SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 48. Ponedjeljak, 8. prosinca 2008.
OPĆINA MRKOPALJ
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

28.

PROGRAM UKUPNOG RAZVOGA
- ANALIZA SITUACIJE

SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi?

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja

1.3. PUR i održivi razvoj

1.4. Financiranje razvoja JLS-a

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS- a

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Gospodarstvo

2.1.1. Geografski položaj Primorsko goranske županije i Općine Mrkopalj

2.1.2. Klimatske značajke Općine Mrkopalj

2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

2.1.4. Pregled ključnih gospodarskih sektora

2.1.4.1. Kratki pregled gospodarstva Primorsko-goranske županije

2.1.4.2. Kratki pregled po sektorima

2.1.5. Glavne karakteristike gospodarstva Općine Mrkopalj

2.1.6. Obrtništvo

2.1.7. Trgovačka društva

2.1.8. Zadruge

2.1.9. Poljoprivreda

2.1.9.1. Pedologija

2.1.9.2. Stanovništvo i poljoprivredna proizvodnja

2.1.9.3. Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te edukacijske institucije

2.1.9.4. Poljoprivredne udruge i zadruge na području županije

2.1.10. Šumarstvo

2.1.11. Turizam

2.1.12. Bankarstvo i financijske usluge

2.1.13. Gospodarska udruživanja

2.1.14. Radna snaga - zaposlenost/ nezaposlenost

2.1.15. Stanovanje i javne zgrade

2.1.16. SWOT analiza gospodarstva

2.2. Društvene djelatnosti

2.2.1. Nadležnosti

2.2.2. Obrazovanje

2.2.3. Kulturna i prirodna baština

2.2.4. Šport

2.2.5. Zdravstvo i socijalna skrb

2.2.6. Vatrogasna zaštita

2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti

2.3. Zaštita okoliša

2.3.1. Odlaganje čvrstog otpada

2.3.2. Ispust otpadnih voda

2.3.3. Onečišćenje prirodnih resursa

2.3.3.1. Onečišćenje voda

2.3.3.2. Onečišćenje zraka

2.3.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala

2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša

2.4. Institucije

2.4.1. Struktura državne administracije

2.4.2. Struktura županijske administracije

2.4.3. Struktura administracije Općine Mrkopalj

2.4.4. Aktivno vođenje proračuna Općine Mrkopalj

2.4.4.1. Proračun Općine Mrkopalj

2.4.4.2. Transparentni proračunski proces

2.4.5. Financiranje javnih potreba

2.4.5.1. Prihodi proračuna Općine Mrkopalj

2.4.5.2. Zaduživanje lokalne uprave i samouprave

2.4.6. Kreiranje interesnih partnerstava

2.4.6.1. Sudjelovanje stanovnika

2.4.7. SWOT analiza institucija

2.5. Prostorno uređenje

2.5.1. Uvod

2.5.2. Postupak prostornog uređenja

2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova

2.5.4. Upravljanje, osnovna namjena i korištenje površina

2.5.4.1. Vrednovanje zemljišta

2.5.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja

2.5.4.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarske i sportsko-rekreacijske)

2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture

2.5.5.1. Vodno-gospodarski sustav

2.5.5.2. Energetski sustav

2.5.5.3. Pošta i javne telekomunikacije

2.5.5.4. Promet

2.5.6. Veze s prostornim planovima širih područja

2.5.7. SWOT analiza prostornog planiranja

3. Strategija razvoja OPĆINE MRKOPALJ

4. Mjere razvoja OPĆINE MRKOPALJ

5. Postupak praćenja i ažuriranja provedbe PUR-a

5.1. Odgovornost za provedbu PUR-a

5.1.1. Postupci upravljanja

5.1.2. Praćenje i ocjenjivanje

5.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

1. UVOD

1.1. Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi?

Razvoju teži svaka država, regija, županija, grad ili općina, želja za razvojem i boljim životom uostalom potječe od svakog pojedinca, od svake obitelji, i kao takva prožeta je kroz sve sfere ljudskog djelovanja.

Da bi ta naša nastojana uspjeli realizirati potrebito je uložiti određene napore i sredstva, ali prije svega treba imati jasnu viziju i cilj. Bez jasnog planiranja razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom smjeru. Neplanirani razvoj ne prepoznaje sve potrebe društva za razvojem u svim njegovim pojavnostima, i kao takav donosi brojne probleme sredini u kojoj se odvija. Takav razvoj najčešće se manifestira ekonomskom nerazvijenošću, lošom gospodarskom koordinacijom, nekompatibilnošću gospodarskih subjekata, lošom socijalnom politikom, te uništavanjem i zagađenjem prostora kao najvrjednijeg resursa jednog područja.

Da bi se izbjegao takav slijed zbivanja, očuvao okoliš a ujedno omogućio kvalitetan ekonomski razvitak koji će građanima pružiti visok životni standard i općenito ugodan život, potrebno je konstruktivno sagledati potrebe i promišljanja svih subjekata jednog društva. U razvijenim zemljama takav je oblik razvoja postao potpuno uobičajena praksa, ali i obveza. U nerazvijenim zemljama ili slabo razvijenim zemljama pak izrada takvih planova još uvijek nije pravilo. Pa često zbog nedostatka financijskih sredstava vlast bilo na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini zanemaruje planski razvoj. Planiranje nije i ne smije biti dilema, ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga realizirati. Naime mnogo značajnija sredstva su potrebna za ispravljanje grešaka napravljenih u neplanskom, stihijskom razvoju nego što bi bilo utrošeno u planiranje i osmišljavanje razvoja nekog područja.

Zbog toga dobro osmišljen upravljani ili vođeni razvoj neke države ima jasnu strukturu, piramidu strategija odnosno planova. Obično je to planiranje koncipirano na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Država tako izrađuje strategije razvoja, dokumente koji daju smjernice nekoj državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome planiranje razvoja se spušta na niže razine: regija, jedinica lokalne samouprave (JLS). U Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-političkom ustrojstvu ima sljedeće elemente: strategije RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, regionalni operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije spomenutim strategijama, te program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg donose općine i gradovi u RH.

PUR je iznimno značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad, te na taj način preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svojeg JLS-a.

Osim toga zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija Republike Hrvatske kao i različitih društvenih skupina, Vlada RH je prepoznala potrebu da se definira regionalna politika. Regionalna politika je isto tako politika i praksa koju provodi EU, a zbog smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije Europske unije. Ovakva politika provodi se pomoću različitih strukturnih i kohezijskih fondova. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz bogatijih zemalja članica u one manje razvijene zemlje/ regije. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a. Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Strategija regionalnog razvoja tako od RH traži da se jasno definira strategija razvoja i način njenog financiranja, a od regija i JLS-a da se aktivno uključe u navedene strategije razvoja.

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja, tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju

2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te

3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz predpristupnih i strukturnih fondova Europske unije.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebito da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Te na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju. Kako bi mogli biti nosioci razvoja JLS-a.

Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili programi razvoja manjih područja - gradova i općina.

Zbog svega navedenog potpuno se logičnim nameće potreba da i Općina Mrkopalj kao jedna od jedinica lokalne samouprave unutar Primorsko-goranske županije

izradi Program ukupnog razvoja. Budući je Primorsko- goranska županija već izradila ROP (regionalni operativni program), tim je potreba i mogućnost za izradu PUR-a izglednija.

Upravo iz tih razloga Općina Mrkopalj je prionula izradi »Programa ukupnog razvoja Općine Mrkopalj«.

Izrada Programa ukupnog razvoja omogućiti će razvoj Općine Mrkopalj, dati odgovor na pitanje u kojem smjeru taj razvoj treba ići i na koji ga način ostvariti. Isto tako PUR će dati realnu sliku o potrebama svih subjekata i skupina u društvu, kao i sastaviti listu prioriteta. PUR je dokument po kojem će poglavarstvo Općine moći planirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općinu Mrkopalj, ujedno takav plan je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar općine.

Isto tako specifična namjena PUR-a je odrediti gdje općina želi i može biti u ekonomskom, gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Program ukupnog razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.

PUR obično izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata u općini kako bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja. Također ti subjekti će biti zaduženi i za provedbu programa.

PUR nudi odgovore na slijedeće probleme s kojim se JLS susreće:

1. zapošljavanje

2. prihod

3. privlačenje investicija

4. pristup kapitalu

5. komunalne usluge i

6. prometnu infrastrukturu te

7. na sve ostale segmente koji su izravno povezani sa održivim gospodarskim rastom i napretkom. Izuzetno je bitno da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imati pozitivnih učinaka na JLS i koje je moguće ostvariti.

Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog programa razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju Općine Mrkopalj.

Izrada Programa ukupnog razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak općinsko poglavarstvo smatra nužnim izraditi PUR kako bi on bio odraz potreba općine, te u kojem će biti odrednice budućeg razvoja općine sa konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja.

Dakle izrada dokumenta koji će najaviti uspješan proces održivog razvoja.

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja

Struktura Programa ukupnog razvoja Općine Mrkopalj je sljedeća:

U prvom poglavlju obrađuju se slijedeća pitanja: što je Program ukupnog razvoja, tko ga je izradio, koje su njegove koristi, kome je on namijenjen, zašto se prišlo izradi tog plana, koje sve radnje je potrebno izvršiti kako bi se izradio ovaj dokument itd.

U drugom poglavlju se analizira postojeća situacija u Općini Mrkopalj. Obrađena područja su strukturirana na slijedeći način:

1. gospodarstvo Općine Mrkopalj

2. društvene djelatnosti Općine Mrkopalj

3. zaštita okoliša Općine Mrkopalj

4. institucije u Općini Mrkopalj

5. prostorno uređenje Općine Mrkopalj

Svaka navedena cjelina ima SWOT analizu u kojoj se navode snage, slabosti, prilike i prijetnje svake od navedenih cjelina.

U trećem poglavlju navodi se ukupna Strategija razvoja Općine Mrkopalj (Prilog 1).

Strategija razvoja nudi rješenja, nakon što prouči analizu područja, oformljena radna skupina sukladno napravljenoj analizi definira ključne probleme koji se pojavljuju na području općine. Svi članovi radne skupine iznose probleme, koji se putem glasovanja rangiraju po važnosti, odnosno najveću važnost imaju oni problemi koji sakupe najveći broj glasova. Na taj način se definiraju ključni problemi.

Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj općine jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred nju postavljaju.

Kada se definiraju strateški ciljevi utvrđuje se vizija u razvoju općine.

Kako bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U četvrtom poglavlju se razrađuju i definiraju Mjere odnosno projekti koji su nužni da bi se Strategije razvoja Općine Mrkopalj mogle provesti u djelo (Prilog 2).

U petom poglavlju navode se načini praćenja, monitoringa, kontrole i ažuriranja izrađenog Programa ukupnog razvoja.

Šesto poglavlje sadrži popis tablica, grafova i slika koje omogućuje lakše praćenje dokumenta i bolju preglednost sadržaja.

Kako bi se osigurao pravilan gospodarski razvoj, ali i socijalni i društveni, odnosno razvoj Općine Mrkopalj u punom smislu riječi. Bitno je da se sva ulaganja bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnose samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete. Cilj je da se Program ukupnog razvoja Općine Mrkopalj prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih prioriteta.

1.3. PUR i održivi razvoj

Integralni odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i gradske tj. općinske. Integralni razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja gospodarskog, socijalnog (društvenog) i ekološkog. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Općine Mrkopalj.

Razvitak mora biti usmjeren na dugoročna rješenja razvoja Općine, a nikako ne na kratkoročna i privremena polu rješenja aktualnih problema i budućih potreba. Česta je pogreška da se u želji i potrebi za bržim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji idu nauštrb zaštite okoliša. Što ne ide u prilog održivom razvitku. Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve (te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi na dio o zaštiti okoliša). Stoga je važno da usprkos potrebi za što bržim razvojem i nemogućnosti njegova daljnjeg odgađanja ne budu zanemareni društveni i ekološki aspekti. Zbog toga jedan od ključnih ciljeva planiranja treba biti i zaštita okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od industrijskog razvoja, gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikova

nja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja okoliša, naročito NP-a te politike zapošljavanja. Iz navedenih razloga jako je bitno da se vodi posebna pažnja o zaštiti okoliša kako ne bi došlo do narušavanja samog koncepta održivog razvoja.

1.4. Financiranje razvoja JLS-a

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Komercijalni krediti postaju sve konkurentniji, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica i leasinga.

Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su: Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi koje nude imaju već uhodane procese u kojima upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i uvjetima kreditiranja.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjera kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

. krediti poslovnih banaka

. financiranje leasingom (operativni i financijski leasing)

. izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete)

. krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH)

. krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU - fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost PUR-a potrebno je što prije započeti s provedbom Programa ukupnog razvoja. U trenutku kada se Program ukupnog razvoja izradi treba ga usvojiti općinsko vijeće. Njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Programa ukupnog razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj. njegove implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Programa ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini.

Proračun za slijedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se počelo upravljati održivim razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Gospodarstvo

2.1.1. Geografski položaj Primorsko goranske županije i Općine Mrkopalj

Općina Mrkopalj je smještena u istočnom dijelu Primorsko goranske županije dok je granična je općina sa Ličko- senjskom županijom. Županija na zapadu graniči s Istarskom, a na istoku Ličko-senjskom i Karlovačkom županijom te sjeveru susjednom državom Slovenijom. Geografski položaj, spoj ugodne mediteranske, planinske i kontinentalne klime, povijesno kulturno nasljeđe omogućili su razvoj cjelogodišnjeg turizma.

Primorsko-goranska županija se prostire na 3.582 km2, što čini 6,34% ukupne površine Republike Hrvatske. Ukupan broj stanovnika županije prema popisu iz 2001. g. iznosio je 303.505 stanovnika. Županija obuhvaća 14 gradova i 21 općinu te 536 naselja, a administrativno središte je Grad Rijeka.

Izvor: http://hr.wikipedia.org

Slika 1.Županije RH i položaj Primorsko-goranske županije u Hrvatskoj

U Primorsko-goranskoj županiji razlikujemo tri područja koja su posebno zanimljiva te se međusobno vrlo razlikuju uslijed, geografskih, položajnih, razvojnih i ambijentalnih vrijednosti i to:

. Goransko područje s umjerenom kontinentalnom do planinskom klimom s bogatim šumskim i vodnim resursima, područje je koje se odlikuje kvalitetom zraka i vode i ima vrlo bogatu floru i faunu. Područje je malo izgrađeno i vrlo slabo nastanjeno

. Primorsko područje - pretežito mediteranska klima s utjecajima planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Proteže se polukružno uz Riječki zaljev i Vinodolski kanal, između grebena Učke na zapadu i rubnih planina gorskoga kotara na sjeveru i sjeveroistoku

. Otočno područje - područje s izrazitim značajkama mediteranske klime, sastavljeno je od dvaju nizova kvarnerskih otoka: zapadni s Cresom i Lošinjem i nekoliko manjih otoka, a istočni s Krkom i Rabom te manjim nenaseljenim otocima između njih

Županija je nižeg stupnja nastanjenosti u unutrašnjem dijelu, pretežito disperzirane izgrađenosti i prostora. Značajan broj stanovništva nastanjen je u priobalnom području dok zaobalje i unutrašnjost karakterizira opadanje broja stanovništva.

Unutar županije postoji 14 gradova: Rijeka, Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab i Vrbovsko, te 21 Općina: Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska, Viškovo i Vrbnik.

Općina Mrkopalj je smještena 50 km istočno od administrativnog središta županije- Rijeke. Pod jurisdikcijom Općine Mrkopalj spadaju sljedeća naselja: Begovo razdolje, Brestova draga, Mrkopalj, Sunger, Tuk Mrkopaljski, Tuk Vojni.

2.1.2. Klimatske značajke Općine Mrkopalj

Osnovna klimatska značajka Gorskog kotara u cjelini je da predjeli iznad 1200 metara nadmorske visine, pripadaju zoni - subarktičke, snježno šumske klime, dok niža goranska područja spadaju u zonu toplo-umjerene kišne klime.

Od naročitog je značaja utjecaj vjetrova, osobito juga i bure koji znaju, posebice u višim predjelima, poprimati žestoke razmjere.

Kratka i svježa ljeta, duge i oštre zime s mnogo snijega karakteristike su oštre gorsko-planinske klime. Ovaj se dio Hrvatske posebno ističe velikim količinama padalina. To je posljedica blizine Jadranskog mora i utjecaja visokog reljefa1.

Slika 2. Prikaz Primorsko-goranske županije

Slika 3.Položaj Općine Mrkopalj u Primorsko-goranskoj županiji

Slika 4.Udaljenost Mrkoplja od administrativnog središta županije - Grada Rijeke (55 km)


1 Izvor: www.gorskikotar.hr

. Najhladniji mjesec je siječanj

. Najtopliji mjesec je srpanj

. Najviše naoblake ima u rujnu

. Najviše magle ima u studenome i prosincu

. Najvedriji dani u godini su u kolovozu

. Najviše oborina ima u studenome i prosincu

. Najmanje oborina ima u srpnju i kolovozu

. Najviše snježnih padalina ima u siječnju i veljači

Za područje Općine Mrkopalj ne postoje sustavna prikupljanja meteoroloških podataka, osim podataka o oborinama koji se prikupljaju na kišomjernim stanicama Mrkopalj, Sunger i Begovo Razdolje.

2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Površina Hrvatske je 56.542 km2 s dodatnom površinom pripadajućih teritorijalnih voda od 31.067 km2, znači sveukupna površina 87.609 km2.

Stanovnika ima 4.437.460, a glavni grad je Zagreb koji broji 779.145 stanovnika, dok Općina Mrkopalj broji 1.407 stanovnika.

Tablica 1. Broj stanovnika mjesta u Općini Mrkopalj

Naselje popisa

Broj stanovnika

Begovo razdolje

48

Brestova draga

55

Mrkopalj

923

Sunger

333

Tuk Mrkopaljski

3

Tuk Vojni

45

UKUPNO

1.407

Izvor:Državni Zavod za statistiku, Popis stanovništva - Općina Mrkopalj (2001.)

Općina Mrkopalj zauzima površinu od 157 km2 i čini 4,38% ukupne površine županije. U Općini Mrkopalj prema popisima iz 2001. godine živi 1.407 stanovnika, što predstavlja 3,75% stanovništva županije. Prosječna gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je oko 8,96 stanovnika na km2, što je znatno niže od državnog prosjeka (78 st/km2) te prosjeka Primorsko-goranske županije (84,73 st/km2).

2.1.4. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Razvoj određenih gospodarskih sektora temeljen je na raspoloživim resursima, tržišnim uvjetima te tehničkom i tehnološkom napretku. Ključnim gospodarskim sektorima smatraju se oni sektori koji najviše doprinose cjelokupnom razvitku određenog lokaliteta u smislu ostvarenih financijskih rezultata te broja djelatnika koje upošljavaju.

U gospodarstvu Općine Mrkopalj će se analizirati sljedeća područja, i to:

1) turizam

2) trgovina i ugostiteljstvo

3) poljoprivreda i šumarstvo

4) proizvodnja

Kao glavni subjekt gospodarskog razvitka do sada se isticao sektor šumarstva.

2.1.4.1. Kratki pregled gospodarstva Primorsko-goranske županije

Najznačajnije djelatnosti na predjelu Primorske županije prema ukupnom ostvarenom prihodu su:

. Trgovina

. Industrija

. Promet

. Građevina

Graf 1. Najznačajnije djelatnosti Primorsko- goranske županije po ukupnom prihodu u 2006.

2.1.4.2. Kratki pregled po sektorima

Turizam

Primorsko-goranska županija ostvaruje 20% ukupnog turističkog prometa Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2006. godini Kvarner je posjetilo 2,1 mil. turista, koji su ostvarili cca 10,7 mil. noćenja. Dolasci su viši za 3%, a noćenja za 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S aspekta subregija, najveći broj noćenja ostvaruje otok Krk, 30%, a slijede Mali Lošinj i Rab sa 16%. Najbrojniji inozemni gosti na Kvarneru su Nijemci, slijede Talijani, Slovenci i Austrijanci. Kvarner raspolaže sa cca 170.000 stalnih postelja te oko 22.600 pomoćnih postelja, što čini 20% ukupnog smještajnog potencijala Hrvatske. 2

Trgovina

Ukupni prihodi u 2005. godini u trgovini Primorsko- goranske županije iznosili su 12,9 milijardi kuna, a ukupni rashodi 12,7 milijardi kuna. Velika trgovačka društva ostvarila su 5,3 milijarde kuna (41%) ukupnog prihoda, mala 4,1 milijardu (32%) a srednja 3,5 milijarde kuna (27%) ukupnog prihoda. Trgovina na veliko ostvarila je 7,5 milijardi kuna (58 %) ukupnog prihoda, slijedi trgovina na malo sa 4,1 milijardu kuna (32 %) te trgovina motornim vozilima i motociklima sa 1,3 milijarde kuna (10%).3

Promet i veze

Izvanredno povoljan geoprometni položaj i lociranost na raskrižju važnih europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na usmjerenost stanovništva ovog područja prema pomorstvu i drugim gospodarskim djelatnostima vezanim uz more. Zato se ovo područje, a posebno grad Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko-prometno središte s razvijenom lučkom i pomorsko-prometnom djelatnošću od velikog značenja za cijelu Hrvatsku. Ovo je potaklo razvoj i drugih prometnih grana kao što su cestovni, željeznički, zračni promet, PTT i telekomunikacije i cjevovodni prijenos. Navedeni razvoj potakao je i nastanak brojnih poduzeća u području pratećih i pomoćnih djelatnosti u prijevozu kao što su pomorske agencije, špediteri, kontrolne kuće i druge agencije u prometu.4

Drvna industrija

Drvna industrija je jedna od najrazvijenijih industrijskih djelatnosti na području Primorsko-goranske županije čiji se razvoj temelji na vlastitoj sirovinskoj osnovi. Primorsko - goranska županija raspolaže proizvodnim kapacitetima za proizvodnju piljene građe listača i četinjača svih dimenzija, građevinskih elemenata od drva, namještaja od drva i svih kombinacija s drugim materijalima, te drugih proizvoda od drva. Dugogodišnja tradicija u izvozu drva, koja je nastala kao rezultat dobre prometne povezanosti usmjerila je drvoprerađivače u zemlje Sredozemlja Italiju i Francusku, zatim u Njemačku, te prekomorske zemlje Kanadu i SAD. Najveći vanjsko trgovinski partner Italija na čije se tržište godišnje izveze 80% sveukupnog izvoza industrijske prerade drva. U izvozu polufinalnih i finalnih proizvoda od drva ističu se DI Klana, Finvestcorp Čabar, Drvenjača Fužine, Calligaris Ravna Gora, Ravna iz Ravne Gore i Lokve d.d. Industrijska prerada drva u županiji već duže vrijeme razvojno stagnira.5

Bankarstvo

Na području Primorsko-goranske županije djeluje znatan broj banaka, osiguravajućih društava, fondova leasing društava, brokerskih društava, stambenih štedionica, te tvrtki koje obavljaju djelatnosti koja se vode kao pomoćne djelatnosti u osiguranju i mirovinskim fondovima. Trenutno na području Primorsko-goranske županije djeluju čak 24 banke, 15 osiguravajućih društava, 4 obavezna i 4 dobrovoljna mirovinska fonda te više stambenih štedionica i leasing društava kao i 30 tvrtki u djelatnostima povezanim s osiguranjem i mirovinskim fondovima.6

2.1.5. Glavne karakteristike gospodarstva Općine Mrkopalj

Kad se govori o razvoju gospodarstva Općine Mrkopalj, treba napomenuti da je Općina sve do 1993 g. bila u sastavu Općine Delnice. Iz tog razloga ne postoje podatci o iznosu BDP-a za Općinu Mrkopalj prije tog razdoblja. Pretpostavlja se da je BDP Općine Mrkopalj u tom razdoblju iznosio između 75% i 80% BDP-a Općine Delnice, odnosno do 6.200 EÎ (1989 godine). Nakon tog razdoblja BDP počinje opadati, ponajprije zbog ukupne krize gospodarstva Hrvatske, ratnim događajima, iseljavanju radno sposobnog stanovništva te opadanju drvoprerađivačke industrije i šumarstva, koje predstavljaju najvažnije djelatnosti na području Općine Mrkopalj.

Prema podatcima iz 2000. godine, djelatnost šumarstva je ostvarivala 57% bruto domaćeg proizvoda općine. Na drugom mjestu dolazi djelatnost prerade drva sa 15%, ali to je uglavnom piljenje drva koje ostvaruje niže efekte u odnosu na finalnu obradu. Djelatnosti prijevoza i veza sudjeluju u BDP-u sa oko 12%, te obrazovanje i turizam sa po 4,4%.

ŠUMARSTVO I PRERADA DRVA

Na području Općine Mrkopalj već se 1906. godine započelo sa djelatnošću piljenja drva. Od tog razdoblja pa do danas glavnina gospodarskih aktivnosti Općine Mrkopalj je vezana uz šume i preradu drva. Glavni problemi sa kojima se susreće djelatnost obrade drva danas je niska razina finalne obrade proizvoda koja ne ostvaruje dovoljne financijske efekte da bi se mogla kvalitetno iskoristiti komparativna prednost koju šume pružaju Općini Mrkopalj.

Nadalje, provedena je koncentracija drvne industrije na razini države, dakle sa područja Općine Mrkopalj se odvoze trupci, koji se obrađuju u drugim dijelovima države, najviše na području Zagreba.

2.1.6. Obrtništvo

Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti/dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.


2 Izvor: hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1004

3 Izvor: hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=984

4 Izvor: hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=825

5 Izvor: hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=970

6 Izvor: hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1836

Registracija obrta se provodi na način da obrtnik podnosi prijavu za upis u Obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured. Za obrtnike čije je sjedište na području Općine Mrkopalj, to je Obrtnička komora u Delnicama (Obrtnička komora Primorsko-goranske županije je u Rijeci). Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

Na području Općine Mrkopalj registriran je 41 poslovni subjekt, subjekti su razvrstani po djelatnostima u sljedećoj tablici.

Na području Općine Mrkopalj od ukupnog broja obrta najviše ih djeluje na području ugostiteljstva, njih 13, što čini udio od 32% zatim slijede trgovina s udjelom od 10% te prijevoz s udjelom od 15% . Proizvodnja čini udio od 7% a obuhvaća proizvodnju piljene građe (njih 2) i ambalaže.

2.1.7. Trgovačka društva

Trgovačko je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Upis društva u Sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru i Pravilnikom o načinu upisa u Sudski registar.

Poduzetnici su prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti upućeni na Trgovački sud u Rijeci koji je nadležan za cijelo područje Primorsko- goranske županije. U postupku prve registracije i svih ostalih promjena na trgovačkom sudu potrebno je koristiti usluge javnih bilježnika.

Na području Općine Mrkopalj je registrirano ukupno 11 trgovačka društava.

Tablica 3. Trgovačka društva na području Općine Mrkopalj

Djelatnosti

Broj tvrtki

poljoprivreda

1

prerađivačka industrija

2

građevina

1

trgovina

4

prijevoz

2

komunalne usluge

1

UKUPNO

11

Izvor: www.hgk.hr, 2007. godina

Tablica 2. Broj obrtnika prema pojedinim djelatnostima

Djelatnost

Broj obrta

prijevoz

6

građevina

3

trgovina

4

ugostiteljstvo

13

poljoprivreda

3

obrada drva

2

ostale usluge

6

proizvodnja

3

računovodstvo i financije

1

ukupno

41

Izvor: Središnji obrtni registar, 2007. godina

Na području Općine Mrkopalj najveći broj poslovnih subjekata obavlja djelatnost u sektorima trgovine (4 poslovna subjekta), zatim prerađivačke industrije (2 poslovna subjekata) te prijevoza (2 poslovna subjekta).

Svih jedanaest poduzeća u Općini Mrkopalj spada u kategoriju malih.

2.1.8. Zadruge

Prema Zakonu o zadrugama iz 23.05.1995. godine »zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.«

Na području Općine Mrkopalj djeluju sljedeće zadruge:

2.1.9. Poljoprivreda

2.1.9.1. Pedologija

Na području Općine Mrkopalj nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva tla. Najvrjednija tla na području Općine Mrkopalj nalazimo na Mrkopaljskom polju i uz Sungerovo polje uz samo naselje Sunger. To su prvenstveno oranična tla, korištena za proizvodnju krumpira, raži, ječma, kukuruza, djeteline i drugih djetelinsko travnatih smjesa te zelja i drugih povrtnih kultura u okućnici. Ova zemljišta spadaju u klasu ostalih obradivih tala, jer su ograničena velikom kiselošću i eventualnom dubinom, a poljoprivredna proizvodnja je zbog oštrih klimatskih uvjeta sužena na nekoliko kultura.

Tla u Mrkopaljskom polju prema izmjeri zauzimaju površinu od 212 ha, a u Sungerskom polju uključujući i Sungerski Bukovac njihova površina iznosi oko 117 ha. Danas se ta tla rjeđe obrađuju. Iako su obilježena jakom kiselošću ona za potrebe stoke i proizvodnju stočne krme mogu imati velike prednosti jer su bogata hranjivim sastojcima i humusom, a propusnost i vodozračni režim su im također dobri. Nepovoljna kiselost se da ispraviti s kalcifikacijom (ovapnjenjem), riječ je o mjeri koja se i do sada provodila na tom prostoru, posebno s dolomitnim pijeskom tzv. pijeskanje. U zoni Mrkopaljskog polja izdvojena je površina od 20 ha koja se koristi kao šumski rasadnik.

2.1.9.2. Stanovništvo i poljoprivredna proizvodnja

Na području Općine Mrkopalj postoji 180 poljoprivrednih kućanstava (od ukupno 10.111 na razini cijele županije) koja se bave poljoprivredom, što iznosi 1,78% na razini županije, koja raspolaže sa sveukupno 20.972,31 ha poljoprivrednog zemljišta. Od ukupno raspoložive površine zemljišta Općine Mrkopalj (437,12ha) samo 300,3 se koristi u poljoprivredne svrhe. Veći dio zemljišta je u vlasništvu članova kućanstva (234,13 ha), dok je ostatak dan u zakup (13,4 ha) i uzet u zakup (79,57).

Svako poljoprivredno kućanstvo u prosjeku raspolaže sa (437,12 : 180 kućanstva) 2,43 ha poljoprivrednog zemljišta.

Ostalo zemljište na području Općine Mrkopalj, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe (neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorištima, putovima, kamenolomima, pješčarama, ribnjaci,

Iz tablice je vidljivo da se manji broj kućanstava bavi poljoprivredom u svrhu ostvarivanja ekonomske koristi. Poljoprivredna kućanstava s područja Općine Mrkopalj ostvaruje prihode prodajom goveda i kravljeg mlijeka (36 kućanstava), te prodajom ovaca i koza te ovčjeg i kozjeg mlijeka (56 kućanstva).

Od ukupnog zemljišta, koje iznosi 437 ha oko polovice se koristi u poljoprivredne svrhe (303,3). U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta najveći udio imaju livade s 231,38 ha, potom slijede oranice i vrtovi s 42,68 ha te pašnjaci s 22,58 ha.

Plantažnih vinograda i voćnjaka na području Općine Mrkopalj nema.

Struktura radne snage u poljoprivrednim kućanstvima i u poslovnim subjektima je vidljiva u gornjoj tablici kao i njihova demografska struktura.

Tablica 9. Stočna proizvodnja (uzgoj)

Vrste životinja

Broj životinja

Goveda

239

Svinje

47

Ovce i koze

446

Konji

3

Kunići

163

Perad

1.322

Pčelinje zajednice

38

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.g.

U gornjoj tablici je vidljiva zastupljenost uzgoja pojedinih životinja u stočnoj proizvodnji. Na razini općine najveću zastupljenost u uzgoju imaju perad, ovce i koze, a najmanje konji i pčelinje zajednice.

2.1.9.3. Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te edukacijske institucije

1. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) je stručna vladina ustanova u poljoprivredi, nadležna za posredovanje u provođenju mjera potpore razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ( OPG-a) i ruralnih prostora u cjelini. Njen cilj je pomaganje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri donošenju odluka kroz osiguranje kvalitetnih informacija, bolju suradnju sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima važnim za uspješnu poljoprivredu. U Općini Mrkopalj djeluje jedan savjetnik u okviru HZPSS-a, a u Primorsko- goranskoj županiji djeluje ih sve skupa 7, od kojih su dva u Rijeci i po jedan u Malom Lošinju, Rabu, Mrkoplju, Delnicama i Vrbovskom koji pomažu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima bilo preko telefona, bilo izlaskom direktno na teren.

2. Programi kreditiranja poljoprivrede i stočarstva:

Govedarski program

Program je namijenjen za izgradnju i opremanje modernih staja za proizvodnju mlijeka ili za sustav krava-tele te adaptacija postojećih staja.

Program kreditiranja temelji se na Operativnom programu razvitka govedarske proizvodnje usvojenom od Vlade Republike Hrvatske 2004. godine.

U provedbi programa kreditiranja, sudjeluju:

a. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

b. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

c. Hrvatska banka za obnovu i razvitak

d. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG).

Za provedbu programa osnovana su Županijska stručna povjerenstva te Središnje stručno povjerenstvo u okviru HZPSS-a.

Svinjogojska proizvodnja

Program je namijenjen uspostavi proizvodnih jedinica - specijaliziranih farmi za proizvodnju svinja koje će po veličini, tehnološkom procesu proizvodnje, kakvoći proizvoda te udovoljavanju ekoloških i etoloških standarda, biti konkurentne uvjetima otvorenog tržišta.

U sklopu provedbe Operativnog programa razvitka svinjogojske proizvodnje zainteresiranim proizvođačima daje se mogućnost korištenja kredita za:

- izgradnju i opremanje novih proizvodnih jedinica (farmi)

- nabavu potrebnog broja rasplodnih grla

- obrtna sredstva u visini vrijednosti prvog ciklusa proizvodnje

(U provedbi programa sudjeluju iste institucije kao i kod govedarskog programa.)

Operativni program za razvoj povrćarstva

MPŠVG za 2007. godinu osigura provođenje Programa potpore s ciljem izgradnje infrastrukture u povrćarstvu, i to za izgradnju

- logističkih centara za povrće i krumpir (s opremom za sortiranje, pakiranje, manipulaciju i skladištenje te nužnim rashladnim kapacitetima)

Ciljevi operativnog programa

- tehnološki razvoj i osuvremenjivanje proizvodnje povrća

- povećanje proizvodnje po jedinici površine

- samodostatna i kontinuirana proizvodnja povrća za hrvatsko tržište i izvoz

- naglasak na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima

- Nositelji Operativnog programa:

- poljoprivredna gospodarstva koja djeluju kao trgovačka društva, obrti ili zadruge

- OPG odnosno PG prema Zakonu o poljoprivredi

3. Poljoprivredno savjetodavna služba (gore navedena) i Hrvatski stočarski selekcijski centar pružaju stručnu potporu poljoprivrednicima i stočarima.

4. Inicijative za poljoprivredne kredite, investicije i druge mjere za poljoprivredni razvoj potiču se putem Županijskog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu - odsjek za poljoprivredu.

Temeljni cilj poljodjelske politike je poticanje i razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štite prirodne potencijale. U tu svrhu potrebno je poljoprivrednicima omogućiti pristup znanju i informacijama pogotovo u segmentu ekološke proizvodnje.

2.1.9.4. Poljoprivredne udruge i zadruge na području županije

Tablica 10.Poljoprivredne zadruge na području Općine Mrkopalj

Zadruge

Odgovorna osoba

PZ Mrkopalj

Mrkopalj, Stari kraj

Izvor: sor.mingorp.hr

Na području Primorsko goranske županije nalazi se sveukupno 50 zadruga, od kojih se jedna nalazi na području Općine Mrkopalj i navedena je u gornjoj tablici.

2.1.10. Šumarstvo

Šume na području Općine Mrkopalj predstavljaju najvažniji resurs, kako zbog njihove velike zastupljenosti, tako i zbog njihove kvalitete. Područje pod šumama zauzima 86% površine općine ili 13.496 ha. Navedene površine su razdijeljene među tri grupe korisnika:

. JP »Hrvatske šume« sa 84,25%,

. Šume Šumarskog fakulteta sa 1,21% i

. Privatne šume sa 14,54%.

Šumama u državnom vlasništvu upravlja 5 šumarija i to: Šumarija Mrkopalj, šumarija Ravna Gora, šumarija Fužine, šumarija Jasenjak i šumarija Novi Vinodolski. Prema strukturi drvne mase, odnos je podjednak između bjelogorice i crnogorice odnosno 50:50, s laganim trendom povećanja bjelogorice.

Potencijal šumarstva na području općine Mrkopalj prikazan je na sljedećoj tablici:

Tablica 11. Osnovni pokazatelji šumarstva Općine Mrkopalj

Šumom gospodari

Ukupna
površina (ha)

Drvna
zaliha m
3

1. god.
prirast m
3

1. god. etat - sječiva masa m3

1. god. izvršenje sječa m3

JP »Hrvatske šume«

11.371

3.405.046

61.165

50.400

52.915

Šume Šumarskog fakulteta

163

83.339

1.831

1.906

1.653

Privatne šume

1.962

148.892

5.816

2.303

979

UKUPNO:

13.496

3.637.277

68.812

54.609

55.547

Izvor: PPUG Općine Mrkopalj, 2001. godina

Važno je naglasiti da je ukupna površina pod šumama u Općini Mrkopalj u laganom porastu zahvaljujući prirodnom pošumljavanju zapuštenih poljoprivrednih površina.

2.1.11. Turizam

Turizam na području Općine Mrkopalj je u stalnom porastu u zadnjih desetak godina i to zahvaljujući sljedećim čimbenicima:

. Klimatske prednosti (planinska klima, povoljna visina snijega i broj dana pod snijegom)

. Prirodne ljepote (brojne i raznolike kraške pojave u vidu pećina i stijena; strogi rezervati prirode Bijele i Samarske stijene; planine Maj, Bjelolasica, Bitoraj i Vrbovska poljana; bogatstvo flore i faune)

. Kulturno-povijesne znamenitosti (brojni sakralni objekti i spomenici)

Zahvaljujući navedenim prednostima, na području Općine Mrkopalj očekuje se razvoj sljedećih oblika turizma:

. Turizam mladih

. Sportski i rekreacijski turizam (npr. nordijsko skijanje)

. Izletnički i vikend turizam

. Odmorišni i tzv. Zeleni turizam (posebno za ljude starije dobi)

. Agroturizam

. Znanstveni turizam (brojni kraški fenomeni i raznolikost flore i faune)

Prema planu ulaganja na području Općine Mrkopalj do 2015. godine, izdvojene su sljedeće investicije u turizam na području Općine Mrkopalj:

Tablica 12.Investicije u turističku ponudu na području Općine Mrkopalj do 2015. godine

Područje ulaganja

Vrsta ulaganja

Vrsta investitora

Iznos
investicije

Prioritet

Brestova draga

Restoran + zvjerinjak

Privatno

2 mil. kn

Visok

Brestova draga

Tri apartmanska naselja

Privatno

5 mil. kn

Nizak

Brestova draga

Seoske vile

Privatno

10 mil. kn

Nizak

Sunger

Ruralni turizam

Privatno

2 mil. kn

Visok

Sunger

Apartmansko naselje Sungerski Lug

Privatno

15 mil. kn

Visok

Sunger

Hoteli Burni Bitoraj - škola

Javno-privatno partnerstvo

10 mil. kn

Srednji

Sunger

Info punkt Bukovac Sungerski

Javno

2 mil. kn

Srednji

Sunger

Skijalište Čički vrh

Privatno

25 mil. kn

Srednji

Sunger

Skijalište Novina

Privatno

2 mil. kn

Srednji

Sunger

Skijalište Prenka

Privatno

5 mil. kn

Srednji

Sunger

Nordijsko skijalište Sungerski Lug

Privatno

5 mil. kn

Nizak

Sunger

Zvjerinjak Bukovac Sungerski

Javno-privatno partnerstvo

2 mil. kn

Nizak

Mrkopalj

Skijalište Čelimbaša

Javno-privatno partnerstvo

100 mil. kn

Visok

Mrkopalj

Hotel Čelimbaša

Privatno

25 mil. kn

Srednji

Mrkopalj

Apartmansko naselje Čelimbaša

Privatno

25 mil. kn

Nizak

Mrkopalj

Pet pansiona

Privatno

25 mil. kn

Nizak

Mrkopalj

Apartmansko naselje Zagmajna

Javno-privatno partnerstvo

20 mil. kn

Nizak

Mrkopalj

Auto kamp

Privatno

10 mil. kn

Nizak

Mrkopalj

Izgradnja tri apartmanska naselja

Privatno

15 mil. kn

Nizak

Tuk Mrkopaljski

Izgradnja nedovršenog hotela

Privatno

10 mil. kn

Visok

Tuk Mrkopaljski

Izgradnja novog hotela pod Majom

Privatno

20 mil. kn

Srednji

Tuk Mrkopaljski

Izgradnja apartmanskog naselja

Privatno

10 mil. kn

Srednji

Tuk Mrkopaljski

Izgradnja skijališta Maj

Javno-privatno partnerstvo

100 mil. kn

Visok

Begovo Razdolje

Izgradnja skijališta na sjeverozapadnoj Bjelolasici

Javno-privatno partnerstvo

250 mil. kn

Visok

Begovo Razdolje

Izgradnja dva hotela

Privatno

50 mil. kn

Srednji

Begovo Razdolje

Izgradnja golf igrališta na SRC Tri Poljane

Javno-privatno partnerstvo

100 mil. kn

Visok

UKUPNO:

 

 

835 mil. kn

 

Izvor: Dokument iz Općine »Ulaganja na području Općine Mrkopalj do 2015. god.«, 2007. godina

2.1.12. Bankarstvo i financijske usluge

Prisutnost banaka na području svake JLS bitno olakšava poslovanje svim poslovnim subjektima na tom području, a ujedno omogućavanjem konstantne dostupnosti novčanih sredstava kućanstvima i poslovnim subjektima djeluje pozitivno na cijelo gospodarstvo tog područja.

Na području Općine Mrkopalj ne postoji poslovnica niti jedne banke, dok postoji samo jedan bankomat u vlasništvu Erste & Steiermärkische banke, na lokaciji Ulica Stari kraj.7

2.1.13. Gospodarska udruživanja

Poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore (HOK, www. hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).

Županijska središta HOK i HGK su u Rijeci, dok Hrvatska obrtnička komora putem Udruženja obrtnika u Delnicama pruža stručnu pomoć pri registraciji, poslovanju i vođenju knjiga svojim članovima.

Članice Županijske komore Rijeka mogu od stručnih službi ove komore dobiti sve informacije o zakonskim odredbama iz područja ekonomske politike i svih sektora gospodarstva (trgovina, industrija, turizam, graditeljstvo, poljodjelstvo, nakladništvo itd), deviznoga, financijskoga i poreznoga sustava, carinskoga sustava s primjenom carinskih tarifa, bankarstva s podacima o kreditima, informacije o procesu restrukturiranja i privatizacije hrvatskih tvrtki, mogućnostima investiranja itd.

Osim informiranja članicama pruža i savjete u svezi primjene ISO normi i unapređenja kakvoće proizvoda i usluga, prezentacije inovacija i patenata, primjene licencija; savjete i informacije u pogledu mogućnosti otvaranja tvrtki i osnivanja stranih predstavništava, pravne savjete itd.

2.1.14. Radna snaga - zaposlenost/ nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Središnja služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju iz radnog odnosa po svim osnovama doprinos uplaćuje 205 osoba sa područja Općine Mrkopalj kao što je i prikazano u donjoj tablici.

Tablica 13. Zaposlenici na području općine Mrkopalj prema obvezama osiguranja

Osnove osiguranja


Broj osiguranika


%

Radnici i njima izjednačene osobe

145

70,73%

Obrtnici

26

12,68%

Poljoprivrednici

5

2,44%

Samostalne profesionalne djelatnosti

1

0,49%

Radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa

27

13,17%

Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu

0

0%

Produženo osiguranje

1

0,49%

UKUPNO:

205

100%

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, središnja služba, 21.08.2007. god.

Prema podatcima iz gornje tablice vidljivo je da najveći broj zaposlenih na području Općine Mrkopalj spada u kategoriju radnika i njima izjednačenih osoba, njih 145 ili 70,73%. Osim njih veliki kontingent zaposlenih čine i obrtnici (26 zaposlenih ili 12,68%) te radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa (27 zaposlenih ili 13,17%).

Tablica 14. Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima


7 Izvor: Podatci iz Općine Mrkopalj, 2007. godine

OPĆINA MRKOPALJ

 

Ukupno

Osnovna škola, 1-3

Osnovna škola, 4-7

Osnovna škola

Srednje škole

Više
škole

VII. stupanj

Fakulteti umjetnosti i umjetničke akademije

Nepoznato

Općina Mrkopalj

1.228

47

347

255

499

20

36

-

14

Opći program

703

47

347

255

44

-

-

-

-

Obrazovanje

12

-

-

-

-

7

5

-

-

Humanističke znanosti i umjetnost

9

-

-

-

4

-

5

-

-

Društvene znanosti, poslovanje i pravo

86

-

-

-

79

1

6

-

-

Prema popisu iz 2001. na području Općine Mrkopalj bilo je 1.228 stanovnika koji su bili stariji od 15 godina. U strukturi prema završenoj školi i obrazovnim područjima najviše je bilo onih koji su završili srednju školu, njih 499 što je bilo 40,64% i 255 onih koji su završili osnovnu školu, što je predstavljalo 20,77% od ukupnog broja onih koji su stariji od 15 godina.

Završenu višu školu ima 20 stanovnika što je bilo 1,63% ukupnog stanovništva, a od obrazovnih područja prevladavaju obrazovanje i poljoprivreda dok osoba sa završenim humanističkim znanostima nema.

U ukupnom broju stanovnika koji su stariji od 15 godina 2,93% ima završen fakultet, njih 36. Društvene znanosti, poslovanje i pravo je završilo najviše visoko obrazovanih osoba, njih 6, zatim slijede obrazovanje, humanističke znanosti i umjetnost te usluge koje je završilo po 5 osoba i poljoprivreda za koju se odlučilo njih 4.

Prema obrazovnim područjima najmanje osoba je završilo fakultet iz područja prirodnih znanosti (2) te zdravstva i socijalne skrbi (2) .

U nastavku je prikazan pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja i prema starosnoj strukturi.

Tablica 15. Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja, od 2004. do 2007. godine

Razina obrazovanja

31.12.2004.

31.12.2005.

31.12.2006.

31.07.2007.

Bez škole i nezavršena osnovna škola

2

2

2

2

Završena osnovna škola

11

13

9

9

S.Š. da 3 godine te za KV i VKV radnike

26

19

22

15

S.Š. u trajanju od 4 i više godina

15

13

11

6

Gimnazija

4

5

3

4

Srednja škola ukupno

45

37

36

25

Viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij

1

1

0

1

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

1

1

2

0

Ukupno

60

54

49

37

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, središnja služba, 21.08.2007. godine

Prema podatcima iz gornje tablice, na području Općine Mrkopalj je vidljiv trend smanjivanja broja nezaposlenih osoba i to za 38% u razdoblju od 2004. do 2007. godine.

Najveći udio u ukupnom broju zaposlenih čine osobe sa završenom srednjom školom. Na dan 31.07.2007. godine, takvih osoba je bilo 25 ili 67,5% što je blago smanjenje u odnosu na 2004. godinu kad je udio iznosio 75%. Važno je napomenuti da na području Općine Mrkopalj nema nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom dok je nezaposlena samo jedna osoba sa završenom višom školom, 1. stupnjem fakultetom ili stručnim studijem.

Prirodne znanosti

5

-

-

-

3

-

2

-

-

Inženjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo

221

-

-

-

216

2

3

-

-

Poljoprivreda

48

-

-

-

38

6

4

-

-

Zdravstvo i socijalna skrb

23

-

-

-

19

2

2

-

-

Usluge

91

-

-

-

84

2

5

-

-

Nepoznato

30

-

-

-

12

-

4

-

14

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

Srednja škola

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, središnja služba, 21.08.2007. godine

Prema podatcima na gornjem grafu vidi se da u ukupnom udjelu nezaposlenih osoba na području Općine Mrkopalj prevladavaju ženske osobe i to u udjelu koji se kreće od maksimalno 67,35% na datum 31.12.2006. godine do najmanjih 62,16% na datum 31.07.2007. godine. Iz tih podataka je primjetno da je u zadnjih godinu dana došlo do postepenog smanjenja udjela broja žena u ukupnoj strukturi nezaposlenih osoba na području Općine Mrkopalj.

2.1.15. Stanovanje i javne zgrade

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. napravljene su sljedeće tablice i analizirano stanovanje na području Općine Mrkopalj.

Općina Mrkopalj je prema podacima posljednjeg popisa 2001. godine brojila 905 stanova (svih oblika stambenih jedinica) što je tada bilo 0,57 % svih stambenih jedinica na području Primorsko-goranske županije. Od ukupnog broja stanova Općine Mrkopalj 82,32% služi za stalno stanovanje, dok se ostali koriste za odmor ili su napušteni.

Važno je napomenuti da gotovo 23,42% ili 212 stanova na području općine Mrkopalj spada u kategoriju napuštenih ili privremeno nenastanjenih stanova što je bitno veći udio od županijskog prosjeka (10,55% ili 16,813 stanova).

U nastavku su prikazani stanovi prema broju soba na području Općine Mrkopalj i u cijeloj županiji.

Graf 4. Pregled nezaposlenih osoba prema spolnoj strukturi, od 2004. do 2007. godine.

Tablica 16. Stanovi prema načinu korištenja

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

U Općini Mrkopalj je 2001. bilo 533 stanova prema broju kućanstava što je bilo 0,49% ukupnog broja stanova u županiji.

U svim stanovima na području općine stanuju kućanstva te nema drugih oblika stanovanja.

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

Tablica 17. Stambene jedinice prema broju kućanstava, članovima kućanstava i ukupnom broju osoba

2.1.16. SWOT analiza gospodarstva

2.2. Društvene djelatnosti

Prilikom razmatranju plana cjelokupnog razvoja Općine Mrkopalj potrebno je posebnu pažnju posvetiti institucijama društvenih djelatnosti. Za svaku općinu su društvene djelatnosti odgovorne za razvoj komponenata kao što su :

. općinske udruge

. obrazovanje

. razvoj i očuvanje kulturnih vrijednosti

. objekti i institucije koje svojim djelovanjem i postojanjem promiču športski život grada

. sustav zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

. sustav vatrogasne zaštite

Zajedničkim djelovanjem općinskih udruga moraju se postizati puno bolji rezultati koji bi utjecali na cjelokupni razvoj općine. Takvim djelovanjem će se postići puno više nego što bi udruge mogle učiniti svojim pojedinačnim djelovanjem. Na primjeru kolaboracija udruga može se zaključiti kako se kooperacijom više jedinica može graditi pozitivna interna klima općine. Upravo ta suradnja jedna je od početnih točaka ove analize društvenih djelatnosti.

Kulturne vrijednosti na području čitave Primorsko- goranske županije, a posebno općine Mrkopalj se mogu promatrati kao izvanredan turistički potencijal. Naime, budući se Općina Mrkopalj smatra kolijevkom hrvatskog skijanja može se reći kako zimski turizam ima već uhodane staze kojima je samo potrebno poći kako bi se što bolje iskoristile prirodom dane mogućnosti. Mrkopalj ima i bogatu povijest iz koje je najvažnije izdvojiti činjenicu da je danas općina Mrkopalj nekad bila privilegirani kraljevski Grad čemu svjedoči i brojni povijesni ostaci.

Zbog svih navedenih razloga može se ustvrditi kako je očuvanje i pravilna prezentacija kulture i tradicije ove općine jedan od glavnih prioriteta ovog dijela analize.

Obrazovne institucije, svake jedinice lokalne samouprave pa tako i ove, svojim djelovanjem utječu uvelike na gospodarstvenu sliku grada. Regionalni operativni program županije kao jedan od osnovnih županijskih problema generalno ističe i potrebu za boljom i kvalitetnijom komunikacijom i suradnjom susjednih gradova i općina međusobno te sa županijom, ali i županije sa resornim ministarstvom. Ovakav način suradnje je nužan kako bi realizirao dugoročan ekonomski razvitak na području cijele Primorsko goranske županije.

Veliki izazov će također predstavljati upravljanje projektima vezanima za ovu općinu koji će predstavljati smjernice ekonomskog razvoja financiranim od strane Europske Unije. U vezi s tim problemom potrebno je poduzeti one mjere koje će u najboljoj mjeri polučiti rješenja u vidu implementacije određenih studija. Važno je i napomenuti kako su od ključne važnosti teme kao što su izgradnja komunalne strukture, stipendiranje učenika i studenata, sufinanciranje raznih programa i aktivnosti u kulturi i športu.

2.2.1. Nadležnosti

Općina Mrkopalj obavlja poslove kojima se indirektno ostvaruju potrebe građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljene državnim tijelima. Poslovi koje obavlja Općina u segmentu društvenih djelatnosti se odnose na:

. brigu o potrebama stanovnika za obrazovanjem, zdravstvom i socijalnom skrbi, kulturom i športom

. brigu o osnivanja pravnih osoba radi poticanja razvoja

. raznu poticaja u vezi mjera radi zaštite životnog standarda i socijalno ugroženih osoba

. poticaje u vezi raznih udruga

. očuvanja kulturnih, povijesnih i prirodnih naslijeđa

. osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu

. poticaji kod ostalih poslova vezanih uz poticanje razvoja općine

Prednosti

Nedostaci

.Blizina regionalnog središta Grada Rijeke kao i važnih institucija u njemu

.Velika površina pod šumama na području Općine Mrkopalj i dobro razvijeno šumarstvo

.Kvaliteta šuma i održavanje istih na području Općine Mrkopalj

.Razvijena govedarska proizvodnja zahvaljujući kvaliteti tla i tradiciji

. Prirodne ljepote koje pogoduju razvoju turizma

.Trend smanjivanja nezaposlenosti u prošlom trogodišnjem razdoblju

.Oštra planinska klima sa velikim brojem kišnih i vjetrovitih dana nepovoljna za brojne gospodarske aktivnosti

.Nepovoljna demografska struktura stanovništva - sve veći udio starijeg stanovništva

.Niska razina finalne obrade drva na području Općine čime se ostvaruje niži BDP

.Mala količina obradivog tla i nedovoljna kvaliteta istog za intenzivniji razvoj poljoprivrede

.Nedostatak financijskih institucija (banaka i bankomata) na području općine

.Nedovoljan broj visokoobrazovanih osoba na području općine

.Veliki broj napuštenih stambenih objekata i objekata što se samo povremeno koriste

.Centralizacija službi u Delnicama - produžuje put rješavanja bilo kakvih administrativnih zahtjeva

 

Prilike

Prijetnje

.Razvoj stočarstva ima potencijal radi nezagađenosti okoliša te povoljne strukture tla za tu vrstu uzgoja

.Daljnji razvoj turizma kojem pogoduju prirodne ljepote, kvaliteta, zraka, vode i hrane te veliki broj dana pod snijegom

.Udruživanje obrtnika i poduzetnika radi većeg razvoja i suradnje na dobivanju poticaja iz različitih fondova

.Daljnje iseljavanje i starenje stanovništva što bi moglo dovesti do većeg propadanja gospodarstva općine

.Požari ili bolesti šuma koje bi utjecale na količinu ili kvalitetu drveta

Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije navodi kako se rješavanju većine problema pristupa preko slijedećih strateških ciljeva:

. razvoj konkurentnog gospodarstva

. kreiranje uvjeta za uravnotežen razvoj

. razvoj ljudskih resursa

. unapređenje kvalitete života

S obzirom na sve navedene ciljeve koji se spominju u ovom dijelu analize, u najvećem dijelu će biti zastupljeni sljedeći segmenti društvenih djelatnosti:

. kultura

. sport

. zdravstvo i socijalna skrb

. vatrogasna zaštita

Preko ove podjele će se i preko svih navedenih problema koje definira Regionalni operativni plan Primorsko-goranske županije će biti i usmjerena analize društvenih djelatnosti. Na taj način će se promatrati razvoj skupnih aktivnosti i načini umrežavanja različitih inicijativa i organizacija.

2.2.2. Obrazovanje

Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije ističe kako obrazovnu infrastruktura čine :

. 102 dječja vrtića

. 124 osnovne škole

. 48 srednjih škola

. 3 visoke škole 10 fakulteta pri Riječkom sveučilištu

Predškolsko obrazovanje

Dječji vrtić »Pahuljice«

Ovaj vrtić funkcionira pri osnovnoj školi čija je zgrada sagrađena još 1968. godine iako je sam vrtić počeo s radom 1975. godine. Vrtić otvara svoja vrata svako jutro za ukupno 20 mališana od kojih je 15 djevojčica i 5 dječaka u životnoj dobi od 3 do 7 godina, dok polaznika u dijelu jaslica nema. Trenutno se u vrtiću ništa ne adaptira ni preuređuje ali postoji potreba za novim namještajem. U vrtiću je zaposlen samo jedan odgajatelj pa je stoga i radno vrijeme vrtića 6 sati dnevno. Vrtić je kao metodu rada odabrao metodu »korak po korak«.Vrtić pokriva čitavo područje općine Mrkopalj i da pruža usluge prehrane i toplog obroka.8

Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovna škola »Mrkopalj«

Ova osnovna škola bilježi početke svog postojanja i rada još iz 1786. godine. Danas škola prima 78 polaznika od čega je 40 dječaka i 38 djevojčica. Prije svega je bitno napomenuti kako se trenutno u školi obavlja adaptacija učionica dok je isto potrebno napraviti i za kabinete u školi. Također je i potrebna dorada školske dvorane. Jedino je školski inventar u zadovoljavajućem stanju. Broj zaposlenih u školi je 24 od čega njih ukupno 18 čini nastavničko vijeće. Škola ne ispunjava u cijelosti standarde propisane HNOS-om.9

Općina Mrkopalj nema srednju školu pa su stanovnici usmjereni prema srednjim školama obližnjih mjesta. Također nema ni instituciju koja bi pružila visokoškolsko obrazovanje ali Općina svake godine odobrava stipendije svojim stanovnicima koji studiraju uglavnom na Riječkom ili Zagrebačkom sveučilištu. Prema podacima iz općine godišnje se podijeli oko 8 stipendija onima koji to najviše zaslužuju na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi (NN broj 33/01, 60/01 i 129/05) i članka 18. Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine« broj 4/06).

2.2.3. Kulturna i prirodna baština

Begovo Razdolje

Budući da se za općinu Mrkopalj može zaista utvrditi kako je to kolijevka hrvatskog skijanja važno je istaknuti mjesto u općini naziva Begovo Razdolje. Ovo mjestašce je nadaleko poznato po svojim prirodnim ljepotama te je posebno u zimskim snježnim danima idealno za skijanje, sanjkanje i razne izlete. Begovo Razdolje godinama privlači turiste iz svih krajeva Hrvatske ali i svijeta zbog svojih prirodnih ljepota, no ipak ima još dosta neiskorištenog potencijala.

Slika 5. Begovo Razdolje

Izvor: www.nik.hr/zima/begovo_razdolje

Smješteno na zapadnim obroncima Bjelolasice ovo je najviše naselje u Republici Hrvatskoj. Budući se naselje nalazi na visini od čak 1078 metara nadmorske visine zbog svojih karakterističnih klimatskih uvjeta stanovnici su oduvijek bili okrenuti šumarstvu. Danas je ipak slika malo drugačije i preostalo stanovništvo je više okrenuto turizmu pa ni ne čudi što je ovo mjesto u zadnjim godinama poznato i kao mjesto koje je učinilo najveći iskorak u turističkoj ponudi.

Da bi na kraju općina Mrkopalj i iskoristila svoj potencijal nužno je da ima poseban »sluh« za razvoj kulturnog turizma. Naime, Nacionalna strategija razvoja kulturnog turizma, koju je usvojila Vlada RH je u prvom redu podizanje stupnja znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda. Strategija definira pet prioriteta;

1. stvaranje klime koja podupire inicijative razvoja kulturno-turističkih proizvoda,

2. uspostavljanje formalne organizacije zadužene za implementaciju strategije,

3. podizanje razine znanja i vještina potrebnih u osmišljavanju kvalitetnih proizvoda,

4. razvoj kvalitetnih, dobro osmišljenih kulturno-turističkih proizvoda,

5. kvalitetna promocija.


8 Izvor: Obrazac za dječji vrtić, 2007. godina

9 Izvor: Obrazac za osnovnu školu, 2007. godina

Manifestacije

Manifestacije su značajne za pridonošenje razvoja kulturnog turizma na području općine. Uz kulturne su u većoj mjeri zastupljene i razne športske manifestacije. One od najvećeg značaja su prikazane u tablici ispod teksta prema rasporedu održavanja:

Tablica 18.Kulturne i športske manifestacije u općini Mrkopalj

Datum

Opis događanja

06.01. i 20.01.

Otvoreno prvenstvo Mrkoplja za rekreativce Veleslalom

15.-18.02.

Memorijal Mira i 26 smrznutih partizana

18.02.

Maraton Mira

15.03.

Svečano zatvaranje skijaške sezone

03.05.

Dan općine uz kulturno-zabavni i športski program

08.07.

Ćirilovo Sunger, vjerska i pučka fešta

14.07.

Ljeto pod Čelimbašom 2007. - mali nogomet i rock koncert

15.07.

»Plodovi gorja« Begovo razdolje - natjecanje u berbi borovnica

28.07.

Izbor najljepše okućnice i balkona

04.08.

Ljeto pod Čelimbašom 2007. - mali nogomet i rock koncert

15.08.

Vela gospa u Begovom Razdolju

25.08.

Ljeto pod Čelimbašom 2007. - mali nogomet i rock koncert

16.09.

Majka Božja od sedam žalosti - Mrkopaljsko proštenje

20.10. i 21.10.

Natjecanje u lovu na puhove i puharska noć

22.12.

Tradicionalni 16. Božićni malonogometni turnir

24.12.

Božićni koncert

29.12.

Svečano otvaranje skijaške sezone

31.12.

Doček NG na otvorenom - Čelimbaša i Begovo razdolje

Izvor: Popis kulturno športskih manifestacija, 2007. godina

Pored navedenih tradicionalnih događanja u općini Mrkopalj se slave i ostali državni i crkveni praznici (Nova Godina, Svi Sveti, Uskrs, Dan državnosti, Božić...).

Kulturno-spomenička baština urbane cjeline općine Mrkopalj

Tablica 19. Popis kulturnih dobara Duge Rese

Vrsta dobra

Naziv (uz vremenski period i autora)

Lokacija

Sakralni objekt

Crkva sv. Marija od sedam žalosti, XIX. stoljeće

Mrkopalj

Sakralni objekt

Crkva sv. Ćirila i Metoda, XIX. stoljeće

Sunger

Sakralni objekt

Crkva Majke Božje Lurdske, XIX. stoljeće

Begovo Razdolje

Spomenik

Matić poljana, 1944.

Mrkopalj

Civilna građevina

Kuća Brozović, XIX. stoljeće

Mrkopalj

Ostaci ceste

Fajeri

Brsetova draga i Slavica

Izvor: Popis kulturno spomeničke baštine, 2007. godina

Iz pregleda kulturne baštine općine Mrkopalj može se vidjeti kako je većina sakralnih objekata iz 19. stoljeća. Također je bitno napomenuti uz navedena kulturna dobra i ostatke karolinske ceste iz 1732. godine a nalaze se na području između naselja Brestove drage i Slavica. Njeni ostaci su i fajeri koji se predstavljali potpornji za vijadukte ceste.

Slika 6. Fajer u Mrkoplju

Izvor: www.mrkopalj.hr

Povijest Općine Mrkopalj obilježava i Matić poljana koja predstavlja simbol antifašističke borbe u ovim krajevima. Na travnatoj poljani se nalazi niz od 26 stijena koje predstavljaju 26 partizanskih boraca koji su se u zimskoj mećavi 1944. godine izgubili živote. Ovaj niz je osmislio arhitekt Zdenko Sila. Također to područje je omiljeno mjesto brojnih izletnika i kao takvo ima dodanu vrijednost koja se može manifestirati kroz izletničku lokaciju u turističkoj ponudi Općine Mrkopalj.

Arheološki lokaliteti

Tablica 20. Arheološki lokaliteti u općini Mrkopalj

Opis

Lokacija

Fortica, srednjovjekovna crkvica, 14. stoljeće

Uzvisina Fortica

Crkivena - nekropola

Mrkopalj

Izvor: Prostorni plan Općina Mrkopalj, 2004. godina

Navedeni arheološki lokaliteti su evidentirani spomenici kulture za koje je potrebno provođenje dodatnih istraživanja, očuvanje i konzervacija povijesnih ostataka.

Fortica u Mrkopaljskom polju

Ova crkvica iz XIV. Ili XV. stoljeća bila je sagrađena na uzvisini Fortica i jedan je od najznačajnijih povijesnih nalazišta ne samo ove Općine nego i cijele Županije. Ovakvu crkvu su u povijesti podizali Frankopani svojim kmetovima. Ovo arheološko nalazište zajedno i sa ostalim kulturno spomeničkim vrijednostima može biti i podloga za razvoj turizma sa kulturno povijesnom tematikom.

Društveno kulturne udruge

Općina Mrkopalj pokušava očuvati svoje tradicionalne vrijednosti preko raznih kulturno umjetničkih udruga. Neke od aktivnosti ovakvih udruga su svakako organizacija raznih manifestacija u svrhu popularizacija prirodnih u kulturnih obilježja ovog kraja. Društva kao »Škola mira« i »Runolist« imaju za glavnu zadaću očuvanje očuvanje tradicije Mrkopaljskog kraja. Osim toga, društveno kulturno udruge bi trebale biti od posebne važnosti u ovom gradu kako bi turistička ponuda dobila na što većoj važnosti. Od društveno kulturnih udruga u općini Mrkopalj svakako je potrebno izdvojiti:

. Župni pjevački zbor

. Mrkopaljski tamburaši

. Škola mira

. Runolist

. Matice Hrvatske Mrkopalj

Matica Hrvatske Mrkopalj je osnovana 2003. godine. U okviru ovog ogranka djeluje više pjesnika i pisaca koji su tijekom godina izdali brojne poezije i proze. U sklopu Matice također postoji i recitatorska družina koja na literarnim sijelima predstavlja ovu udrugu. Također je u općini bilo organizirano i nekoliko izložba i slikarskog stvaralaštva. Matica Hrvatska poduzima razne inicijative kako bi obogatila kulturni program ove općine pa se stoga bave organizacijom koncerata i predstava kulturno umjetničkih društava iz ostalih krajeva Republike Hrvatske. 10

U Općini Mrkopalj ne postoje institucije kao što su muzej i knjižnica. Nepostojanje muzeja može se smatrati nedostatkom u kulturno turističkoj ponudi općine Mrkopalj dok nepostojanje knjižnice može imati negativnih implikacija na obrazovanje ali i na kulturu.

2.2.4. Šport

Posljedicom prvenstveno lokacije i klime u Općini Mrkopalj su se najviše razvili zimski športovi. Mrkopalj posebno može biti ponosan na tradiciju skijanja koja je u zadnje vrijeme poprima i profesionalniji karakter. Skijališta u Begovu Razdolju i Sungeru su oduvijek bila značajan preduvjet za razvoj ovog športa. Konačnoj popularizaciji skijanja je pridonijela i revitalizacija skijališta Čelimbaša na kojem je uređeno čak 3 kilometra staze. Nedavno je izgrađen i jedinstveni biatlon centar Zagmajna koji pridonosi i razvoju nordijskog načina skijanja. Svi ovi potezi daju zaključiti da je Općina Mrkopalj na dobrom putu da postane i najvažniji skijaški centar u Hrvatskoj. Ipak, da se takav izvrstan potencijal i ostvari potrebno je poraditi i na kompletnoj infrastrukturi koja bi bila nužna da bi takav projekt i egzistirao.

Zbog svoje izrazito pogodne površine za razvoj športskih i rekreacijskih aktivnosti na području Općine Mrkopalj se izdvajaju četiri veće površine:

. Skijaški Centar Mrkopalj sa svojih sedam skijališta

- skijalište Prenka (Brestova Draga)

- skijalište Čelimbaša

- skijalište Maj

- skijalište Jukina Kosa

- skijalište Klobučarev vrh

- skijalište Pod Višnjevicu

- skijališta Mlačica i Bijela Kosa

. Biatlon centar »Zagmajna«

. Športsko rekreacijski centar »Begovo Razdolje«

. Športsko rekreacijsko područje »Tri poljane«

Skijaški centar Mrkopalj se smatra i dijelom HOC »Bjelolasica« dok je biatlon centar nedavno dovršen i u sklopu njega djeluje i športski klub za biatlon. Međutim u športsko rekreacijskim područjima »Begovo Razdolje« i »Tri poljane« već duže vrijeme je u planu i izgradnja zatvorenih športskih građevina sa dodatnim sadržajima koji bi definitivno obogatili turističku ponudu ove Općine čime bi se dobila izvrsna podloga za razvoj športskog turizma.

Tablica 21.Pregled značajnih športskih klubova u Općini Mrkopalj

Naziv kluba

Vrsta športa

Biatlon klub »Gorski Kotar«

Biatlon

N.K. »Mrkopalj«

Nogomet

Izvor: Popis športskih klubova, 2007. godina

Biathlon klub »Gorski Kotar«

U 2004. godini osnovan je biatlon klub koji je u vrlo kratkom vremenu postao popularan. Danas broji 58 članova a među njima ima i značajnih uspjeha kao što su prvo i treće mjesto na Hrvatskom pokalu u biatlonu održanom 2005. i 2007. godine. Također je klub osvojio i 1. mjesto na prvenstvu Hrvatske u biatlonu. Klub se financira iz proračuna Općine Mrkopalj i sponzora, ali da bi iskoristio potencijal ovog kluba koji može predstavljati i Hrvatsku na svim nekim europskim natjecanjima potrebno je klubu pružiti i veću financijski potporu.11

Slika 7. Biatlon centar »Zagmajna«

N.K. »Mrkopalj«

Nogometni klub »Mrkopalj« je osnovan još 1935. godine i danas broji preko 60 članova. Klub koristi prostorije koje su u vlasništvu Općine te nema zaposlenih. Unutar prostorija kluba potrebno je prije svega urediti svlačionice i urediti ogradu oko stadiona i tribina. Financijska sredstva za funkcioniranje kluba dolaze iz proračuna Općine Mrkopalj.12


10 Izvor: Službene internet stranice Općine Mrkopalj

11 Izvor: Obrazac za športsko-rekreacijske klubove, 2007. godina

12 Izvor: Obrazac za športsko-rekreacijske klubove, 2007. godina

2.2.5. Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvo

Općina Mrkopalj, kao jedinica lokalne samouprave sa svim utvrđenim pravima i obvezama osigurava uvjete osiguranja zdravstvene zaštite preko ambulante opće medicine Dom zdravlja »Dr. Josip Kajfeš« i to u privatnoj praksi. Dio izvora sredstava za funkcioniranje ovih institucija dolazi iz godišnjih ugovora koji se sklapaju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Sekundarna i tercijarna zaštita osigurana je u Gradu Delnice i Gradu Rijeka. Trenutni kapaciteti u zdravstvu zadovoljavaju potrebe za primarnom zaštitom iako je uskoro potrebno podizanje kvalitete zdravstvenih usluga i opremljenosti prostora u postojećem objektu. 13

Dom zdravlja »Dr.Josip Kajfeš«

Dom zdravlja u Općini Mrkopalj djeluje u privatnoj praksi. Zgrada ambulante je sagrađena 1982. godine i danas broji svega dvoje zaposlenih; dr. opće medicine i jednu medicinsku sestru. Trenutno se ništa ne adaptira ni preuređuje u ambulanti iako postoji potreba za manjim uređenjima unutarnjih prostorija. Ambulanta pokriva čitavo područje grada. Kako bi se osigurala veća kvaliteta života i zdravlja Primorsko goranska županija u svojim programima i predlaže preventivne preglede osoba starijih od 50 godina. Prema mišljenju djelatnika ambulanta je tek djelomično opremljena u skladu s propisanim instrumentarijem od strane Ministarstva zdravstva.14

Socijalna skrb

U skladu sa ispunjenjem osnovnih životnih potreba na području Općine Mrkopalj ne djeluje još uvijek niti jedna ustanova u funkciji socijalne skrbi. Tek na području Grada Delnice djeluje Crveni Križ čija je zadaća zbrinjavanje socijalno najugroženijeg stanovništva. Ipak prema Prostornom planu Općine Mrkopalj u planu je izgradnja doma za starije i nemoćne15 u naselju Tuk Mrkopaljski.

2.2.6. Vatrogasna zaštita

Općina Mrkopalj već dugi niz godina ima osiguranu vatrogasnu zaštitu kroz dobrovoljno vatrogasno društvo »Mrkopalj« koje se brine za cijelo područje ove jedinice lokalne samouprave.

DVD »Mrkopalj«

Društvo je osnovano još davne 1898. godine i danas broji cca 50 članova. Trenutno je u fazi adaptacija prostora oko vatrogasnog doma ali je isto tako potrebno i urediti i potkrovlje koje se može prilagoditi i za stanovanje. Prema riječima zaposlenika u tijeku je i nabavka novog vatrogasnog vozila koje bi trebalo osigurati kvalitetan vozni park. Za pravilno funkcioniranje ovog vatrogasnog društvo nužno je što prije nabaviti navalno vozilo. Za sada su u voznom parku vozila TAM 5500 i Jumper marke Citroen. Također, potrebno je i osigurati i adekvatnu obući i odjeću za vatrogasce.

Za područje Općine Mrkopalj postoji i procjena ugroženosti od požara a prema informaciji iz društva godišnji broj intervencija iznosi oko 5 do 10 puta. Naravno, društvo je zaduženo za cijelo područje Općine Mrkopalj. Prema pravilniku o minimalnoj opremljenosti DVD-a utvrđeno je da ovo dobrovoljno vatrogasno društvo udovoljava postavljenim kriterijima. Zbog starije dobne strukture članova društva u planu je uskoro i osposobljavanje mladih dočasnika kao i formiranje ženske jedinice vatrogasaca.16

2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti


13 Izvor: Prostorni plan Općine Mrkopalj, 2004. godina

14 Izvor: Obrazac za ambulantu, 2007. godina

15 Izvor: Prostorni plan Općine Mrkopalj, 2004. godina

16 Izvor: Obrazac za dobrovoljno vatrogasno društvo, 2007. godina

Prednosti

Nedostaci

Kultura

. Bogato prirodno naslijeđe općine

. Raznolika kulturno spomenička baština spojena sa prirodnim naslijeđem

Šport

. Kvalitetan športski potencijal kod skijaških športova

. Mogućnost priprema športaša u prirodnom okruženju

Obrazovanje

.Dobro organiziran sustav predškolskog odgoja i osnovnoškolskog sustava

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

.Kapaciteti zdravstvene zaštite zadovoljavaju potrebe stanovništva

Kultura

.Nedostatak financijskih sredstava u svim kulturno umjetničkim sferama

.Nedostatak adekvatnih prostorija za obavljanje aktivnosti društava

Šport

.Nedostatak športskih objekata za dvoranske športove

Obrazovanje

.Zastarjeli objekti, namještaj i oprema u obrazovnim ustanovama (osnovne i srednje škole)

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

.Nedostatak specijalističkih ordinacija na području općine

.Velika ovisnost o ambulanti opće medicine koja je u privatnoj praksi

.Nepostojanje institucije u funkciji socijalne skrbi

2.3. Zaštita okoliša

Pod pojmom zaštita okoliša podrazumijeva se:

. cjelovito očuvanje visoke kvalitete okoliša

. očuvanje prirodnih zajednica te

. racionalno korištenje prirodnih izvora i energije

Integralni i održivi razvitak je postavljen kao cilj pred svaku jedinicu lokalne samouprave na području Republike Hrvatske. Planiranjem ukupnog razvoja se takav cilj i postiže. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja.

Integralni razvitak se ne može poistovjetiti sa ostvarivanjem samo:

. gospodarskih

. socijalnih, društvenih i

. ekoloških ciljeva

već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira sve troje.

Integracijom svih ciljeva moguće je na bilo kojoj razini kombinirati kratkoročni gospodarski razvitak u tranzicijskim zemljama kao što je Hrvatska.

Jačanje gospodarskog razvitka je neophodno da bi sam proces održivog razvitka bio i pokrenut.

Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša.

Za zemlje koji su kandidati za ulazak u EU se smatra da povećana potrošnja i promjena standarda življenja vjerojatno dodatno opteretiti ionako preopterećene sustave gospodarenja otpadom i komunalnu infrastrukturu.

Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provedbe zahtjeva zakonodavstva EU-a o otpadu, namjerava se poboljšati njihova uključenost u pripremu zakonodavstva i pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava i najboljih praksi.

Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal Općine Mrkopalj, a to je moguće samo na način da se prostor/okoliš koristi planirano i racionalno, te da se na području Mrkoplja osigura kvalitetan život i gospodarski razvoj.

Prostornim planom su utvrđeni ciljevi i interesi koji su važna determinanta razvoja na području Općine Mrkopalj. Potrebno je imati na umu činjenicu da korištenje prostora treba osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja u kojem se okoliš nalazi.

2.3.1. Odlaganje čvrstog otpada

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdili su da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša RH. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su:

. voda,

. zrak,

. more,

. klima i

. ljudsko zdravlje

Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.

Za rješenje problema u ovoj domeni potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom RH kako bi se:

- uklonio odbačeni otpad

- sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi

- i najvažnije učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja

Postoje 22 pravna instrumenta koja određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji Zakon o otpadu, 4 pravilnika (o vrstama otpada s katalogom otpada, uvjetima postupanja s otpadom i postupanja s ambalažnim otpadom) te jedna uredba (o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom). Uz to, za komunalni je otpad važan i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Vrste otpada za zbrinjavanje su:

. Komunalni otpad je otpad iz kućanstva; otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina; otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

. Glomazni otpad iz kućanstva se sastoji od kućanskih aparata, dijelova putničkih automobila, automobilskih guma, pokućstva, većih elektroničkih aparata i sličnih proizvoda koji su postali otpad.

. Zeleni otpad je otpad nastao košnjom trave, obrezivanjem drveća, čišćenjem korova, lišća, otpad iz vrtova, voćnjaka i vinograda i drugi otpad biljnog porijekla podesan za kompostiranje.

. Građevinski otpad je otpad od iskopa, otpad s gradilišta, otpad od rušenja, lomljeni materijal od razgradnje i rekonstrukcije cesta i slično.

Prilike

Prijetnje

Kultura

.Mogućnost iskorištenja potencijala prirodnih ljepota ovog kraja u svrhu kvalitetne turističke ponude

Šport

.Organizacija i što kvalitetnija promocija Mrkoplja kao skijaškog centra

.Gradnja nekoliko skijališta u Gorskom kotaru

. Gradnja dvorane za klupske sportove u Delnicama

Obrazovanje

.Trend reforme i unapređenje školstva

Zdravstvo

.Bolje opremanje zdravstvenih ustanova i poboljšanje zdravstvenog standarda

.U planu izgradnja doma za starije i nemoćne osobe

Kultura

.Iščezavanje kulturnog potencijala zbog nedovoljno obraćene pažnje na kulturne vrijednosti

Obrazovanje

.Nepostojanje srednjoškolskog obrazovanja

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

.Neadekvatna organizacija sustava uslijed koje se gubi kontrola nad zbrinjavanjem bolesnih i onih kojima je potrebna socijalna skrb

. Industrijski otpad je onaj otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu ili obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

. Tehnološki otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na »izdisaju radnog vijeka« i ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva. Riječ je o otpadu koji se sastoji od više od tisuću raznih materijala, od kojih su neki vrlo visoke razine toksičnosti i istog reciklažnog potencijala, pa se, primjerice, spaljivanjem plastičnih materijala računala stvara otrovni plin dioksin.

. Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

. Neopasni otad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada.

Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine - nacionalna, regionalna, lokalna i mjesna, te u gotova sva područja gospodarstva - proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, te uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika te će iz tih razloga sve jedinice lokalne samouprave imati određenu ulogu u procesu gospodarenja otpadom na svojoj razini što će predstavljati dio nacionalnog uređenja gospodarenja otpadom.

Uloga Primorsko goranske županije i jedinica lokalne samouprave te samim time i Općine Mrkopalj u procesu gospodarenja sa otpadom je navedena u slijedećim prikazima:

Sudionici gospodarenja otpadom:

Regionalna razina - Županijske vlasti / Grad Zagreb:

- Donošenje »Planova gospodarenja otpadom« (na regionalnoj razini)

- Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta neopasnog i inertnog otpada

- Osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom

- Izdavanje odgovarajućih dozvola

- Prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okoliš - KEO i dr.)

Lokalna i mjesna razina - Lokalne vlasti (općine i gradovi):

- Donošenje »Planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima« (na lokalnoj razini)

- Provedba Mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

- Prikupljanje i dostavljanje podataka

Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada:

- Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo, javni sektor) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti, te znanju, svijesti i informiranosti

- Donošenje planova gospodarenja otpadom

- Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima

Planski dokumenti gospodarenja otpadom koji jesu/ će morati biti izrađeni (prema Zakonu o otpadu) su:

. Strategija gospodarenja otpadom RH

. Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom

. Gradski tj. općinski Plan gospodarenja otpadom te

. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom biti će izgrađeno 10-tak Regionalnih centara za gospodarenje otpadom (za komunalni i neopasni otpad) u sklopu kojeg će se nalaziti i izgrađeno Sabirno mjesto za opasni otpad kojem će gravitirati sve regije i jedinice lokalne samouprave koje će prema planu upravljanja biti usmjerene na taj regionalni centar. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno sakupljanje otpada, smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno investirati u očuvanje okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i suprastrukturu u domeni prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog), što je osnova za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.17

Kao posljedica regionalnog plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave će biti u obvezi izraditi Plan gospodarenja otpadom za svoje područje koje mora biti usklađeno sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine, pa tako i Općine Mrkopalj, prema zakonu treba sadržavati:

. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. 18

Ovaj plan mora donijeti gradsko tj. općinsko vijeće. Poglavarstvo grada i općine dužna su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnositi gradskom, odnosno općinskom vijeću Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom. Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

Što se tiče industrijskog otpada unutar određene jedinice lokalne samouprave proizvođač otpada namijenjenog zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svog poslovnog prostora i to najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje tog otpada.

Proizvođači proizvoda moraju planirati svoju proizvodnju proizvoda i ambalažu za proizvode na način da se proizvodnja unapređuje primjenom čistih tehnologija, te na način koji omogućuje učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu uporabu i reciklažu proizvoda i uzima u obzir najprimjereniji postupak uporabe, obrade i odlaganje proizvode kojem je istekao rok trajanja kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru. Proizvođači moraju koristiti sirovine i materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju uporabu energije i materijala i čijim se korištenjem smanjuje nastajanje otpada.


17 Izvor: Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije, 2006. godina

18 Izvor: Nacionalna strategija zaštite okoliša, 2002. godina i Zakon o otpadu, 2004. godina

Odgovornosti općine i grada

U skladu s Nacionalnom strategijom gospodarenja otpadom općine i gradovi su dužni:

. Izraditi Prostornim plan kojim se utvrđuju lokacije za građenje i postrojenja za gospodarenje otpadom

. donositi Planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom

. organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada

. sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo

. omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada

. organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom

. dostavljati podatke, izvještaje u skladu s propisima

. stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda

Postojeće stanje u Općini Mrkopalj

Komunalni otpad

Komunalni otpad u Općini Mrkopalj se odlaže na odlagalištu »Mrzle Drage« na način kako je to propisano važećim zakonskim propisima. Bitno je spomenuti da lokalna samouprava također zahtijeva i izgradnju reciklažnog dvorišta na području ovog odlagališta iako to nije predviđeno Županijskim planom. Prema Prostornom planu nakon uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom pristupit će se i sanaciji ovog odlagališta.

Ovo odlagalište je legalno odlagalište iako ne postoji protupožarna zaštita a ni čuvarska služba.

Prema »Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu« (NN 97/05) ambalažni otpad se sakuplja od strane lokalnog stanovništva i odnosi u trgovine koje refundiraju sa 0,50 kn po ambalaži.

Glomazni otpad

Glomazni otpad se odlaže na području Grada Delnice (odlagalište Sović Las) i za njegov odvoz je zadužen Komunalac koji to čini dva puta godišnje. Dakle, u Općini Mrkopalj ne postoje specijalizirana mjesta prihvata ovakve vrste otpada pa onda niti ne postoje vozila za prikupljanje glomaznog otpada.

Prema mišljenju čelnih ljudi iz Općine Mrkopalj ne postoje značajniji industrijski onečišćivači okoliša. Prema tome ne postoje ni adekvatni podaci o ovoj vrsti otpada. Opasni otpad također nema utjecaja na očuvanje okoliša u Općini Mrkopalj. Sukladno tome, ne postoji ni prihvatilište za ovakvu vrstu otpada.19

2.3.2. Ispust otpadnih voda

U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom području hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod željene, uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih jedinica).

Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na kanalizacijski sustav je priključeno šezdesetak posto stanovnika (1998. godine). Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% u 1996. godini) ili u vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez odgovarajuće prethodne obrade.

Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Postrojenja za obradu otpadnih voda na jadranskoj obali dijelom su modernizirana, posebno u ljetovalištima. Veliki gradovi, osim djelomično Rijeke gdje je nedavno izgrađeno novo postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda, u pravilu nemaju adekvatne uređaje.

Svojevrsna iznimka je Istarska županija, koja prednjači u ovom aspektu.

Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81% u 1997. godini) obrađuje se samo mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se podvrgava predobradi u industriji.

U Općini Mrkopalj je potrebno što prije riješiti problem odvodnje otpadnih voda definiranjem sustava koji će prije svega zaštititi izvorišta voda i očuvati kvalitetu površinskih i podzemnih voda na širem području. Potrebno je redefinirati već sad zastarjela projektna rješenja koje se odnose na odvodnju sanitarne i oborinske vode u razdijeljenom sustavu. Definitivnu varijantu odvodnje opasnih voda potrebno je prikazati idejnim projektom. Izgradnjom kanalizacijskog sustava i kolektorske mreže skupa sa uređajima za pročišćavanje vode će se osigurati željena kvaliteta života i okoliša.

2.3.3. Onečišćenje prirodnih resursa

Prema »Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša« prirodnim resursima se smatraju zrak i njegova kakvoća, voda, more i tlo. Isti mogu biti onečišćeni različitim negativnim društvenim čimbenicima i to najčešće divljim odlagalištima i ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u akvatorij.

2.3.3.1. Onečišćenje voda

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda, koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzročnika zagađenja, u količini kojom se mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu.20

Najčešći problemi u očuvanju čistih voda na razini države uključuju:

. Postojeća razina onečišćenja voda (onečišćenje izvorišta voda, podzemnih i površinskih voda koje se koriste za opskrbu voda),

. Stalno povećanje razine onečišćenja voda što uključuje:

a) nedostatak uređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda

b) slabo funkcioniranje izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

c) nedostatna veličina kanalizacijskih sustava

. Povremena intenzivna zagađenja (akcidentne situacije)

. Nadzor nad provođenjem propisa zaštite voda je izdvojen od općeg nadzora nad provođenjem zaštite okoliša.


19 Izvor: Odgovori na pitanja iz općine, 2007. godina

20 Izvor: Državni plan za zaštitu voda, 2005. godina

2.3.3.2. Onečišćenje zraka

U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske preobrazbe.

Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet.

Trenutno zrak na području Općine Mrkopalj onečišćuje neugodan miris otpadnih voda, divljih odlagališta, te ispusti prometnih vozila.

Kako bi se izbjegla veća oštećenja i minimizirala postojeća, potrebno je uvesti određene mjere zaštite:

. veći proizvodni pogoni moraju imati uređaje za pročišćavanje ispušnih plinova prije njihovog ispuštanja u zrak

. potrebno je ložišta na kruta i tekuća goriva koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora

. povijesne jezgre naselja potrebno je rasteretiti od prometa, osim interventnih, dostavnih i službenih vozila te vozila stanara

Općina Mrkopalj spada u prvu kategoriju prema onečišćenju zraka što znači da preporučene vrijednosti kvalitete zrake nisu prekoračene.21

2.3.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala

Od ukupne površine kopna Republike Hrvatske (5.654.526 ha) poljodjelsko tlo čini 57,95%, šumsko 34,43% i neplodno (tlo tehničke namjene) 7,62%.

Površine poljodjelskih tala u Hrvatskoj su u stalnom smanjenju. Ukupna površina poljodjelskih tala (oranica, vrtova, voćnjaka i livada, pašnjaka, ribnjaka, tršćaka i bara) iznosila je 1976. godine 3.306.837 ha, dok je u 1997. godini bila 3.016.000 ha.

Stanje humizacije poljodjelskih tala također nije povoljno. Gospodarski najvažnija poljodjelska tla na području Slavonije i Baranje koja zauzimaju više od polovice naših oranica, imaju u svojem oraničnom sloju prosječno 2,1 do 2,8% humusa, što je približno dva puta manje od sadržaja humusa u analognom šumskom tlu.

Tako nepovoljan nalaz stanja humanizacije poljodjelskih tala pripisuje se u prvom redu prošlom dugotrajnom razdoblju nekontrolirane i intenzivne agrotehnike te grabežljivog iskorištavanja naših tala.

Šumska tla su relativno dobro očuvana, sa visokim stupnjem humusa, iako je i u njima prisutan pad sadržaja humusa od oko 40%.

U Općini Mrkopalj poljoprivredna tla su podijeljena u kategorije zaštite:

. Zemljišta prve kategorije zaštite ili »vrijedno obradivo tlo«

. Zemljišta druge kategorije zaštite ili »obradivo tlo«

. Zemljišta treće i četvrte kategorije zaštite ili »ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište«

Najplodnije tla u općini su zasigurno Mrkopaljsko i Sungersko polje i kao takve ih je prije svega potrebno zaštitit od prenamjene iz razloga što Mrkpalj ionako već oskudijeva sa zemljištima visokog boniteta. Mrkopaljsko i Sungersko polje prema navedenoj kategorizaciji spada u zemljište prve kategorije.

Također je potrebno i zaštiti i poljoprivredna zemljišta koja spadaju u drugu kategoriju zaštite, tj. u obradiva tla. To se odnosi na područje Matić poljane, Okruglice, Vrbovske i Duge Poljane te livada i pašnjaka koja se nalaze na području Višnjevice, oko Begovog Razdolja i Poljica.

2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša

2.4. Institucije

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. br. 109/07.) koji uređuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske formirano je 20 županija, 127 gradova, 429 općina i Grad Zagreb, kao posebna teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Uz gore spomenuti zakon, zakone vezane za sustav državne uprave u županijama te zakon o lokalnoj upravi


21 Izvor: Prostorni plan Općine Mrkopalj, 2004. godina

Prednost

Nedostaci

. Nepostojanje većih industrijskih zagađivača

.Komunalac iz Grada Delnica vrši sakupljanje prijevoz i deponiranje glomaznog otpada

. Postojanje izvorišta pitke vode

.Visoka kvaliteta zraka

.Nepostojanost Projekta kojim se saniraju divlja odlagališta na području Općine Mrkopalj

.Nepostojanje »Plana gospodarenja otpadom grada« na lokalnoj razini

.Ne postoji sustav reciklaže otpada koji bi pretvarao otpad u sekundarne sirovine

.Sustav za pročišćavanja otpadnih voda je tek u planu

.Nepostojanje adekvatnog odlagališta za opasni otpad

.Odlaganje otpadnih voda u neadekvatne septičke jame koje zagađuju podzemne vode i okoliš

 

Prilike

Prijetnje

.Izgradnja Regionalnog odlagališta otpada

.Izgradnja kanalizacijske mreže s pročišćivačima (što bi imalo pozitivan učinak u očuvanju vodnih resursa)

.Edukacija lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja i zaštite okoliša

.Povlačenje sredstava iz EU fondova za projekte zaštite okoliša

.Uskladiti standarde odlagališta sa standardima EU legislative

.Povećanje broja divljih odlagališta čime se ugrožava kvaliteta prirodnih resursa; vode, tla i zraka

.Neadekvatan tretman otpadnih voda

.Povećanje cijena komunalnih usluga

i samoupravi, pravni okvir za funkcioniranje Općine Mrkopalj kao jedinice lokalne samouprave daju:

. Poslovnik Općinskog vijeća Općine Mrkopalj

. Statut Općine Mrkopalj

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom planiranju (NN 76/07) te članka 9. gore navedenog Statuta, donesen je iznimno važan dokument za planiranje u prostoru - Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj. Isti uređuje oblike i načine iskorištavanja prostora poštujući karakteristike »održivog razvoja« na području Općine Mrkopalj te predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora uzimajući u obzir sve specifičnosti područja određenog granicama obuhvata Plana.

Na svojoj redovnoj sjednici 28. srpnja 2006. godine, Hrvatski sabor je donio Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N., br. 86/06) koji određuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske. Na temelju tog zakona formirano je 20 županija, 127 gradova i 429 općina. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena, teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

2.4.1. Struktura državne administracije

Radom cjelokupne državne administracije Republike Hrvatske koordinira Vlada Republike Hrvatske preko 13 ministarstava, i to:

1. Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija,

2. Ministarstva financija,

3. Ministarstva obrane,

4. Ministarstva unutarnjih poslova,

5. Ministarstva pravosuđa,

6. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

7. Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka,

8. Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,

9. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

10. Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,

11. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,

12. Ministarstva kulture, te

13. Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN br. 30/04), koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. ožujka 2004. godine, struktura državne administracije u Republici Hrvatskoj uključuje sljedeće:

A. Središnje državne urede:

1. Središnji državni ured za upravu,

2. Središnji državni ured za e-Hrvatsku,

3. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,

4. Središnji državni ured za razvojnu strategiju,

B. Državne upravne organizacije:

1. Državna geodetska uprava,

2. Državni hidrometeorološki zavod,

3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

4. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (novoustrojeno),

5. Državni zavod za statistiku,

6. Državni inspektorat,

7. Državni zavod za zaštitu od zračenja (novoustrojeno), te

8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje (novoustrojeno)

Uz gore spomenute, u državne upravne organizacije se ubrajaju također i:

. razni Uredi Vlade Republike Hrvatske22,

. Državne agencije,

. Komisije Vlade Republike Hrvatske,

. Pravne osobe pri Vladi Republike Hrvatske, te

. novoustrojeni Građanski servis Vlade Republike Hrvatske - »Otvorena vrata«.

U koordinaciji sa Ministarstvom, Državne upravne organizacije osnivaju vlastite područne urede i/ili ispostave ukoliko postoji potreba za istima. Zajedničke funkcije koje imaju područni uredi i/ili ispostave su da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode druge uprave i struče poslove.

Sjedište Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji je u Gradu Rijeci, Riva 10/III.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji uređuju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

Služba ima sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

. Odsjek za pravne i kadrovske poslove obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne, ustrojstvene i kadrovske poslove, poslove koji se odnose na vođenje sudskih postupaka, te uredske i druge poslove za Službenički sud u Rijeci.

. Pododsjek za računovodstvene poslove obavlja stručne poslove koji se odnose na materijalno - financijsko i računovodstveno poslovanje.

. Odsjek za informatičke poslove obavlja stručne poslove koji se odnose na održavanje računalnih sustava i mreža, njihovo upravljanje te unapređenje djelovanja informatičkih sustava.

. Odsjek za opće i pomoćno-tehničke poslove obavlja opće i pomoćno - tehničke poslove, te provodi nabavu roba, usluga i radova.

. Pododsjek pisarnice obavlja uredske poslove, a osobito primanje, otvaranje, pregledavanje i raspoređivanje pošte, upisivanje akata, njihovo arhiviranje i čuvanje.

2. SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO

Služba ima unutarnje ustrojstvene jedinice:

. Odsjek za trgovačka društva i obrt obavlja sljedeće upravne i stručne poslove iz područja koje se odnose na industriju, brodogradnju, energetiku, rudarstvo, trgovinu, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, promet i veze

. Odsjek za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo, lovstvo i pomorstvo obavlja upravne i inspekcijske poslove koji se odnose na poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i lovstvo, te upravni nadzor nad provedbom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama:

. Odsjek za turizam obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na gospodarstveni sustav ugostiteljstva i turizma.

. Odsjek za statistiku obavlja stručne poslove koji se odnose na statistiku sukladno Zakonu o državnoj statistici i pratećim propisima


22 Ovdje spada i Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, sa sjedištem u Rijeci.

3. SLUŽBA ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, GRADITELJSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Služba ima unutarnje ustrojstvene jedinice:

. Pododsjek za prostorno uređenje i zaštitu okoliša obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na prostorno uređenje i zaštitu okoliša;

. Pododsjek za graditeljstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na graditeljstvo;

. Pododsjek za imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na izvlaštenja i druga ograničena vlasništva, uređenje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizaciju, rješava upravne stvari iz područja prijenosa optantske i strane imovine.

4. SLUŽBA ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Služba ima unutarnje ustrojstvene jedinice:

. Odsjek sanitarne inspekcije provodi inspekcijski nadzor iz područja sanitarne inspekcije.

. Pododsjek za zaštitu žrtava i sudionika rata obavlja upravne i stručne poslove iz područja zaštite civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštite hrvatskih državljana sudionika II svjetskog rata, zaštite vojnih i civilnih invalida II svjetskog rata, zaštite osoba stradalih u obavljanju obveze vojne službe od 15. svibnja 1945. te članova njihovih obitelji.

. Pododsjek za rad i socijalnu skrb obavlja upravne i druge stučne poslove iz područja radnih odnosa, tržišta rada i odnosa sa sindikatima te iz područja zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

. Odsjek za prosvjetu i kulturu obavlja upravne i druge stučne poslove koji se odnose na prosvjetu, kuluturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, brigu o djeci i tjelesnu kulturu.

. Odsjek za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na zaštitu prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginulog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnju u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom ostataka žrtava rata.

5. SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU

Služba ima unutarnje ustrojstvene jedinice:

. Odsjek za upravne poslove obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na udruge i popise birača

. Odsjek za osobna stanja građana obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na osobna stanja građana i poslove matičarstva, te evidencije o hrvatskom državljanstvu.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji izvan sjedišta ureda državne uprave osnovano je osam Ispostava županijskih ureda prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (N.N. br. 21/02) od kojih je Ispostava u Delnicama nadležna za područje Općine Mrkopalj, te područje Lokve, Fužine, Skrad, Brod Moravice i Ravna Gora.

2.4.2. Struktura županijske administracije

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 29. prosinca 1992. (N.N. br. 90/02) vraćene su županije u naš pravni poredak, a gradovi i općine su postali jedinice lokalne samouprave.

Primorsko-goranska županija obuhvaća 14 gradova i 22 općine te 536 naselja u sastavu gradova i općina.

Na temelju Članka 20. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. br. 129/05), županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

. obrazovanje,

. zdravstvo,

. prostorno i urbanističko planiranje,

. gospodarski razvoj,

. promet i prometnu infrastrukturu,

. održavanje javnih cesta,

. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,

. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,

. te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati.

U dijelu državne uprave na području Primorsko-goranske županije djeluju sljedeća tijela:

. Župan,

. Skupština Primorsko-goranske županije,

. Poglavarstvo Primorsko-goranske županije,

. Tajništvo Županije Primorsko-goranske,

. Služba za financije

. Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu,

. Upravni odjel za društvene djelatnosti,

. Županijski zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša.

Za obavljanje poslova iz djelokruga županije ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja i na prijedlog župana, imenuje Poglavarstvo.

. Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu

. Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze

. Upravni odjel za proračun i financije

. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport

. Upravni odjel za upravljanje imovinom i opće poslove

. Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb

. Ured županije

. Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje

Upravnim odjelima upravljaju pročelnici, zavodom ravnatelji, službom koja se ustrojava za rad Poglavarstva tajnik, a službom koja se ustrojava za rad Županijske skupštine tajnik Županijske skupštine.

U nastavku se analiziraju Godišnji obračuni Proračuna županije Primorsko-goranske za 2005., 2006. i Plan za 2007. godinu. Godišnji obračun Proračuna sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun financiranja.

Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna županije može se zaključiti:

. Prihodi poslovanja kao glavne stavke proračuna županije imaju tendenciju rasta i to prosječnu godišnju stopu rasta od 11,19 %,

. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine nakon 2005. godine bilježe progresivan pad, kao posljedicu pada prodaje prihoda od zemljišta

. Rashodi poslovanja kao jedne od glavnih stavki proračuna imaju gotovo jednaku tendenciju rasta i to prosječnu godišnju stopu rasta od 10,84 %,

. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine također slijede isti trend i to prosječna godišnja stopa rasta iznosi 11,82 %,

. Na temelju stavki prihoda i rashoda vidljiv je manjak prihoda u iznosu od 7.678.569,00 kn;

. Iz računa financiranja i zaduživanja vidljiv je višak primitaka u odnosu na izdatke u iznosu od 218.576,00 kn;

. Ukupan višak prihoda i primitaka zabilježen u svim promatranim godinama varira obzirom na različite iznose stavki kroz godine.

Obzirom da jedinice lokalne samouprave znatan dio svojih prihoda baziraju na potpori županijskog proračuna, u nastavku će biti prikazane »per capita«23 primljene pomoći iz Proračuna Primorsko goranske županije u razdoblju od 2002.- 2006. godine.

Cilj analize je bio pokazati veličinu spomenutih primljenih pomoći iz županijskog proračuna te ukazati na njihovu varijabilnost kroz godine. Rezultat izračuna prosječne godišnje »per capita« primljene pomoći Općine Mrkopalj iz županijskog proračuna, u gore navedenom razdoblju, iznosi 751,52 kn/ stanovniku. Graf pokazuje tendenciju rasta iznosa primljene »per capita« pomoći, pa je stoga Plan proračuna Općine Mrkopalj za 2007. godinu predvidio iznos od 3.746,19 kn/ stanovniku.

Kako bi dobili bolji prikaz kvantiteta primljene pomoći, u nastavku je stavljen u omjer iznos ukupne pomoći svim jedinicama lokalne samouprave sa područja Primorsko- goranske županije i iznos primljene pomoći Općine Mrkopalj. Prikaz je uzeo u obzir i proračunsku razdjelu ukupnih pomoći na kapitalne i tekuće pomoći.

Graf 5. Per capita primljene pomoći Općine Mrkopalj iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2006. godine

Izvor:MINISTARSTVO FINANCIJA- RH, DRŽAVNA RIZNICA, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007. godina


23 Per capita primljene pomoći su primljene po glavi stanovnika Općine Mrkopalj

Iz prethodnog grafa je vidljivo da je ostvareni proračun Općine Mrkopalj za 2005. godinu bilježi najveći postotak primljene kapitalne pomoći iz proračuna (financiranje kapitalnih projekata u općini), dok 2006. godina donosi ponovno smanjenje.

2.4.3. Struktura administracije Općine Mrkopalj

Prije svega potrebno je navesti zakone koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave, a to su:

. Zakon izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi (NN. Br. 107/07),

. Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN.br. 132/ 06)

. Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (NN.br. 117/03),

. Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH (NN.br. 86/06),

. Zakon o proračunu (NN. br. 96/03)

. Zakon o Gradu Zagrebu (NN. br. 62/01)

. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koju je Republika Hrvatska je 1997. godine ratificirala i na taj način prihvatila načela utvrđena tom poveljom).

Na temelju Članka 8. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. br. 33/01, 60/01 i 129/ 05), Općinsko vijeće Općine Mrkopalj na sjednici održanoj 20. siječnja 2006. godine donijelo je Statut Općine Mrkopalj.

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Članka 3. Statuta Općine Mrkopalj određuje se sjedište Općine Mrkopalj - naselje Mrkopalj, Stari kraj 3.

Uz Statut Općine Mrkopalj, koji kao formalno-pravni dokument uređuje:

. Samoupravni djelokrug

. Obilježja Općine

. Javna priznanja Općine

. Ustrojstvo, ovlast i način rada Općine

. Javnost rada tijela Općine

. Neposredno sudjelovanje stanovnika Općine u odlučivanju

. Oblici suradnje Općine s drugim jedinicama lokalne samouprave

. Ustrojstvo i rad javnih službi Općine

. Imovina i financiranje Općine

. Uredbeni Akti Općine

Ostala pitanja od krucijalne važnosti za ostvarivanje prava i izvršavanje obveza,

postoje i sljedeći planovi važni za kvalitetno funkcioniranje Općine:

. PLAN zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Općine Mrkopalj

. PLAN javne nabave Općine Mrkopalj za 2007. godinu, te

. PLAN prostornog uređenja Općine Mrkopalj.

Obzirom da je Ustavom i zakonom određen djelokrug poslova koje obavlja državna i županijska administracija, Općina Mrkopalj je, sukladno Članku 6. Statuta Općina Mrkopalj, nadležna za sljedeće poslove od lokalnog značaja:

1. uređenje naselja i stanovanje;

2. prostorno i urbanističko planiranje;

3. komunalne djelatnosti;

4. brigu o djeci;

5. socijalnu skrb;

6. primarnu zdravstvenu zaštitu;

7. odgoj i osnovno obrazovanje;

8. kulturu, tjelesnu kulturu i šport;

9. zaštitu potrošača;

10. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša;

11. protupožarnu i civilnu zaštitu;

Graf 6. Postotni prikaz primljenih pomoći Općine Mrkopalj iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2006. godine

Izvor:MINISTARSTVO FINANCIJA- RH, DRŽAVNA RIZNICA, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007. godina

12. promet na svom području;

13. obavljanje ostalih poslova od interesa za Općinu koji Zakonom budu stavljeni u samoupravni djelokrug Općine.

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj može tražiti od Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, da Općini uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet te prometnu infrastrukturu ako osigura dovoljno sredstava za njihovo obavljanje.

Tijela Općine Mrkopalj

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Općine Mrkopalj podijeljene su između Općinskog vijeća, Općinskog poglavarstva i načelnika Općine Mrkopalj.

Općinsko vijeće - predstavničko tijelo

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj predstavničko je tijelo stanovnika Općine Mrkopalj i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Općinsko vijeće ima 9 članova izabranih na način propisan Zakonom.

Općinski načelnik - izvršno tijelo

Načelnik Općine Mrkopalj zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Općine Mrkopalj. Načelnik daje punomoći za zastupanje Općine Mrkopalj u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje općih i drugih akata, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.

Općinsko poglavarstvo - izvršno tijelo

Poglavarstvo je odgovorno Općinskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Općinskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo ima 5 članova od kojih su načelnik i njegovi zamjenici po položaju članovi Poglavarstva.

Mjesna samouprava

Na temelju Članka 12. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Članka 4. Statuta Općine Mrkopalj, utvrđuju se naselja Općine Mrkopalj prikazana u narednoj tablici.

Tablica 23. Naselja Općine Mrkopalj

OPĆINA

NASELJA

 

Brestova Draga

 

Mrkopalj

 

Sunger

 

Tuk Mrkopaljski

 

Bukovac Sungerski

 

Begovo Razdolje

Izvor:Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06) te Statut Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 04/2006)

2.4.4. Aktivno vođenje proračuna Općine Mrkopalj

2.4.4.1. Proračun Općine Mrkopalj

Na temelju Članka 30. i 32. Zakona o proračunu (N.N. br. 96/03) i Članka 18. Statuta Općine Mrkopalj, Općinsko vijeće Općine Mrkopalj donosi godišnje proračune. Proračun je akt Općine Mrkopalj kojim se procjenjuju njezini prihodi i primici, te utvrđuju njezini rashodi i izdaci na godišnjoj razini. Ukoliko se Proračun ne donese, Vijeće mora donijeti Odluku o privremenom financiranju za razdoblje od tri mjeseca. Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koje pripadaju Općini Mrkopalj čine njegovu imovinu. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovorno je Općinsko poglavarstvo, dok je nalogodavac za izvršenje godišnjeg proračuna u cjelini načelnik. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine Mrkopalj programima pružanja esencijalnih javnih usluga, kao što su parkovi i rekreacija, javna sigurnost, održavanje i izgradnja ulica i mostova, te druge funkcije koje pružaju potporu sigurnom, zdravom i ugodnom okruženju zajednice. Kada je pravilno izrađen, proračun je sredstvo za službeno dokumentiranje financijskih i programskih smjernica Općinskog vijeća Općine Mrkopalj, tijela krajnje odgovornog za dobrobit zajednice.

Proračun je višestruko značajan jer predstavlja:

. Financijski plan

. Strateški dokument

. Pravni akt

. Vodič za postupke upravljanja Općine Mrkopalj

. Sredstva komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje ili u prihodovnoj ili u rashodovnoj strani proračuna te ostalim interesnim skupinama.

2.4.4.2. Transparentni proračunski proces

Transparentni proračunski proces uključuje širok opseg aktivnosti ili modela koji se koriste u svrhu optimiziranja prikupljanja i korištenja proračunskih sredstava.

Postoje tri glavne aktivnosti koje na najbolji način ostvaruju cilj povećanja transparentnosti, a to su:

1. Proračunska poruka

2. Javna tribina

3. Proračun u malom

Općina Mrkopalj ne provodi ni javne tribine o proračunu ni proračunske poruke, a niti se tiska proračun u malom. Transparentnost proračuna osigurava se:

. omogućavanjem komunikacije stanovnika sa načelnikom putem Internet stranice

. redovnim objavljivanjem sjednica poglavarstva na Radio »Gorski kotar«.

2.4.5. Financiranje javnih potreba

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna jedinica lokalne samouprave. To su:

1. Opće javne (administrativne) usluge.

2. Javni red i sigurnosni poslovi.

3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje.

4. Zdravstvo.

5. Socijalna sigurnost i skrb.

6. Stambeno-komunalna djelatnost.

7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti.

8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov.

9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo.

10. Prijevoz i komunikacije.

11. Drugi ekonomski poslovi i usluge.

12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira)

Iz prethodne tablice je vidljivo da:

. rashodi poslovanja imaju tendenciju rasta u promatranom periodu i to prosječnom godišnjom stopom rasta od 32,52 %,

. najveći iznos rashoda poslovanja čine materijalni rashodi, koji u rashodima poslovanja u promatranom razdoblju u prosjeku sudjeluju sa 37,03 %. Unutar ove stavke rashoda najviše su zastupljeni rashodi za usluge.

. financijski rashodi variraju u promatranom periodu, dok subvencije imaju uzlazni trend i u rashodima poslovanja u promatranom razdoblju u prosjeku sudjeluju sa 12,10 %

. naknade građanima i kućanstvima manje variraju u promatranom periodu i u rashodima poslovanja u promatranom razdoblju u prosjeku sudjeluju sa 1,79%

. rashodi za nabavu nefinancijske imovine variraju u promatranom periodu a u ukupnim rashodima u prosjeku sudjeluju sa 26,77%.

2.4.5.1. Prihodi proračuna Općine Mrkopalj

Općina ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Općine moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom.

Prihodi Općine su:

. općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,

. prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine,

. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u kojima ima udjele ili dionice,

. prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,

. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općinsko vijeće u skladu sa zakonom,

. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,

. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena državnim proračunom i

. drugi prihodi određeni zakonom.

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi i rashodi proračuna Općine Mrkopalj za 2007. godinu;

Iz prethodne tablice je vidljivo da:

. prihodi poslovanja variraju u promatranom periodu te u ukupnim prihodima sudjeluju sa 99,61%,

. najveći iznos prihoda poslovanja čine prihodi od poreza, koji u prihodima poslovanja u promatranom razdoblju u prosjeku sudjeluju sa 39,44 %. Unutar ove stavke prihoda najviše su zastupljeni prihodi od poreza i prireza na dohodak, koji u prosjeku čine 81,08% prihoda od poreza.

. pomoći od subjekata unutar opće države variraju i u prosjeku čine 37,79 % prihoda od poslovanja. Unutar ove stavke prihoda najviše su zastupljeni prihodi od pomoći iz županijskog proračuna.

. prihodi od imovine imaju uzlazni trend, ali u prosjeku sudjeluju u ukupnim prihodima poslovanja samo 1,08 %.

. prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima variraju te u ukupnim prihodima poslovanja sudjeluju u prosjeku sa 21,69%.

. primici od financijske imovine i zaduživanja imaju tendenciju smanjivanja u promatranom periodu te u ukupnim prihodima u prosjeku sudjeluju tek sa 0,39 %.

2.4.5.2. Zaduživanje lokalne uprave i samouprave

Financiranje Općine Mrkopalj definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama.

Na temelju Zakona o proračunu (N.N., br. 96/03), Ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave:

. Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se odnose na zaduživanje i davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za zaduživanje.

. Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

. Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna.

. Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Općina Mrkopalj trenutno ne koristi zaduživanje kao izvor financiranja javnih potreba.

2.4.6. Kreiranje interesnih partnerstava

2.4.6.1. Sudjelovanje stanovnika

Neposredno sudjelovanje stanovnika u odlučivanju je propisano Člankom 69. prethodno spomenutog Statuta Općine Mrkopalj24.

Stanovnici Općine mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad na način da osnuju mjesne odbore. Tijela mjesnog odbora su Vijeće mjesnog odbora predsjednik Vijeća mjesnog odbora.

Stanovnici i pravne osobe unutar Općine Mrkopalj imaju pravo, na način određen zakonom, podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Općine Mrkopalj i na nepravilan način odnosa zaposlenih u tijelima Općine Mrkopalj ako se obraćaju tim tijelima radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja građanskih dužnosti.

Unutar Općine Mrkopalj nije bio raspisan nijedan referendum o lokalnim poslovima.

U sklopu boljeg informiranja stanovnika Općine, postoje informacije o Općini na internet stranici Županije Primorsko-goranske te u Službenom glasniku Županije.

2.4.7. SWOT analiza institucija


24 Izvor: Statut Općine Mrkopalj

Snage

Slabosti

.Trostruka razina informiranja stanovnika o značajnostima u Općini Mrkopalj (vlastita Web stranica, Općinski glasnik, te Goranski list)

.Vrlo dobra izravna komunikacija načelnika općine i stanovnika (Web portal-live chat, redoviti izvještaji sa sjednice Poglavarstva- Radio G. kotar )

.Lokacija zgrade Općine zadovoljava smještajne kriterije

.Riješene pritužbe na rad općinske administracije (pozitivno riješen manji broj pritužbi stanovnika)

.Nedovoljna informatička opremljenost i programska podrška odlučivanju (ne postoji programsko rješenje za upravljanje svim resursima općine)

.Nedovoljna transparentnost Proračuna (nema javnih tribina, proračunskih poruka, ne tiska se »Proračun u malom«)

.Institucije neadekvatno smještene (ne postoji ispostava HZZO, HZMO, FINE, Općinski sud)

. Zgrada Općine Mrkopalj neadekvatno opremljena

.Općinska administracija neadekvatno ekipirana (struktura i broj zaposlenih nisu optimalni)

.Općina se nije prijavljivala za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije

.Općina nije ostvarila niti jedan projekt putem javno-privatnog partnerstva

. Institucionalna pokrivenost Općine nije zadovoljavajuća

 

Prilike

Prijetnje

.Apliciranje infrastrukturnih projekata u sklopu pretpristupnih fondova EU

.Realizacija projekata putem osnivanja javno-privatnog partnerstva

 

2.5. Prostorno uređenje

2.5.1. Uvod

Prostorno-planska dokumentacija ima za cilj osigurati red u prostoru i stvoriti pretpostavke za budući svekoliki razvoj Općine Mrkopalj.

U analizi prostornog uređenja Općine Mrkopalj, koristili su se podaci iz Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj i informacije dobivene od nadležnih službi općine te nadležnih odvojenih institucija.

Korištenje Prostornog plana Općine Mrkopalj u ovoj analizi osigurava usklađenost sa osnovnim konceptom upravljanja prostorom Općine Mrkopalj i kvalitetnu podlogu za daljnje korake u izradi Plana ukupnog razvoja Općine.

Obzirom da prije same izrade Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj nije postojao niti jedan plan lokalne razine koji obuhvaća cjelokupni prostor Općine, logična je potreba za jedinstvenim prostorno-planskim dokumentom koji bi osigurao dugoročni red u prostoru na području Općine Mrkopalj.

Prijedlog prostornog plana Općine je prošao javnu raspravu te je isti objavljen u Novom listu.

Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj temeljni je, a ujedno i obvezatni dokument prostornog uređenja općine.

Prostorni plan Općine utvrđuje:

. uvjete za uređenje općinskog područja

. određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta

. zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini.

2.5.2. Postupak prostornog uređenja

Postupak prostornog planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br. 76/07). Zakonom je propisano da dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usklađen s dokumentom šireg područja.

U postupku prostornog planiranja zakonodavac je velik značaj dao javnoj raspravi na kojoj sve zainteresirane strane mogu uputiti svoje prijedloge i komentare. Način i postupak provođenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (N.N. br. 101/98.). Po usvajanju plan se objavljuje u Službenim vijestima i stupa na snagu s utvrđenim datumom.

Općina Mrkopalj provela je javnu raspravu o prostornom planiranju i istu je objavila Novom listu.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se u proračunu Općine. Postupak izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja izvan snage postojećih prostornih planova također je propisan Zakonom o prostornom uređenju i u osnovi je isti kao i postupak za donošenje novog plana. Unutar definiranih okvira koje definira prostorni plan uređenja izrađuju se urbanistički i detaljni planovi uređenja. Obvezu izrade urbanističkog plana daje Prostorni plan županije, a definiranje granica područja za koje se izrađuju navedeni planovi trebaju biti definirani u Prostornom planu uređenja općine.

2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova

Osnovni dokumenti prostornog uređenja su:

1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

3. Prostorni plan područja posebnih obilježja

4. Prostorni planovi nacionalnih parkova i parkova prirode

5. Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba

6. Prostorni planovi uređenja velikog grada, grada ili općine

7. Odluka o građevinskom području

8. Urbanistički plan uređenja

9. Detaljni plan uređenja

Prostorni plan uređenja županije Primorsko-goranske

Sukladno Članku 6. Prostornog plana uređenja Županije Primorsko-goranske, Općina Mrkopalj spada u mikroregiju Gorski kotar, prostornu cjelinu G1-Delnice.

Prostorni plan županije Primorsko-goranske razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu, organizaciju iskorištenja prostora županije.

Urbanistički planovi uređenja

Pod pojmom urbanistički planovi uređenja podrazumijeva se i DPU-Detaljni plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja-UPU

Urbanistički plan uređenja razrađuje dijelove područja određene prostornim planom uređenja grada ili općine ili generalnim urbanističkim planom, razgraničavanjem javnih površina od drugih površina i užih provedbenih cjelina zajedničkih obilježja za koje određuje podjelu prostora na specifične cjeline u odnosu na dinamiku i način realizacije, regulacijske i građevinske linije, detaljnu namjenu površina s kapacitetima i uvjetima gradnje odnosno rekonstrukcije građevina, uvjete i uređenja i korištenja površina te uvjete korištenja građevina, osnove mreža i prostor infrastrukture s načinom priključka na šire sustave.

Detaljni plan uređenja-DPU

Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.

Prostorni plan Općine Mrkopalj

Prostorni plan Općine Mrkopalj operativno provodi Županijski ured državne uprave za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Rijeci, koji zaprima zahtjeve za izdavanje i izdaje lokacijske i građevinske dozvole u skladu s utvrđenim planom.

Lokacijska dozvola je dokument koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru - pod kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi. Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br. 76/07).

Građevinska dozvola je dokument na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti

za gradnju. Postupke izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br. 76/07).

Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske čestice provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom uređenja ako se na čestici predviđaju zahvati u prostoru.

2.5.4. Upravljanje, osnovna namjena i korištenje površina

Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj Općine u cjelini, za razvoj naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava. Za dijelove prostora koji s obzirom na svoje prirodne značajke sadrže predodređenost za određenu namjenu, kao što su šumske površine, kvalitetno tlo, vodene površine također je određena osnovna namjena koja omogućava korištenje i zaštitu ovih resursa.

Osnovna namjena i korištenje površina produkt su detaljne analize i sagledavanja postojećih prirodnih resursa i izgrađenih struktura. Svi uvjeti okvirno su određeni Županijskim planom, a proizlaze iz analize prirodnih i drugih resursa, razvojnih mogućnosti i prostornih ograničenja Općine Mrkopalj.

Prostornim planom25 izvršeno je razgraničenje prostora prema namjeni, određeni su veličina, položaj i oblik površine za pojedinu namjenu, te izvršeno razgraničenje unutar svake namjene.

Prostor je prema namjeni podijeljen na:

. površine naselja,

. površine izvan naselja za izdvojene namjene,

. poljoprivredne površine,

. šumske površine,

. ostale poljoprivredne i šumske površine i

. vodne površine.

Površine naselja, prema Prostornom planu, razgraničene su određivanjem granica njihovih građevinskih područja prema kriterijima iz Županijskog plana.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene razgraničene su prema posebnim kriterijima na:

- gospodarsku namjenu,

- ugostiteljsko-turističku namjenu,

- sportsko-rekreacijsku namjenu

Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta provedeno je bonitiranjem zemljišta, te diobom na slijedeće površine :

- vrijedno obradivo tlo - P2, (tla Mrkopaljskog i Sungerskog polja),

- ostalo obradivo tlo - P3,

Šumske površine na mrkopaljskom području prema namjeni razgraničene su na:

- gospodarske šume - Š1 - namijenjene su prvenstveno obavljanju šumsko-gospodarstvenih djelatnosti,

- zaštitne šume - Š2 - namijenjene su prvenstveno za zaštitu šumskog zemljišta, erozivnih i nestabilnih područja i terena u većem nagibu,

- šume posebne namjene - Š3 - namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenim istraživanjima, edukativnim potrebama, odmoru i rekreaciji stanovništva i posjetitelja

Ostale poljoprivredne i šumske površine, čine sav preostali prostor koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredno ili šumsko zemljište. Moguća je njegova prenamjena i korištenje prema kriterijima za građenje izvan građevinskih područja.

Vodne površine - na području Općine Mrkopalj nema većih nadzemnih vodotoka, osim nekoliko potoka i jaruga, a u vrijeme velikih kiša, otapanja snijega ili podizanja razine podzemnih voda česte su pojave bujica, naročito u okruženju naselja Mrkopalj.


25 Izvor: Prostorni plan Općine Mrkopalj, 2004. godina

Tablica 26.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Općine Mrkopalj (naselja i izgrađene strukture izvan naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

Iz tablice je vidljivo da najviše površine Općina Mrkopalj otpada na šume (80,01 % površine Općine), što je lako objasniti zemljopisnim položajem Općine. Druga po redu su ostala poljoprivredna zemljišta kojih ima 9,59 % površine Općine, dok obradiva poljoprivredna zemljišta zauzimaju 4,45 % površine Općine.

2.5.4.1. Vrednovanje zemljišta

Vrednovanje zemljišta na području Općine Mrkopalj temeljeno je na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, Zakonu o prostornom planiranju, te Zakonu o zaštiti prirode.

Za potrebe prostornog planiranja Općine Mrkopalj vrednovanje zemljišta izvršeno je prema sljedećim Zakonima:

. Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN. br. 66/01),

. Zakonu o prostornom planiranju, te

. Zakonu o zaštiti prirode

Tla su razvrstana u prostorne kategorije.

Zemljište je vrednovano na način da su određene sljedeće kategorije:

. P1 (osobito vrijedna obradiva tla),

. P2 (vrijedna obradiva tla),

. P3 (ostala obradiva tla) i

. PŠ (ostala poljoprivredna i šumska tla, šuma i šumska zemljišta).

Na području Općine Mrkopalj ne postoje zemljišta koja su kvalificirana kao vrijedna. Najčešći oblik smanjivanja vrijednosti zemljišta je promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i korištenje istog za izgradnju raznih infrastrukturnih objekata. Na području Općina Mrkopalj kvalitetnija tla istraživanog područja nisu »ugrožena« postupcima nekontrolirane i neopravdane prenamjene.

2.5.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja

Planom prostornog uređenja Primorsko-goranske županije određeni su kriteriji za određivanje građevinskih područja samo za gospodarsku i ugostiteljsko-turističku namjenu.

Propisane su maksimalne postojeće i planirane površine koje za Općinu Mrkopalj iznose:

- za gospodarsku - poslovnu namjenu: 15,00 ha

- za ugostiteljsko-turističku namjenu: 35,00 ha.

U Prostornom planu razgraničene su površine i određene granice njihovih građevinskih područja na sljedeće osnovne grupe:

1. površine za gospodarske - poslovne namjene,

2. površine za turističko-ugostiteljske namjene,

3. površine za sportsko-rekreacijske namjene

Organizacijom i namjenom površina, unutar utvrđenih građevinskih područja, utvrđuju se dozvoljene djelatnosti koje se mogu odvijati u nekoj zoni. Namjena površina za neku zonu može biti osnovna ili pretežita. Smještaj gospodarskih djelatnosti predviđen je uglavnom u izdvojenim zonama, dok je njihov manji dio unutar stambenih zona naselja.

2.5.4.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarske i sportsko-rekreacijske)

1. Poslovne zone - uslužne

Županijskim planom kvantificirani su kriteriji za planiranje građevinskih područja izvan naselja za gospodarsku i ugostiteljsko-turističku namjenu, odnosno određene ukupne površine potrebne za te namjene na području općina i gradova, kako bi se stvorile pretpostavke uravnoteženog gospodarskog razvoja cjelokupnog županijskog prostora.

Postojeće i planirane maksimalne površine u Općini Mrkopalj iskazane su u tablici ispod.

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine« br. 46/04)

Tablica 27. Postojeće i planirane maksimalne površine Općine Mrkopalj

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine« br. 46/04)

Na temelju postojećih maksimalnih površina razvijaju se i dvije gospodarske zone:

. Poljice 1 (godpodarsko-trgovačka) te

. Poljice 2 (gospodarska)

2. Turistička djelatnost

Oblik turizma najizraženiji na području Općine Mrkopalj je zasigurno lovstvo i lovni turizam koje će, uz šumarstvo kao dominantnu gospodarsku granu, nesumljivo imati veliki utjecaj na budući razvoj sveukupnog prostora kojem gravitira i Općina Mrkopalj. Dokaz ovome je postojanje šumarskih i planinarskih kuća te ostalih lovno - tehničkih objekata, koji već sada privlače veliki broj lovaca i lovačkih udruga. Cjelokupnu turističku ponudu na području Općine Mrkopalj oblikuje Turistička zajednica Općine Mrkopalj pod čijim je utjecajem broj posjetitelja uzlaznog karaktera.

3. Sportsko-rekreacijski sadržaji

Malobrojni sportsko-rekreacijski sadržaji na području Općine Mrkopalj onemogućavaju adekvatno bavljenje raznim oblicima rekreacije, zabave i odmora. U Mrkoplju postoji jedno nogometno igralište, niz boćališta te sljedeća sportska društva:

. nogometni klub,

. skijaški klub »Bjelolasica« i

. planinarsko društvo »Bijele stijene«

Obzirom na vrlo skromnu sportsko-rekreacijsku infrastrukturu potrebno je dodatno opremiti postojeće zatvorene površine sportsko - rekreacijskih namjena na izdvojenim površinama, a izvan građevinskih područja omogućiti odvijanje najrazličitijih športsko-rekreacijskih aktivnosti u slobodnoj prirodi.

2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture

Cjelokupna infrastruktura na području Općine Mrkopalj određena je Prostornim planom Županije Primorsko- goranske, pa je izgradnja i uređenje iste moguće samo u okvirima Plana.

Važno je istaknuti da se kompletnom komunalnom problematikom na području Općine Mrkopalj bavi društvo »Mrzle Drage« d.o.o.

2.5.5.1. Vodno-gospodarski sustav

Usprkos činjenici da je goransko područje vrlo bogato pitkom vodom, naročito u podzemnim vodonosnim slojevima, u vodoopskrbi to nije odgovarajuće iskorišteno pa se voda upotrebljava često i zdravstveno neispravna. Na vodovodnu mrežu priključeno je cca 80 % kućanstava, dok je sustavom odvodnje obuhvaćen vrlo mali broj (tek njih oko 25 %).

Obzirom da na području Općine Mrkopalj nema adekvatnih vodnih resursa, opskrba stanovništva vodom realizira se s područja Grada Delnice, odnosno iz vodoopskrbnog sustava izvora Kupica.

Obzirom da postojeći vodovodni sustav opskrbljuje Općinu Mrkopalj uz gubitke u vodovodnoj mreži te da još postoje područja gdje nema izgrađenog javnog sustava i gdje se koriste cisterne za skupljanje kišnice, rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih postaje nužnost.

2.5.5.2. Energetski sustav

Na području obuhvata Prostornog plana Općine Mrkopalj nema objekata za proizvodnju električne energije.

Spomenutim područjem prolaze dva prijenosna dalekovoda naponskog nivoa 400 i 110 kV koja su sastavni dio prijenosnog elektroenergetskog sustava Hrvatske i kao takvi su evidentirani u prostornim planovima višeg reda.

Trafo jedinice na području Općine imaju dovoljno rezervnog kapaciteta za potrebe budućeg konzuma.

Distribucija električne energije prema potrošačima na području Općine vrši se iz 16 distributivnih trafostanica 20/0,4 kV smještenih unutar granica ovog plana. Na području Općine postoji i jedan 20 kV potrošač - DIP Mrkopalj, koji se električnom energijom napaja iz vlastite trafostanice 20/0,4 kV.

Niskonaponska mreža je na većem dijelu područja izvedena kao nadzemna osim u centru naselja Mrkopalj gdje je izvedena s podzemnim kabelima.

2.5.5.3. Pošta i javne telekomunikacije

Obzirom na broj stanovnika i broj poštanskih ureda stanje pokrivenosti administrativnog područja Općine Mrkopalj postojećom poštanskom mrežom i pružanja poštanskih usluga je zadovoljavajuće.

Pokrivenost područja Općine Mrkopalj mobilnom telekomunikacijskom mrežom za sada je djelomična (oko 85%),ali postoji plan puštanja u rad novoplanirane bazne stanice ¹Begovo Razdolje'' s kojom će područje Općine biti u potpunosti pokriveno GSM signalom.

Obzirom na prostorni raspored unutar Općine Mrkopalj ne postoji razlika u dostupnosti i/ili kvaliteti poštanskih usluga u nekom od naselja Općine, pa se ne planira se uvođenje novih poštanskih ureda.

2.5.5.4. Promet

Središnji dio područja prostire se kroz planinsku dolinu okruženu brdima, u kojoj se nalaze sungersko i mrkopaljsko polje i kojom prolazi glavna mrkopaljska prometnica.

Ipak, prometna izoliranost i teža pristupačnost glavnim prometnim pravcima Županije bila je bitan uzrok stagnacije gospodarskog i društvenog razvoja mrkopaljskog, kao i ostalog goranskog područja u odnosu na primorski - litoralni dio županijskog prostora.

Također, postoje određeni zahtjevi za izradu novih pristupnih puteva, asfaltiranje postojećih makadama te proširenje postojećih cesta i to na potezu:

. Bukovac-Brestova Draga

. Matić poljana-Begovo Razdolje

. Matić poljana- Bijele samarske stijene.

Postojeće prometnice na ovom području imaju u zimskim razdobljima znatne količine snijega i nedovoljno su održavane što otežava prometnu prohodnost prema Primorju i delničkom koridoru. Upravo iz tog razloga dolazi do tzv. uskog grla u prometu i to na dionici D32 Sopač - Mrkopalj u zimskim mjesecima.

Ipak, na prostoru Općine Mrkopalj, prema dostupnim podacima, postoje dijelovi cesta koji usporavaju promet, tzv. »uska grla« i to:

. Dionica D32 Sopač-Mrkopalj (tijekom zime)

2.5.6. Veze s prostornim planovima širih područja

Prostorni plan Županije Primorsko-goranske je dokument prostornog uređenja prema kojem Općina Mrkopalj spada u mikroregiju Gorski kotar, prostornu cjelinu G1- Delnice.

Županijskim prostornim planom određena je izrada Prostornog plana uređenja Općina Mrkopalj te obveza izrade Urbanističkog plana uređenja površina izvan naselja za izdvojene namjene.

2.5.7. SWOT analiza prostornog planiranja

Snage

Slabosti

.Donesen Prostorni plana uređenja Općine Mrkopalj
(PPU je nakon javne rasprave i objave u »Novom listu« postao važeći)

.Povoljan prometni položaj Općine
(obzirom na broj i značaj državnih cesta koje prolaze širim područjem Općine Mrkopalj)

.Zadovoljavajuća postojeća elektroopskrba Općine
(sukladno zaključcima Polazišta Prostornog plana Općine, obzirom da u promatranom razdoblju nije došlo do promjene, elektroopskrba Općine je gotovo u cijelosti nadzemna i u funkciji)

.Nedovoljno kvalitetna cestovna infrastruktura
(veliki broj neasfaltiranih lokalnih cesta čije postojanje otežava realizaciju vezanih projekata kao. npr. GOLF IGRALIŠTA NA SRC »TRI POLJANE«)

.Uska grla u cestovnoj infrastrukturi tijekom zime (Dionica D32 Sopač-Mrkopalj).

.Vodoopskrba područja Općine Mrkopalj nedovoljno kvalitetna (sukladno zaključcima Polazišta Prostornog plana Općine, obzirom da u promatranom razdoblju nije došlo do promjene, sustav gubi određeni postotak vode u transportu prema potrošačima)

.U narednom planskom razdoblju nije planirana izgradnja mreže za opskrbu plinom na području Općine (obzirom na budućnost ovog energenta a i velike troškove naknadnog)

.Nepotpuna pokrivenosti kućanstava i gospodarskih objekata mobilnom telefonskom mrežom (15 % područja nije pokriveno signalom)

.Ne postoji studija o rješenju plinofikacije

 

Prilike

Prijetnje

.Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje postojećih gospodarskih zona
(Gosp. uslužne-trgovačke zone Poljica 1 i Poljica 2 predstavljaju komparativnu prednost Općine za ubrzani gospodarski razvoj)

.Financiranje izrade lokalnih cesta iz pretpristupnih fondova EU (realizacija postojećih zahtjeva za izradu novih pristupnih putova, asfaltiranje postojećih makadama te proširenje postojećih cesta i to na potezu:
Bukovac-Brestova Draga,
Matić poljana - Begovo Razdolje,
Matić poljana - Bijele samarske stijene)

 

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MRKOPALJ

Razrađena Strategija razvoja Općine Mrkopalj nalazi se u Prilogu 1 - »Strategija razvoja Općine Mrkopalj, operativni plan i mjere«

4. MJERE RAZVOJA OPĆINE MRKOPALJ

Razrađene Mjere iz Strategije razvoja Općine Mrkopalj nalaze se u Prilogu 2 - Mjere Strategije razvoja Općine Mrkopalj.

5. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-a

Posljednji korak u izradi Programa ukupnog razvoja je:

. provođenje

. praćenje i

. ažuriranja izrađenog programa.

Jure Programa je samo njegovo provođenje.

Postoje 3 razine praćenja Programa ukupnog razvoja:

1. razina praćenja je praćenje provođenja programa (prioritetnih i ostalih mjera tj. projekata iza Akcijskog operativnog plana) i ažuriranje sažetka provođenja aktivnosti

Tim ljudi koji je zadužen za praćenje Programa ukupnog razvoja pomno prati razvoj situacije vezano za provođenje PUR-a. Odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz PUR-a sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Programu ukupnog razvoja, promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provođenje programa. Ukoliko dođe do bilo kakve od spomenutih promjena, kao i promjena u raspodjeli odgovornosti za provođenje programa, takve promjene se evidentiraju.

Kada tim zadužen za praćenje uoči značajnije razlike između planiranog i stvarnog provođenja programa, njegov zadatak je pojasniti kako i zašto je došlo do tih razlika. Odgovorni za provođenje određenih projekata također trebaju reći timu zaduženom za praćenje na koji način očekuju da se nastavi s provođenjem programa te opisati sve promjene koje bi mogle poboljšati provođenje programa.

2. razina praćenja se odnosi na praćenje do koje faze je projekt došao, kao i testiranje same logike projekta. Postavlja pitanje - »Dovodi li projekt do očekivanih rezultata tj. ostvarenja svrhe projekta? Praćenjem se ocjenjuje uspjeh očekivanih rezultata jer upravo ti ishodi povezuju projekte sa vizijom programa razvoja.

Praćenje rezultata provedenih mjera/projekata postavlja pitanje - da li je mjera/projekt postigao očekivane rezultate opisane u matrici projekta? Pomažu li ostvareni rezultati, ako su ostvareni, u ostvarivanju svrhe projekta? I konačno, da li svrha projekta pridonosi postizanju cilja projekta?

Ako se pri praćenju rezultata programa utvrdi da ono ne dovodi do očekivanih rezultata, jasno će se pomoću rezultata u matrici moći zaključiti gdje je problem nastao? A zatim se utvrđuje i zbog čega je problem nastao?

Grupa zadužena za praćenje rezultata projekata mora pronaći razloge zbog kojih projekt nije doveo do željenih rezultata kako bi znala na pravi način reagirati. Jedino kada se problem pravilno definira može se pronaći učinko

vito rješenje. Projekti također mogu imati i nepredviđene negativne rezultate koje je potrebno istražiti.

3. razina praćenja postavlja pitanje - »Da li se okolina promijenila tako da to utječe na izbor kritičnih tijela, projekata i tijela zaduženih za provođenje projekata u Programu ukupnog razvoja?

Dakle iz navedenog je vidljivo da su prva i druga razina praćenja usmjerene na pitanje kako se projekt provodi, dok treća faza praćenja postavlja i razmatra pitanje treba li se uopće nastaviti s primjenom projekta

Ovakvo praćenje nalaže slijedeća pitanja:

- Nastavlja li ta intervencija rješavati kritička pitanja?

- Je li to pitanje još uvijek kritično za ostvarivanje vizije gospodarske budućnosti zajednice?

- Je li korist od programa i dalje opravdava eksploataciju resursa potrebnih za njegovo provođenje?

- Je li zbog provedbe projekta bilo ikakvih nepredviđenih, negativnih posljedica?

- Jesu li relevantne organizacije i subjekti uključeni u provođenje programa?

U slučaju da su se pojavile određene promjene u situaciji na terenu bilo u socijalnom ili ekonomskom pogledu, odnosno bilo koji događaji koji značajnije mijenjaju prethodnu situaciju, vjerojatno će biti potrebne veće promjene. Tim zadužen za praćenje će zatražiti da se PUR odnosno njegovi dijelovi na koje se odnose spomenute promjene osvježe izradom novih preporuka u rješavanju kritičkih pitanja. Ako se međutim okolina tako značajno promijenila da se kritička pitanja moraju redefinirati, možda je vrijeme da se ponovi cjelokupan postupak izrade Programa ukupnog razvoja.

Odgovornost za praćenje i ažuriranje Programa ukupnog razvoja može snositi lokalna samouprava, dio ili čitava radna skupina Programa razvoja ili neko drugo tijelo kao što je Agencija za lokalni gospodarski razvoj. U idealnom slučaju tim zadužen za praćenje uključivati će predstavnike lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje PUR-a i naravno čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj.

5.1. Odgovornost za provedbu PUR-a

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada Općini Mrkopalj.

5.1.1. Postupci upravljanja

Institucionalna struktura za upravljanje i provedbu Programa ukupnog razvoja je Općina Mrkopalj, a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa je Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati Općina Mrkopalj po pojedinim projektima.

5.1.2. Praćenje i ocjenjivanje

Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u procesu stvaranja programa. Popis članova radne skupine nalazi se u prilogu ovog dokumenta i sastoji se od predstavnika lokalnih sudionika. Radna skupina će se sastajati svakih 6 (šest) mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa.

Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ovog programa od strane Općinskog vijeća.

Na prvom sastanku Općina Mrkopalj će predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po strukovnoj pripadnosti (zdravstvo, školstvo, gospodarstvo...) koji bi osmišljavali načine unapređenja pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom stručnošću razvoju općine.

Općina Mrkopalj će dinamikom ovdje predviđenom osigurati prostor i obavijestiti članove Radne skupine najmanje 15 dana unaprijed o održavanju sastanka. Predstavnici općine će prezentirati radnoj skupini rezultate postignute u proteklom periodu, a timovi radne skupine iznijeti svoje prijedloge unapređenja strategije. Radna skupina će ocijeniti provedbu programa te uz nadzor stručne osobe sastaviti zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program.

Zaključci, primjedbe i ocjene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa.

5.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

Općina Mrkopalj jamči razmjenu informacija o provedbi ovog plana i to prema Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web stranica i pojedinačnih sastanaka.

Općina Mrkopalj će putem web stranice objaviti cjeloviti dokument Plana ukupnog razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti odlučivanja izvještaje sa sjednica Općinskog vijeća ažurno objavljivati na web stranicama. Općina će nastaviti s praksom otvorenih vrata za građane kad će se oni moći najaviti i direktno gradonačelniku uputiti pitanja i primjedbe. Općina Mrkopalj će kreirati i nove prikladne kanale komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr