SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 48. Ponedjeljak, 8. prosinca 2008.
OPĆINA MRKOPALJ
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

23.

Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 47. Odluke o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/04 i 26/07) i članka 18. Statuta Općine Mrkopalj (Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 04/06), Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, na sjednici održanoj 25. studenoga 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 3 K2
poslovna zona u Mrkoplju

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 3.

Plan se donosi za poslovnu zonu K2 u Mrkoplju utvrđenu Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj koja obuhvaća površinu od 5,88 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

Članak 4.

Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju i sastoji se od:

TEKSTUALNOG DIJELA:

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

UVOD

1. 1. Položaj, značaj i posebnosti zone poslovne namjene u prostoru Općine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Zemljopisna obilježja

1.1.2. Prostorno-razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Promet

1.1.3.2. Komunalna infrastruktura

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone poslovne namjene

2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone poslovne namjene

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje prostora poslovne zone i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje prostora

3.4. Prometna mreža

3.4.1. Ulična mreža

3.4.2. Kolodvori, stajališta i terminali

3.4.3. Parkirališta i garaže

3.4.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.4.5. Biciklističke staze

3.4.6. Benzinske postaje

3.4.7. Elektronička komunikacijska distribucija

3.5. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.5.1. Sustav javne odvodnje

3.5.2. Vodoopskrba

3.5.3. Plinoopskrba

3.5.4. Elektroopskrba

3.5.5. Opći uvjeti za izgradnju i međusobni raspored vodova komunalne infrastrukture

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti te kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Površine javne namjene

1.2. Površine ostalih namjena

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Ulice

5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.5. Biciklističke staze

5.1.6. Benzinske postaje

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4. Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

9.2. Zaštita od požara

9.3. Zaštita od ratnih opasnosti

9.4. Zaštita od potresa

9.5. Zaštita zraka

9.6. Zaštita od buke

9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKOG DIJELA

Kartografski prikazi u mjerilu 1:2.000

1 . KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

ENERGETSKI SUSTAV

2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju sljedeće značenje:

1. Općina Mrkopalj jedinica je lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i Općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06).

2. površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem.

3. građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja određene namjene.

4. građevine gospodarske namjene su građevine u kojima se obavlja proizvodna, uslužna ili trgovačka djelatnost te se po djelatnosti dijele na građevine gospodarske namjene - proizvodne građevine gospodarske namjene - poslovne i građevine gospodarske namjene - trgovačke.

5. Podrum - podrumom se smatra potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati najviše jedan podrum.

6. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

7. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

8. Potkrovlje (Pk) - potkrovlje je dio građevine građevini čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo jednu potkrovnu etažu s galerijom.

9. koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice.

10. koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici i površine građevne čestice.

11. visina građevine određena je katnošću, tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca ili donjeg ruba podrožnice kosog krova.

12. regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene.

13. građevna linija određuje položaj osnovne građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevine.

14. infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i vodova infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Površine javne namjene

Članak 6.

Ovim Planom određene su i razgraničene površine javne namjene:

Površine grafičkih oznaka:

- IS - površina infrastrukturnih sustava (građevne čestice trafostanica, građevne čestice jednokomorne i dvokomorene precrpne stanice, građevna čestica uređaja za pročišćavanje)

- građevna čestica ulice.

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

1.2. Površine ostalih namjena

Članak 7.

Ovim Planom određene su i razgraničene površine ostalih namjena:

Površine grafičkih oznaka:

- K - gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovačko-uslužna.

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Ovim Planom određene su površine za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti: gospodarska namjena - poslovna, pretežito trgovačko-uslužna i te su površine označene oznakom K na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Namjena građevina

Članak 9.

Na građevnim česticama ove namjene može se graditi jedna ili više građevina osnovne namjene koje zajedno čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu, a predviđene su za sljedeće djelatnosti:

- prodavaonice hrane i drugih artikala;

- manje robne kuće;

- manji trgovački centri koji mogu imati više manjih trgovina ili lokala različitih namjena;

- prateći skladišni prostori i građevine ostalih djelatnosti koje upotpunjuju trgovačku namjenu;

- upravne i uredske građevine;

- građevine svih vrsta uslužnih i zanatskih djelatnosti;

- građevine za pružanje intelektualnih i sl. usluga;

- manje proizvodne građevine djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku manju od 55 dB danju i 45 dB noću;

- sadržaji društvenog standarda zaposlenih (ugostiteljstvo, rekreacija, dječji vrtić i sl.).

Uz građevine osnovne namjene, na građevnim česticama gospodarske namjene - poslovne - pretežito trgovačko- uslužne mogu se graditi i ostale građevine:

- nadstrešnice i trjemovi,

- prometno manipulativne površine i parkirališta,

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- i ostale građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 10.

Oblik i veličina građevnih čestica su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Na površini platoa 1 i 2 može se formirati više građevnih čestica pri čemu je:

- Minimalna veličina građevne čestice za plato 1 je 1.000 m2, a za plato 2 je 2.000 m2.

- Maksimalna veličina građevne čestice za plato 1 je 5.000 m2, a za plato 2 je 10.000 m2.

- Minimalna širina građevne čestice na mjestu regulacijske linije je 20,0 m.

Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti gradnju jedne ili više građevina osnovne namjene i ostalih građevina koje zajedno čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu pri čemu građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu.

Veličina i površina građevina

Članak 11.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,6.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice je 1,0.

- Na jednoj građevnoj čestici može se izvoditi jedna ili više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu, a mogu biti slobodnostojeće, ugrađene i poluugrađene.

- Najveća katnost građevina je ukupno 4 etaže od čega 1 podzemna i 3 nadzemne etaže, odnosno najveća dopuštena visina građevina je 10,0 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 12.

- Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije ulica planskih oznaka A1 i A2 iznosi 11,0 m osim na mjestima uz poluzaokretišta gdje je minimalna udaljenost od regulacijske linije 2,0 m kako bi se održala kontinuirana građevna linija.

- Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije županijske ceste do utvrđivanja građevne čestice županijske ceste iznosi 11,0 m od koridora županijske ceste. Nakon definiranja građevne čestice županijske ceste minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije te ceste iznosi 11,0 m.

- Minimalne građevne linije određene su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

- Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica je h/2 odnosno ne manje od 3,0 m.

- U kontaktu poslovne namjene s drugim namjenama van obuhvata plana mora se na građevnoj čestici poslovne namjene formirati tampon zelenila minimalne širine 10,0 m koja je određena na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

- Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije (odnosno koridora županijske ceste) i od međa susjednih građevnih čestica. Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene i ostale građevine.

- Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati: površine zelenila, interne prometnice, kolno- manipulativne i parkirališne površine, komunalni uređaji i priključci, potporni zidovi i ev. montažne građevine portirnice.

- Na dijelovima građevne čestice prema ulicama odnosno uz regulacijske linije moraju se saditi drvoredi.

- Udaljenost građevine prema susjednoj građevini iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje je H1 visina građevine, a H2 visina susjedne građevine.

Oblikovanje građevina

Članak 13.

- Građevine poslovne namjene treba oblikovati suvremenim arhitektonskim izričajem karakterističnim za takve građevine.

- Građevine se mogu graditi kao montažne (beton ili čelik) uz korištenje suvremenih materijala.

- Pročelja treba skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora te skladno uklopiti u proporcije, ritam i izgled koji je ostvarila postojeća arhitektura u užem okruženju.

- Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

- Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu sa usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Uređenje građevnih čestica

Članak 14.

- Na kosim dijelovima terena u nagibu prema javnim prometnim površinama kao i prema susjednim građevnim česticama maksimalna visina podzida je 1,5 m. Iznimno ukoliko to zahtijevaju propisi o sigurnosti gradnje te nema drugih načina da se to osigura visina podzida može biti i viša, ali ne viša od 3,0 m.

- Maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m. U visinu ograde uračunava se i podzid ukoliko je na tom dijelu izveden. Ograde će biti određene u skladu s potrebama djelatnosti koja će se obavljati i u pravilu trebaju biti transparentne, maksimalne visine neprozirnog dijela ograde 0,5 m odnosno visine podzida na terenu u nagibu.

- Na dijelu prema javnim prometnim površinama na maksimalno 20% dužine ograde moguća je postava reklamnih panoa maksimalne visine 2,0 m.

- Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjena površina na prirodnom tlu.

- Tampon zelenila minimalne širine 10,0 m na građevnoj čestici poslovne namjene koji se mora formirati u kontaktu poslovne namjene s drugim namjenama van obuhvata plana, uračunava u obveznih 20% površine prirodnog terena građevne čestice, a mora biti uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, bez podzemne ili nadzemne gradnje, bez natkrivanja i bez uređenja parkinga.

- Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici.

- Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.

- Od ukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta najmanje 5% parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje automobila osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.

- Na prostorima koji su unutar koridora 20 kV dalekovoda (širine 10,0 m) koji je označen na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA do njegovog izmještanja mogu se uređivati površine zelenila i izvoditi prometne građevine uz pribavljanje suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d. Ova odredba se primjenjuje do izmještanja dalekovoda izvan prostora obuhvata Plana.

Priključenje građevne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 15.

Priključci građevnih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Površinsko uređenje platoa odnosno građevnih čestica mora biti usklađeno u visinskom smislu s niveletama ulica A1 i A2. Orijentacijske kote (nivelete, terena) ulica A1 i A2 prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu (ulice planskih oznaka A1 i A2) minimalne širine internog kolnika 6,0 m, s minimalno jednim pješačkim hodnikom širine 1,5 m koji treba biti neposredno priključen na pješački hodnik ulica A1 ili A2. Jedna građevna čestica može imati više kolnih priključaka.

Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran priključak na javni vodovod i javni sustav odvodnje, niskonaponsku elektroenergetsku mrežu i distribucijsku elektroničku komunikacijsku kanalizaciju.

Građevine gospodarskih djelatnosti svojom veličinom, smještajem, vrstom gospodarske djelatnosti i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu ne smije ometati stanovanje kao osnovnu funkciju izvan obuhvata Plana, te ne smije imati štetni utjecaj na okoliš.

Građevine gospodarskih djelatnosti treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 16.

Ovim Planom nisu određene površine za društvene djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 17.

Ovim Planom nisu određene površine za gradnju stambenih građevina.

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Prometna mreža određena je na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE.

Uličnu mrežu čine ulice planskih oznaka A1 i A2.

Planska ulična mreža spojena je izvan obuhvata Plana na postojeću javnu prometnu mrežu u Općini Mrkopalj križanjem ulice planske oznake A1 sa županijskom cestom Mrkopalj - Ravna Gora (Ž5069) u jednoj razini.

5.1.1. Ulice

Članak 19.

Planom su određene građevne čestice za gradnju ulica planskih oznaka A1 i A2. Na građevnim česticama ulica treba izvesti sve prometno-tehničke elemente prometnice, izgraditi kolnik, pješački hodnik, potporne zidove, urediti površinsku odvodnju, rasvijetliti, postaviti zaštitne ograde, označiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i sl.

U javnim ulicama (A1 i A2) u poslovnoj zoni širina kolnika iznosi 7,0 m, a širina jednostranog pješačkog hodnika 1,5 m.

Križanje ulica unutar obuhvata Plana treba biti u jednoj razini.

Širina građevne čestice ulice planske oznake A1 u zoni križanja sa županijskom cestom Ž5069 u jednoj razini treba omogućiti izgradnju kolnog traka za lijeve skretače.

Na mjestima kolnih priključaka građevnih čestica na javne prometne površine nisu određene zaustavne trake.

Ulice moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.

Na pješačkim prijelazima treba izgraditi rampe i upuštene rubnjake za neometano kretanje kolicima.

Do definiranja građevne čestice županijske ceste Ž5069 za koju se predviđa rekonstrukcija i proširenje kako bi se opremila pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom ovim Planom se osigurava koridor ukupne širine 40 m unutar kojeg nije moguća nova gradnja ni uređenje građevnih čestica gospodarske namjene - poslovne - pretežito trgovačko-uslužne već se u koridoru određuje poseban režim korištenja kojeg određuje nadležna služba Županijske uprave za ceste.

Gradnja na platoima 1 i 2 nije dozvoljena prije utvrđivanja građevne čestice ulice odnosno zemljišnog pojasa ulice niti prije izvedenih zemljanih radova na prometnici.

Kolni priključci građevnih čestica rješavat će se u postupku ishođenja lokacijskih dozvola.

Ulice A1 i A2 trebaju imati prometno-tehničke elemente za računsku brzinu 40 km/h, jednostrešni nagib te kolnik dimenzioniran za teška teretna vozila. Radijusi u križanjima trebaju biti min. 10,0 m.

Samostalno vođene pješačke putove, staze, stube, prolaze i sl. treba izvoditi minimalne širine 2,0 m.

Građevna čestica mora imati neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine internog kolnika 6,0 m i minimalne širine pješačkog hodnika 1,5 m.

5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali

Članak 20.

Ovim Planom nisu predviđeni kolodvori, stajališta javnog prijevoza i terminali.

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

Članak 21.

Ovim Planom nisu predviđena javna parkirališta ni garaže.

Parkirališne i garažne potrebe za pojedine građevine rješavaju se isključivo na građevnoj čestici te građevine.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o veličini i namjeni površina u građevini, a određuje se na 1000 m2 korisnog prostora prema sljedećim normativima:


namjena građevine potreban broj

PGM mjesta


1. UREDSKI PROSTORI 10-20 PGM

2. TRGOVINA 20-40 PGM

3. USLUGE 15 PGM

4. UGOSTITELJSTVO, LOKALI 20-40 PGM

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 22.

Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge veće pješačke površine.

5.1.5. Biciklističke staze

Članak 23.

Ovim Planom nisu predviđene građevne čestice za biciklističke staze niti su one predviđene unutar građevnih čestica planskih ulica.

5.1.6. Benzinske postaje

Članak 24.

Ovim Planom zabranjuje se gradnja benzinskih stanica, rezervoara i pretakališta nafte i naftnih derivata.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 25.

Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.

U ulicama uz regulacijske linije osigurani su pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK).

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

Članak 26.

Elektroničke komunikacije unutar obuhvata Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) smješten izvan obuhvata Plana.

U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom planiranih ulica izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju u profilu ulica u pojasu određenom za tu infrastrukturu.

Kod projektiranja i gradnje elektroničke komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem PVC cijevi profila 1 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i rezervnu cijev.

Na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Članak 27.

Unutar području obuhvata Plana omogućena je izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na krovne prihvate ili samostojeće antenske stupove uz načelo zajedničkog korištenja od svih operatora - koncesionara gdjegod je to moguće. Postava osnovnih stanica elektroničkih komunikacija ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1.000 m od postojeće osnovne stanice postavljene na slobodnostojećem stupu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 28.

Unutar područja obuhvata u ulicama osiguran je prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture. Detaljni položaj vodova komunalne infrastrukture unutar koridora prometnica odredit će se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za te prometnice ili za pojedinačne vodove komunalne infrastrukture.

Položaj vodova komunalne infrastrukture unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama komunalne infrastrukture.

Sve poprečne prijelaze vodova komunalne infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način (zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prili

kom izgradnje ili rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.

Kod križanja vodova komunalne infrastrukture trebaju se horizontalni i vertikalni razmaci izvesti u skladu s tehničkim propisima.

Odvodnja

Članak 29.

Sustav javne odvodnje otpadnih voda treba izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Ovim Planom je određena izgradnja razdjelnog sustava javne odvodnje.

Odvodnja za sve površine platoa 1 je gravitacijska, a za potrebe odvodnje s površina platoa 2 uz ulicu planske oznake A2 predviđena je izgradnja dvije precrpne stanice.

Odvodnju oborinskih voda sa svih planiranih javnih i internih prometnih površina i parkirališta izvršiti vodonepropusnom kanalizacijom. Oborinske vode s građevnih čestica prije upuštanja u ulični kanal prethodno pročistiti na separatoru ulja i masti s taložnicom.

Ovim Planom određene su građevne čestice za gradnju građevina u funkciji odvodnje otpadnih voda - dvije jednokomorne i jedne dvokomorne precrpne stanice te mehaničko-biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ispust prikupljenih oborinskih voda.

Do izgradnje kanalizacije za odvodnju oborinskih i sanitarnih voda u županijskoj cesti Ž5069 odvodnja planiranih građevina na platoima te prikupljenih oborinskih voda s kolnih površina planiranih javnih i internih cesta riješit će se ispuštanjem pročišćenih oborinskih i sanitarnih voda u cestovni jarak te županijske ceste. Podizanje otpadnih voda na višu razinu omogućit će se precrpnim stanicama.

Obvezno je biološko i mehaničko pročišćavanje sanitarnih voda s područja obuhvata prije ispuštanja u ulični kanal ili cestovni jarak u pojasu županijske ceste Ž5069.

Prije upuštanja tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje svaki korisnik dužan ih je obraditi i pročistiti na razinu sanitarno-potrošnih otpadnih voda. Prethodno se iz tih voda moraju izdvojiti sve opasne i štetne tvari.

Vodoopskrba

Članak 30.

Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda unutar ulica određena je na kartografskom prikazu br. 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. Vodoopskrba pitkom i protupožarnom vodom predviđa se iz vodoopskrbnog sustava Delnice uz neophodnu rekonstrukciju postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda zbog dodatnih potreba za vodom.

Na vodoopskrbnoj mreži mora se izgraditi nadzemna hidrantska mreža u skladu s važećim propisima.

Plinoopskrba

Članak 31.

Uvjeti gradnje srednjetlačne mreže prirodnog plina određeni su kartografskim prikazom br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV.

Ovim Planom određena je izgradnja srednjetlačne plinske mreže unutar planiranih ulica. Priključenje plinske mreže bit će na srednjetlačni plinovod položen u županijskoj cesti Ž5069.

Srednjetlačni polietilenski plinovod treba projektirati iz polietilenskih cijevi visoke gustoće (PEHD) i izvesti prema pravilima i normama DVGW i DIN EN.

Projektiranje i izgradnju srednjetlačnog polietilenskog plinovoda osim toga treba provesti i uz sljedeće uvjete:

Plinovod mora biti izveden iz atestiranih cijevi i postavljen u zemlju tako da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi:

za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m

za kućne priključke 0,6 - 1,0 m

Dubina polaganja ne smije prijeći 2 m.

Do izgradnje plinoopskrbne mreže moguće je korištenje ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili nadzemnih spremnika na vlastitoj građevnoj čestici.

Srednjetlačnu plinovodnu mrežu treba polagati u razdjelni zeleni pojas u skladu s rasporedom vodova komunalne infrastrukture u poprečnim presjecima ulica A1 i A2.

Minimalna horizontalna udaljenost plinovoda od drugih usporedno položenih ili planiranih vodova mora biti na svijetlom razmaku od 1,0 m, a pri križanju s drugim infrastrukturnim vodovima minimalna svijetla udaljenost iznosi 0,5 m.

U skučenim prostornim uvjetima potonji svijetli razmaci mogu biti i manji uz primjenu zaštitnih mjera (zaštitne cijevi, ekrani, polucijevi i dr.).

Elektroenergetika

Članak 32.

Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže, uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV.

Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne rasvjete te trafostanica.

Elektroenergetska opskrba područja obuhvata Plana osigurat će se napajanjem iz novog / novih srednjenaponskih kabela u županijskoj cesti Ž5069 položenog između TS Gmajna i TS Mrkopalj 2.

Potrebe opskrbe električnom energijom pokrit će se iz dvije trafostanice instalirane snage po 2x630 kVA, za koje su određene građevne čestice unutar obuhvata Plana. Potrebne količine električne energije određene su na osnovi pokazatelja planiranih djelatnosti, a po potrebi se može povećati instaliranu snagu na po 2x1000'.

Realizacija trafostanica ovisna je o dinamici izgradnje ovog prostora.

Za transformatorske stanice treba koristiti tipske TS snage 2x630 kVA koje trebaju napajati i okolnu javnu rasvjetu.

20 kV dalekovod unutar obuhvata Plana izmjestiti će se odnosno kablirati.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje elektroenergetskih srednjenaponskih kablova i kablova javne rasvjete je 0,60 m.

Za zadovoljenje elektroenergetskih potreba treba zadovoljiti i uvjete dozvoljenog pada napona od transformatorske stanice do kabelskog priključka korisnika od 3% uz dodatni uvjet da pad napona do najudaljenijeg potrošača u strujnom krugu ne smije prelaziti 6%.

Razvoj mreže 20 kV

Članak 33.

Mreža na području obuhvata napajat će se iz TS 20/0,4 kV s tipskim transformatorima 2x630 kVA koje treba spojiti na postojeće trafostanice lateralnim vezama uvažavajući prostornu koncepciju razvoja i širenja srednjenaponske mreže u području obuhvata.

Transformatorske stanice 20 / 0,4 kV

Članak 34.

Transformatorske stanice treba postavljati kao slobodnostojeće, a u oblikovnom smislu prilagoditi značajkama okoliša. Treba koristiti tipske trafostanice instalirane snage s transformatorima 2x630 kVA prema tipizaciji HEP-a.

Uvjeti i način gradnje trafostanice su:

- minimalne dimenzije čestice su 8,0 x 8,0 m.

- najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je 1,0;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice je 1,0;

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

- ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice;

- Građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu.

- Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Mreža niskog napona 0,4 kV

Članak 35.

Planom se određuje izvedba kabelske niskonaponske mreže koristeći vodiče za naponsku razinu od 0,4 kV.

Elektroenergetsku mrežu treba projektirati i izvoditi prema njemačkim propisima DIN EN 1998 uz uvažavanje postojećih hrvatskih propisa i smjernica.

Kabele treba postavljati na dubini od 0,80 m, a na mjestima prijelaza kolnika obvezna je njihova dodatna odgovarajuća fizička (mehanička) zaštita uvođenjem u zaštitne cijevi.

Položaj elektroenergetskih vodova neovisno od naponske razine određen je u izvankolničkim površinama u skladu s rasporedom pojaseva infrastrukturnih vodova u poprečnom presjeku ulica.

Javna rasvjeta

Članak 36.

Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže - javne rasvjete, uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom prema preporukama »Javna rasvjeta« što u prvom redu podrazumijeva prometnu funkciju. U tom smislu primjenjivat će se klase javne rasvjete B (C).

Sve stupove javne rasvjete treba postavljati jednoredno u načelu sa standardima za određene kategorije prometnica.

Stupove u ulicama treba bojom i oblikom prilagoditi postojećim, a u parkovima, šetnicama i u okolišu specifičnih objekata prateće izgradnje koji svojom namjenom i arhitekturom predstavljaju izdvojenu cjelinu moguće je korištenje stupova javne rasvjete i vrste rasvjete koji će s tim objektom činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.

Rasvjeta treba biti ekološka, bez nefunkcionalnog rasvjetljavanja.

5.4. Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture

Članak 37.

Ovim Planom je određena površina namijenjena građevini u funkciji infrastrukturnog sustava - opskrbi komunalnom infrastrukturom.

Na površini infrastrukturnog sustava planske oznake IS1 planirana je građevna čestica trafostanice 2x630 kVA dimenzija 8,0 x 8,0 m.

Na površini infrastrukturnog sustava planske oznake IS2 planirana je građevna čestica jednokomorne precrpne stanice dimenzija 5,0 x 4,0 m.

Na površini infrastrukturnog sustava planske oznake IS3 planirana je građevna čestica dvokomorne precrpne stanice dimenzija 5,0 x 6,0 m.

Na površini infrastrukturnog sustava planske oznake IS4 planiran je mehaničko-biološki uređaj za pročišćavanje dimenzija 15,0 x 5,0 m.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su:

- najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je 1,0;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice je 1,0;

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

- ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice.

- Građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu.

- Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 38.

Ovim Planom nisu određene javne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 39.

Na prostoru obuhvata Plana prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj kao i uvidom u stanje na terenu nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti.

Na dijelovima platoa 1 i 2 označenim na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA kao tampon zelenila - zaštitno područje uz izgrađeni stambeni dio naselja minimalne širine 10,0 m moraju se urediti zelene površine (sadnjom niskog, srednjeg i visokog zelenila).

Iznimno, na površinama označenim kao tampon zelenila unutar koridora županijske ceste Ž5069 može se rekonstruirati i proširiti županijska cesta odnosno odrediti građevna čestica te ceste.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 40.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona.

Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.

Iznimno je moguće da više korisnika formira zajedničko reciklažno dvorište na vlastitoj čestici površine min. 200 m2 s pristupom na javnu prometnu površinu.

Zbrinjavanje komunalnog i industrijskog otpada bit će organizirano odvozom, prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća na predviđeno odlagalište.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

Članak 41.

Na prostoru obuhvata Plana nema opasnosti od poplava jer nema značajnijih vodotoka zbog krške osobitosti područja.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša u skladu s člancima 7. i 8. Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara.

Kod gradnje spremnika za lož ulje za grijanje objekata treba ishoditi odobrenje za gradnju i posebne uvjete od nadležne vodnogospodarske ustanove.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav vodonepropusne kanalizacije.

Kod ishođenja lokacijske dozvole za gradnju svih građevina na prostoru obuhvata Plana investitor će ishoditi vodopravne uvjete.

Duž svih novih prometnica treba predvidjeti zaštitu tla i podzemnih voda od zagađenja naftnim derivatima i ostalim štetnim tvarima koje se mogu pojaviti u transportu. Oborinske vode s javnih prometnih površina trebaju se odvoditi putem slivnika s taložnicama u javnu kanalsku mrežu.

9.2. Zaštita od požara

Članak 42.

Prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti od požara i posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara te drugih tehničkih i organizacijskih mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Općine Mrkopalj«.

Pridržavajući se odredbi propisa Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Kod projektiranja internih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.

Kod projektiranja građevina radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Treba izgraditi Planom određene cjevovode za potrebne količine vode za gašenje požara.

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je izgradnja hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara.

Za planirane plinovode niskog i srednjeg tlaka koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili njegovom kontaktnom području trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od eksplozije koje se odnose prije svega na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture.

Minimalna sigurnosna udaljenost srednjetlačnog plinovoda od građevina iznosi 2,0 m. Minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju iznose 1,0 m, a na mjestima križanja 0,5 m. Minimalni nadsloj iznosi 0,8 m.

9.3. Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 43.

Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje zaposlenika i korisnika na prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.

9.4. Zaštita od potresa

Članak 44.

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VI-VIIÊ seizmičnosti (po MCS).

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

9.5. Zaštita zraka

Članak 45.

Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka provodit će se smanjivanjem emisije onečiščujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka. Zagađenje zraka uslijed tehnoloških procesa koji zahtijevaju grijanje te grijanje građevina krutim i mazut gorivima spriječit će se plinofikacijom i sistemom plinskog grijanja građevina.

Uređenjem građevne čestice odnosno organizacijom tehnološkog procesa mora se spriječiti raznošenje prašine odnosno širenje neugodnih mirisa.

9.6. Zaštita od buke

Članak 46.

Radi zaštite od buke treba se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti od buke i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Zaštita od buke generirane proizvodnim procesima treba se provesti unutar pripadajuće građevne čestice odnosno građevine.

Od komunalne buke, generirane prometom motornih vozila na prometnicama višeg reda, moguća je zaštita nasadima bilja.

9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba

Članak 47.

Kod projektiranja građevina i javnih prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 48.

Plan se provodi neposredno.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 49.

Na prostoru obuhvata Plana građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i koja je predviđena za izmještanje je 20 kV dalekovod.

Do njegovog izmještanja moguća je izmjena konstrukcijskih elemenata koji ugrožavaju sigurnost korištenja.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Urbanistički plan uređenja 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.

Izvornici Plana čuvaju se u:

- Općini Mrkopalj;

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije;

- Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.

Članak 51.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/08-01/01

Ur. broj: 2112-05-01-08-25

Mrkopalj, 25. studenoga 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ

Predsjednik
Tomislav Cuculić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr