevne čestice biti udaljene najmanje 3,0 m ukoliko imaju otvore na tom pročelju

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako građevine iz stavka 1. ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.

Kod građenja građevina gospodarske namjene, odgovarajući prostor za parkiranje osigurat će se u okviru građevne čestice.

Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske - obrtničke namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Obiteljske kuće

Članak 62.

Obiteljske kuće mogu se graditi u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska oznaka M1).

Granične vrijednosti za izgradnju obiteljskih kuća na građevnim česticama u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja Risika ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Risika iznose:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m2

- za dvojne građevine: 300 m2

- za građevine u nizu: 250 m2

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.000 m2, za sve tipove gradnje

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- za građevine u nizu: 50 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi 150 m2 za sve tipove gradnje

e) najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice:

- za slobodnostojeće građevine 30%

- za dvojne građevine 40%

- za građevine u nizu 50%

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) nadzemno iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,60

- za dvojne građevine 0,80

- za građevine u nizu 1,00

g) najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

4.1.1. Arhitektonsko oblikovanje

Članak 63.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu vrbničkog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim dvokrilnim griljama (škurama).

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

Izvan zone povijesne graditeljske cjeline Vrbnika na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

4.2. Stambene građevine

Članak 64.

Stambene građevine mogu se graditi u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska oznaka M1).

Granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina na građevnim česticama u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja Risika ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Risika iznose:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2, za sve tipove gradnje

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi 100 m2, za sve tipove gradnje

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 180 m2

- za dvojne građevine 150 m2

e) najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 30%

- za dvojne građevine 40%

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) nadzemno iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,90

- za dvojne građevine 1,20

g) najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,60 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama

Članak 65.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (plinoopskrba i elektroopskrba).

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 66.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1 : 2.000:

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. - Cestovni promet

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. - Pošta, telekomunikacije i energetski sustav

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2C. - Vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora).

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezerviranim i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakva izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili gradskog značaja.

Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena gradnja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.

Mjesta priključka pojedinih zona na prometnice, komunalnu i ostalu infrastrukturu označena na kartografskim prikazima Plana su načelna, dok se točna mjesta priključka utvrđuju na temelju posebnih uvjeta nadležnih javnih poduzeća, koncesionara ili distributera.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 67.

Sve prometne površine unutar građevinskog područja Risika, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevine koje će se graditi uz lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od organizacije koja tim cestama upravlja.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 68.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

Za građevine iz stavka 1. ovog članka koje se postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

Građevine infrastrukturnih sustava prema posebnim uvjetima moraju imati osiguran kolni pristup do javne površine ili pravo služnosti do javne površine.

5.1. Uvjeti gradnje cestovne prometne mreže

Članak 69.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja naselja koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.

Širina koridora planiranih prometnica iznosi od 9,0 do 12,0 m.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Na području obuhvata UPU-a naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11)određeno je da se kolne prometnice (ulice) svih širina kolnika, kolno - pješačke i pješačke površine, kao i ostale prometne površine mogu graditi i na površinama druge namjene, bez obzira što njihovi koridori nisu ucrtani na karografskim prikazima Plana.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 70.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 71.

Cestovne prometnice - gradske ulice na području obuhvaćenom Planom svrstane su u kategorije: sabirne ulice (SU) i ostale ulice - stambene (OU).

Širine cestovnih koridora planiranih prometnica u građevinskom području naselja Risika (NA 2_3) i zoni ugostiteljsko-turističke namjene Risika - zapad (T24) iznose:

- sabirne ulice - 10,5 do 15,0 m

- ostale ulice - 9,0 do 12,0 m.

Ulice na području UPU-a naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) s funkcijom lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).

Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta, odnosno promjena kategorije i razine opremljenosti javnih cesta ne smatra se izmjenom UPU-a naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11).

Ulicom se smatra svaka prometna površina unutar područja obuhvata UPU-a Risika (UPU 11) uz koji se izgrađuju ili postoje građevine i sadržaji koji na tu površinu imaju izravan pristup.

UPU-om naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju cestovnih prometnica na području obuhvata Plana.

Kod gradnje novih ulica, kao i rekonstrukcije postojećih, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, potrebno je obostrano planirati i urediti drvorede.

Članak 72.

Najmanja širina kolnika za novoplanirane ulice može biti 5,5 m (za dvosmjeran promet), odnosno 4,5 m (za jednosmjeran promet), osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina može iznositi i manje od 4,5 m.

Ako je postojeća ulica širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca prve izgrađene građevne čestice od osi ulice treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m. Udaljenosti regulacijskog pravca ostalih građevnih čestica određuju se prema lokalnim uvjetima.

Kada su postojeće ulice uže od navedenih širina, a kada postoje izgrađene građevine s obje strane ulice, može se zadržati postojeća širina uličnog koridora ali uz uvjet da se ne ugrožava normalno funkcioniranje prometa.

Pristupne ulice u dijelovima naselja koje imaju slijepi završetak treba projektirati ili rekonstruirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. U slijepim ulicama koje nemaju odgovarajuću širinu kolnika za dvosmjerni promet potrebno je urediti ugibališta čija udaljenost ne prelazi 100 m na preglednom, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca ulica od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Članak 73.

Prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica u sustavu prometnih površina.

Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.

Površine za izgradnju glavnih, sabirnih i ostalih ulica mogu se po potrebi proširiti radi formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i slično.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 74.

Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 75.

Za parkiranje osobnih vozila kao javno parkiralište može se koristiti prostor uz kolnik kada širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći.

Članak 76.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećoj tablici:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 77.

Planom je predviđeno zadržavanje postojećih i uređivanje novih pješačkih i kolno - pješačkih površina u građevinskom području naselja Risika.

Planirane pješačke površine trebaju, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, biti odvojene od kolnika zelenim pojasom ili niskog zelenila.

Širina pješačkih staza iznosi najmanje 1,5 m. Iznimno u vrlo skučenim uvjetima pješačke staze mogu biti i uže od 1,50 m, ali ne uže od 1,20 m.

Kad su površine za kretanje pješaka uže od 1,50 m u njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 78.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.

Postojeći UPS Sveti Vid Dobrinjski izgradnjom distributivne telekomunikacijske mreže povezat će se optičkim sustavom prijenosa na višu prometnu razinu. Za povezivanje postojećih i planiranih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu koristiti će se u potpunosti optički sistemi prijenosa.

Članak 79.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Dogradnjom DTK vršit će se zamjena postojećih TK vodova te postupno prelaziti na podzemne priključke osobito do obiteljskih kuća u centrima naselja.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 80.

Za razvoj javnih pokretnih telekomunikacija planira se izgradnja građevina infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža svih sustava sadašnjih i sljedećih generacija tj. njihovih tehnologija.

Pod građevinama iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se osnovne postaje s pripadajućim antenskim uređajima, potrebnim kabelskim vodovima i ostalom opremom, pri čemu osnovne postaje mogu biti postavljene na samostojeće antenske stupove različitih izvedbi ili na građevinama.

Planom nije dozvoljena izgradnja samostojećih antenskih stupova unutar obuhvata ovog Plana.

Prostorna distribucija baznih postaja s antenskim fasadnim prihvatima na građevinama (tip A) moguća je gdje god to prostorni uvjeti omogućavaju, uz uvjet da ne prelaze visinu građevine.

Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata mora biti u skladu sa važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto, te uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine (i/ili parcele) te suglasnost lokalne samouprave.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

Članak 81.

Energetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav u mjerilu 1 : 2.000.

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

Članak 82.

U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je:

- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima i rekonstrukcija postojećih trafostanica

- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/ 0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača

- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.

Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje 2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju.

Nove TS 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sastavu većih građevina.

S obzirom na postojeću energetsku situaciju, te predviđenu namjenu površina i očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, izgradnja novih TS 20/0,4 kV će se planirati u okviru izraženih potreba za električnom energijom. Lokacije novih trafostanice 20/ 0,4 kV će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 83.

Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.1.2. Plinska mreža

Članak 84.

S obzirom na očekivanu malu zastupljenost potrošnje energije u gospodarstvu, kao i na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od područja Vrbnika, Planom je predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 85.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda)

- odvodnju otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 86.

Za izgradnju vodoopskrbnog sustava naselja Risike utvrđuje se samostalna vodoopskrbna mreža na temelju novih istraživanja izvorišta bunara Rovoznik. Cjelovito rješenje vodoopskrbe za naselja Garica, Kampelje, Risika i novoplanirana turistička naselja usklađeno je s »Glavnim projektom visoke zone Vrbnika, Risike i Garice« (Teh-projekt hidro d.o.o.). Sukladno tome planira se izgradnja tri vodospreme iz kojih će se osigurati dovoljne količine vode za gore navedena naselja. Vodospreme su:

- Vodosprema Paprata V = 1.000 m3 162/158 m n.m.

- Vodosprema Garica V = 500 m3 244/240 m n.m.

- Vodosprema Risika V = 500 m3 192/188 m n.m.

Članak 87.

Iz vodospreme Paprata, koja dobiva vodu iz vodozahvata EP1, crpnim stanicama se voda transportira u vodospreme u višim zonama (Risika i Garica). Iz vodospreme Risika će se osigurati dovoljne količine vode za novoplanirana turistička naselja uz obaveznu ugradnju ventila za smanjenje pritiska na glavnom cjevovodu zbog velike visinske razlike.

Ukoliko se prilikom izrade detaljnije dokumentacije (analiza hidraulike, troškovi izgradnje, eksploatacije i održavanja novog dijela vodoopskrbnog sustava) ustanovi povoljnije prostorno rješenje trase za vodoopskrbu novoplaniranih turističkih naselja, ono će se prihvatiti.

Glavni opskrbni cjevovod za potrebe područja obuhvata ovog Plana nalaziti će se u cestovnom koridoru postojeće pristupne prometnice.

Članak 88.

Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

Članak 89.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 90.

Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije), te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, biološki uređaj za pročišćavanje, ispusti).

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o:

- definiranju faza izvođenja

- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih i sanitarnih otpadnih voda na području Risike

- postupnom isključenju ranije spojenih oborinskih voda iz sustava odvodnje

- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Članak 91.

Za naselje Risika je obvezna izgradnja sustava javne odvodnje.

Iznimno, do izgradnje javnog sustava odvodnje u izgrađenom dijelu građevinskog područja, odvodnja otpadnih voda za stambene, stambeno - poslovne i poslovno - stambene građevine do najviše 10 ES će se rješavati preko septičkih taložnica ili sabirnih jama, u skladu sa higijensko tehničkim uvjetima, dok je za građevine s više od 10 ES obvezna izgradnja vlastitog biološkog uređaja za pročišćavanje pročišćavanje otpadnih voda.

Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.

Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Otpadne vode iz restorana i kuhinja postojećih i budućih građevina moraju se, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, pročistiti i svesti na nivo sanitarnih otpadnih voda preko vlastitog uređaja za oslobađanje od masnoća (tipski odmaščivači).

Članak 92.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

S obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodo

vima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.

Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je min. 1,0 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

Članak 93.

Za gradnju novih građevina na području obuhvata Plana kapaciteta do 10 ES do izgradnje sustava javne odvodnje obvezna je izgradnja sabirnih jama ili trokomornih septičkih jama sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite na otoku Krku

Građevine kapaciteta većeg od 10 ES ne mogu se graditi na području obuhvata Plana bez mogućnosti priključka na sustav javne odvodnje ili bez izgradnje vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 94.

Za kvalitetno zbrinjavanje oborinskih voda, a prije njihovog upuštanja u sustav oborinske kanalizacije ili raspršeno u okolni teren putem upojnih bunara, na svim većim parkirališnim i manipulativnim površinama (preko 350 m2) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja.

Svi zahvati na području Plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (SNPGŽ 17/07).

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 95.

Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati.

U sklopu površina omogućeno je uređenje i gradnja:

- dječjih igrališta

- staza, odmorišta i sl.

- kolnih i pješačkih putova

- fontana.

Građevine oblikovanjem moraju biti u skladu s prostorom u kojemu se grade.

Planom je u sklopu zaštitnih zelenih površina moguće urediti ili izgraditi:

- športsko - rekreacijske površine i igrališta

- kolne i pješačke putove

- građevine koje služe zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slično.

Članak 96.

U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati te rekonstruirati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji u skladu odredbama ove Odluke.

Poljoprivredno zemljište koje je UPU-om naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) određeno za zaštitne zelene površine ili neku drugu namjenu može se do privođenja planiranoj namjeni i dalje koristiti na dosadašnji način.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 97.

Na području obuhvata ovoga urbanističkog plana nema zaštićenih niti registriranih dijelova prirodne baštine u kategorijama koje predviđa Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05).

7.1. Mjere očuvanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 98.

Svaku novu građevinu u krajoliku treba projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop.

Članak 99.

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture propisuje sljedeće mjere i uvjeta zaštite prirode:

- u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika naselja mora se stvoriti kvalitetan zeleni sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja

- prilikom planiranja pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni treba sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine

- u što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejsaž (slika naselja u krajobrazu)

- u što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te ju ukomponirati u krajobrazno uređenje

- za svaku čestici treba propisati minimalnu površinu koja mora ostati neizgrađena te obrasla vegetacijom

- prilikom ozelenjavanja treba koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi

- pri izvođenju građevinskih i drugih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

Članak 100.

Na području obuhvata ovoga urbanističkog plana nema zaštićenih niti registriranih dijelova graditeljske baštine u kategorijama koje predviđa Zakon o zaštiti kulturne baštine (NN 69/99, 151/03 i 157/03).

Pri obnovi i rekonstrukciji crkve sv. Jeronima radi mogućih arheoloških nalaza potrebno je zatražiti konzervatorsko mišljenje o načinu sanacije od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci, a u cilju sprečavanja neprimjerenih intervencija.

Članak 101.

Planom se preporučuje da se postojeće građevine ambijentalnih i tradicionalnih karakteristika očuvaju u postojećim i visinskim gabaritima i sa zatečenim rasterom pročelja.

Pri njihovoj se sanaciji preporučuje primjena tradicionalnih materijala i tehnika (kanalica kao pokrov, drvena stolarija, prezentacija kamenih erti, neutralni kolorit pročelja i drugo).

Pri sanaciji ili rekonstrukciji preporuča se očuvanje postojećeg graditeljskog fonda i arhitektonskih elemanata i detalja građevina (ambijentalne kape dimnjaka, kamena vanjska stubišta - svodovi, masivne kamene konzole, nadstrešnice izvedene polaganjem kanalice na drvene rogove, dekorativne profilacije na pročeljima, profilirani međukatni i potkrovni vijenci i drugo).

8. Postupanje s otpadom

Članak 102.

UPU-om naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) se utvrđuje da se komunalni otpad prikupljen na području obuhvata Plana odvozi na postojeće odlagalište komunalnog otpada na lokaciji Treskavac (izvan obuhvata Plana), koje će se po otvaranju centralne županijske deponije, staviti u funkciju kao reciklažno dvorište i transfer stanica.

Članak 103.

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području obuhvata Plana će biti organiziran na temelju sustava odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

Planom se odvojeno prikupljanje (»primarna reciklaža«) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada

- uređenjem reciklažnog dvorišta za prikupljanje korisnih i štetnih otpadnih tvari.

Za postavljanje spremnika iz alineje 1. stavka 2. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 104.

Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

9.1. Zaštita zraka

Članak 105.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području Risika prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih propisa.

9.2. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 106.

Na području naselja Risika buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.

Unutar građevinskog područja Risika dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:

Članak 107.

Na području Risike potrebno je pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi zakonskih propisa potrebno je izraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu od buke.

Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih propisa.

9.3. Zaštita voda

9.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 108.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju. Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je

dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.4. Zaštita prostora

Članak 109.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora u naselju, pri čemu je naročito potrebno štititi one dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene prostora racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja u naselju.

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 110.

Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Vrbnik.

Prilikom izrade detaljnih planova uređenja i svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Vrbnik.

Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.

Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.

Članak 111.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 112.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine.

U protivnom građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

U slučaju da zahvat u prostoru predviđa korištenje zapaljivih tekućina i plinova gdje postoje prostori ugroženi eksplozivnom atmosferom zbog čega se pojedini uređaji, oprema i instalacije projektiraju u protueksplozijski zaštićenoj izvedbi, prije ishođenja suglasnosti na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu potrebno je, sukladno odredbama posebnog pravilnika, od ovlaštene javne ustanove pribaviti dokumente s pozitivnim mišljenjem o obavljenom tehničkom nadzoru dokumentacije.

Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u prostoru primijeniti propise vezane za zaštitu od požara koji su važeći u trenutku izrade projektne dokumentacije.

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi i zaštita od rušenja )

Članak 113.

Planom nije propisana obveza izgradnje skloništa.

Iznimno, obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite može se propisati u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku.

Članak 114.

Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu posebnih propisa za protupotresno projektiranje građevina.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno postojećim zakonima i tehničkim propisima.

Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

10. Mjere provedbe plana

Članak 115.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

Gradnja građevina i uređaja, parcelacija i uređivanje zemljišta, kao i obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje na području obuhvata moraju biti u skladu s UPU-om naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11).

Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo dokumente prostornog uređenja širih područja, izmjene upisa u registar zaštićenih kulturnih dobara, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično ne smatraju se izmjenom plana.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ove Odluke, kod izdavanja lokacijskih uvjeta primijenit će se strože norme.

Članak 116.

Na području obuhvata UPU-a naselja Risika i izdvojene površine Risika - zapad (UPU 11) nisu planirana područja na kojima je planirano provoditi urbanu komasaciju.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117.

Ovaj plan izrađen je u 6 (šest) izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Vrbnik i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vrbnik.

Tri se izvornik se čuvaju u pismohrani Općinskog vijeća Općine Vrbnik, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske,

- Upravnom odjelu Primorsko - goranske županije za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk.

Članak 118.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 119.

Tekstualni dio (Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u 1:2.000), sastavni su dijelovi ove Odluke, ali se ne objavljuju.

Klasa: 350-01/09-01/07

Ur. broj: 2142-07-03-09-3

Vrbnik, 7. travnja 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRBNIK

Predsjednik

Branko Pavan, v. r.

 

Odluka o donošenju Urbanističkog plana u  



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr