SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 49. Petak, 12. prosinca 2008.
OPĆINA FUŽINE
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

36.

Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u Fužinama (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/07) i članka 33. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 37/05, 7/06 i 6/07), Općinsko vijeće Općine Fužine, na 23. sjednici održanoj dana 9. prosinca 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone
turističkog naselja T1-2 »Vrelo«

I. OPĆE ODREDBE

Članak

Donosi se Urbanistički plan uređenja zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u Fužinama (u nastavku teksta: »Plan«).

UPU-om zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u Fužinama se, na temelju Prostornog plana uređenja Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 05/05), (u nastavku teksta: PPUO Fužine), detaljnije

određuje prostorni razvoj područja obuhvata s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina.

Prostorni obuhvat UPU-a zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« utvrđen je PPUO-om Fužine (planska oznaka UPU 2) i obuhvaća izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene planske oznake T1-2.

Ukupni prostor obuhvaćen ovim Planom ima površinu od cca 9,8 hektara.

Članak 2.

Elaborat iz stavka 1. ovog članka izradila je tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, registrirana za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Urbanistički plan uređenja zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u Fužinama, izrađen je i ovjeren od stručnog izrađivača iz stavka 1. ovog članka, a koji sadrži:

I. Tekstualni dio (odredbe za provođenje):

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

1.1. GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO

- TURISTIČKA NAMJENA

1.2. JAVNE ZELENE POVRŠINE

1.3. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH

SUSTAVA

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih

djelatnosti (uvjeti u skladu s kojima se izdaje lokacijska

dozvola i rješenje o uvjetima građenja)

2.1. NAMJENA GRAĐEVINA

2.2. VELIČINA I IZGRAĐENOST

GRAĐEVINSKE ČESTICE

2.3. NAČIN GRADNJE, VELIČINA I SMJEŠTAJ

GRAĐEVINE NA GRAĐ. ČESTICI

2.4. UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

2.6. PROMETNO I KOMUNALNO OPREMANJE

GRAĐEVINSKE ČESTICE

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže sa pripadajućim objektima i površinama

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE

MREŽE

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE

INFRASTRUKTURNE MREŽE

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. ZAŠTITA OKOLIŠA

9.2. ZAŠTITA OD POŽARA

9.3. ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH

NESREĆA

10. Mjere provedbe plana

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA

UREĐENJA

10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐ. ČIJA JE

NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI

II. Grafički dio (kartografski prikazi u mjerilu 1 : 2.000):

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. PROMET

2.B. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI

SUSTAV

2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

III. Obavezni prilozi:

- Obrazloženje plana

- Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine (»Službene novine PGŽ« broj 05/05)

- Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

- Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07)

- Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07)

- Izvješće o prethodnoj raspravi

- Izvješće o javnoj raspravi

- Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

- Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina

javnih i drugih namjena

Članak 3.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina prikazani su kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000.

Na području obuhvata Plana planirane su namjene kako slijedi:

- gospodarska ugostiteljsko - turistička namjena (planska oznaka T, T2)

- javna zelena površina (planska oznaka Z, Z1)

- površina infrastrukturnih sustava (planska oznaka IS)

Članak 4.

Katastarska čestica nedovoljne površine, koja se nalazi unutar zone na kojoj je dopuštena gradnja i ima pristup sa javne prometnice, može se koristiti za gradnju samo uz uvjet prethodnog spajanja sa okolnim česticama iste namjene radi formiranja građevne čestice najmanje propisane veličine.

Ukoliko se dio katastarske čestice nalazi na prostoru određenom za gradnju, a površina tog dijela odgovara uvjetima za osnivanje građevne čestice propisanim ovim Planom, može se predmetni dio zadržati kao građevna čestica.

1.1. Gospodarska ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 5.

Površine gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene (planska oznaka T, T2) uključuje prvenstveno sadržaje namijenjene primarno ugostiteljsko-turističkoj namjeni i djelatnostima koji uključuju: hotele, pansione, odmarališta, apartmanska naselja, vikend naselja i slično.

Na području ugostiteljsko-turističke namjene iz stavka 1. ovoga članka na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi i uređivati:

- kolne i pješačke površine

- objekti i uređaji komunalne infrastrukture.

1.2. Javne zelene površine

Članak 6.

Javne zelene površine (planska oznaka Z, Z1) uključuju površine javnog zelenila koje se uređuju kao javni park, odnosno park šuma i nalaze se primarno u funkciji zaštite, odmora i rekreacije.

U sklopu javnih zelenih površina se u pravilu zadržava i uređuje postojeća vegetacija uz mogućnost uređenja pješačkih puteva i staza, odmorišta i dječjih igrališta.

1.3. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 7.

Površine infrastrukturnih sustava (planska oznaka IS) obuhvaćaju koridore namijenjene izgradnji prometnica uključivo trase komunalne infrastrukture.

Unutar prometnih koridora vode se kolnik, pješački pločnici i pojas zaštitnog zelenila.

Na površinama infrastrukturnih sustava ne mogu se graditi građevine koje nisu vezane sa funkcijom prometne ili komunalne infrastrukture.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske djelatnosti (uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima građenja)

2.1. Namjena građevina

Članak 8.

Na području obuhvata Plana mogu se graditi građevine gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene namijenjene smještaju i prehrani (hoteli, pansioni, odmarališta, apartmanska naselja, vikend naselja i slično) s pratećim i pomoćnim sadržajima.

Planom su planirani sljedeći sadržaji:

1. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA (planska oznaka T):

- u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je gradnja: hotela, pansiona, odmarališta, apartmanskog naselja, ugostiteljskih sadržaja (restoran, bar, kavana, disco - klub), rekreacijskih sadržaja (wellness centar, bazen, teretana), garaža te ostalih pratećih poslovnih, trgovačkih, uslužnih, ugostiteljskih, zabavnih, športsko-rekreacijskih i ostalih sadržaja)

- u sklopu parcele ugostiteljsko-turističke namjene moguće je uređenje parkirališta, šetališta, bazena i športsko - rekreacijskih sadržaja na otvorenom

- u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene ne može se planirati stambena gradnja

2. TURISTIČKO NASELJE (planska oznaka T2):

- u sklopu turističkog naselja planirane su parcele za gradnju privatnih vila, najmanje veličine parcele od 800 m2

- privatne vile mogu biti izgrađene kao jedinstveni luksuzni apartmanski stambeni prostor ili s po najviše 4 obiteljska apartmana svaka

- obiteljski apartmani namijenjeni smještaju koji se uređuju u privatnim vilama na području obuhvata Plana ne mogu se etažirati

- u sklopu parcela privatnih vila, osim stambene površine, moguća je gradnja i uređenje pratećih sadržaja u funkciji turizma kao što su otvoreni ili zatvoreni bazeni, te različiti prateći poslovni, trgovački, uslužni, ugostiteljski i ostali sadržaji koji se mogu uklopiti u planirane gabarite izgradnje.

Članak 9.

Na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene i prateći sadržaji (poslovni, uslužni, javni i društveni, športsko-rekreacijski, pomoćni i drugi sadržaji).

Prateći sadržaji i građevine koji se mogu graditi na građevnim česticama ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju:

- športsko-rekreacijski sadržaji: otvoreni i zatvoreni bazeni, fitness centri i slično

- zabavni i uslužni sadržaji: osobne usluge i slično

- trgovačke djelatnosti: prodavaonice dnevne opskrbe, suvenira i slično

- javne i društvene djelatnosti: liječničke ordinacije, centri za rehabilitaciju i njegu, dječje igraonice i slično

- poslovne djelatnosti: uredi i ostali poslovni prostori

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti u jednoj građevnoj cjelini ili odvojeno kao posebne građevine i ne smiju ometati osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu.

Površina svih pratećih sadržaja unutar građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi ukupno najviše 40% građevinske bruto površine (GBP).

Prateći sadržaji koji se grade na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene moraju se graditi istovremeno ili nakon gradnje građevina osnovne namjene.

Unutar obuhvata Plana nije kao prateći sadržaj dopuštena gradnja gospodarskih proizvodnih sadržaja, bez obzira na mogući stupanj mogućeg zagađenja okoliša.

U pokazatelje o izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice uz građevinu ugostiteljsko-turističke namjene uračunavaju se i sve prateće i pomoćne građevine na predmetnoj građevnoj čestici.

2.2. Veličina i izgrađenost građevinske čestice

Članak 10.

Građevinske čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom.

Površina građevne čestice mora biti najmanje 800 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Izgrađenost građevinske čestice (Kig) može iznositi najviše 30%, pri čemu je izgrađenost građevinske čestice u smislu ove Odluke definirana kao odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti građevinske čestice (Kis) iznosi najviše 0,8, pri čemu je koeficijent iskorištenosti građevinske čestice u smislu ove Odluke definiran je kao odnos građevinske (bruto) nadzemne površine svih građevina na predmetnoj građevnoj čestici i površine građevne čestice.

2.3. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevinskoj čestici

Članak 11.

Građevine na području obuhvata Plana mogu se graditi kao samostojeće.

Najveća visina građevina može biti:

- u zoni ugostiteljsko-turističke namjene - najviše četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža obavezno oblikuje kao potkrovlje (Pr+2K+Pk)

- u zoni turističkog naselja - najviše tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža obavezno oblikuje kao potkrovlje (Pr+1K+Pk)

- za prateće sadržaje koji se grade kao samostalne građevine - najviše dvije nadzemne etaže, pri čemu se druga etaža obavezno oblikuje kao potkrovlje (Pr+Pk)

U smislu ove Odluke galerijski prostori u potkrovlju ne smatraju se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60% neto površine etaže.

Za sve građevine moguća je gradnja suterena i jedne ili više podzemnih etaža (podrum).

Najveća visina vijenca od kote uređenog terena može biti:

- u zoni ugostiteljsko-turističke namjene - najviše 11,2 m

- u zoni turističkog naselja - najviše 10,0 m

- za prateće sadržaje koji se grade kao samostalne građevine - najviše 8,0 m

Udaljenost građevina od regulacijskog pravca ulice mora biti najmanje 6,0 m.

Najmanja udaljenost građevina od međa susjednih građevinskih čestica je 6,0 m, računajući od istaka na fasadi. Način određivanja visine građevine, odnosno definiranje dijelova građevine (etaže), koji su u smislu ove Odluke: prizemlje (Pr), kat (K), potkrovlje (Pk), suteren (S) i podrum (Po), definirani su posebnim propisom.

2.4. Uređenje građevinske čestice

Članak 12.

U sklopu građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene moguće je uređenje:

- sadržaja športsko-rekreacijske namjene (npr. bazeni, igrališta za tenis, mini-golf i slično)

- slobodnih površina za rekreaciju

- uređenih zelenih površina s parkovnim građevinama (nadstrešnice, paviljoni, fontane i slično)

- pješačkih i kolnih komunikacija, površina za promet u mirovanju i slično.

Prilikom uređenja građevinske čestice treba u najvećoj mjeri očuvati prirodno oblikovani teren. Uređenje građevne čestice ne smije kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanje terena ili iskope negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine.

Najmanje 50% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi, parkovno - pejzažno i prirodno zelenilo. Pri hortikulturnom uređenju treba nastojati koristiti autohtone biljne vrste te prirodne materijale.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

Ograde, gdje je to potrebno, grade se od prirodnih materijala (drvo, kamen, živica ili slično. Visina ograde je najviše 1,5 m, pri čemu neprozirni (puni) dio ograde ne smije biti viši od 0,4 m.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 13.

Građevine i prateći sadržaji na području obuhvata Plana moraju se položajem, veličinom, a osobito visinom u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu i biti u skladu s obilježjima krajolika.

Smještajne građevine moraju biti organizirane kao turističko naselje i oblikovanjem sukladne izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima.

Prilikom projektiranja potrebno je posvetiti naročitu pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija.

Krovište građevina mora biti koso, nagiba, vrste pokrova i oblikovanja streha prilagođenih tradiciji, prirodnom okolišu i obilježjima krajolika.

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa (otvorena krovišta).

2.6. Prometno i komunalno opremanje građevinske čestice

Članak 14.

Građevna čestica mora imati osiguran pristup s javne prometne površine sa priključkom na sustave komunalne infrastrukture.

Za gradnju na području obuhvata Plana određena je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (optimalno uređeno građevinsko zemljište) koja obavezno uključuje:

- pristupni put

- javnu vodoopskrbu

- odvodnju otpadnih voda

- elektroopskrbnu mrežu.

Za podrumski, odnosno suterenski dio građevine može se izvesti kolno - pješački pristup (rampa, stepenište i sl.) pri čemu se kota tog pristupa ne računa kao najniža kota uređenog terena prilikom određivanja najviše visine građevine.

Na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališno-garažni prostor prema normativima koji su utvrđeni ovom Odlukom.

3. Uvjeti smještaja građevina društvene djelatnosti

Članak 15.

Na području obuhvata Plana nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti.

Iznimno, u sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene mogu se smještavati prostori za društvene djelatnosti.

Prostori iz prethodnog stavka ovoga članka uređuju se prema uvjetima koji su ovim Planom propisani za gradnju u zonama stambene namjene.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 16.

Na području obuhvata Plana nije planirana gradnja građevina stalnog stanovanja.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometna, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim građevinama i površinama

Članak 17.

Planom su osigurane površine za razvoj prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama.

Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. ovog članka grade se prema posebnim propisima i pravilima struke te odredbama ove Odluke.

Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (npr. trafostanice i slično) mogu imati najmanju površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine, te po potrebi kolni pristup ili pravo služnosti do prometne površine.

Na području obuhvata Plana nije moguća interpolacija javne prometne mreže izvan prometnih koridora označenih kartografskim prikazima Plana ali se u sklopu pojedinih građevnih čestica mogu graditi i uređivati interne prometne površine.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na drugim površinama od onih utvrđenih ovim Planom, pod uvjetom da se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina te da se do predmetnih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Prometnu i uličnu mrežu treba graditi u koridorima i profilima koji su osigurani prema kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Unutar prometnih površina mogu se graditi i uređivati kolne, pješačke, kolno-pješačke i biciklističke površine, autobusna stajališta, javna parkirališta, zaštitno zelenilo, infrastrukturni objekti i uređaji i slično.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa planiranim trasama.

Članak 19.

Zaštitni pojas županijske ceste Ž-3196 određen je u širini od 15,0 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina i instalacija u zaštitnom pojasu iz stavka 1. ovog članka investitor je dužan prethodno ishoditi uvjete od županijske uprave za ceste sukladno posebnim propisima.

Članak 20.

Sve prometne i komunikacijske površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu sprečavanja nastajanja urbanističko- arhitektonskih barijera.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 21.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (broj PGM) uređuje se obavezno na građevnoj čestici predmetne građevine i ovisi o vrsti i namjeni prostora.

Ovisno o vrsti i namjeni prostora potrebno je osigurati najmanje:

- za hotel, pansion, motel - 20 do 40 PGM na 1.000 m2

GBP

odnosno 1 PGM na svaku

sobu

- za restorane i kavane - 1 PGM za 2 sjedala

- za urede i ostale

poslovne sadržaje - 10 do 20 PGM na 1.000 m2

GBP

- za trgovine - 40 PGM na 1000 m2 GBP

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za ostale prateće sadržaje na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene određuje se prema normativima PPUO Fužine.

Garaže i parkirališta za potrebe pojedinih sadržaja mogu se graditi kao skupne garaže, parking-garaže ili parkirališta koji mogu biti podzemni, suterenski ili nadzemni. Garažni prostori koji se nalaze potpuno ukopani u podrumskoj etaži ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 22.

Za potrebe posjetitelja moguće je u sklopu zelenog pojasa uz ulice ili na posebnim površinama graditi javna parkirališta.

Javna parkirališta uz ulice potrebno je projektirati i graditi kao tzv. »zelena parkirališta« što podrazumijeva drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju u skladu s posebnim propisom.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja javnih garaža.

5.1.2. Trgovi i veće pješačke površine

Članak 23.

Planom je planirano uređenje pješačkih površina u skladu s kartografskim prikazom broj 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Najmanja širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,5 m.

Sve pješačke površine na području obuhvata Plana moraju biti uređene prema važećim standardima u smislu urbane opreme, oblikovanja i finalne obrade partera, uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe (podzidi, potporni zidovi i slično u kamenu, kombinaciji drveta i kamena i slično).

Na javnim pješačkim površinama moguće je postavljanje odgovarajuće urbane opreme (putokazi i druge oznake, odmorišta s klupama, rasvjetni elementi, koševi za otpatke, nadstrešnice i slično).

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 24.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.

Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka načelne su i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata Plana.

Planom se radi optimalne pokrivenosti prostora u svim planiranim ulicama osiguravaju koridori za gradnju podzemne distributivne telefonske kanalizacije (DTK) do svih planiranih građevina.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Planom se omogućava gradnja građevina baznih stanica za potrebe mreže pokretnih komunikacija smještajem antena na krovne prihvate na planiranim objektima. Smještaj antena na samostojeće antenske stupove nije dozvoljen. Način izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija vršiti će se u skladu s odredbama posebnih zakona.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima 2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacije i energetski sustav i 2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih ovim Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Kroz detaljna projektna rješenja ili tijekom usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima, moguća su odstupanja ukoliko se utvrde povoljniji parametri.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa planiranim trasama.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Članak 26.

Na području obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđeni su koridori za smještaj vodoopskrbnih cjevovoda.

Širina profila planiranih cjevovoda definirati će se projektnom dokumentacijom.

U skladu s važećim propisima potrebno je izvesti vanjske nadzemne hidrante koji se postavljaju u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Tehnički zahtjevi za projektiranje sustava vodoopskrbe (raspoloživi kapacitet, tlakovi i drugo) odredit će se u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Članak 27.

Na području obuhvata Plana planiran je razdjelni zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda sa vlastitim uređajem za pročišćavanje sanitarnih i fekalnih otpadnih voda (biopročistač). Pročišćene otpadne vode odvesti će se u vodotok Kostanjevica južno od područja obuhvata. Točna lokacija uređaja, kapacitet i mjesto ispusta će biti određeni neposrednim provođenjem projektnom dokumentacijom i vodopravnim uvjetima.

Kvaliteta pročišćene otpadne vode iz uređaja za pročišćavanje iz prethodne stavke ovog članka mora zadovoljavati granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari određene za sanitarnu zonu jezera Bajer u koji utiče potok Kostanjevica.

Planom su u svim planiranim ulicama predviđeni koridori za smještaj kanala sustava fekalne odvodnje, čiji će se profili definirati projektnom dokumentacijom.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Oborinske vode s čistih površina (krovovi, terase, travnjaci, pješačke površine i slično) moguće je ispuštati direktno u teren. Odvođenje oborinskih voda s parkirališnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren dozvoljeno je samo za parkirališta kapaciteta do 15 PM, odnosno za manipulativne površine do najviše 500,0 m2, dok je za sva veća parkirališta, odnosno za veće manipulativne površine prije upuštanja u podzemlje preko upojnih bunara ili u javni sustav oborinske odvodnje potrebno izvesti sustav pročišćavanja na separatoru. Hidrauličko dimenzioniranje taložnica ili separatora masti i ulja izvršiti će se projektnom dokumentacijom.

Članak 28.

Područje obuhvata Plana nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u kojoj se posebnom odlukom propisuju mjere zaštite podzemnih i površinskih voda.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju vrši se neposrednim provođenjem plana.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnim propisima.

5.3.2. Energetski sustav

Članak 29.

Plinoopskrbni sustav na području obuhvata Plana sastoji se od:

- lokalnih plinovoda koji služe za distribuciju plina do potrošača

- pripadnih kućnih priključaka na lokalni plinovod.

Projektiranje i gradnja plinske mreže iz stavka 1. ovog članka izvršiti će po svim planiranim prometnicama u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Plinovodi se polažu podzemno, s visinom nadsloja od najmanje 1,0 m, a kućni priključci 0,6 - 1,0 m. Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stjenke srednjetlačnog plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2,0 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1,0 m, odnosno prema posebnim uvjetima nadležnog javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove plinoopskrbe.

Do plinofikacije područja obuhvata plina prirodnim plinom, moguće je predvidjeti mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Članak 30.

U svrhu elektroopskrbe područja obuhvata Plana predviđa se gradnja transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV i pripadajuće elektroenergetske mreže. Trafostanica se gradi kao samostojeća građevina na parceli veličine cca 6,0 x 4,0 m.

Priključni 10 (20) kV kabelski koridori u pravilu se vode se po javnim površinama i njihova se trasa određuje projektnom dokumentacijom.

Uređenje prostora za građevine i vodove elektroenergetskog sustava izvodit će se etapno, a na temelju posebnih programa i projekata nadležnog javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove elektroopskrbe.

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu Planom su osigurani u koridorima svih planiranih prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove elektroopskrbe.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Članak 31.

Na području obuhvata Plana moguća je ugradnja sunčanih pretvornika na krovištima građevina.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 32.

Planom su na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 utvrđene javne i zaštitne zelene površine.

Članak 33.

Javne zelene površine (planska oznaka Z1) uključuju površine javnog zelenila koje se uređuju kao javni park, odnosno park šuma, imaju ulogu integriranja šumskih i prirodnih površina u izgrađeno područje i nalaze se primarno u funkciji zaštite, odmora i rekreacije.

Javne zelene površine u području obuhvata Plana ostaju u sklopu šumskogospodarskog područja kojim gospodare »Hrvatske šume«.

Javne zelene površine u području obuhvata Plana nije moguće ograđivati.

U sklopu javnih zelenih površina se u pravilu zadržava i uređuje postojeća vegetacija uz mogućnost uređenja pješačkih puteva i staza, odmorišta i dječjih igrališta.

Članak 34.

Zaštitne zelene površine (planska oznaka Z) uključuju zelene poteze uz ulice, te je planirano uređenje zelenog pojasa s drvoredima.

Unutar zaštitnih zelenih površina na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja, osim iznimno građevina koje služe uređenju i zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, manje komunalne građevine, ograde i slično.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 35.

Na području obuhvata Plana nema zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode.

U Plan su ugrađene slijedeće mjere zaštite prirode:

Planom su propisane slijedeće mjere i uvjeti zaštite prirode:

- u neposrednom okolišu područja obuhvata Plana, koje je u potpunosti neizgrađeno, nalaze se šumske i zelene površine

- planiranjem zone zadržane su prirodne kvalitete prostora te su respektirani nagibi terena i prirodni pejzaž

- Planom je propisano da prilikom oblikovanja građevinske čestice treba voditi računa o uklapanju u okoliš te postojeću vegetaciju ukomponirati u krajobrazno uređenje

- Planom je propisana najveća izgrađenost građevne čestice od 50%

- Planom je propisano je da najmanje 50% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao prirodni teren s visokim i niskim zelenilom

Za ozelenjavanje je potrebno prvenstveno koristiti autohtone biljne vrste.

Članak 36.

Na području obuhvata Plana nema registriranih ili evidentiranih kulturnih dobara, te Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci za predmetni prostor ne propisuje posebne mjere zaštite kulturnih dobara.

8. Postupanje s otpadom

Članak 37.

Potrebno je omogućiti uredno odlaganje komunalnog otpada uz prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš.

Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

Oporabni otpad (staklo, papir, plastika, metal i sl.) prikupljat će se tipiziranim spremnicima postavljenim u sklopu pojedinih parcela ugostiteljsko - turističke namjene, odnosno na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika za odvojeno prikupljanje oporabnog otpada potrebno je omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Na području obuhvata Plana nije moguć smještaj reciklažnog dvorišta.

9. Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita okoliša

Članak 38.

Podzemne vode potrebno je zaštititi od zagađenja na sljedeći način:

- gradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda od vodonepropusnih elemenata s uređajem za pročišćavanje

- odvođenjem oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta u javni sustav odvodnje putem slivnika s taložnicama.

Područje obuhvata Plana ulazi u III. zonu sanitarno - tehničke zaštite izvorišta »Vrelo Ličanke«, u kojoj je zabranjena:

- upotreba pesticida iz skupine opasnih tvari

- upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega

- čista sječa šume u gospodarenju šumama

Zaštita od buke nastale prometom osigurava se sadnjom zaštitnog zelenog pojasa uz interne ulice.

Najviše dopuštene razine vanjske buke na području obuhvata Plana propisane su posebnim propisom.

9.2. Zaštita od požara

Članak 39.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjevi za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Fužine.

Prilikom svih intervencija u prostoru, te izrade projektne dokumentacije koja se izrađuje na temelju ovog Plana obavezno je potrebno:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnog pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnog pravilnika o hidrantskoj mreži

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Prilikom projektiranja i građenja pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je od nadležnog tijela ishoditi suglasnost kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina ispunjene mjere zaštite od požara predviđene propisima i ovim Planom utvrđenim mjerama zaštite od požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

9.3. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 40.

Na području obuhvata Plana planirana je zaštita stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u zaklonima koji se grade u skladu s posebnim propisima i odlukama Općine Fužine.

Mjere zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća temelje se na posebnim propisima i dokumentima Primorsko - goranske županije i Općine Fužine.

Planirana visina građevina, gustoća izgrađenosti, udaljenost između građevina i postotak zelenih površina osiguravaju minimalnu izloženost i povredivost od potencijalnih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata.

Područje obuhvata ne ulazi u potencijalno poplavno područje vodotoka Ličanka, te stanovništvo i materijalna dobra nisu ugroženi od štetnog djelovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla.

Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko - goranske županije. Područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara otvorenog prostora s požarnim kartama i požarnim putovima.

U izvanrednim uvjetima turističko naselje »Vrelo« može se opskrbljivati vodom iz vodozahvata Vrelo koji se nalazi jugoistočno od područja obuhvata. Planirana je mogućnost opskrbe energijom putem sunčanih pretvornika (»kolektora«).

Osnovne smjernice i planska rješenja za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području obuhvata Plana temelje se na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja.

10. Mjere provedbe plana

Članak 41.

Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo dokumente prostornog uređenja širih područja, izmjene upisa u registar zaštite prirode i kulturnih dobara, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično ne smatraju se izmjenom plana.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi, primijenit će se strože norme.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 42.

Na prostoru obuhvata Plana nije propisana izrada detaljnih planova uređenja, već se uređivanje prostora u cijelosti provodi neposrednom primjenom ovog Plana.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 43.

Na području obuhvata Plana nema postojećih građevina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

Plan je izrađen u 4 (četiri) izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Jedan izvornik Plana čuva se u pismohrani Općine Fužine, a po jedan izvornik Plana zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

1. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

2. Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije

3. Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje

U dokumentaciju UPU zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« svatko ima pravo uvida. Uvid u Plan se može obaviti u Općinskom poglavarstvu Općine Fužine, Dr. Franje Račkog 19.

Članak 45.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/08-01/05

Ur. broj: 2112/03-01-08-22

Fužine, 9. prosinca 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik
Miljenko Fak, v.r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=587&mjesto=10009&odluka=36
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr