SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 45. Petak, 28. studenog 2008.
OPĆINA KLANA
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

36.

Na temelju stavka 7. članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 159. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenje Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 06/05) i članka 26. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 03/06 i 07/06) Općinsko vijeće Općine Klana, na sjednici održanoj dana 31. listopada 2008. godine, donijelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU UPU 1 - URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA N1 - KLANA I GRAĐEVINSKOG PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
T1 - HOTEL

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se UPU 1 - Urbanistički plan uređenja građevinskog područja naselja N1 - Klana i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T1 - hotel (u daljnjem tekstu: Plan).

(2) Plan se provodi neposredno i putem dokumenta prostornog uređenja užeg područja (detaljni plan uređenja).

Članak 2.

(1) Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke, a sadrži slijedeće:

A. TEKSTUALNI DIO

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda

9.5. Zaštita od buke

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina 1:5000

2. Prometna, ulična, i komunalna

infrastrukturna mreža 1:5000

2.1. Prometni sustav i telekomunikacije

2.2. Elektroopskrba i plinoopskrba

2.3. Vodoopskrba i odvodnja

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:5000

3.1. Kulturna i prirodna baština

3.2. Oblici korištenja

3.3. Način gradnje

4. Građevinska područja 1:2000

C. OBVEZNI PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru OPĆINE KLANA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno - razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i

ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj

stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu

na demografske i gospodarske podatke te prostorne

pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja OPĆINSKOG značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno

dijela naselja

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu

na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću

stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i

posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i

ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne

infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovni promet

3.4.2. Parkirališne površine i garaže

3.4.3. Telekomunikacije

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Vodopskrba i odvodnja

3.5.2. Energetika

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

II. IZVOD IZ PPUO KLANA

III. STRUČNE PODLOGE

IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

V. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. »ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI« (»Narodne novine« broj 76/07)

VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI

VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

IX. ODLUKA O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA N1 KLANA I GRAĐEVINSKOG PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE T1 - HOTEL

X. SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.

(1) Značenje izraza i riječi koji se primjenjuju ovim Planom:

Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja,

Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,

Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,

Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu,

Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2.

Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,

Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,

Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/ površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća,

Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),

Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica.

Druga (ostala) infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području,

Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša,

Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa,

Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturno-povijesnu i estetsku osobnost,

Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta,

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,

Uređena građevna čestica određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način:

. popločenje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.

. podizanje uličnih ograda

. sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila

. rješavanje odvodnje oborinskih voda

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). U izgrađenost zone ne ulaze:

. septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren

. konzolni istaci krovišta

. pristupna stubišta, vanjske komunikacije i terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine zone, a označava se oznakom kis.

Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme)

kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,

Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom. Građevina može biti osnovna i pomoćna.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

Osnovna građevina je svaka građevina (pojedinačna ili sklop građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene.

Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini. Gradi se kao zasebna cjelina u sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena.

Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,

Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene predviđene ovim Planom.

Građevna linija određuje položaj osnovne građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti.

Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske značajke, tipologija gradnje u okruženju, reljefne značajke terena, morfologija krajolika i klimatski uvjeti, prometni uvjeti, infrastrukturna opremljenost mikrolokacije i sl.).

Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani.

Dijelovi (etaže):

. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,

. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,

. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja,

. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na način korištenja, namjenu i organizaciju prostora, podijeljene su na površine:

. javnih namjena

. drugih namjena

(2) Površine javnih namjena u području obuhvata Plana su:

. prometne površine: kolne, pješačke i javna parkirališta

. površine komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)

. javne zelene površine - Z1 - parkovi

. groblje - G

. površine sportsko-rekreacijske namjene - R

(3) Površine drugih namjena u području obuhvata Plana su:

. površine stambene namjene - S

. površine mješovite namjene - M

. površine poslovne namjene - K

. površine ugostiteljsko-turističke - T

. površine društvene namjene - D

. površine zaštitnog zelenila - Z

(4) Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1.

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Prometne površine

Članak 5.

(1) Javne prometne površine su površine namijenjene:

. postojećoj prometnoj infrastrukturi

. rekonstrukciji postojeće prometne infrastrukture

. izgradnji nove prometne infrastrukture

. smještaju vozila za potrebe stanovništva i korisnika prostora

(2) Granica postojeće prometne infrastrukture određena je granicom njene građevne čestice.

(3) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su poglavljem 5. ove Odluke.

Površine komunalne infrastrukture

Članak 6.

1) Površina komunalne infrastrukture su površine namijenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih mreža.

2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture definirani su poglavljem 5. ove Odluke.

Javne zelene površine Z1

Članak 7.

(1) Javne zelene površine su površine parkovnog uređenja (Z1) unutar stambene izgradnje.

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 6. ove Odluke.

Površina groblja - G

Članak 8.

(1) Površina groblja G definirana je postojećom lokacijom groblja.

(2) Dozvoljava se izgradnja i rekonstrukcija unutar planirane površine groblja.

(3) Uvjeti uređenja i način korištenja površine groblja definirani su zakonskom regulativom.

(4) Groblje mora biti priključeno na javne infrastrukturne i komunalne mreže (promet, elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja).

(5) Vozila korisnika smještaju se na javnim parkirališnim površinama.

(6) Površina groblja grafički je prikazana na kartografskim prikazima 1. i 4.

Površine sportsko-rekreacijske namjene R

Članak 9.

(1) Sportsko-rekreacijska površina R su površina namijenjena odvijanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti stanovništva.

(2) Uvjeti uređenja površine iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 6. ove Odluke.

POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Površine stambene namjene S

Članak 10.

(1) Površine stambene namjene namijenjene su izgradnji građevina za stanovanje obiteljskog i višestambenog tipa.

(2) Uvjeti i način gradnje na površinama stambene namjene definirani su poglavljem 4. ove Odluke.

Površine mješovite namjene M

Članak 11.

(1) Površine mješovite namjene namijenjene su izgradnji stambenih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko- rekreativnih i društvenih građevina odnosno građevina koje svojom uporabom (bukom, otpadom, onečišćenjem, izgledom i sl.) ne narušavaju život i rad ljudi u naselju, te prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline.

(2) Površine mješovite namjene su površine:

. M1 - pretežito stambena namjena

(3) Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite namjene definirani su poglavljem 2. i 4. ove Odluke.

Površine poslovne namjene K

Članak 12.

(1) Površine poslovne namjene su površine namijenjene izgradnji građevina administrativno-upravnih, trgovačkih i ostalih uslužnih djelatnosti, te servisnih, skladišnih, zanatskih i proizvodnih djelatnosti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju život i rad ljudi, te prirodne i stvorene vrijednosti.

(2) Izgradnja građevina iz stavka (1) ovog članka moguća je na površinama:

. K1 - pretežito uslužna djelatnost

. K2 - pretežito trgovačka djelatnost

(3) Uvjeti i način gradnje na površinama poslovne namjene definirani su poglavljem 2. ove Odluke.

Površine društvene namjene D

Članak 13.

(1) Površine društvene namjene namijenjene su izgradnji građevina društvenog tipa - predškolskih i školskih ustanova, zdravstveno-socijalnih ustanova, sadržaja upravnih funkcija, kulturnih i vjerskih građevina.

(2) Uvjeti izgradnje građevina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 3. ove Odluke.

Površine zaštitnog zelenila Z

Članak 14.

(1) Površine zaštitnog zelenila su površine zelenila namijenjene odvajanju pojedinih namjena prostora, zaštiti padina, te održavanju zelenih površina.

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 6. ove Odluke.

OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA

Članak 15.

1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana određuju se II kategorija uređenja građevinskog zemljišta i to:

. imovinsko-pravni odnosi,

. pristupni put,

. elektroopskrba

. vodoopskrba i odvodnja.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 16.

1) Građevine gospodarske djelatnosti su poslovne, ugostiteljske, turističke, uslužne, servisne, zanatske, skladišne i proizvodne građevine koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa sveobuhvatnom namjenom planskog područja.

2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti određuje se unutar površina poslovne, ugostiteljsko-turističke te unutar površina stambene i mješovite namjene.

3) Pored osnovne namjene moguća je izgradnja sadržaja pomoćne namjene. Pomoćne građevine na česticama gos

podarskih građevina mogu biti manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl.

Članak 17.

Izgradnja građevina turističko-ugostiteljske namjene

(1) Građevine turističko-ugostiteljske namjene koje se mogu graditi u naselju na izdvojenim građevnim česticama su:

. veće turističko-ugostiteljske građevine: hoteli - zona T1

. manje turističko-ugostiteljske građevine: restorani, kavane, caffei, snack-barovi, pizzerije, turističke agencije, info-punktovi i slični turističko-ugostiteljski sadržaji.

(2) Dozvoljava se izgradnja sadržaja turističko-ugostiteljske djelatnosti i u sklopu građevina stambene namjene kao sastavni dio stambeno-poslovne građevine.

(3) Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina turističko-ugostiteljske namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane turističko-ugostiteljske djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).

(4) Uvjeti gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene su:

. najmanja površina građevne čestice:

. za veće turističko-ugostiteljske građevine iznosi 1200 m2

. za manje turističko-ugostiteljske građevine: 600 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi najviše 0,25

. površina uređene zelene površine iznosi najmanje 30% građevne čestice

. uređeni parkirališni i manipulativni prostor unutar građevne čestice

. za manje hotele i pansione omogućiti skupne garaže i pomoćne prostore u podrumu (suterenu)

. najveća visina:

. za veće turističko-ugostiteljske građevine:

- broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i podrum

- visina do krovnog vijenca iznosi najviše 12,0 m

. za manje turističko-ugostiteljske građevine:

- broj etaža: jedna nadzemna etaža i podrum ili najviše 2 nadzemne etaže,

- visina do krovnog vijenca iznosi najviše 7,0 m.

. koeficijent iskorištenosti (Kis):

. za veće turističko-ugostiteljske građevine iznosi najviše 0,75,

. za manje turističko-ugostiteljske građevine iznosi najviše 0,50.

Članak 18.

Izgradnja građevina poslovne namjene

(1) Građevine poslovne namjene mogu se graditi:

. na građevnim česticama stambene namjene kao sastavni dio stambeno-poslovne građevine,

. unutar zone mješovite namjene M1 kao sastavni dio stambeno-poslovne građevine ili samostalno na zasebnoj građevnoj čestici.

(2) U zonama isključive - poslovne namjene K1 i K2 dozvoljava se rekonstrukcija građevinu ili dijelove građevine u smislu poboljšanja uvjeta rada i tehnologije, te prenamjenu građevina u sadržaje poslovne namjene.

(3) U naselju se zabranjuje gradnja otvorenih skladišta, skladišta građevnog materijala, zapaljivih i eksplozivnih tvari, starih automobila, velikih stolarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih i sličnih radionica, kamionskih parkirališta, autoservisa i sličnih sadržaja koji zahtijevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš od dozvoljenih veličina propisanih za naselje.

(4) Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina poslovne namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine.

(5) Uvjeti gradnje.

. najmanja površina građevne čestice:

. za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne i sl. građevine iznosi 1200 m2

. za manje poslovne građevine (uslužne, zanatske, servisne i sl.) iznosi 600 m2

. koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi najviše 0,25

. površina uređene zelene površine iznosi najmanje 30% građevne čestice

. uređeni parkirališni i manipulativni prostor unutar građevne čestice

. mogućnost skupne garaže i pomoćnih prostora u podrumu (suterenu)

. najveća visina i broj etaža:

. za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne i sl. građevine:

- broj etaža - za proizvodni ili prodajni prostor jedna nadzemna etaža

- za ostali poslovni prostor najviše 3 nadzemne etaže i podrum

- visina do krovnog vijenca iznosi najviše 12,0 m

. za manje poslovne građevine (uslužne, zanatske, servisne i sl.):

- broj etaža iznosi najviše 2 nadzemne etaže i podrum

- visina do krovnog vijenca iznosi najviše 8,0 m

. koeficijent iskorištenosti (Kis):

. za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne i sl. građevine iznosi naviše 0,75

. za manje poslovne građevine (uslužne, zanatske, servisne i sl.) iznosi najviše 0,50

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Članak 19.

1) Građevine društvene djelatnosti definirane ovim Planom su:

. upravna - D1

. socijalna - D2

. zdravstvena - D3

. predškolska - D3a

. školska - D4

. kulturna - D6

. vjerska - D7.

2) Izgradnja građevina društvene djelatnosti moguća je:

. na površinama namijenjenim isključivo društvenoj izgradnji

. unutar površina mješovite namjene kao osnovna građevina na zasebnoj građevnoj čestici ili unutar građevine druge osnovne namjene

. na površinama stambene izgradnje namijenjene izgradnji višestambenih građevina kao sastavni dio osnovne građevine.

Izgradnja unutar površina društvene djelatnosti

Članak 20.

(1) Izgradnja građevina isključivo društvene djelatnosti moguća je neposredno provedbom ovog Plana.

(2) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene unutar povijesne jezgre naselja Klana definirani su poglavljem 7. ove Odluke.

(3) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene:

. oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina društvene namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine.

. minimalna površina građevne čestice iznosi 1200 m2

. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi najviše 0,25

. površina uređene zelene površine iznosi min. 30%

. uređeni parkirališni prostor unutar građevne čestice

. mogućnost skupne garaže i pomoćnih prostora u podrumu (suterenu)

. broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i podrum

. visina do krovnog vijenca: u pravilu najviše 11,0 m, osim za specifične vrste društvenih građevina (crkve, sportske dvorane i sl.)

. koeficijent iskorištenja građevne čestice (Kis) iznosi 0,75

. pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl. u visini najviše 3 m.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

OPĆI UVJETI

Članak 21.

(1) Stambena građevina može biti obiteljska kuća i višestambena građevina.

(2) Na građevnoj čestici stambene građevine moguće je smjestiti i sadržaje poslovne, te sadržaje pomoćne namjene.

(3) Poslovni dio stambene građevine u zonama stambene (S) i mješovite pretežito stambene (M1) namjene ne može biti veći od površine namijenjene stanovanju.

(4) Kod višestambene građevine dio namijenjen poslovnom i pomoćnom sadržaju mora biti u sklopu osnovne građevine.

(5) Kod obiteljske kuće dio namijenjen poslovnom i pomoćnom sadržaju može biti građevina izdvojenog korpusa koja sa stambenom čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.

(6) Namjena poslovnog dijela stambene građevine može biti ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog stanovništva.

(7) Obiteljske kuće se grade kao slobodnostojeće i dvojne.

(8) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.

(9) Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.

(10) Ograda se podiže unutar građevne čestice predviđene za izgradnju stambene građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji.

(11) Visina punog dijela ograde u pravilu iznosi od 0.6 m do 0.9 m izgrađen isključivo od kamena.

(12) Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen, zelenilo i metal.

(13) Kod izgradnje višestambenih građevina ograda nije obavezna.

(14) Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1.5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton.

(15) Iznimno od odredbe stavka (14) ovog članka visina potpornog zida može biti veća u slučaju:

. konfiguracije terena kojom se ne može ostvariti propisana visina

. interpolacije unutar postojeće regulacije

. izgradnje prometne infrastrukture

(16) Ograde, potporne zidove, te druga okolna uređenja na neizgrađenom dijelu građevne čestice treba izvesti tako da ne narušava izgled naselja.

(17) Sa svih strana građevne čestice, a kod dvojnih građevina neprislonjenih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena pola vlastite visine, ali ne manje od 4 m.

(18) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu definirano je poglavljem 5.1. ove Odluke.

(19) Iznimno od stavaka (17) i (18) ovog članka rekonstrukcije (dogradnja, nadogradnja i dr. sukladno odredbama ovog Plana) građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

(20) Smještaj osobnih vozila stambenih, stambeno- poslovnih i poslovnih građevina riješiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ove Odluke. (građevna čestica mora omogućiti i odgovarajući broj parking mjesta poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine sukladno namjeni).

(21) Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice obiteljske kuće, odnosno minimalno 20% ukupne površine građevne čestice višestambene mora biti površina zelenila.

(22) Način priključenja građevina na javne infrastrukturne i komunalne mreže moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

Uvjeti izgradnje stambenih građevina

Članak 22.

(1) Izgradnja stambenih građevina moguća je kao:

. Obiteljska stambena kuća s jednom stambenom jedinicom;

. Obiteljska stambena kuća s najviše dvije stambene jedinice;

. Višestambena građevina.

(2) Obiteljska stambena kuća s jednom stambenom jedinicom je slobodnostojeća kuća za stanovanje jedne obitelji, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici:

. najmanja površina građevne čestice iznosi 750 m2

. najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,20

. površina uređene zelene površine iznosi najmanje 50% površine građevne čestice

. uređeni parkirališni prostor unutar građevne čestice

. broj etaža: najviše 2 nadzemne etaže i podrum

. visina do krovnog vijenca iznosi najviše 7,0 m

. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,40

(3) Obiteljska stambena kuća s najviše dvije stambene jedinice je slobodnostojeća ili dvojna građevina, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici.

. izgradnja na slobodnostojeći način:

. najmanja površina građevne čestice iznosi 900 m2

. najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,20

. površina uređene zelene površine iznosi najmanje 40% površine građevne čestice

. uređeni parkirališni prostor unutar građevne čestice

. broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i podrum

. visina do krovnog vijenca iznosi najviše 9,0 m

. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,60

. izgradnja na poluotvoreni način (dvojne kuće) - po jednoj jedinici dvojne kuće:

. najmanja površina građevne čestice iznosi 750 m2

. najveća površina građevne čestice iznosi 1800 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,20

. površina uređene zelene površine iznosi najmanje 40% površine građevne čestice

. uređeni parkirališni prostor unutar građevne čestice

. broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i podrum

. visina do krovnog vijenca iznosi najviše 9,0 m

. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,60

(4) Višestambena

. najmanja površina građevne čestice iznosi 1200 m2

. najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,30

. površina uređene zelene površine iznosi najmanje 30% površine građevne čestice

. uređeni parkirališni prostor unutar građevne čestice

. skupna garaža i pomoćni prostor stambenih jedinica u podrumu (suterenu)

. mogućnost društvenih i gospodarskih sadržaja u prizemlju

. broj etaža: 3 nadzemne etaže i podrum ili najviše 4 nadzemne etaže

. visina do krovnog vijenca iznosi najviše 11,0 m

. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,90

(5) Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe funkcionalnom odvijanju namjena u osnovnim građevinama. Grade se u sklopu građevine osnovne namjene ili prigrađene uz nju, a iznimno zbog lokalnih uvjeta i kao odvojene građevine.

(6) Na građevnim česticama obiteljskih stambenih kuća to su garaža, natkriveno parkiralište, hoby-prostori, spremišta, drvarnice, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, manje poljoprivredne gospodarske građevine i sl.

(7) Kod višestambenih građevina kolektivnog stanovanja pomoćne građevine se mogu graditi u podzemnoj i suterenskoj etaži ili kao nadzemne skupne građevine.

(8) Pomoćne građevine na česticama društvenih i gospodarskih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl.

(9) Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, najviše visine 3,0 m. Iznimno se, zbog lokalnih uvjeta i kod građenja poljoprivrednih gospodarskih građevina može dozvoliti njihova izgradnja u dvije etaže najviše visine 5,0 m.

(10) Pomoćne građevine mogu se, zbog lokalnih uvjeta, graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, ali pod uvjetom da na bilo koji način ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa. Odstupanja u udaljenosti pomoćnih građevina od propisanih za osnovne građevine određuju se lokacijskom dozvolom.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

(1) Izgradnja, odnosno rekonstrukcija i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže moguća je neposrednom provedbom sukladno odredbama ove Odluke.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 23.

(1) Javnim prometnim površinama smatraju se:

. glavne mjesne ulice

. sabirne ulice

. ostale ulice

(2) Javne prometne površine grafički su prikazane na kartografskom prikazu 2.1.

Članak 24.

Kolni promet

(1) Prilaz planskom području vrši se sa postojeće županijske ceste Ž5017 glavnom mjesnom ulicom GMU 1, te novoplaniranom GMU 2.

(2) Planom se predviđa slijedeće:

. zadržavanje postojećeg stanja

. rekonstrukcija postojećeg stanja zbog formiranja pješačkog hodnika

. rekonstrukcija postojećeg stanja zbog poboljšanja uvjeta kolnog i pješačkog kretanja

. izgradnju novih prometnica

 (3) Minimalni tehnički elementi za izgradnju cesta unutar naselja:

. minimalna širina jednosmjerne ulice iznosi 4,5 m

. minimalna širina kolno-pješačkih ulica i pristupnih putova iznosi 3,0 m

. minimalna širina prometnog traka glavne mjesne ulice iznosi 3,0 m

. minimalna širina prometnog traka sabirne i ostale ulice iznosi 2,75 m

. minimalna širina pješačkog hodnika iznosi: 1,0 m

. minimalna širina pješačke staze ili šetnice je 1,50 m, uz maksimalni uzdužni nagib 5-8% gdje god to omogućuju lokalni uvjeti.

. minimalna širina biciklističke staze iznosi 1,0 m za jedan smjer.

(4) Postojeće javne ulice koje ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete potrebno je rekonstruirati.

(5) Obostrani pješački hodnik obavezan je uz glavne mjesne ulice, dok je za sabirne i ostale ulice potrebno formirati najmanje jednostrani pješački hodnik.

(6) Tamo gdje je to moguće uz ostale javne ulice potrebno je realizirati najmanje jednostran pješački hodnik.

(7) Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

(8) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu ili pristup ostvaruju posredno pristupnim putem ili kolno- pješačkom komunikacijom potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.

(9) Ako građevina nema neposredan pristup na jednu od javnih kolnih površina prilaz se mora ostvariti pristupnim putem koji zadovoljava minimalne tehničke uvjete definirane u stavku 3 ovog članka.

(10) Novoplanirani pristupni put ne može ostvariti priključenje na glavne mjesne ulice definirane ovim Odredbama.

(11) Udaljenost građevine od građevne čestice javnih prometnih površina iznosi najmanje 6,0 m.

(12) Iznimno od prethodnog stavka udaljenost može biti i manja samo kod već postojećih građevina, a rekonstrukcija je moguća sukladno članku 21. stavak (19) ove Odluke.

(13) Pristupni putovi ili kolno-pješačke komunikacije koje nisu prikazane u kartografskim prikazima mogu se formirati uz uvjet:

. pristupni put ili kolno-pješačka komunikacija može biti najduža 100 m sa formiranim obaveznim okretištem

Članak 25.

Parkirališne i garažne površine

(1) Parkirališne i garažne površine za potrebe svih namjena smještaju se unutar građevne čestice.

(2) Iznimno od stavka (1), u zonama stambene (područja višestambene izgradnje) i mješovite namjene moguća je izgradnja parkirališnog prostora na zasebnoj građevnoj čestici uz slijedeće uvjete:

. parkirališta i garaže koje se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao parkirališta ili garaže s najmanje pet parkirnih mjesta

(3) Uvjeti za izgradnju:

. parkirališta:

. najveći koeficijent izgrađenost građevne čestice parkirališta je 0,8.

. odvodnju parkirališne površine riješiti sukladno odredbama ovog Plana

. garaže:

. sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6 m od susjednih građevina

. najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu iznosi 6 m

. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,40

. najveći broj etaža garaže iznosi dvije nadzemne i jedna podzemna etaža

. najviša visina građevine je 6.5 m

. najviša visina jednoetažne garaže je 3.5 m

. skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene

. garaža mora biti priključena na javnu infrastrukturnu mreže i na javne mreže elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

(4) Broj parkirnih mjesta (PM) uz pojedine objekte ovisi o namjeni i to:

. za jednu stambenu jedinicu obiteljskog stanovanja - 2 PM

. za jednu stambenu jedinicu višeobiteljskog stanovanja - 2 PM

. za poslovni prostor (ured, ordinacija, agencija i slično) - 1 PM na 30 m2 poslovnog prostora

. za trgovački odnosno uslužni prostor - 1 PM na 30 m2 poslovnog prostora

. za ugostiteljski prostor - 1 PM na osam sjedala

. za turističke sadržaje - parkirališni prostor za najmanje 20% smještajnih jedinica, te garažni prostor za najmanje 10% smještajnih jedinica

. za društvene sadržaje (knjižnica, klub, galerija, muzej i slično) - 1 PM na 50 m2 poslovnog prostora

. za obrazovne sadržaje - 1 PM po učionici

. za društvene građevine tipa doma kulture, kino dvorane, zdravstvene stanice, sportsko-rekreativne građevine i ostali prostori s većim brojem posjetitelja 1 PM/20m2 korisne površine

. za rekreativnu površinu R2 - osigurati parkirališni prostor za najmanje 30 vozila

(5) Uvjeti parkiranja definirani ovom člankom ne primjenjuju se u području obuhvata povijesne jezgre.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 26.

(1) Javna parkirališta predviđaju se unutar površina P (na kartografskim prikazima 1 i 4).

(2) Izgradnja predviđenog parkirališnog prostora moguća je neposrednom provedbom kojoj prethodi izrada idejnog rješenja predviđenih lokacija.

(3) Uvjeti za izgradnju javnih parkirališnih i garažnih površina definirani su člankom 25. stavak (3).

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 27.

(1) Postojeće pješačke površine i trgovi definirani su planom kao osnovna mreža pješačkih površina.

(2) Pješačke površine i trgovi grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.1.

(3) Neovisno o strukturi vlasništva nije dozvoljeno ograđivanje vlasničkih površina unutar površina koje se danas koriste ili planiraju koristiti kao javne površine.

(4) Trgove i pješačke površine potrebno je urediti ugradnjom primjerenih elemenata:

. opločenja: šljunkom, kamenom ili betonskim kockama, te kamenim ili betonskim rubnjacima

. primjerenom urbanom opremom - prvenstveno javnom rasvjetom.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 28.

(1) Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi podzemno i sve nove građevine priključivat će se na telekomunikacijsku mrežu podzemno, a postojeće zračne priključke postepeno prevesti u podzemne.

(2) Distributivna kabelska kanalizacija gradi se PVC i PEHD cijevima promjera 110 mm, odnosno 50 mm. Potreban broj i promjer cijevi utvrdit će se izvedbenim projektima. Širina rova ni na jednoj dionici ne bi smjela biti iznad 45 cm. U točkama grananja trase, skretanja ili prijelaza prometnica ugrađuju se tipski montažni zdenci.

(3) Pri paralelnom vođenju i križanju telekomunikacijskih instalacija s drugim instalacijama treba udovoljiti propisima međusobnih minimalnih udaljenosti i te lokacije obraditi u glavnim projektima.

(4) Troškove eventualne zaštite - izmještanje postojeće telekomunikacijske infrastrukture, opreme ili spojnog puta prema Zakonu o telekomunikacijama snosi investitor, kao i troškove popravka u slučaju oštećenja iste.

Članak 29.

(1) Prilikom gradnje poslovne ili stambene građevine, investitor mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, uključujući vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, u skladu sa glavnim projektom.

(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u instalacijskom kabelskom ormaru smještenom na uvijek dostupnom mjestu građevine. Od instalacijskog kabelskog ormara do zdenca kabelske kanalizacije, investitor treba položiti najmanje dvije do tri cijevi minimalnog promjera za realizaciju podzemnog priključka građevine na telekomunikacijsku mrežu. Instalacijski kabelski ormar treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine.

(3) Pri projektiranju odnosno izgradnji telekomunikacijskih mreža dozvoljena je ugradnja materijala koji je atestiran za izgradnju istih. Radove treba izvoditi sukladno uputama za pojedine vrste radova.

(4) Na tehnička rješenja u elaboratu za lokacijsku dozvolu i na izvedbene projekte potrebno je ishoditi suglasnosti nadležne službe.

Članak 30.

(1) Svim objektima telekomunikacijske infrastrukture omogućiti nesmetan pristup djelatnicima održavanja i ostalom tehničkom osoblju.

(2) Planirana trasa telekomunikacijske infrastrukture pretpostavlja realiziranu prometnicu - javnu površinu. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela telekomunikacijske infrastrukture planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno rješenje, a ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana.

(3) Pri projektiranju i izvođenju telekomunikacijske infrastrukture obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(4) Telekomunikacijska mreža grafički je prikazana na kartografskom prikazu 2a.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 31.

(1) Izgradnja mreže komunalne infrastrukture moguće je u sustavu izgradnje novih prometnica unutar obuhvata.

(2) Priključenja građevina na javne komunalne mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi.

(3) Odstupanje trasa, profila i dimenzija komunalne infrastrukture utvrđenih kartografskim prikazima moguća su uz obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju, a sukladno uvjetima nadležnih službi.

Elektroopskrba

Članak 32.

(1) Mreža elektroopskrbe grafički je prikazana u kartografskom prikazu 2.2..

(2) Vodove 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Nove trafostanice graditi će se za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.

(3) Buduće trafostanice 20/0,4 kV, na područjima za koje ovim planom nije obaveza izrade detaljnog plana uređenja, graditi će se na lokacijama naznačenim u grafičkom dijelu plana. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim planom, biti će posebno obrazloženo kroz projektnu dokumentaciju. Trafostanice će se graditi kao slobodno stojeće građevine, tlocrtne površine 4,16x2,12 m, na parcelama minimalnih dimenzija 6x4 m, uz uvjet da im je osiguran pristup na javnu površinu.

(4) Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemnu, podzemnim kabelima ili kao nadzemnu, samonosi

vim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

(5) Trase buduće javne rasvjete načelno su prikazane u grafičkom dijelu plana za dijelove plana koji idu na direktnu provedbu. Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i žarulja i traženi nivo osvijetljenosti.

(6) Lokacije trafostanica 20/0,4 kV, trase 20 i 0,4 kV vodova, te trase javne rasvjete biti će točno utvrđene izradom projektne dokumentacije.

Plinoopskrba

Članak 33.

(1) Plinoopskrbna mreža grafički je prikazana na kartografskom prikazu 2.2.

(2) Prvi korak prema realizaciji plinoopskrbnog sustava područja naselja Klana je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

(3) Sustav plinoopskrbe prirodnim plinom naselja Klana čine redukcijska stanica, plinovod visokog tlaka, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Prihvat prirodnog plina za područje naselja Klana biti će iz Mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka zapad, smještenoj u Marčeljima, općina Viškovo.

Vodoopskrba i odvodnja

Članak 34.

(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je u kartografskom prikazu 2.3.

(2) Sve građevine moraju biti spojene na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

Vodoopskrba

Članak 35.

(1) Vodoopskrba građevinskog područja naselja N1 rješava se iz vodospreme Klana (368 m3) u koju se voda dovodi iz vodovoda Ilirske Bistrice u Republici Sloveniji.

(2) Glavni opskrbni cjevovodi trebaju biti profila od 1 150 mm do 1 200 mm.

(3) Minimalni profil cijevi vodovodne mreže u naselju može iznositi 1 100 mm što zadovoljava potrebe hidrantske mreže za gašenje požara.

(4) Postojeće vodovodne ogranke profila manjeg od 1 100 mm potrebno je rekonstruirati.

(5) Postojeće vodovodne ogranke koji nisu spojeni u sustav zatvorenih prstena potrebno je produljiti i izvesti sustav zatvorenih prstena.

Odvodnja

Članak 36.

(1) Na području naselja N1 djelomično je izgrađen sustav javne odvodnje kao mješovita kanalizacijska mreža.

(2) Postojeću kanalizacijsku mrežu potrebno je rekonstruirati i u izgrađenom dijelu omogućiti razdjelni sustav odvodnje.

(3) Daljnji razvoj odvodnje naselja razvija se izgradnjom razdjelnog sustav odvodnje otpadnih voda.

(4) Sanitarno - potrošne i tehnološke otpadne vode treba izgradnjom odgovarajuće javne nepropusne kanalizacije odvesti prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

(5) Minimalni profil fekalne gravitacijske kanalizacije je 1 250 mm.

(6) U dijelovima naselja gdje nije moguće sanitarno potrošnu otpadnu vodu odvesti gravitacijskim kanalom, izgraditi tlačnu kanalizaciju.

(7) Profili tlačnih cjevovoda su od 1 80 mm do 1 250 mm.

(8) Planom je definirana približna lokacija crpnih stanica. Točna lokacija crpnih stanica definirati će se izradom projektne dokumentacije.

(9) Za gradnju crpne stanice treba osigurati parcelu veličine cca min. 5.0 x 5.0 m.

(10) Kanalizacija i objekti na njoj moraju biti izgrađeni i opremljeni prema uvjetima komunalnog društva koje se brine o ispravnosti mreže.

Članak 37.

(1) Oborinske otpadne vode s krovova i neizgrađenih površina građevne čestice kao relativno čiste, mogu se upustiti direktno u podzemlje unutar same građevne čestice.

(2) Do izgradnje razdjelnog sustava odvodnje, a sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području u II zoni sanitarne zaštite dozvoljava se izgradnja nepropusne sabirne jame za isključivo obiteljske - stambene građevine. Ostala izgradnja nije moguća do izgradnje javnog sustava odvodnje.

(3) Do izgradnje razdjelnog sustava odvodnje, a sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području u III zoni sanitarne zaštite dozvoljava se odvodnja putem sabirnih jama sa upuštanjem otpadnih voda u teren preko upojnih bunara. Oborinske vode s novoplaniranih prometnica odvode se putem mreže novih oborinskih kolektora kao i putem mreže postojećih kolektora (nakon izgradnje fekalne kanalizacije postojeći kolektori imati će funkciju samo oborinske odvodnje). Prije upuštanja u podzemlje putem upojnih bunara oborinske vode prometnica moraju se pročistiti preko separatora.

(4) Lokacije upojnih bunara načelno su definirane na kartografskom prikazu 2.3.. Njihova točna lokacija ne mora nužno biti u koridoru ceste već se isti mogu locirati i na okolnim parcelama, a definirati će se izradom projektne dokumentacije.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 38.

(1) Javne zelene površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1 i 4.

(2) Javne zelene površine definirane su kao :

. parkovne površine (Z1)

Članak 39.

(1) Uređenje javnih parkovnih površina (Z1) moguće je i u svim dijelovima i zonama naselja Klana neposrednom provedbom ovog Plana uz obaveznu izradu hortikulturnog elaborata sa prikazom valorizacije postojećeg stanja zatečenog bilja i prijedlogom daljnjih intervencija.

(2) Parkovne površine (Z1) formiraju se uređenjem i održavanjem postojećeg ili sadnjom novog zelenila.

(3) Parkovne površine moraju biti opremljene adekvatnom urbanom opremom.

(4) Podloga parkovnih površina i pješačkih prilaza ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge.

Izgradnja unutar površine sportsko-rekreativne namjene R1 i R2

Članak 40.

(1) Površina sportsko-rekreativne namjene R1 i R2 namijenjene su

. rekreaciji građana - boćalište

. nogometnom terenu.

(2) Uređenje površine moguć je u vidu parkovne površine, odmorišta sa izgradnjom sportskih terena otvorenog tipa za potrebe namjene.

(3) Površinu je potrebno opremiti adekvatnom urbanom opremom.

(4) Površina mora biti adekvatno priključena na javne infrastrukturne i komunalne mreže.

(5) Parkirališni prostor riješiti na javnoj parkirališnoj površini.

(6) Površine sportsko-rekreativne namjene grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1 i 4.

Uređenje zaštitnih površina Z

Članak 41.

(1) Uređenje površina zaštitnog zelenila je prvenstveno zadržavanje i održavanje postojećeg zdravog zelenila.

(2) Zaštitne površine u privatnom vlasništvu moraju biti održavane. Dozvoljava se korištenje zaštitnih površina u gospodarske svrhe.

(3) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

(4) Potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina.

7. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 42.

(1) Ovim Planom štiti se slijedeće kulturno-povijesno naslijeđe na području naselja Klana:

. Registrirana nepokretna kulturna dobra:

. Pojedinačne građevine i kompleksi:

sakralne građevine

- crkva Sv. Jerolima

- crkva Sv. Mihovila

- crkva Sv. Roka

(2) Zaštita graditeljskog nasljeđa određuje se i za povijesnu ruralnu jezgru naselja Klana.

(3) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3.1.

(4) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani ili preventivno zaštićen spomenik kulture, potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - konzervatorski odjel u Rijeci.

Uvjeti uređenja povijesne ruralne jezgre naselja Klana

Članak 43.

(1) Unutar ruralne jezgre zadržava se postojeća izgradnja stambene namjene - gradnja stambenih i stambeno- poslovnih građevina, te građevina društvene namjene.

(2) Intervencije na postojećim građevinama mogu se vršiti kao:

. preoblikovanje postojećih građevina u smislu obnove povijesne strukture naselja

. prenamjene stambenih građevina u stambeno- poslovne građevine ne mijenjajući urbani i oblikovni identitet prostora

. adaptacija, sanacija i funkcionalna rekonstrukcija građevina u smislu poboljšanja uvjeta života

. nadogradnja i dogradnja građevine u svrhu ujednačavanja postojeće regulacije

. interpolacija pomoćnih građevina oblikovanih sukladno tradicijskoj gradnji

(3) Poslovni dio stambeno-poslovne građevine isključivo su sadržaji »tihih i čistih« djelatnosti: trgovine (maloprodaja), uredski prostori, ugostiteljstva, obrti i drugi uslužni sadržaji.

(4) Dogradnja građevina i interpolacija pomoćnih građevina moguća je na građevnim česticama čija je postojeća izgrađenost manja od 60% (najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,60).

(5) Interpolacija građevina unutar utvrđene povijesne ruralne jezgre može imati najviše 120 m2 tlocrtne površine osnovne građevine.

(6) Visina građevina iznosi najviše 6,0 m.

(7) Oblikovanje građevina i odabir materijala mora biti sukladan postojećoj tradicionalnoj gradnji.

(8) Ne dozvoljava se preparcelacija postojećih građevinskih čestica u smislu formiranja novih.

(9) Ne dozvoljava se izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja.

(10) Ne dozvoljava se izgradnja privremenih pomoćnih građevina (spremišta, alatnice, poljoprivredne građevine i sl.) kao drvene ili metalne (limene, žičane i sl.) strukture.

 (11) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen.

(12) Odredba iz prethodnog stavka ne primjenjuje se na građevne čestice koje u postojećem stanju imaju veću izgrađenost od Planom predviđenog.

(13) Povijesna ruralna jezgra naselja Klana mora biti priključena na javne infrastrukturne i komunalne mreže sukladno Odredbama ovog Plana.

(14) Povijesna ruralna jezgra naselja Klana grafički je prikazana na kartografskom prikazu 4.1..

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 44.

(1) Na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.

(2) Otpad treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati.

(3) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na najviše 15 m, a otpad deponirati u zatvorene posude.

(4) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja naselja Klana zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo, a do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije

(5) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 45.

(1) Zahvati u prostoru za koje se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, definirani su zakonskom regulativom (uredba o procjeni utjecaja na okoliš) i planovima šireg područja način provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

9.1. Zaštita tla

Članak 46.

(1) Definiranjem namjene i uređenja poljoprivrednih i šumskih površina zaštićena su sva vrjednija područja.

(2) Upotreba zaštitnih sredstava na poljoprivrednim površinama treba biti kontrolirana.

(3) Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.

9.2. Zaštita zraka

Članak 47.

(1) Građevinsko područje naselja N1 i građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati sukladno zakonskoj regulativi.

9.3. Zaštita voda

Članak 48.

(1) Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području za područje naselja Klana određena je dijelom II. i III. zona sanitarne zaštite, a dijelom zona djelomičnog ograničenja.

(2) Na području zona sanitarne zaštite i zona djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (u trenutku izrade »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 06/94).

(3) Zaštita od poplava na vodotoku Klanska Ričina i Jažinovac provodi se temeljem Plana odbrane od poplava na vodama 2. reda (lokalne vode) Županije primorsko- goranske. Pripremno stanje uspostavlja se na osnovu prognoze vremena, a izvanredno obrana od poplava na vodotoku provodi se kada dođe do plavljenja uz utok Jažinovac u Klansku Ričinu na visini od 563,01 m.n.m.

(4) Izgradnja građevina i rekonstrukcija postojeće izgradnje uz regulirane vodotoke Klanska Ričina, Jažinovac i Vinodolac moguća je sukladno odredbama Zakona o vodama.

9.5. Zaštita od buke

Članak 49.

(1) Potencijalni izvori buke na području naselja Klana su:

. interni promet naseljem.

(2) Zaštita od buke provodi se sukladno zakonskoj regulativi.

(3) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 50.

(1) Planom se određuje obaveza izrade detaljnog plana uređenja na dijelu izdvajanja naselja iz šumskogospodarske osnove - DPU 1.

(2) Obuhvat predviđenog zahvata grafički je prikazan na kartografskim prikazima 3.1. i 4..

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 51.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina, čija namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim pla

nom, moguća je u svrhu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.

(2) Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta života i rada smatraju se:

. sanacije konstruktivnog sistema unutar postojećeg gabarita građevine

. funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja ili rada unutar postojećeg gabarita građevine

. priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture

. sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

. samo za stambene građevine: dogradnja/nadogradnja do 20m2 neto korisne površine

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.

(1) Plan je ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća.

Članak 53.

1. Plan je izrađen u četiri (4) izvornika.

(2) Po jedan izvornik dostavlja se i čuva u:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, (Ispostava Rijeka).

- Pismohrani Općine Klana

(3) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak 54.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/08-01/41

Ur. broj: 2170-06-08-01-01

Klana, 31. listopada 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA

Predsjednik
Slavko Gauš, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr