27.

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA
- STRATEGIJA RAZVOJA

SADRŽAJ

1. POVEZNICE S REGIONALNIM OPERATIVNIM PROGRAMOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

2. SUDIONICI IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA

3. UTVRĐIVANJE CILJEVA

3.1. STRATEŠKI CILJ 1 - RAZVOJ CJELOGODIŠNJEG TURIZMA

3.1.1. Izgradnja infrastrukture

3.1.2. Zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine

3.2. STRATEŠKI CILJ 2 - FINALIZACIJA DRVNIH I POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

3.2.1. Razvoj poljoprivrede

3.2.2. Razvoj drvne industrije i šumarstva

3.3. STRATEŠKI CILJ 3 - STVARANJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE

3.3.1. Obrazovna i športsko-rekreacijska infrastruktura

3.3.2. Razvoj socijalne i zdravstvene infrastrukture

4. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MRKOPALJ

5. MJERE I PROJEKTI

5.1. RAZVOJNE SMJERNICE

6. PROVEDBENE ODREDBE

6.1. OPERATIVNI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2013. G.

6.1.1. Uvod

6.1.2. Operativni plan

7. POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE I REZULTATA PLANA RAZVOJA

8. ZAKLJUČAK

9. POPIS TABLICA, GRAFOVA I SLIKA

1. POVEZNICE S REGIONALNIM OPERATIVNIM PROGRAMOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Članovi radne skupine Općine Mrkopalj su se pri izradi Programa ukupnog razvoja svoje Općine vodili ROP-om Primorsko-goranske županije, te su izrađeni temelji PUR- a na spomenutom dokumentu višeg reda. Vizija razvoja Primorsko-goranske županije nastala je na temelju SWOT analize županije u kojoj su jasno vidljivi potencijali i jakosti županije koje treba u potpunosti iskoristiti. SWOT analiza prikazala je i slabosti županije, koje predstavljaju izazov s kojim će se u narednom periodu suočiti. Županijska radna skupina i Partnerski odbor dogovorno su formulirali viziju koja bi se trebala kretati u smjeru razvoja gospodarskog sektora, uključujući turizam i poljoprivredu, putem uklanjanja prepreka za njihov razvoj i iskorištavajući potencijale, ali pazeći pri tom na moguće učinke na okoliš. Također, da bi se omogućio razvoj koji je prilagođen specifičnostima Primorsko-goranske županije, treba se usredotočiti na razvoj zajedničkog duha i poticanje međusektorske suradnje, odnosno na proces prepoznavanja ključnih pitanja regionalnog razvoja od samih članova zajednice. Takav vid direktnog sudjelovanja zajednice osigurat će unapređenje socijalnih i društvenih uvjeta, što zajedno vodi ka porastu kvalitete života. Ciljevi koji se žele u narednom razdoblju ostvariti imaju jednaku važnost i definirani su na način da se uspostavi ravnoteža između svih sektora. Kroz definirane ciljeve nastoji se slabosti preslikati u jakosti i potencijale. ROP Primorsko-goranske županije ima četiri glavna strateška razvojna cilja:

1. CILJ 1: Razvoj konkurentnog gospodarstva

Ovaj je cilj usmjeren je na osiguranje uvjeta u kojima će gospodarstvo, kao jedan od temelja razvoja Županije, povećati produktivnost i osigurati više radnih mjesta. Problem konkurentnosti se u osnovi svodi na problem veličine i kvalitete ulaganja u fizički i ljudski kapital. Samo dovoljna i kvalitetna ulaganja u fizički i ljudski kapital dovode do povećanja konkurentnosti putem rasta produktivnosti. Radnici u Primorsko-goranskoj županiji moraju svojim proizvodima dodati više vrijednosti nego prije. Za to su potrebne nove tehnologije, nova znanja, nove ideje, novi procesi, ukratko - nova kvaliteta.

2. CILJ 2: Kreiranje uvjeta za uravnotežen razvoj

Ovaj je cilj usmjeren na stvaranje uvjeta koji će omogućiti daljnji održivi i uravnotežen razvoj na području Primorsko-goranske Županije, kroz razvoj energetskog sustava, prometne i informacijske infrastrukture. Istodobno se kroz unapređenje upravljanja regionalnim razvojem teži daljnjem razvoju sustava upravljanja okolišem i uravnoteženom razvoju Županije.

3. CILJ 3: Razvoj ljudskih resursa

Realizacija ovog strateškog cilja kao rezultat treba imati povećanje stupnja obrazovanja, unapređenje zdravstvenog statusa i unapređenje socijalne sigurnosti i socijalne uključenosti stanovništva Primorsko-goranske županije. Povećanje uključenosti u obrazovni sustav, održavanje i poboljšavanje zdravlja i socijalne sigurnost stanovništva Primorsko- goranske županije ključna su pitanja održivog razvoja Županije.

4. CILJ 4: Unapređenje kvalitete života

Realizacija ovog strateškog cilja kao rezultat će imati povećanje kvalitete života stanovništva Primorsko-goranske županije, a kroz realizaciju niza projekata vezanih uz komunalnu i društvenu infrastrukturu.

Nakon definiranja vizije i razvojnih ciljeva Županijska radna skupina i Regionalni partnerski odbor su zajednički radili na izradi općeg okvira ROP-a koji se sastoji od: Strategije, ključnih prioriteta i mjera, kriterija za odabir projekata i razvojnih projekata.

Strategija ROP-a u javnom sektoru implicira uspostavu okruženja koje će kroz ključne infrastrukturne projekte omogućiti i poticati razvoj privatnog sektora koji ostvaruje prihode i promicati rast dinamičnog i demokratskog civilnog društva. Javni će se sektor i sam mijenjati pri izgradnji ovakvog okruženja. Doći će do institucionalnog jačanja koje će omogućiti županiji i JLS da u budućnosti efektivno i učinkovito upravljaju razvojem i s vremenom unapređuju ROP.

Program ukupnog razvoja Općine Mrkopalj uvelike se oslanja na smjernice iz ROP-a. Jedino se usklađenošću planiranja na višim i nižim razinama (ROP i PUR) mogu postići sinergijski efekti koji će potom polučiti priželjkivane rezultate i ostvariti kvalitetan razvoj općine. Stoga ciljevi Općine Mrkopalj su:

1. Razvoj cjelogodišnjeg turizma

2. Finalizacija drvnih i poljoprivrednih proizvoda

3. Stvaranje društvene infrastrukture

Ako govorimo o ukupnom razvoju jedne regije (županije) potrebno je naglasiti nužnost koordinacije svih odluka, bez obzira na kojoj se razini donosile. U prošlosti se često događala slaba koordinacija između političkih i administrativnih institucija različitih razina odlučivanja, što je u konačnici rezultiralo, blago rečeno, zastojem u razvoju. Da bi se takve situacije izbjegavale, a potaknuo razvoj, potrebna je organiziranost i profesionalnost javne uprave bez obzira na razinu odlučivanja. Jedino tako je moguće ostvariti zacrtane ciljeve. Time bi Program ukupnog razvoja postao poveznica političkog programa, proračunskog plana kao i prostornih planova u jedinstvenom razvojnom smislu.

2. SUDIONICI IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA

Kako bi se postigli najbolji rezultati pri izradi Programa ukupnog razvoja Općine Mrkopalj korištena je iskušana metoda po kojoj surađuju radna skupina JLS-a i tim djelatnika zaduženih za izradu PUR-a iz konzultantske kuće MICRO projekt d.o.o. koja je bila angažirana na istom od strane Općine Mrkopalj.

Radnu skupinu su sačinjavali lokalni stručnjaci (27 članova) pod stručnim vodstvom Ivane Bujas Rupić u kojoj su bili zastupljeni svi subjekti koji su relevantni za postavljanje i određivanje strateškog plana¹;

. Tomislav Baričevac, obrt »Elica«

. Hrvoje Blašković, Piljenje i prerada drva

. Vitomir Brekalo, ugostiteljstvo

. Ivan Butković, Općina Mrkopalj

. Dragutin Crnić, OŠ Mrkopalj

. Tomislav Cuculić, Općinsko vijeće

. Željko Cuculić, TZO Mrkopalj

. Milivoj Diklić, H.Š.-U.Š.P. Delnice

. Željko Golik, Šumarije Mrkopalj

. Boško Grgurić, Građevinski obrt

. Snježana Grgurić Toplak, Općina Mrkopalj

. Predrag Janeš, Hrv. Zavod za poljoprivredu - Savjetodavna služba

. Jadranka K.P., Ordinacija medicine

. Miljenko Kauzlarić, Poljoprivredno - trgovački obrt

. Svjetlana Kasunić, Obrt Perjasica, Pod. obrt. zadruga »Gorski kotar«

. Božidar Križ, TZO Mrkopalj

. Anton Kružić, Poljoprivredni obrt »Kružić«

. Radmila Kus, Udruga Vunarice

. Ivana Majdenić, Hrvatski stočarski centar - Zagreb

. Zvonko Matković, Mrkopaljac d.o.o.

. Marijan Petrović, Sportsko društvo Bjelolasica

. Ivan Starčević, Komunalno poduzeće Mrzle drage d.o.o.

. Robert Starčević, Bistro »Stari Baća«

. Ankica Štimac, Obrt Štimac

. Dalibor Šoštarić, Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu

. Zlatica Tadijević, obrt Tilia

Strategija razvoja je proizašla iz brojnih prijedloga i rasprava radne skupine koje su u konačnici urodile ovim dokumentom. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su doprinijeli stvaranju ovog važnog dokumenta za Općinu Mrkopalj.

3. UTVRĐIVANJE CILJEVA

Radionice koje su održane u prosincu 2007.godine u Općini Mrkopalj bile su posvećene upravo problemima i ciljevima koji su se iz njih mogli izvesti. Sudionici, predstavnici različitih interesnih skupina u Općini Mrkopalj raspravljali su o snagama Općine koje treba pojačati i iskoristiti, slabostima koje treba prevladati, prilikama koje treba iskoristiti te prijetnje koje treba izbjeći. Slijedeći viziju razvoja Općine Mrkopalj na tim radionicama zacrtana su tri strateška cilja, svaki s dva prioriteta. Mjere vezane za svaki cilj prikazane su u poglavlju Strategija razvoja Općine Mrkopalj, a detaljna analiza mjera prikazana je u Prilogu 2 - Mjere razvoja.

¹ Članovi Radne skupine poredani su abecednim redom (prema prezimenu)

3.1. Strateški Cilj 1 - Razvoj cjelogodišnjeg turizma

Za svoj prvi strateški cilj Općina Mrkopalj izabrala je Razvoj cjelogodišnjeg turizma. Ta činjenica i ne treba čuditi ako se zna da je Mrkopalj jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na području Primorsko - goranske županije. Kvalitetna prometna povezanost i prepoznatljivost općine od strane glavnih hrvatskih emitivnih središta samo doprinose razvoju turizma. Kako bi se turizam nastavio razvijati u željenom smjeru te kako bi se olakšalo upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom te turističkom infrastrukturom ovaj cilj je podijeljen na dva prioriteta.

3.1.1. Izgradnja infrastrukture

Infrastruktura je temelj za funkcioniranje urbanog naselja. U nju se ubrajaju ceste, javne površine, cestovna rasvjeta, vodovod i kanalizacija, telekomunikacija, energetska i druga infrastruktura koja služi svim građanima i poduzetnicima općine koji se njome svakodnevno služe. Ona je temelj za kvalitetno funkcioniranje općine prema gospodarskim, ekološkim i socijalnim kriterijima. Neizostavni je dio svake strategije razvoja. S obzirom na turističku opredijeljenost Općine Mrkopalj, opterećenje infrastrukture je u mjesecima vrhunca sezone mnogo veće nego ostatkom godine. Razlog tome je priliv posjetitelja i zadovoljavanje njihovih potreba. Stoga, svaka izgradnja, rekonstrukcija, obnavljanje i adaptacija na infrastrukturi može se smatrati izravnim poboljšanjem turističke ponude. Kao svako ostvarenje zacrtanih ciljeva i ovo započinje na postojećim prednostima koje su utvrđene prethodnom analizom situacije.

Upravljanje raspoloživim prostorom možda je i najvažniji element u razvoju određene JLS. Donošenjem Prostornog plana uređenja Općina Mrkopalj učinila je veliki korak prema planiranom razvoju svojeg prostora. Time će se moći ravnomjerno uskladiti svi elementi koji se mogu pronaći na određenom prostoru kao što su stanovnici, poljoprivreda, industrija, turizam i dr. Tako se raspodjelom prostora unaprijed definira razvoj određene sredine. Tim se planom također definira i daljnji razvoj cjelokupne infrastrukture na ukupnom području općine. Iako je prometni položaj općine istaknut kao prednost, nedovoljno kvalitetna infrastruktura uvelike narušava ovu tvrdnju. Veliki broj neasfaltiranih cesta te raznih uskih grla otežava gospodarsko funkcioniranje općine, ali i realizaciju pojedinih projekata. Iako Općina Mrkopalj do sada nije sudjelovala u aplikaciji sredstava iz pretpristupnih fondova realizacija postojećih pristupnih putova, asfaltiranje makadama te proširenje cesta na potezu: Bukovac - Brestova draga; Matić poljana - Begovo razdolje; Matić poljana - Bijele samarske stijene mogle bi se financirati iz gore navedenih fondova. Vodoopskrba na području općine ne smatra se zadovoljavajućom prvenstveno zbog gubitka u transportu prema potrošačima. Neracionalno upravljanje vodom, osim što napreže vodoopskrbni sustav, nepotrebno poskupljuje uslugu transporta vode, a ujedno predstavlja i gubitak resursa u fizičkom smislu. Saniranje ovog sustava također se može financirati iz pretpristupnih fondova. Također, jednim od problema na području općine smatra se i nedostatna pokrivenost mobilnom telefonskom mrežom. Naime, oko 15 % općine nije pokriveno signalom. S obzirom da su koncesionari mobilnih mreža privatne tvrtke ovaj problem će se morati riješiti suradnjom JLS i koncesionara mobilnih mreža, ovisno o potrebama lokalnog stanovništva, ali i posjetitelja (prvenstveno turista) Općine Mrkopalj. Opskrba električnom energijom smatra se zadovoljavajućom na području općine. S obzirom na svjetsku energetsku situaciju i njenu dinamiku nepostojanje plana plinofikacije općine iz prijetnje vrlo lako može prerasti u slabost. Ovaj plan bi se trebao voditi prema načelima koji su u praksi i teoriji poznati kao principi 4E. To su:

. Ekološki

. Energetski

. Ekonomski

. Edukacijski.

Ova strategija bi se temeljila na Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske (N.N, br. 68/01), ali i Ugovoru o Energetskoj zajednici (potpisan 22.10.2005. godine). koja navodi da će se u narednom razdoblju podržavati plinofikacija Hrvatske. Uloga JLS u cjelokupnoj strategiji je stvaranje mreže koja će dovesti plin do krajnjih potrošača. Ciljevi te reforme su ostvarenje sigurnosti isporuke energije, ostvarenje cijena prihvatljivih za potrošače, opskrbljivače i proizvođače te cjelokupno gospodarstvo, postizanje umjerenog rasta cijena energije uz istodoban razvoj sustava socijalne zaštite potrošača s niskim primanjima.

Svaki gospodarski razvoj je popraćen razvojem infrastrukture i obrnuto. Idealna slika bi bila kada bi se razvoj infrastrukture podudarao s gospodarskim. Međutim, praksa je pokazala da se taj omjer uglavnom ne podudara te se odvija s viškom ili manjkom kapaciteta infrastrukture. Višak infrastrukture olakšava gospodarski i društveni razvoj, ali je ujedno takav razvoj vrlo skup, jer ¹zarobljava'' sredstva koja bi mogla biti iskorištena na druge potrebitije projekte. Manjak infrastrukture otežava gospodarski razvoj te stvara pritiske na postojeću infrastrukturu u materijalnom i financijskom obliku. Iako se idealna slika može samo pukom srećom ostvariti, bitno je smanjiti oscilacije između viškova i manjkova infrastrukture. Za takvo stanje je potrebno pomno isplanirati potrebe općine u budućnosti koje opet ovise o mnogim, ali prvenstveno o gospodarskom i populacijskom rastu i razvoju.

3.1.2. Zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine

Kulturna baština ogledava se u arhitekturi, sakralnim objektima i kulturnim spomenicima. Ona je konstantno prisutna na ovim područjima još od davnina. Kulturno spomenička baština općine ogleda se kako u materijalnim tako i u nematerijalnim dobrima koja se iskazuje kroz narodne rukotvorine, izložbe te tradicionalne narodne pjesme i plesove. Očuvanje kulturne baštine značajno je za preživljavanje raznih tradicija. Te tradicije obilježene su različitim vjerskim običajima, kulturnim manifestacijama i dr. Očuvanje kulturne baštine potrebno je njegovati, jer samo tako će mlađe generacije osjetiti važnost i privlačnost prema mjestu u kojem žive. Njegovanje tradicije prenijeti će duh davnina i omogućiti identifikaciju s vrijednostima koje su nekad bile vrlo značajne. Bliska povezanost kulturne baštine s prirodnom baštinom može se vrlo lako iskoristiti za poboljšanje turističke ponude koja bi bila obogaćena bogatstvom i ljepotom kulture te krajolika. Kulturna dobra su jedna od rijetkih dobara koja u vrijeme globalizacije nisu uvozno zavisna, a njeni direktni i indirektni učinci najviše donose ploda upravo u mjestima u kojima se nalaze. U dosadašnjem periodu kroničan nedostatak financijskih sredstava javljao se kao jedan od glavnih problema u svim kulturno - umjetničkim sferama. Također, nedostatak adekvatnih prostorija još je jedan od problema s kojima se kulturno - umjetnička društva susreću. Do sada je kulturna baština uglavnom bila teret s kojom se nije znalo adekvatno upravljati, koja je bila trošak i koja je bila prepuštena pojedincima entuzijastima. Vizija razvoja Općine Mrkopalj nameće kao nužnost izradu Plana upravljanja kulturnim dobrima, osnivanje zavičajne zbirke i drugih popratnih sadržaja što će rezultirati lakšim upravljanjem kulturnih dobara, a ona bi osim rashodovne strane u budućnosti predstavljala zanimljiv izvor turističkih prihoda.

Opći trend u svijetu, pa i u Hrvatskoj je zašita okoliša. Taj trend dolazi kako posljedica nepažnje prema čovjekovoj okolini kroz niz od pedesetak godina pojačane industrijalizacije. Spoznajom o ograničenosti kapaciteta prirode čovjek se doveo u nezavidnu poziciju da mora nauštrb prirode ograničavati svoj ekonomski rast. O ovoj problematici napisano je niz radova, održano veliki broj foruma, sjednica, predavanja, doneseno nebrojeno zakonskih akata i strategija, što je u ko

načnici rezultiralo gubitkom iz vida svrhe svega toga, a to je kvaliteta života pojedinca, ali i cjelokupnog društva. U ovom kontekstu svrha zaštite okoliša usmjerena je prema poboljšanju turističke ponude i razvoj cjelogodišnjeg turizma. Ta se ponuda temelji na nepostojanju većih industrijskih zagađivača u samoj općini, što za posljedicu ima visoku kvalitetu zraka, ali i postojanje izvorišta pitke vode. Da bi se takvo stanje zadržalo potrebno je spriječiti povećanje broja divljih odlagališta koji ugrožavaju kvalitetu navedenih prirodnih resursa. To povećanje posljedica je nepostojanja projekata, ali i samih inicijativa kojima bi se sanirala postojeća divlja odlagališta te spriječio nastanak novih. Može se reći da je veliki dio problematike vezane uz otpad povezan s nepostojanjem Plana gospodarenja otpadom općine. Izgradnjom regionalnog odlagališta otpada otvara se odlična prilika za dugoročno rješenje navedenog problema. Planom gospodarenja otpadom trebalo bi se riješiti i pitanje potrebe subjekata koji se time bave, jer na području Općine Mrkopalj takvi ne postoje, sve je prepušteno komunalnom poduzeću iz Delnica. Nabavka sustava za reciklažu stvorio bi lokalnoj industriji novi izvor sirovina, a ujedno povećao učinkovitost sustava zaštite okoliša. Izgradnja kanalizacijske mreže s potrebnim pročišćivačima ima pozitivan učinak na očuvanje resursa vode i tla te je tako nedvojbeno poveznica između zaštite okoliša i infrastrukturnog razvoja. Sredstva za financiranje ovih projekata mogu se povlačiti iz različitih fondova za regionalni razvoj te predpristupnih fondova EU. Ipak, da bi se očuvanje okoliša provelo u djelo potrebo je obratiti pozornost na ljudski faktor. U ovom slučaju, edukacijom o važnosti zaštite okoliša stimuliralo bi se lokalno stanovništvo na sudjelovanje, ali i na kreiranje politike zaštite okoliša.

3.2. Strateški Cilj 2 - Finalizacija drvnih i poljoprivrednih proizvoda

Praksa je pokazala da se razvoj određenog područja ne može temeljiti na samo jednoj gospodarskoj grani, koja je u slučaju Općine Mrkopalj turizam. Oživljavanjem jedne ili više gospodarskih grana postižu se pozitivni učinci koji se ogledaju u (ne)zaposlenosti, općinskom proračunu, odnosno financijskoj sigurnosti pojedinaca, ali i društva kao cjeline. S druge strane smanjuju se različiti pritisci na ostale gospodarske grane, ali i na resurse i logistiku kojima se one koriste. Kao što je za određena poduzeća bitna diversifikacija poslovanja, tako je za pojedine JLS bitna diversifikacija gospodarskih grana na svom području. Neizostavno pitanje koje se nadovezuje je pitanje ¹oslobađanja kapitala''. Razvojem različitih gospodarskih grana ¹oslobađa'' se kapital koji bi u suprotnom ostao neiskorišten.

3.2.1. Razvoj poljoprivrede

Razvoj poljoprivrede uvelike je povezan s razvojem turizma. Trendovima potrošnje u turizmu prilagođavaju se i poljoprivredna gospodarstva, pogotovo unutar značajnih turističkih regija. Turizam i poljoprivreda imaju mnoge dodirne točke. Opskrba dovoljnim količinama poljoprivrednih proizvoda neophodnih za zadovoljenje potreba turista, najčešće zahtjevnijih od domicilnog stanovništva, može se osigurati na nekoliko načina: povećanjem i strukturnom prilagodbom domaće poljoprivredne proizvodnje ili iz uvoza. Upravo zbog prethodno navedene mogućnosti zadovoljavanja potreba iz uvoza, nužno je poticati razvoj poljoprivrede. A to je najjednostavniji mogući način izvoza domaćih proizvoda. U dosadašnjem razvoju općine poljoprivreda nije bila jedan od nositelja. Promjenom trendova u svijetu, kao i i tržišnih zahtjeva, poljoprivreda postaje važan element razvoja, a Općina Mrkopalj je svoju razvojnu politiku tome i prilagodila. Ipak, mala količina obradivog tla i nedovoljna kvaliteta istog onemogućuju razvoj intenzivne poljoprivrede. Najznačajnije tlo na području Općine Mrkopalj je Sungersko polje, uključujući Sungerski Bukovac. Oštri klimatski uvjeti dodatno ograničavaju razvoj poljoprivredne proizvodnje na nekoliko kultura. Stoga se vrlo mali broj poljoprivrednih kućanstava bavi poljoprivredom radi ostvarivanja izravne ekonomske koristi. Međutim, na području općine postoji vrlo razvijena govedarska proizvodnja. Ova vrsta stočarske proizvodnje ima izrazito jak potencijal koji je posljedica nezagađenog okoliša i povoljne strukture tla za tu poljoprivrednu djelatnost. Povoljna struktura tla označava jaku kiselost koja pruža izvrsnu mogućnost proizvodnji stočne krme te dobru propusnost i vodozračni režim. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje može se postići udruženjem više proizvođača. Trenutno na području općine postoji jedna poljoprivredna zadruga koja udružuje 28 zadrugara. Blizina velikog središta kao što je Rijeka i njenih distributivnih centara uvelike može pridonijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje u Općini Mrkopalj.

3.2.2. Razvoj drvne industrije i šumarstva

Jednu od okosnica razvoja Općine Mrkopalj predstavlja drvna industrija. Pogodni klimatski uvjeti, kontrolirana sječa i pošumljavanje omogućili su razvoj drvne industrije od najstarijih vremena. Stoga se drvna industrija može smatrati tradicionalnom prerađivačkom industrijom. Da bi se izbjegao nizak stupanj finalizacije drvnih proizvoda, a time i gubitak dodatne vrijednosti potrebno je sustavno raditi na unaprjeđenju ove grane gospodarstva. Kao i većina prostora na području Gorskog kotara i Općina Mrkopalj je pokrivena velikom šumskom površinom koja stvara uvjete za dobar razvoj šumarstva. Osim velikih površina, šume se na mrkopaljskom području ističu i svojom kvalitetom kao i održavanjem istih. Međutim, najveći problem predstavlja nizak stupanj finalizacije drvnih proizvoda koji stvara niži BDP Općine Mrkopalj te propuštena prilika za povećanjem istog, a ujedno omogućuje relativno jeftin izvoz sirovina, koje se u pravilu vraćaju u obliku gotovih proizvoda. Izravni uzrok ovakvog stanja je nedostatak visoko obrazovanih osoba na području općine. Nepostojanje srednjoškolskog obrazovanja i potrebnih zanimanja doprinosi razvoju takve situacije. Oštra planinska klima s velikim brojem kišnih i vjetrovitih dana nadopunjava se s navedenim poteškoćama te stvara nepovoljne uvjete za brojne gospodarske aktivnosti. Elementarne nepogode kao što su požari ili bolesti šuma su problemi na koje treba obratiti pozornost te konstantno unaprjeđivati sustav zaštite kako bi se održala kvaliteta i količina šuma te na koncu kvaliteta drvnih proizvoda. Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje postojećih gospodarsko uslužno - trgovačkih zona Poljica 1 i Poljica 2 predstavljaju komparativnu prednost općine za ubrzani gospodarski rast. Kada je riječ o gospodarskim zonama potrebno je naglasiti nužnost suradnje više JLS kako ne bi došlo do nepotrebnog konkuriranja. Potrebno je odrediti koje sve industrije mogu biti locirane u tim zonama, kakva je prometna povezanost s tržištem, blizina resursa, potreban prostor za proizvodnju i sl. Jedino širim pogledom te uključivanjem i ostalih dijelova društva, prvenstveno obrazovanja može se doći do željenog stanja i razvoja općine u budućnosti.

Za razvoj gospodarstva neophodno je potrebno funkcioniranje institucija na području JLS. Govoreći o razvoju institucija prvenstveno se misli na razvoj prisutnih institucija, ali i onih koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti razvoju Općine Mrkopalj. Uspostavljene institucije također se susreću s određenim problemima koji su u prvom redu nedostatan prostor i oprema te neadekvatna ekipiranost. Općina Mrkopalj nema vlastiti Općinski sud, ali ni institu

cionalne ispostave FINA-e, Hrvatskog zavoda za socijalno osiguranje (HZSO), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZZO). Može se ustvrditi da institucionalna pokrivenost općine nije dovoljna. Treba naglasiti da je uspostavljenje i funkcioniranje institucija dugoročan proces koji zahtjeva razumijevanje te horizontalnu i vertikalnu komunikaciju svih institucija na području općine i županije, ali i između Općine i njenih građana. Posebno se ističu svi oblici komunikacije, jer jedino tako može doći do uočavanja problema i sinergijsko rješavanje istih na obostrano zadovoljstvo uz minimalne utroške resursa, ali i vremena, jer bi u suprotnome parcijalne inicijative često značile paralelne i dvostruke napore oko provedbe zacrtanih ciljeva.

3.3. Strateški Cilj 3 - Stvaranje društvene infrastrukture

Strateškim ciljem 3 nastojalo bi se unaprijediti kvalitetu života te unaprijediti društvenu infrastrukturu i razviti institucije. Kvaliteta života za svakoga pojedinca ima različito značenje pa se može smatrati relativnim pojmom. Međutim, klasično poimanje kvalitete života može se svesti na razvoj obrazovanja, sporta, rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa te drugih aktivnosti koje poboljšavaju život određene sredine. Ovaj cilj se sastoji od dva prioriteta.

3.3.1. Obrazovna i športsko-rekreacijska infrastruktura

Obrazovanje stanovništva je proces koji se ne događa spontano. U njega je potrebno ulagati, a pri tome rezultate očekivati u nekom doglednom razdoblju. Obrazovanje se odnosi na osnovno, srednje i visoko školstvo. Osnovno i srednje školstvo je u domeni JLS te županije, dok visoko školstvo uglavnom nije. Problem koji se javlja u većini JLS jest ostanak visoko obrazovanog kadra u mjestu studiranja. Cilj je spriječiti takav trend te povratak u mjestu stanovanja učiniti atraktivnim. Na polju edukacije u Općini Mrkopalj ističe se dobar i organiziran sustav predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja. Međutim, nepostojanje sustava srednjoškolskog obrazovanja na području općine pokazuje se kao jedna od najvećih prijetnji koja može ugroziti gospodarski, a zatim i društveni opstanak općine. U ovom slučaju trebala bi se iskoristiti reforma i unaprjeđenje obrazovnog sustava u kojemu srednjoškolsko obrazovanje postaje obvezno te na taj način otkloniti nedostatak srednjoškolskog obrazovanja i djelomično visokoškolskog obrazovanja. Od tehničkih problema koji se javljaju u sustavu obrazovanja najistaknutiji su zastarjelost objekata koji zahtijevaju obnovu te zastarjelost namještaja i opreme. Uspostavom adekvatnog sustava obrazovanja na području Općine Mrkopalj ublažila bi se strukturna neusklađenost gospodarstva i obrazovne strukture stanovnika. Također, problem prekvalifikacija radnika je problem nepostojanja kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja na području općine. Rješenjem ovog problema uvelike bi se uskladila obrazovna struktura stanovništva s potrebama gospodarstva. Loše stanje u obrazovnom sustavu reflektira se na gospodarstvo i njegovu učinkovitost, a ono se pak reflektira na stanje u populaciji jednog mjesta. Tako se povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnom udjelu može smatrati izrazito nepovoljnim ako se nastavi daljnje iseljavanje mlađeg stanovništva. Može se zaključiti da je za opstanak mlađe populacije potrebno konkurentno gospodarstvo u kojemu se pronalazi zaposlenje, a za takvo je gospodarstvo opet potrebna mlađa obrazovana populacija. Odnosno, obrazovanje se javlja kao središnja točka oko koje se postavljaju uvjeti funkcioniranja gospodarstva i populacije, ali i drugih društvenih sustava kao što su kultura, šport i dr. koji se neizravno vezuju za sustav obrazovanja.

Šport je značajan za rekreaciju i odmor stanovništva od svakodnevnice. U Općini Mrkopalj postoji kvalitetan športski potencijal, a da bi taj potencijal bio kvalitetno iskorišten potrebno je ciljano podizati broj kvalitetno uređenih športskih terena, otvorenog i zatvorenog tipa. Kada je riječ o športskom potencijalu prvo na što se pomišlja su skijaški športovi. Da bi se taj potencijal i dalje razvijao potrebno je razvijati promociju Općine Mrkopalj kao jednog od skijaških centara u Hrvatskoj. Ta vrsta promocije ne samo da bi koristila športu, nego bi doprinijela razvoju turizma na području općine, dok bi športske aktivnosti uvelike nadopunile turističku ponudu. Kao prilika za takvu promociju može se iskoristiti gradnja nekoliko skijališta u Gorskom kotaru. Još jedna prilika za uspostavu turističkog identiteta je mogućnost priprema športaša u prirodnom okruženju. Nedostatak športskih objekata za dvoranske športove nastojao bi se nadoknaditi izgradnjom zatvorenih športskih građevina s dodatnim sadržajima koji bi definitivno obogatili turističku ponudu ove općine čime bi se dobila izvrsna podloga za razvoj športskog turizma.

3.3.2. Razvoj socijalne i zdravstvene infrastrukture

Socijalna skrb predstavlja jedan od temelja civilizacijskih tekovina te se uspostava socijalnog društva smatra jednim od prioritetnih ciljeva ove strategije razvoja. Upravo je ovo društveno područje u prošlom razdoblju bilo zapušteno na području Općine Mrkopalj. Nepostojanje institucije u funkciji socijalne skrbi samo potvrđuju ovakvu tezu. Ipak, izgradnja doma za starije i nemoćne, koja je u planu, usmjerava Općinu Mrkopalj prema socijalno osjetljivom društvu. Takvi pothvati su također u skladu sa strukturom populacije s obzirom na sve veći udio starijeg stanovništva, a takva slika se uklapa u prosječnu sliku Republike Hrvatske, što u konačnici nikako ne može biti smatrano pozitivnim. Da se ne bi izgubila kontrola nad zbrinjavanjem bolesnih i onih kojima je potrebna socijalna skrb nužno je uspostaviti adekvatnu organizaciju sustava na općinskoj razini. Rješenje ovih problema može se uspostaviti optimiziranjem institucionalnih i izvaninstitucionalnih programa kao i programima temeljenim na javno - privatnom partnerstvu (JPP).

Kao i na području cjelokupne Republike Hrvatske zdravstvo predstavlja jedno od značajnih problema. Razlozi su brojni, jer zdravstvena djelatnost je neprofitna djelatnost i skoro cijela je ovisna o sredstvima iz proračuna. Zdravstvena zaštita mora biti dostupna svakom pojedinom građaninu. Na koji način, to ovisi o financijskoj moći, ali i spremnosti i razumijevanju lokalne politike za potrebe i probleme zdravstvene zaštite. Cilj je osigurati financijska sredstva ili prostor za rad ordinacija, školovanje zdravstvenog kadra te uvjete življenja liječnika na području Općine Mrkopalj. Dosadašnja praksa pokazala je zadovoljavajuće stanje kada je riječ o kapacitetima koji uglavnom zadovoljavaju potrebe stanovništva na području Općine. Međutim, kao jedan od glavnih nedostataka zdravstvene zaštite ističe se nedostatak specijalističkih ordinacija, ali i velika ovisnost o ambulanti opće medicine koja je u privatnoj praksi. Da bi se povećao standard zdravstvene zaštite potrebno je postojeće zdravstvene ustanove bolje opremiti. S obzirom na ograničenost resursa biti će potrebno optimizirati raspoložene resurse i potrebe stanovništva. To optimiziranje može biti provedeno samostalno, ali i u suradnji sa susjednim jedinicama lokalne samouprave (JLS)

CILJ 1: Razvoj cjelogodišnjeg turizma

PRIORITET 1: Izgradnja infrastrukture

MJERA 1: Izgradnja kanalizacije

MJERA 2: Izgradnja nerazvrstanih cesta i sanacija postojećih

MJERA 3: Izgradnja županijskih cesta i sanacija postojećih

MJERA 4: Izgradnja državnih cesta i sanacija postojećih

MJERA 5: Izgradnja državne ceste Lučice-Mrkopalj

MJERA 6: Stvaranje preduvjeta za izgradnju Benzinske crpke

MJERA 7: Stvaranje preduvjeta za turističko - rekreacijsko naselje Prenka

MJERA 8: Izgradnja i obnova vodovodne mreže

MJERA 9: Uređenje i opremanje prostora Općinske uprave

MJERA 10: Program plinofikacije općine Mrkopalj

MJERA 11: Obnova planinarskih staza i planinarskih skloništa

MJERA 12: Izgradnja lovačkog doma

MJERA 13: Izgradnja streljane za lovačke potrebe

PRIORITET 2: Zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine

MJERA 14: Formiranje male obrtničke radionice za proizvodnju autentičnih suvenira i suvenirnice

MJERA 15: Program revitalizacije autohtone gradnje

MJERA 16: Osnivanje izložbeno prodajnog prostora udruge

MJERA 17: Projekt zaštite Sungerskog luga

MJERA 18: Program očuvanja zavičajne zbirke

MJERA 19: Obnova Doma kulture - Stalna postava povijesti skijanja

MJERA 20: Marketing plan razvoja turizma - privlačenje privatnih i institucionalnih investitora, Promocija kulturne

i prirodne baštine,

MJERA 21: Izgradnja reciklažnog dvorišta

MJERA 22: Aktivacija turističke agencije preko komunalnog poduzeća ili zadruge

MJERA 23: Obnova sakralnih objekata

CILJ 2: Finalizacija drvnih i poljoprivrednih proizvoda

PRIORITET 3: Razvoj poljoprivrede

MJERA 24: Program razvoja poljoprivrede i plasmana poljoprivrednih proizvoda kroz turizam

MJERA 25: Projekt navodnjavanja mrkopaljskog i sungerskog polja

MJERA 26: Program uzgoja konja, goveda i ovaca

MJERA 27: Izgradnja hladnjače i dodatnih preradbenih kapaciteta

MJERA 28: Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

PRIORITET 4: Razvoj drvne industrije i šumarstva

MJERA 29: Izgradnja kogeneracijske bioenergane - stvaranje toplovodne mreže

MJERA 30: Program poticanja izrade finalnih proizvoda od drva

MJERA 31: Program poslovne zone Mrkopalj 1 i 2

MJERA 32: Uređenje i opremanje prostora zadruge za male obrtnike i poduzetnike

MJERA 33: Informatizacija zadruge za male obrtnike i poduzetnike i edukacija njenih članova

CILJ 3: Stvaranje društvene infrastrukture

PRIORITET 5: Obrazovna i športsko-rekreacijska infrastruktura

MJERA 34: Izgradnja sportsko-rekreativnog centra Općine Mrkopalj

MJERA 35: Program opremanja knjižnice i čitaonice

MJERA 36: Izgradnja vrtića i jaslica

MJERA 37: Informatičko obrazovanje i radionice stranih jezika za djecu i mještane

MJERA 38: Multikulturalni i edukativni centar djece i mladeži sa smještajem

PRIORITET 6: Razvoj socijalne i zdravstvene infrastrukture

MJERA 39: Izgradnja doma za stare i nemoćne

MJERA 40: Poticajna stanogradnja (izgradnja dvije stambene zgrade)

MJERA 41: Informatizacija Općinske uprave i edukacija zaposlenika

5. MJERE I PROJEKTI

5.1. Razvojne smjernice

Da bi se ostvario gospodarski napredak Općine Mrkopalj potrebno je uskladiti nekoliko bitnih elemenata. Od tih elementa najbitniji su financijski, ljudski, prostorni resursi i resurs vremena, odnosno potrebno je uskladiti:

n sva dostupna financijska sredstva iz raspoloživih izvora,

n postojeću strukturu ljudskih potencijala s naglaskom na privlačenje i povratak obrazovanog kadra,

n očuvani prostor u svrhu ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja,

n i na kraju ograničeni resurs vremena odnosno njegova iskorištenja.

Sinergijsko djelovanje ovih elemenata polučiti će veće efekte u konačnici od zbroja efekata svakog pojedinačnog elementa. Takav razvoj Općine Mrkopalj omogućiti će minimalne utroške svih vrsta resursa, a optimalnu alokaciju i učinkovitost istih.

Općina Mrkopalj svojim izborom vizije i ciljeva jasno naglašava strategiju koja će biti bazirana na temeljima održivog razvoja s unaprjeđenjem institucija koje će moći biti nositelji upravo tog razvoja. Održivi razvoj ne predstavlja nešto novo na ovim područjima, već predstavlja realnost u kojoj je teorija pronašla svoje praktično utočište. Općenito, Općina Mrkopalj može dokazati kako sintagma održivi razvoj nije samo utopijska ideja, nego načelo kojega se treba pridržavati kako bi se očuvala sva prirodna bogatstva i čitav okoliš u sklopu cjelokupnog životnog prostora. Razvoj gospodarske cjeline mora biti usmjerena prema zaštiti životne sredine. Ta zaštita ne smije biti usamljeni cilj nego se ona temelji na neraskidivoj povezanosti s ekonomskim i socijalnim razvojem. To znači da održivi razvoj osigurava:

n Socijalne zahtjeve

n Gospodarske zahtjeve

n Ekološke zahtjeve

Sintagma održivi razvoj sve se češće može susresti kako u stručnim krugovima tako i u svakodnevnom životu. Održivi razvoj je složen pojam koji sadrži komponentu zaštite okoliša, socijalnu komponentu kao i ekonomsku komponentu. Da bi se takav plan proveo u djelo potrebno je imati viziju i jasno definirane ciljeve. Općina Mrkopalj je svoju viziju i ciljeve u potpunosti uskladio s navedenim načelima.

U svrhu ostvarenja vizije i zadanih ciljeva Općina Mrkopalj slijediti će ove smjernice:

. Općina Mrkopalj treba ulagače koji će se usmjeriti na:

oTurističke kapacitete visoke kategorije koji će razvijati tradicionalne, ali i alternativne oblike turizma

oOčuvanje i unaprjeđenje okoliša

oZapošljavanje domaćeg kadra

oDoprinos kulturnom i društvenom razvitku općine

. Provest će se aktivna marketinška kampanja privlačenja kako domaćih tako i stranih investitora

. Nastojat će se maksimalno iskoristiti sredstva iz fondova EU u svrhu željenog razvitka gospodarstva te podizanja životnog standarda njegovih stanovnika; u tu svrhu pravovremeno će se pripremati projekti i razvijati nove projektne ideje

. Usmjerit će se veliki napori u zaštitu i očuvanje okoliša kroz projekte izgradnje i sanacije različite vrste infrastrukture, organizaciju edukacije stanovništva i poticanjem razvoja udruga za zaštitu okoliša

. Očuvanje kulturne baštine nastojat će se organizirati kroz razne kulturne manifestacije radi prijenosa tradicije i očuvanja identiteta

. Nadalje, kulturno spomenička baština nastojati će se povezivati s turizmom zbog stvaranja kvalitetnije turističke ponude

. Poljoprivreda će se poticati mjerama korištenja državnih i općinskih obradivih površina te uz stručnu pomoć edukacijom i savjetovanjem poljoprivrednika o pripremi proizvoda za plasman u turizam

. Općina Mrkopalj će i dalje raditi na unaprjeđenju svih uvjeta za razvitak turizma pod uvjetom očuvanja tradicije i kulturne baštine respektirajući i čuvajući prirodni okoliš

. Infrastruktura će se izgraditi u suradnji s ostalim institucijama kao što su Hrvatske Vode, Fond za regionalni razvoj RH, Primorsko goranska županija i ostali

. Sredstva koja će nedostajati za dovršetak infrastrukture očekuje se ishodovati kroz potpore ministarstava i donatorskih fondova. U tom cilju nastavit će se pravovremeno pripremati projekte i projektnu dokumentaciju kako bi bili spremni za aplikaciju sredstava

. Općina Mrkopalj će ustrajati u nastojanju poboljšanja uvjeta života i rada u općini podizanjem razine zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te stvarajući uvjete školovanja djece i odraslih

. Općinsko vijeće će uložiti značajne napore na kreiranje kanala komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima

Ovako određena razvojna politika konkretizirat će se mjerama koje treba poduzeti u razdoblju od 2008. do 2013 godine.

6. PROVEDBENE ODREDBE

6.1. Operativni plan za razdoblje od 2008. - 2013.

6.1.1. Uvod

Operativni plan sadržava:

Mjeru ili projekt

Ciljevi koji su zadani bit će postignuti uspješnom provedbom mjera. Planiranje počinje od vizije kao apstraktne želje budućeg stanja te se preko razvojnih ciljeva spušta na mjere nužne za postizanje razvojnih ciljeva što nas opet približava viziji.

Odgovornu instituciju

Identifikacija odgovorne institucije nužna je zbog dodjeljivanja područja odgovornosti te predanosti provedbi programa. Ona detaljno planira mjere, oblikuje koncepcije financiranja, provodi natječaje, nadzire i ocjenjuje provedbu mjera.

Razdoblje provedbe

Određivanje razdoblja provedbe nužno je zbog financijskih resursa, međuovisnosti mjera te apsorpcijskih kapaciteta provedbenih institucija.

Očekivane rashode tijekom razdoblja provedbe

Predviđanje očekivanih rashoda omogućit će povezivanje s aktualnim proračunom općine i služiti kao podloga za buduće proračune i pronalaženje sredstava.

Bilješke

Posljednji stupac namijenjen je značajnim bilješkama koje pridonose boljem razumijevanju pojedinosti određene mjere. Napomene stoga uvijek pomažu u pojašnjavanju specifičnih pitanja vezanih uz pojedinu mjeru.

6.1.2. Operativni plan

Struktura odgovorna za izradu i provedbu plana ukupnog razvoja počinje od Načelnika općine u planskom i operativnom dijelu.

Program se izrađivao uz sudjelovanje radne skupine stručne podloge lokalnih stručnjaka i uz metodološku pomoć konzultantske kuće.

Za provedbu mjera predviđenih u programu potrebno je oformiti jedinicu za upravljanje projektima. Jedinica može biti sastavljena od stručnog kadra unutar samog općinskog vijeća i vanjskih stručnjaka ovisno o zahtjevu samog projekta.

Jedinica za upravljanje projektima ima zadatak postavljanja projektnog zadatka i akcijskog plana za svaki pojedini projekt, postavljanja preduvjeta kod podugovaranja projekata, praćenje i nadzor tijeka projekta, praćenje roka i proračuna projekta.

7. POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE I REZULTATA PLANA RAZVOJA

Upravljanje projektom primjenjuje određene postupke na pokretanje, planiranje, upravljanje, implementaciju i završavanje pojedinog projekta pokrenutog za postizanje određenih ciljeva. Upravljanje projektom uključuje tri elementa:

. Upravljanje zadacima

. Upravljanje resursima

. Upravljanje vremenom

Strukture i sredstva upravljanja projektima iznimno su različite. Njihov izbor ovisi o području, vrsti, veličini i kompleksnosti projekta. Projekt može obuhvaćati jednu ili nekoliko tisuća osoba. Iz toga proizlazi da struktura upravljanja projektima može odgovarati jednostavnoj listi zadataka, ali i kompleksnoj organizaciji institucije čija je svrha izvođenje projekta uz podršku projektnog programa. Područje upravljanja projektima, iako se razvilo iz tehničkih disciplina, s vremenom je pod utjecajem drugih područja sve više postalo multidisciplinarno. Upravljanje projektima omogućiti će usklađivanje i optimiziranje: organizacije, procesa, ciljeva, vremena, novca, prostora i ljudi. U osnovi, što više znamo o projektu, možemo njime bolje upravljati. U tu je svrhu utvrđeno:

. Odgovornost za upravljanje

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada upravi Općine Mrkopalj i Načelniku općine.

. Postupci upravljanja

Institucionalne strukture za upravljanje i provedbu programa su Općina Mrkopalj za upravljanje i provedbu pojedinih projekata unutar programa Jedinica za upravljanje projektima, upravni odjeli općine, komunalno poduzeće, Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste i sve ostale institucije koje će imenovati Općina Mrkopalj po pojedinim projektima.

. Praćenje i ocjenjivanje

Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u procesu stvaranja plana. Popis članova radne skupine nalazi se u Poglavlju 2 ovog dokumenta i sastoji se od 27 predstavnika lokalnih sudionika. Radna skupina će se sastajati svakih 6 (šest) mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa. Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ovog plana od strane Općinskog vijeća.

Na prvom sastanku Općina Mrkopalj će predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po strukovnoj pripadnosti (zdravstvo, školstvo, gospodarstvo...) koji bi osmišljavali načine unaprjeđenja pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom stručnošću razvoju općine.

Općinsko Vijeće će dinamikom ovdje predviđenom osigurati prostor i obavijestiti članove Radne skupine najmanje 15 dana unaprijed o održavanju sastanka. Predstavnici Općinskog vijeća će prezentirati radnoj skupini rezultate postignute u proteklom periodu, a timovi radne skupine iznijeti svoje prijedloge unaprjeđenja strategije. Radna skupina će ocijeniti provedbu plana te uz nadzor stručne osobe sastaviti zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program.

Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa.

. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

Općina Mrkopalj jamči razmjenu informacija o provedbi ovog plana i to prema Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web stranica i pojedinačnih sastanaka. Općina će putem web stranice objaviti cjeloviti dokument Programa ukupnog razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti odlučivanja izvještaje sa sjednica Općinskog vijeća ažurno objavljivati na web stranicama. Općina će nastaviti s praksom otvorenih vrata za građane kad će se oni moći najaviti i direktno načelniku općine uputiti pitanja i primjedbe. Općina Mrkopalj će kreirati i nove prikladne kanale komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima.

8. ZAKLJUČAK

Općina Mrkopalj je u proteklih nekoliko mjeseci uz stručnu pomoć savjetnika MICRO projekta te suradnju lokalnih stručnjaka i radne skupine izradila petogodišnju strategiju ukupnog razvoja.

Strategija razvoja pokazuje težnje Općine Mrkopalj i načine kako unaprijediti kvalitetu života, razviti poduzetništvo, poljoprivredu te preduvjete koje će osigurati temelje napretka. Zadani smjer razvoja služi Općinskom vijeću za planiranje svojih budućih koraka i proračuna, stanovnicima Općine Mrkopalj kako bi mogli aktivno sudjelovati u razvoju, investitorima kako bi detektirali područja u koja žele uložiti. Strategija govori gdje se vidi Općinu Mrkopalj za pet godina i kako misli tamo doći.

Općina Mrkopalj je odabrala smjer razvoja svih potpornih stupova gospodarstva kako bi ono bilo razvijeno na dobrim temeljima. Edukacija temeljena na gospodarskim potrebama, infrastruktura potrebna za razvoj poduzetništva, poljoprivreda koja će plasirati svoj proizvod u turizam, razvoj proizvodnih djelatnosti koje će zaposliti ljude neovisno o sezoni, školstvo i zdravstvo prilagođeno potrebama stanovnika, socijalna skrb i briga o starima i nemoćnima, sport, kultura, sve su to povezani pravci koji će doprinijeti ostvarenju vizije građana Općine Mrkopalj

Ono što nam strategija ne govori je kako ćemo od ideja razviti projekte, koji su sastavni elementi tih projekata, kako izraditi akcijske planove projekata, kako pronaći novac koji nedostaje.

Implementacija zacrtane strategije zahtjevan je posao koji će angažirati sve raspoložive ljudske resurse kako unutar Općine Mrkopalj tako i vanjske stručnjake.

Svaki projekt koji proizađe iz navedene strategije mora imati definiran svoj početak i kraj, proračun, odgovorne osobe i način provedbe i praćenja. Kako bi zaživio i proveo se, plan je potrebno redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, u konačnici i mijenjati. Evaluacija i monitoring, opisani u prethodnom poglavlju, jednako su važni kao i sama izrada strategije te trebaju biti metodološki doku

mentirani. Svaka promjena u mjerama mora imati svoju poveznicu na plan i obrazloženje. Za praćenje i evaluaciju plana poželjno bi bilo angažirati vanjske stručnjake.

Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija, izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima može se računati na pomoć fondova, donatora i investitora.

Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja tržište nameće potrebu za novim vještinama i znanjima, edukaciju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogućili stjecanje prednosti domaćim poduzetnicima.

Prvi korak koji treba učiniti nakon izglasavanja strategije je izraditi akcijske planove za projekte iz operativnog plana koje je radna skupina označila kao prioritetne. Odrediti odgovorne osobe iz općinske uprave ili općinskih poduzeća za provedbu svakog pojedinog projekta.

Za kompleksne projekte koje zahtijevaju više razine stručnosti treba angažirati vanjske suradnike, kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna.

Pri odabiru vanjskih suradnika treba insistirati na multidisciplinarnim timovima s referencom u pojedinom polju stručnosti.

Odgovornost za implementaciju strategije najvećim dijelom leži upravo na instituciji Općine, ali ne isključivo na njemu. Bez podrške javnosti, poduzetnika, poljoprivrednika, hotelijera, obrtnika, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika i ostalih interesnih skupina, teško će biti razviti i provesti zacrtane ideje. Sinergijsko djelovanje je najbitnije u provedbi strateškog plana razvoja.

Komparativna prednost općine Mrkopalj koja će omogućiti ostvarenje zadane strategije su ljudi, građani općine Mrkopalj koji su i do sada dokazali predanost i sklonost inovativnim idejama iako nisu imali zadani napisani smjer.

Uz stručnu pomoć i usmjereni razvoj Općina Mrkopalj će postati oaza mira u goranskim šumama jele i smreke,kolijevka skijanja, gdje je ljeti cvijet, a zimi snijeg. Općina u kojoj ljudi svoju marljivost, ljubav i odgovornost pokazuju očuvanjem prirodnih resursa i njihovim korištenjem u skladu s održivim razvojem. Preporod drvne industrije, poljoprivrede i turizma dovest će do demografske revitalizacije uz povećano zapošljavanje mladih stručnjaka.

Izvadak iz Vizije Općine Mrkopalj

9. POPIS TABLICA, GRAFOVA I SLIKA

Tablica 1: Operativni plan aktivnosti

Slika 1. Strategija razvoja Općina Mrkopalj

Slika 2. Cilj 1 - Razvoj cjelogodišnjeg turizma

Slika 3. Cilj 2 - Finalizacija drvnih i poljoprivrednih proizvoda

Slika 4. Cilj 3 - Stvaranje društvene infrastrukture

Slika 1. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Programa ukupnog razvoja Općine Mrkopalj