27.

Na temelju odredbe članka 24. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/ 02), članka 25. Statuta Općine Brod Moravice (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 28/01), te Suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ispostava Delnice, klase: 350-01/ 03-01/11, ur. broj: 2170-82-01-03-5 od 18. prosinca 2003. godine, Općinsko vijeće Općine Brod Moravice na sjednici održanoj dana 23. prosinca 2003. godine donosi

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Brod Moravice

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Brod Moravice (u daljnjem tekstu Plan). To je planski dokument koji je u

skladu s ciljevima, zadacima i postavkama Plana višeg reda i utvrđuje svrhovitu organizaciju i korištenje prostora, namjenu i oblikovanje prostora, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, te određuje smjernice zaštite i unapređenja čovjekove okoline za područje Općine Brod Moravice za razdoblje do 2015. godine

Članak 2.

(1) Granica zahvata Plana je administrativna granica Općine Brod Moravice.

(2) Plan se donosi za prostor Općine Brod Moravice kojeg čine područja 38 statističkih naselja: Brod Moravice, Colnari, Čučak, Delači, Doluš, Donja Dobra, Donja Lamana Draga, Donji Šajn, Donji Šehovac, Goliki, Gornja Lamana Draga, Gornji Kuti, Gornji Šajn, Gornji Šehovac, Goršeti, Kavrani, Klepeće Selo, Kocijani, Lokvica, Maklen, Male Drage, Moravička Sela, Naglići, Nove Hiže, Novi Lazi, Pauci, Planica, Podgorani, Podstene, Razdrto, Smišljak, Stari Lazi, Šepci Podstenski, Šimatovo, Velike Drage, Zahrt, Zavrh, Završje.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Općine Brod Moravice« koji sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Brod Moravice u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podrućju Općine Brod Moravica u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.1.1. Demografska procjena

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture izvan naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prirodne karakteristike i geografsko prometni položaj

3.3.2. Dostignuti stupanj i mogućnosti razvoja gospodarskih djelatnosti

3.3.3. Dinamika i struktura bruto domaćeg proizvoda

3.3.4. Investicije u dugotrajnu imovinu

3.3.5. Zaposlenost

3.3.6. Korištenje i potrebe za novim prostorima

3.3.7. Stanje i razvoj društvenih djelatnosti

3.3.8. Zaključak

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline*

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE BROD MORAVICE

1.1. Građevinska područja naselja

1.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Površine i građevine izvan građevnog područja

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Stambene i stambeno-poslovne građevine

2.2.2. Poslovne građevine

2.2.3. Poljoprivredne građevine

2.2.4. Ostale građevine (kiosci, reklamni panoi i nadstrešnice)

2.2.5. Groblja

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja izdvojenih namjena

2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni koridori i površine

5.1. Sustav prometa

5.2. Sustav veza

5.3. Sustav energetike

5.4. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita zraka od zagađenja

8.2. Zaštita voda od zagađenja

8.3. Zaštita od buke

8.4. Zaštita tla od zagađenja

8.5. Mjere posebne zaštite

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

Korištenje i namjena površina

1a Površine za razvoj i uređenje 1:25000

1b Promet, pošta i telekomunikacije 1:25000

Infrastrukturni sustavi i mreže

2 Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25000

Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

3a Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3b Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3c Područja i dijelovi primjene planskih mjera

zaštite 1:25000

Građevinska područja

4.1.Građevinsko područje naselja N22, N23,
N24, N25, N26, N27, N28, N29, N30 i
građevinsko područje poslovne namjene K4 1:5000

4.2.Građevinsko područje naselja N14, N15,
N16, N17, N18, N19, N20, N21 i građevinsko
područje ugostiteljsko-turističke namjene T2 1:5000

4.3.Građevinsko područje naselja N7, N31,
N32, N33, N34, N35, N36 1:5000

4.4.Građevinsko područje naselja N2, N3, N4,
N5 i građevinska područja posebne namjene
T1, R, K1, K2, K3 1:5000

4.5. Građevinsko područje naselja N8, N9 1:5000

4.6. Građevinsko područje naselja N10, N11, N12 1:5000

4.7. Građevinsko područje naselja N6 1:5000

4.8. Građevinsko područje naselja N1 1:5000

4.9. Građevinsko područje naselja N13 1:5000

Članak 4.

Plan se provodi neposredno putem ovog Plana i posredno putem prostorno-planske dokumentacije užeg područja definirane ovim Planom.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE BROD MORAVICE

Organizacija prostora, namjena i korištenje površina

Članak 5.

(1) Cjelokupno područje Općine Brod Moravice, obzirom na organizaciju, namjenu i korištenje prostora, podijeljeno na:

. površine naselja

. površine izvan naselja za izdvojene namjene

. poljoprivredne i šumske površine

. vodne površine

(2) Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

. Građevinska područja naselja

. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

- gospodarska namjena - poslovna

- ugostiteljsko-turistička namjena

- sportsko-rekreativna namjena

. Površine i građevine izvan građevinskog područja:

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- površine uzgajališta (akvakulture)

- zdravstvene i rekreacijske građevine

- stambene i gospodarske građevine

- površine groblja

- infrastruktura

(3) Razgraničenje prema organizaciji, namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1a.

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 6.

(1) Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja (selo, gradić, grad i sl.) u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom (proširenje postojećeg naselja) obujmu.

(2) Građevinska područja naselja su područja postojećih izgrađenih struktura s planiranim površinama za gradnju.

(3) U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja: javne i društvene namjene (uprava, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), gospodarske namjene (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička), sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine.

(4) Građevinska područja naselja određena su u kartografskim prikazima 4-1 do 4-9.

Članak 7.

(1) Sustav naselja u Općini Brod Moravice čine:

- lokalno središte - centar Općine: Brod Moravice

- ostala naselja

Članak 8.

(1) Lokalno središte je naselje koje ima, ili se u njemu planira, osim stambenih i pratećih funkcija i neke javne funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.)

(2) U ostalim naseljima postoje ili se planiraju stambene i prateće funkcije, ali se mogu graditi i neke javne funkcije.

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 9.

(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su područja specifičnih funkcija koje se veličinom i strukturom razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

(2) Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena:

- Gospodarska namjena - poslovna

- Ugostiteljsko-turistička namjena

- Sportsko-rekreativna namjena

1.3. POVRŠINE I GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVNOG PODRUČJA

Članak 10.

(1) Površine i građevine izvan građevnog područja su:

. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

Planom su evidentirane postojeće površina za iskorištavanje mineralnih sirovina:

- kamenolom između naselja Zahrt i Čučak

. Površine uzgajališta (akvakulture)

Planom je omogućeno određivanje površina uzgajališta slatkovodnih riba u dijelu toka rijeke Dobre koji prolazi Općinom Brod Moravice.

. Građevine rekreacijske i zdravstvene namjene

Njihove lokacije su uvjetovane konfiguracijom terena, ljepotom krajobraza, blizinom i kategorijom rijeka, blizinom i postojanjem infrastrukture, kakvoćom zraka, razinom buke i dr.

. Izgradnja stambenih i gospodarskih građevina - za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma

Planom se predviđa izgradnja stambenih i gospodarskih građevina, a sve u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti - poljoprivrede.

. Površine groblja

Površine groblja su postojeće površine groblja evidentirane ovim Planom.

. Infrastruktura

Područja i građevine za infrastrukturu razgraničavaju se na površine:

- predviđene za infrastrukturne koridore uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa (određuju se širinom koridora u metrima)

- površine predviđene za infrastrukturne građevine, a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene

Članak 11.

(1) Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene na području Općine Brod Moravice pripadaju skupinama vrijednih i ostalih obradivih tla (grafičke oznake P2 i P3), a uključuju tla 4. i 5. bonitetne klase, odnosno 41 - 52 potklase. Ova tla se smiju koristiti samo u poljoprivredne svrhe, osim iznimno, za gradnju nužne infrastrukture.

(2) Površine vrijednih obradivih tla P2 (41 - 42 klase i podklase - područja uz rijeke Dobra i Kupa), te dio površina ostalog obradivog tla P3 (51 klase i podklase - južni dio obuhvata - područje između naselja Stari i Novi Lazi, jugozapadni dio obuhvata - od naselja Planica do naselja Lokvica) su poljoprivredne površine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje građevina.

(3) Preostali dio ostalog obradivog tla P3 (52 klase i podklase) su poljoprivredne površine izvan naseljskih površina namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti s mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivredne potrebe.

(4) Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1a.

Šumske površine isključivo osnovne namjene

Članak 12.

(1) Na području Općine Brod Moravice šumske površine koriste se prema namjeni kao:

. gospodarske šume (Š1) - šume koje se koriste prvenstveno za eksploataciju drvne mase;

. zaštitne šume (Š2) - šume koje prvenstveno služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozirnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine;

. šume posebne namjene (Š3) i to:

- šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena;

- šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (predloženi park prirode Kupa);

- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, vojnim potrebama, te potrebama utvrđenim posebnim propisima;

- šume namijenjene za odmor i rekreaciju

(2) Šume posebne namjene na području Općine Brod Moravice namjenjuju se rekreaciji građana i izletničkom turizmu. Koristite se prvenstveno u rekreacijske svrhe, gospodarstvene, te za gradnju nužne infrastrukture.

(3) Šumske površine isključivo osnovne namjene grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1a.

Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište

Članak 13.

(1) Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište čini sav preostali prostor Općine Brod Moravice koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.

(2) Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1a.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Opći uvjeti

Članak 14.

(1) U ovom Planu koriste se sljedeći pojmovi:

Građevna čestica određuje funkcionalnu pripadajuću površinu zemljišta građevine.

Građevina je izgrađeni objekt koji služi za odvijanje predviđene namjene. Građevina može biti osnovna i pomoćna.

Arhitektonski oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, po visini, kao i namjeni, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine. Pomoćne građevine su spreme, ostave, drvarnice, garaže i sl.

Pomoćne građevine uz stambenu i stambeno-poslovnu građevinu pored navedenog iz prethodne stavke podrazumijeva i poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, te poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja tipa staje.

Poljoprivredne građevine su:

. bez izvora zagađenja: šupe, spremišta ljetine, građevina za spremanje alata, opreme i mehanizacije, sušare, pušnice, sjenici, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i dr.

. s izvorima zagađenja: obori, staje, farme, male klaonice, gnojišta i dr.

Poljoprivredna građevina tipa staje:

- krupna stoka do 5 komada

- sitna stoka do 20 komada

Poljoprivredna građevina tipa farme:

- krupna stoka preko 5 komada

- sitna stoka preko 20 komada

Visina građevine mjeri se od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca ili donjeg ruba krova.

Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1m iznad najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta.

Stan je prostor u građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).

. Za stambeni prostor etaža mora imati minimalnu visinu 2,4 m, a za pomoćni prostor minimalno 2,2 m.

Podrum je etaža koja je sa svih strana ukopana u teren, odnosno najviše 1m iznad nivoa terena.

Suteren je etaža koja je barem s jedne svoje strane ukopana u teren, odnosno najviše 1 m iznad nivoa terena.

Potkrovlje se smatra etažom ukoliko je visina nadozida na najnižem dijelu minimalno 1,2 m.

Uređena građevna čestica određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način:

. popločanje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.

. podizanje uličnih ograda

. uređenjem terena ozelenjenim površinama - sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila

Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze:

. ukopane etaže

. septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren

. konzolni istaci krovišta

. pristupna stubišta, vanjske komunikacije i terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze

Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture. Rekonstrukcija u smislu Odredbi ovog Plana su: dogradnja, nadogradnja, sanacija, adaptacija, funkcionalne promjene - prenamjena.

Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim česticama odnosno, izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.

Građevna linija jest pravac koji određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice.

Regulacijska linija jest pravac koji se određuje u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.).

Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.

Članak 15.

Građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu.

(1) Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje.

. I. kategorija uređenja građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i osnovnu infrastrukturnu opremu (pristupni put, elektroopskrba, vodoopskrba), te obavezno rješavanje otpadnih voda (spoj na kanalizacijski sustav ili odvoz otpadnih voda na kanalizacijski sustav iz nepropusnih sabirnica). Predviđena kategorija obavezna je za:

- lokalno središte Brod Moravice

- naselje Donja Dobra

- naselje Stari Lazi

- građevinska područja: K1, K2, K3, T1, T2, R;

. II. kategorija uređenja građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta i pristupni put. U predviđenu kategoriju spadaju sva građevna područja koja nisu obuhvačena u prethodnoj kategoriji.

(2) Obavezna je izgradnja DTK kod gradnje novih državnih, županijskih i lokalnih cesta uz uvjete Hrvatskih telekomunikacija.

Članak 16.

(1) Za određivanje građevne čestice koja služi za upotrebu postojećih građevina primjenjuju se isti uvjeti kao i za gradnju građevina određene tipologije.

(2) Kada oblik i veličinu izgrađene građevne čestice nije moguće definirati prema stavci (1) ovog članka tada se to može učiniti prema posebnim zakonima i propisima, odnosno vodeći računa o zatečenom stanju, pravilima struke i o minimalnom zahtjevu opremanja zemljišta. Obavezno osigurati pristup na javno-prometnu površinu.

Članak 17.

(1) Postojeće građevine mogu se rekonstruirati sukladno Odredbama ovog Plana.

(2) Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

(3) Kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta sukladno Odredbama ovog Plana.

(4) Postojeće građevine: stambene, stambeno-poslovne, poslovne i druge građevine koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije) sukladno Odredbama ovog Plana.

(5) Interpolacija građevina u već formiranom građevinskom području mora zadovoljiti oblikovanje, odabir materijala i ostvareni ritam gradnje da bi se zadržao cjelovit ambijent.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Popis građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 18.

(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Općine Brod Moravice (u dijelu) su:

Prometne građevine

Željezničke građevine

. magistralna pruga Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb (I. reda)

Popis građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju

Članak 19.

(1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju na području Općine Brod Moravice su:

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Ostale državne ceste

. Rijeka - Zagreb (»Lujziana«) (Orehovica-G.Jelenje- Delnice-Skrad-Vrbovsko-Karlovac)

Osnovne županijske ceste

. Brod Moravice-Razdrto-Blaževci-Lukovdol

. (državna cesta) - Čabar - Brod na Kupi - Brod Moravice - (»Lujziana«)

Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine:

. magistralni TK kabel II. razine: Rijeka-Delnice-Ogulin/ Karlovac

Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

. Lokve

Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Distribucijski dalekovod 110kV (planirano)

. Delnice - Krivac - Brod na Kupi - HE »Dol«

Članak 20.

(1) Za planiranu i izvedenu infrastrukturu državnog i županijskog interesa iz članaka 18. i 19. ove Odluke, koja prolazi kroz građevinska područja, osigurani su planirani i zaštitni koridori.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 21.

(1) Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji građevina koje omogućavaju osnovne preduvjete za kvalitetno funkcioniranje života jednog naselja. U tom prostoru ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno koje bi svojom upotrebom ugrožavale vrijednosti čovjekove okoline.

(2) U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

Članak 22.

(1) Razvoj i uređenje naselja u Općini Brod Moravice dozvoljen je unutar građevinskih područja naselja utvrđenih ovim Planom (kartografski prikazi 4-1 do 4-9).

(2) Granice građevinskih područja utvrđene su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5000.

(3) Ovim Planom utvrđena su građevinska područja naselja:

N1 - građevinsko područje naselja Stari Lazi,

N2 - građevinsko područje naselja Novi Lazi,

N3 - građevinsko područje naselja Donja Dobra,

N4 - građevinsko područje naselja Brod Moravice,

N5 - građevinsko područje naselja Lokvica,

N6 - građevinsko područje naselja Smišljak,

N7 - građevinsko područje naselja Čučak,

N8 - građevinsko područje naselja Moravička Sela, Delači, Maklen

N9 - građevinsko područje naselja Gornji Kuti,

N10 - građevinsko područje naselja Velike Drage,

N11 - građevinsko područje naselja Male Drage,

N12 - građevinsko područje naselja Razdrto,

N13 - građevinsko područje naselja Kavrani,

N14 - građevinsko područje naselja Goršeti,

N15 - građevinsko područje naselja Donja Lamana Draga,

N16 - građevinsko područje naselja Donji Šehovac,

N17 - građevinsko područje naselja Gornji Šehovac,

N18 - građevinsko područje naselja Donji Šajn,

N19 - građevinsko područje naselja Gornji Šajn,

N20 - građevinsko područje naselja Klepeće Selo,

N21 - građevinsko područje naselja Goliki,

N22 - građevinsko područje naselja Podgorani,

N23 - građevinsko područje naselja Šimatovo,

N24 - građevinsko područje naselja Zavrh,

N25 - građevinsko područje naselja Gornja Lamana Draga,

N26 - građevinsko područje naselja Colnari,

N27 - građevinsko područje naselja Završje,

N28 - građevinsko područje naselja Naglići,

N29 - građevinsko područje naselja Nove Hiže,

N30 - građevinsko područje naselja Doluš

N31 - građevinsko područje naselja Planica,

N32 - građevinsko područje naselja Kocijani,

N33 - građevinsko područje naselja Podstene,

N34 - građevinsko područje naselja Šepci Podstenski,

N35 - građevinsko područje naselja Pauci,

N36 - građevinsko područje naselja Zahrt.

Članak 23.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina:

. stambene i stambeno-poslovne građevine

. poslovne građevine

. garaže i parkirališta

. poljoprivredne građevine

. infrastrukturne građevine

. ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i dr.)

. groblje (građevinsko područje naselja Brod Moravice)

(2) Izgradnja u građevnim područjima dozvoljena je za sva naselja, iznimno za naselja definirana kao ruralne i etnološke cjeline i lokaliteti dozvoljena je uz konzervatorske uvjete nadležne službe sukladno članku 113. ove Odluke.

2.2.1. Stambene i stambeno-poslovne građevine

OPĆI UVJETI GRADNJE

Članak 24.

(1) Stambene građevine grade se isključivo za potrebe stanovanja.

(2) Uz stambene građevine moguća je gradnja pomoćnih građevina.

(3) Stambeno-poslovne građevine su one građevine koje, osim prostora navedenih u stavku 2 ovog članka, sadrže prostore poslovne djelatnosti (zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i slične) koje bukom, vibracijama i ostalim vidovima zagađenja ne djeluju štetno na okolinu.

Članak 25.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna građevina i manja poslovna građevina.

(2) Sve građevine iz stavka (1) ovog članka moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu.

(3) Oblik građevne čestice utvrđuje se na način da je omogućen smještaj građevine i da su osigurane udaljenosti građevine do granica građevne čestice propisane ovim Planom za pojedinu vrstu građevine.

Članak 26.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji krajolika.

(2) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom.

(3) Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja.

(4) Uređenje okućnice, podzide, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.

(5) Prilazne stepenice i terase u nivou terena (do maksimalno 60 cm iznad nivoa terena), podzidi i slično, mogu se graditi i izvan površina za razvoj tlocrta građevine.

(6) Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji.

(7) Podnožje ulične ograde, do max. visine 60cm, može biti kameno ili betonsko. Taj puni dio ograde mjeri se od zaravnatog terena građevne čestice s tim da ukupna visina ograde može biti najviše 1,5m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa ograda, od drva, žice ili drugog materijala karakterističnog za ovo podneblje.

(8) Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

 (9) Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te granice zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

Članak 27.

(1) Kod prizemnih građevina udaljenost građevine od granice građevne čestice je minimalno 3m, a kod višekatnih građevina minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4m.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka udaljenost može biti manja ako se građevina interpolira u već izgrađeni dio građevinskog područja.

(3) Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m.

(4) Udaljenost građevne čestice od javne prometne površine određena je člankom 92. ove Odluke.

(5) Smještaj vozila osigurava se unutar građevinske čestice na način da svaka stambena jedinica mora imati osigurano 1,0 parkirno mjesto, osim u izgrađenim dijelovima naselja gdje se dozvoljava osiguranje parkirališnih mjesta na javnoj površini predviđenoj za parkiranje ili na zasebnoj građevinskoj čestici sukladno poglavlju 2.2.5. ove Odluke.

(6) Smještaj vozila za potrebe poslovnog dijela stambeno- poslovne građevine osigurava se na način definiran člankom 91. ove Odluke.

(7) Neizgrađeni dio građevne čestice mora mora biti uređen.

(8) Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 250kupne površine građevne čestice.

STAMBENE GRAĐEVINE

Članak 28.

(1) Pod stambenom građevinom podrazumijeva se više vrsta građevina:

. Obiteljska kuća je građevina koja sadrži najviše dvije stambene jedinice na zasebnoj građevnoj čestici.

. Višestambena građevina je građevina s više od dvije (2) stambene jedinice.

Obiteljska kuća

Članak 29.

(1) Prema načinu gradnje obiteljske kuće razlikujemo:

. Gradnja građevina na slobodnostojeći način

. Gradnja građevina na poluotvoreni način

. Gradnja građevina u nizu, poluatrijskih ili atrijskih kuća (niz se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica).

Članak 30.

(1) Gradnja građevina na slobodnostojeći način:

. najmanja površina građevne čestice iznosi 700 m²

. najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna građevina poljoprivrednog tipa ili poslovna građevina

(2) Gradnja građevina na poluotvoreni način (dvojne kuće, završne kuće niza) - za jednu stambenu jedinicu:

- najmanja površina građevne čestice je 500m²

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, odnosno 60% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna građevina poljoprivrednog tipa ili poslovna građevina

- širina građevine na najužem dijelu je najkraće 7.0m

(3) Gradnja građevina u nizu, poluatrijskih ili atrijskih kuća - za jednu stambenu jedinicu:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 200m², a širina građevne čestice (jednaka širini građevine) na najužem dijelu iznosi 6.5m

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%

- tlocrtna površina osnovne građevine mora iznositi najmanje 60m²

- za završne građevine niza najmanja površina građevne čestice iznosi 500m² uz najveću izgrađenost građevne čestice od 20%.

Članak 31.

(1) Maksimalna visina građevine je 7,2m mjereći od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca građevine, odnosno donje kote podrožnjače.

(2) Maksimalni broj etaža obiteljske građevine su 3 nadzemne etaže i to: prizemlje, kat i potkrovlje.

(3) Maksimalni broj etaža obiteljske građevine izgrađene na kosom terenu su 3 nadzemne etaže i to: suteren, prizemlje i potkrovlje.

Članak 32.

(1) Dvojne građevine ili završne jedinice niza moraju se jednom stranom prislanjati na granice građevnih čestica, a građevine u nizu objema.

(2) Pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine moraju biti udaljene najmanje 3m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

(3) Iznimno od stavka (2) ovog članka građevina može biti udaljena i 1m od ruba građevne čestice ako građevina nema otvora prema susjednoj građevnoj čestici.

(4) Obiteljska kuća u nizu može imati pomoćnu građevinu spremišne namjene u dvorišnom dijelu građevne čestice oslonjenu na rub građevne čestice. U tom slučaju na pomoćnoj građevini se ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

(5) Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (2) ovog članka, primjenjuju se i na septičke taložnice.

Višestambene građevine

Članak 33.

(1) Višestambena gradnja na području Općine Brod Moravice dozvoljena je samo unutar građevinskog područja naselja N4 za kojeg je potrebna izrada urbanističkog plana uređenja.

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja

Članak 34.

(1) Višestambene građevine pored osnovnog sadržaja mogu imati pomoćne i poslovne sadržaje.

(2) Pomoćni i poslovni sadržaji moraju biti smješteni unutar gabarita osnovne građevine.

(3) Površina građevne čestice ne može biti manja od 700m².

(4) Iznimno od stavka (3) ovog članka, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko se građevina interpolira unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

(5) Maksimalna izgrađenost građevne čestice za višestambene građevine iznosi 50%.

(6) Maksimalni broj etaža višestambene građevine su 3 nadzemne etaže.

(7) Maksimalna visina višestambene građevine od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca iznosi 7.2m.

(8) Kod interpolacija, višestambene građevine moraju imati visinu prilagođenu okolnim građevinama.

(9) Višestambena građevina mora zadovoljiti opće uvjete gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine.

 (10) Smještaj vozila na građevinsku česticu i udaljenost višestambene građevine od javnih prometnih površina definirana je člancima 91. i 92. ove Odluke.

2.2.2. Poslovne građevine

Članak 35.

(1) Poslovne građevine su građevine za obavljanje zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske, turističke i dr. djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te svojom namjenom i oblikovanjem ne narušavaju uvjete života i stanovanja unutar građevinskog područja naselja.

(2) Unutar građevinskih područja naselja ne dozvoljava se gradnja građevina ugostiteljsko-turističke djelatnosti tipa hotelskog naselja, apartmanskog naselja, te kampa.

(3) Pod građevine poslovne namjene - ugostiteljsko-turističke smatraju se i građevine povremenog stanovanja - vikend građevine (izgradnja kuća za odmor na osobnoj građevnoj čestici).

(4) Poslovne građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama.

Članak 36.

(1) Uvjeti izgradnje građevina povremenog stanovanja istovjetni su uvjetima za izgradnju obiteljske kuće slobodnostojećeg ili dvojnog načina izgradnje, dijelovi poglavlja 2.2.1. - Opći uvjeti i Obiteljska kuća.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka minimalna veličina građevne čestice građevine povremenog stanovanja iznosi 500m².

Članak 37.

(1) Površina građevne čestice za poslovnu građevinu ne može biti manja od 400m².

(2) Iznimno, površina građevne čestice može biti minimalno 200m² ukoliko se građevina interpolira kao građevina u nizu.

Članak 38.

(1) Za građevine trgovačke, uredske i uslužne djelatnosti maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 40%.

(2) Za građevine proizvodne i skladišne djelatnosti maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 25%, osim u građevinskom području naselja N4 i N5 gdje maksimalna izgrađenost može biti 40%.

Članak 39.

(1) Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna ili više građevina vezanih uz tehnološki proces.

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina već sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom.

(3) Maksimalni broj etaža svih građevina, osim proizvodnih i skladišnih, iznosi 3 nadzemne etaže, a maksimalna visina iznosi 7.2m od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca građevine.

(4) Iznimno iz stavka (3) ovog članka za ugostiteljske građevine isključivo za usluge prehrane maksimalna visina iznosi 4.2m mjereno od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca odnosno maksimalno 2 nadzemne etaže.

(5) Maksimalni broj etaža proizvodno-skladišnih građevina je jedna etaža, a maksimalna visina određena je tehnološkim procesom i ne može iznositi više od 6m, mjereno od nivelacijske kote do krovnog vijenca građevine.

(6) Prateći sadržaji građevina iz stavke (5) ovog članka (garderobe, sanitarije, uredi i sl) mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine (6m), te formirati dvije etaže.

(7) Najmanja udaljenost građevina od granica građevne čestice iznosi 4m.

(8) Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m.

(9) Udaljenost građevne čestice od javne prometne površine definirana je člankom 92. ove Odluke.

(10) Građevna čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu, kolnim pristupom minimalne širine 4.5m i maksimalne dužine 50m.

Članak 40.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina definirani su člankom 26. ove Odluke, a kod proizvodnih i skladišnih građevina u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom.

(2) Krovišta kod proizvodnih i skladišnih građevina odabiru se prema tipologiji gradnje.

Članak 41.

(1) Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice sukladno članku 91. stavak (1) točka 3. ove Odluke.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka u slučaju interpolacije unutar izgrađenog dijela građevnog područja parkiranje se može riješiti na zasebnoj građevnoj parceli sukladno potrebama i poglavljem 5.1.2. ove Odluke.

(3) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 200kupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila.

(4) U sklopu građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni, terase i sl. čija visina od najniže kote terena nije veća od 1 m. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

Članak 42.

(1) Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju se posebnim uvjetima nadležnih institucija.

(2) Za izgradnju poslovnih objekata pogotovo proizvodnih i skladišnih propisuju se mjere zaštite okoliša sukladno zakonskoj regulativi i poglavljem 8. (Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš) ove Odluke.

Članak 43.

(1) Izgradnja građevina poslovne namjene na građevnoj čestici manjoj od 1000m² utvrđuje se neposredno Odredbama ovog Plana dok se izgradnja građevina poslovne namjene na građevnoj čestici većoj od 1000m² utvrđuje temeljem detaljnog plana uređenja, za područja za koja nije predviđena izrada urbanističkog plana uređenja, izrađenog sukladno članku 55. ove Odluke.

2.2.3. Poljoprivredne građevine

Članak 44.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti.

(2) Poljoprivredne građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama.

(3) Izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja ne dozvoljava se unutar središnjeg dijela građevinskog područja naselja N4, te građevinskog područja naselja N1 (unutar područja posebnog režima zaštite voda).

(4) Poljoprivredne građevine TIPA FARME mogu se graditi samo na rubnim granicama građevinskih područja naselja, unutar građevinskih područja poslovne namjene ili

izvan granica građevinskog područja koji nije pod posebnim režimima sukladno Odredbama ovog Plana.

Članak 45.

(1) Poljoprivredne građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje i higijenske uvjete stanovanja u susjednim građevinama.

(2) Gnojišta se izvode na udaljenosti 15m od stambenih građevina, 15m od ulične ograde i 15m od cisterne pitke vode.

(3) Dno i stijenke gnojišta do visine 50cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za odcjedke i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za odcjedke moraju imati siguran i nepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i ventilaciju. Udaljenosti jama ili silosa za odcjedke od ostalih građevina ista je kao i za gnojišta.

(4) Otpadne vode obavezno odvozi nadležno komunalno poduzeće na prihvatno mjesto uz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 46.

(1) Najmanja veličina građevne čestice poljoprivredne građevine iznosi 200m².

(2) Maksimalna izgrađenost građevne čestice poljoprivredne građevine na zasebnoj građevnoj čestici iznosi:

- 60% za staklenike, plastenike i sl.

- 40% za farme

(3) Maksimalni broj etaža poljoprivredne građevine je jedna (1) etaža sa potkrovljem.

(4) Maksimalna visina poljoprivredne građevine je 5 m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca građevine.

Članak 47.

(1) Poljoprivredne građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje:

. staje i farme 12m

(2) Minimalna udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi za:

. staklenike, plastenike i sl. 3m

. staje i farme 6m

Članak 48.

(1) Parcela se priključuje izravno na javnu prometnu površinu ili kolnim pristupom do javne prometne površine minimalne širine 3,0m, a maksimalne dužine 50 m.

(2) Priključci na infrastrukturu određuju se posebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne i nepropusne septičke taložnice.

2.2.4. Ostale građevine

Članak 49.

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se sljedeće građevine:

. kiosci

. nadstrešnice

. reklamni panoi

Članak 50.

(1) Kiosci su tipske montažne građevine, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo.

(2) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

(3) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na uređenom građevinskom zemljištu I. kategorije.

(4) Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično.

Članak 51.

(1) Općinsko Vijeće Odlukom o korištenju i uređenju javnih površina određuje smještaj ostalih građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

(2) Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

(3) Postavljanje ostalih građevina utvrđuje se neposrednom provedbom ovog Plana sukladno Odluci iz stavka (1) ovog članka.

2.2.5. Groblja

Članak 52.

(1) Ovim planom određuju se groblje u građevinskom području naselja:

. N4

(2) Dozvoljava se proširenje postojećeg groblja, neposrednom provedbom do 200roširenja, odnosno izradom detaljnog plana uređenja za proširenje veće od 20%.

(3) Površna groblja prikazana je u kartografskom prikazu 1a, te u karti građevinskog područja 4-4.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja izdvojenih namjena

Građevinsko područje poslovne namjene

Članak 53.

(1) Planom su izdvojene površine izvan građevinskih područja naselja kao građevinska područja za poslovnu namjenu.

(2) Površine iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskim prikazima 1a, 4-2, 4-4.

Članak 54.

(1) Površine poslovne namjene (uslužne, proizvodne, trgovačke, komunalno-servisne i sl. djelatnosti) su:

. K-1 - poslovna zona Matika

. K-2 - postojeća poslovna zona Donja Dobra 1

. K-3 - postojeća poslovna zona Donja Dobra 2

. K-4 - postojeća poslovna zona Donji Šehovac

(2) Rekonstrukcija postojećih poslovnih djelatnosti u smislu poboljšanja tehnologije i rekonstrukcije postojećih građevina dozvoljava se neposrednom provedbom ovog Plana.

(3) Nova gradnja i prenamjena postojećih poslovnih djelatnosti provodi se urbanističkim planom uređenja.

Članak 55.

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja za poslovne građevine unutar građevinskog područja naselja:

(1) Oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.).

(2) Građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom najmanje širine 5.5m.

(3) Načini priključenja građevne čestice na sustave infrastrukture definirani su poglavljem 5. ove Odluke.

(4) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš definirane su poglavljem 8. ove Odluke.

(5) Izgrađenost građevne čestice je najviše 50%.

(6) Ukupna visina građevine određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena i iznosi

najviše 8.5m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca.

(7) Najveći broj etaža je tri nadzemne etaže.

(8) Udaljenost od susjedne građevine iznosi najmanje 4m, odnosno najmanje pola visine građevine.

(9) Unutar građevne čestice riješiti interne prometnice i parkiralište za zaposleno osoblje, posjetioce i vozila uključena u tehnološki proces sukladno članku 91. stavak (1) točka 3. ove Odluke.

(10) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen.

(11) Najmanje 200kupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila.

Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 56.

(1) Površine ugostiteljsko-turističke namjene su:

. T-1 - ugostiteljsko-turistička zona Matika

. T-2 - ugostiteljsko-turistička zona Donji Kuti

(2) Građenje građevina ugostiteljsko-turističke namjene provodi se putem urbanističkog plana uređenja.

(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1a, 4-2, 4-4.

Članak 57.

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja:

(1) U ugostiteljsko-turističkoj zoni smještaju se građevine:

. ugostiteljske građevine za usluge prehrane:

- restorani, gostionice, objekti brze prehrane, kavane, konobe, kleti, i druge građevine

. smještajnih kapaciteta:

- hoteli, hotelska naselja, apartmanska naselja, kuće za odmor, pansioni, moteli, odmarališta, planinarski i lovački domovi, kampovi i sl.

. kulturno-zabavnih sadržaja,

. rekreativno-zdravstvenih sadržaja,

. trgovački i ostali uslužni sadržaji,

. pomoćnog karaktera za potrebe namjene.

(2) Izgradnja unutar obuhvata predviđenih prostorno planskih dokumenata je na uređenom građevnom zemljištu I. kategorije za što je potrebno odrediti točne lokacije građevina infrastrukturnih sustava i linijskih pravaca potrebnih vodova, te način priključenja pojedinih građevnih čestica (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, telekomunikacije) sukladno Odredbama ovog Plana.

(3) Način priključenja građevinskih čestica na javne prometne površine odrediti sukladno članku 91. ove Odluke.

(4) Ako se obuhvat prostorne dokumentacije tretira kao cjelina jedinstvene namjene stacionarni promet rješiti na jednom mjestu na način skupne garaže ili veće parking površine koje bi zadovoljile potrebe predviđene namjene ukupne zone sukladno poglavlju 5.1.2. ove Odluke.

(5) Način građenja je slobodostojeći gdje svi pomoćni sadržaji neke namjene čine arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom.

(6) Maksimalna izgrađenost građevinske čestice građevina iz stavka (1) ovog članka iznosi 40%.

(7) Minimalna građevna čestica za izgradnju ugostiteljsko-turističkih, kulturno-zabavnih i trgovačkih sadržaja iznosi 400m².

(8) Maksimalna visina građevina iznosi 7.2m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca za gradnju građevina hotelskog tipa izgradnje te kulturno-zabavnih i trgovačkih centara.

(9) Maksimalna visina građevina pojedinačnog tipa izgradnje namjena iz stavka (1) ovog članka iznosi 4.2m mjereno od nivelacijske kote terene do kote krovnog vijenca.

(10) Maksimalni broj etaža građevina iz stavka (8) ovog članka iznosi 3 nadzemne etaže.

(11) Maksimalni broj etaža građevina iz stavka (9) ovog članka iznosi 2 nadzemne etaže.

(12) Određuje se najmanja površina zelenila od 25% ukupne površine građevne čestice.

Članak 58.

(1) Za građevine tipa kuće za odmor na građevnoj čestici moguć je smještaj jedne ili više takvih osnovnih građevina.

(2) Osnovna građevina tipa kuće za odmor može biti slobodnostojeća ili dvojna.

(3) Minimalna veličina građevne čestice iznosi 500m², uz maksimalnu izgrađenost građevne čestice od 40%.

(4) Minimalna udaljenost između građevina tipa kuće za odmor na jednoj građevnoj čestici iznosi 4m.

(5) Maksimalna visina građevina tipa kuća za odmor iznosi 4.2m mjereno od nivelacijske kote terene do kote krovnog vijenca.

(6) Maksimalni broj etaža građevina tipa kuće za odmor iznosi 2 nadzemne etaže.

Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene

Članak 59.

(1) Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene je površina namijenjena za gradnju sportskih i rekreacijskih građevina, kao i građevina pratećih sadržaja (ugostiteljsko- turističkih, poslovnih i dr.) u funkciji zadovoljavanja sportskih i rekreacijskih potreba posjetitelja i građanstva, a posebno školske populacije.

Članak 60.

(1) Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Brod Moravice je:

. R - sportsko-rekreacijska zona Draškovac

(2) Gradnja u građevinskom području R moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja.

Članak 61.

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja:

(1) U sportsko-rekreacijskoj zoni Draškovac smješta se jedna ili više građevina uslužnog ili društvenog tipa djelatnosti, sportske građevine zatvorenog i otvorenog tipa izgradnje, pomoćni sadržaji i sl. sukladno potrebi prostora i namjene.

(2) Izgradnjom građevina za potrebe zone što manje narušiti prirodni okoliš odnosno oblikovanjem i visinom uklopiti se u prirodne proporcije.

(3) Preporuča se izgradnja svih zatvorenih sadržaja na jednom području.

(4) Maksimalna izgrađenost sportsko-rekreacijske zone pod građevinama iznosi 10%.

(5) Pod građevinama sportsko - rekreacijske zone podrazumjevaju se:

. građevine poslovne namjene uredskog i trgovačko-uslužnog tipa

. građevine ugostiteljsko-turističke namjene izuzev objekata povremenog stanovanja

. sportske građevine zatvorenog tipa za potrebe rekreacijskog sporta ili kondicionih priprema (fitnes i welnes centar, teretane, prostor za jedan dvoranski sport, boćalište, kuglana i sl.)

. građevine kulturne djelatnosti (kino dvorane, sale za predavanja, prezentacije i sl.)

(6) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina, informativnih punktova, odmorišta/skloništa sukladno tradicijskom načinu gradnju maksimalne visine 3.0m od nivelacione kote terena do visine krovnog vijenca, sa maksimalnom jednom etažom i maksimalnom tlocrtnom površinom do 12m².

 (7) Parkiranje rješiti na građevnoj čestici uz novoplaniranu cestu sukladno kapacitetu posjetitelja i korisnika.

(8) Preostali teren uređuje se za potrebe bavljenja aktivnim i rekreativnim sportovima sukladno sadržajima, te normama i pravilima struke.

(9) Biciklističke staze, pješačke staze i dr. potrebno je urediti i markirati.

(10) Izgradnja sportsko-rekreacijske zone Draškovac predviđena je kao izgradnja na uređenom građevnom zemljištu I. kategorije što podrazumjeva priključenje sadržaja na osnovne infrastrukturne sustave (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, telekomunikacija, pristupni put).

(11) Za potrebe novih sadržaja predviđa se izgradnja nove trafostanice za koju je potrebno odrediti lokaciju.

(12) Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. Potrebno je definirati točnu lokaciju uređaja.

(13) Potrebno je odrediti mjere zaštite prirodnog okoliša i mjere održavanja predviđenih sadržaja pogotovo otvorenih terena i staza.

2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja

Opći uvjeti gradnje

Članak 62. (88)

(1) Izvan građevinskih područja mogu se graditi:

. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

. građevine za korištenja vodnog dobra

. zdravstvene i rekreacijske građevine

. stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma

. građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta

. infrastrukturne građevine

. groblja

. građevina za privremeno skladištenje neopasnog otpada

(2) Građenje u izvangrađevinskom području se utvrđuje temeljem detaljnog plana uređenja izuzev:

. infrastrukturnih građevina koje nisu unutar obuhvata predviđenih prostorno-planskih dokumenata definiranih člankom 133. ove Odluke,

. dijela građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina,

. vraćanja u funkciju postojećih vodnih građevina,

. intervencija na grobnim površinama predviđenih ovim Planom.

(3) Izvan građevinskog područja grade se i uređuju pojedinačne građevine i zahvati. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevnom česticom.

Članak 63.

Opće smjernice za izradu detaljnih planova uređenja za izgradnju građevina u izvangrađevinskom području:

(1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, lociraju se, projektiraju, izvode i koriste ovisno o kategoriji zaštite prostora (osjetljivosti prostora), na način da ne uništavaju vrijedno tlo i šume, da ne ometaju korištenje drugih objekata izvan građevinskog područja i da ne ugrožavaju vrijednost čovjekove okoline, naročito krajolika.

(2) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani ili preventivno zaštićen spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

(3) Građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, vodna, zdravstveno-rekreativna i dr.).

(4) Građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(5) Plan mora prikazati postojeću valorizaciju zelenila i planirano uređenje okoliša.

(6) Građevina mora biti samostalna u prostoru.

(7) Građevina se priključuje na postojeću cestovnu infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine 3,0m. U pravilu se pristupni put koristi kao pješački iznimno kao ekonomski prilaz. Preporuča se da se pristupni putevi ne obrađuju asfaltom.

(8) Građevina se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i dr.).

(9) Građevina ne može biti bliža od 500m od prvog najbližeg građevinskog područja.

(10) Zahvat u prostoru ima isti tretman kao i građenje.

Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 64.

(1) Planom je određena lokacija područja za gradnju građevina za iskorištavanje mineralnih sirovina: E - kamenolom između građevinskih područja naselja N7 i N36.

(2) Izgradnja je moguća nakon provedenog postupka procjene utjeca na okoliš.

(3) Sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju.

(4) Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora sukladno zakonskoj regulativi.

(5) Predviđena lokacija grafički je prikazana u kartografskom prikazu 1a.

Građevine za korištenje vodnog dobra

Članak 65.

(1) U toku rijeke Dobre koji prolazi Općinom Brod Moravice moguća je izgradnja uzgajališta slatkovodnih riba.

(2) Izgradnja i korištenje vodnog dobra moguća je nakon provedenog postupka procjene utjeca na okoliš.

(3) Uz sadržaje na vodi potrebno je predvidjeti sadržaje na kopnu za adekvatno funkcioniranje namjene.

(4) Izgradnja mora zadovoljavati sve uvjete predviđene člankom 63. ove Odluke izuzev stavka (9).

Članak 66.

(1) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih vodnih građevina (vodenice, pješački mostovi i sl.).

(2) Rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita s namjerom vraćanja osnovnoj funkciji provodi se neposrednom provedbom ovog Plana na način da gradnja zadovoljava uvjete zaštite prirode sukladno zakonskoj regulativi i da se građevina priključuje minimalno pješačkim pristupnim putem širine 2m.

(3) Za rekonstrukciju građevine u vidu prenamjene potrebna je izrada detaljnog plana uređenja.

Rekreacijske i zdravstvene građevine

Članak 67.

(1) Rekreacijske i zdravstvene građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti.

(2) Svi zahvati uređuju se temeljem detaljnog plana uređenja, te moraju biti usmjereni na očuvanje integriteta okoliša.

(3) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja definirane su člankom 63. ove Odluke.

Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma

Članak 68.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

(2) Izgradnja građevina iz stavka (1) ovog članka moguća je izradom detaljnog plana uređenja.

(3) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja:

. stambenu i gospodarsku građevinu za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma gradi poljoprivrednik, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 2000m²

. građevina mora zadovoljiti opće smjernice sukladno članku 63. ove Odluke

. građevina ne može biti bliža od 500m od prvog najbližeg građevinskog područja odnosno 500m od prve susjedne građevine istih osobitosti

. sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine

. visina građevine je maksimalno 6,0m od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca

. maksimalni broj etaža je dvije nadzemne etaže

. maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 15%

. uz stambenu i gospodarsku građevinu može se, ukoliko se gazdinstvo bavi dopunskom djelatnošću-turizmom, graditi pomoćna građevina za smještaj turista, maksimalne visine 6,0m i maksimalno 2 nadzemne etaže. Građevina sa stambenom građevinom mora činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu

. arhitektonsko oblikovanje građevina mora zadovoljiti opće uvjete postavljene za izgradnju stambenih građevina poglavlje 2.2.1. ove Odluke.

Građevine u funkciji korištenja i zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta

Članak 69.

(1) Na poljoprivrednim i šumskim površinama izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima, te male farme za uzgoj krupne i sitne stoke; krznaša, kunića, peradi, pernate divljači, krupne i sitne divljači i dr uz uvjet da su:

. od građevne čestice državne ili županijske ceste udaljene najmanje 70m

. od građevne čestice lokalne ili nerazvrstane ceste udaljene najmanje 30m

Članak 70.

(1) Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, te spremišta voća mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2000m², a pod uvjetom da zauzeta površina spremišta nije veća od 30m² prizemlja (P) odnosno 60m² (Po+P) ukoliko spremište ima podrum.

(2) Razvijena površina iz stavka (1) ovog članka može se povećati po 20m² za svakih daljnjih 2000m² zemljišta.

Članak 71.

(1) Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevnoj čestici neograničene veličine do njene maksimalne izgrađenosti od 80%.

(2) Minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3m.

(3) Ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne.

(4) Ukoliko se koristi tlo ispod staklenika u poljoprivredne svrhe potrebna je vodopravna suglasnost.

(5) Prilaz na javni put je cestom minimalne širine 3m.

Članak 72.

(1) Spremišta za drva mogu se podizati u šumama na zemljištu minimalne površine 2000m² u vidu nadstrešnica, a pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30m². Ova se razvijena površina može povećavati za 20m² za svakih daljnjih 2000m² zemljišta.

Članak 73.

(1) Stočarska skloništa na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 20.000m² (2ha), a pod uvjetom da tlocrtna površina skloništa nije veća od 30m².

Članak 74.

(1) Zemljište koje je služilo kao osnova za lokacijsku dozvolu građevina iz članaka 70., 71., 72. i 73. ove Odluke ne može se parcelirati na manje djelove.

(2) Zemljište na kojem postoji gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva, da to zemljište u smislu odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih građevina ne može se parcelirati u manje djelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Članak 75.

(1) Građevine definirane člancima 70.-73. ove Odluke mogu se graditi neposrednom provedbom:

. na svakoj poljoprivrednoj ili šumskoj površini koja zadovoljava uvjete smještaja gospodarskih građevina moguća je izgradnja samo jedne građevine određene namjene

. kota prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu

. svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6 m

. krov mora biti dvostrešan

. ukoliko se iznad prizemlja izvodi stropna konstrukcija krovište se mora postavljati direktno na nju bez nadozida

. oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijskom gradnjom

. gospodarske građevine moraju se locirati na način da svojom visinom ne prelaze vrh brežuljka na kojem se grade

. na terenima s nagibom, građevine moraju biti dužom stranom paralelne sa slojnicama.

Članak 76.

(1) Farme za uzgoj stoke, peradi i slično moraju biti udaljene od državnih i županijskih prometnica minimalno 100m.

(2) Udaljenost od prometnica nižeg ranga određuje se ovisno o kategoriji prometnice na koju se priključuje građevina, a minimalna udaljenost je 10m.

(3) Uvjet za gradnju takve građevine je vodopravna suglasnost i zemljište neopterećeno zaštitnim infrastrukturnim koridorima.

 (4) Izgradnja farmi nije dozvoljena u zonama I. i II. kategorije osjetljivosti prostora prema kartografskom prikazu 3b.

(5) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja definirane su člankom 63. ove Odluke.

Članak 77.

(1) Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se gradnja najnužnijih građevina koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase; šumske, manje pilane, lovačke, lugarske i slične građevine.

(2) Građevina se gradi maksimalne tlocrtne površine od 70m², maksimalne visine 6,0m i maksimalnog broja etaža 2 etaže i to: prizemlje i kat.

(3) Za izgradnju nužnih građevina potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih ustanova (vodopravni uvjeti, sanitarni uvjeti, elektroenergetska suglasnost, protupožarna suglasnost).

(4) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja definirane su člankom 63. ove Odluke.

Građevine infrastrukture

Članak 78.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao i sustava energetike, a smješteni su u infrastrukturne koridore.

(2) Trase infrastruktura nalaze se u kartografskim prikazima 1b i 2.

(3) Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javnih i individualnih građevina potrebno je voditi posebnu pažnju o čuvanju prometnih i infrastrukturnih koridora. Do izgradnje infrastrukture ne može se u tim koridorima vršiti građenje.

(4) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se u poglavlju 5. ove Odluke.

Groblja

Članak 79.

(1) Ovim planom određuju se zone groblja uz građevinska područja naselja:

. N11

. N14

. N23

. N32

(2) Navedeni lokaliteti mogu se neposrednom provedbom rekonstruirati i sanirati unutar postojeće površine. Omogućava se izgradnja kapela i pomoćnih građevina i sadržaja potrebnih za kvalitetno funkcioniranje zone. Oblikovanje uskladiti sa već postojećom izgradnjom.

(3) Površne groblja prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 80.

(1) Gospodarske djelatnosti smještaju se u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja posebne namjene.

(2) Građevinske površine izvan naselja posebne namjene prikazane su u kartografskim prikazima 1a, 4-1, 4-2, 4-4.

(3) Uvjeti uređenja površina gospodarskih djelatnosti definirana su poglavljima 2.2.2. Poslovne građevine i 2.3.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja za izdvojene namjene.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 81.

(1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i rekreacije, kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti, vjerskih ustanova i ostalih djelatnosti.

(2) Ovim Planom određeni su broj, struktura i veličina društvenih djelatnosti, kao minimalne vrijednosti za područje Općine Brod Moravice koje se mogu nadopunjavati.

(3) Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja naselja, te građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene.

Školstvo

Članak 82.

(1) Planom se određuje osnovna škola u centralnom naselju - građevinsko područje naselja N4.

(2) Postojeća osnovna škola svojim kapacitetom zadovoljava potrebne uvjete djelovanja.

(3) Dozvoljava se potrebna rekonstrukcija odnosno dogradnja sportske dvorane uz postojeću građevinu i otvorenih sportskih igrališta u svrhu poboljšanja uvjeta rada, neposrednom provedbom ovog Plana.

(4) Unutar građevine osnovne škole u građevinskom području naselja N4 smještene su jedinice predškolskog odgoja koje zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva.

Članak 83.

(1) Postojeće napuštene školske građevine u građevinskim područjima naseljima N11, N14, N22, N23 mogu se prenamjeniti u građevine zdravstveno- rekreacijske i druge obrazovne namjene.

(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ovog članka dozvoljava se neposrednom provedbom u okviru postojećih gabarita, dok je za proširenje postojećih kapaciteta za potrebe namjene potrebna izrada detaljnog plana uređenja.

(3) Uvjeti smještaja novih potrebnih kapaciteta definirat će se detaljnim planovima uređenja, odnosno urbanističkim planom uređenja centralnog naselja N4.

Zdravstvo

Članak 84.

(1) Građevina osnovne zdravstvene zaštite smještena je u građevinskom području naselja N4 - centralno naselje.

(2) Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine u svrhu poboljšanja uvjeta rada i djelovanja neposrednom provedbom ovog Plana do 250roširenja.

(3) Proširenje postojeće građevine u građevinskom području naselja N4 preko 25%, te izgradnja novih kapaciteta zdravstvene zaštite i socijalne skrbi definirat će se urbanističkim planom uređenja centralnog naselja N4, urbanističkim planovima ugostiteljsko-turističkih zona, te detaljnim planom uređenja za ostala građevinska područja naselja.

Sport i rekreacija

Članak 85.

Građevine za sport i rekreaciju predviđene su u građevinskom području R, uz postojeću osnovnu školu u građevinskom području naselja N4, te u izvan građevnom području

Na slobodnim površinama unutar građevinskih područja naselja i građevinskih površina ugostiteljsko-turističke namjene moguće je izgraditi maksimalno 2 otvorena sportska terena, izuzev nogometnog igrališta i bazena, neposrednom provedbom ovog Plana, a sukladno normama i pravilima struke.

Za izgradnju nogometnog igrališta i otvorenog bazena za javnu upotrebu potrebna je izrada detaljnog plana uređenja za područja za koja nisu predviđene izrade urbanističkih planova uređenja.

Kulturni i vjerski sadržaji

Članak 86.

(1) Planom je za područje Općine Brod Moravice određen minimum kulturnih sadržaja: knjižnica i čitaonica.

(2) Lokacija građevina iz stavka (1) je u građevinskom području naselja Brod Moravice i Gornj Kuti.

(3) Izgradnja novih kulturnih i vjerskih sadržaja definirat će se planovima užih područja (urbanističkim planom uređenja centralnog naselja, urbanističkim planovima građevinskih područja ugostiteljsko-turističke djelatnosti ili detaljnim planovima uređenja za druga građevinska područja naselja).

Članak 87.

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja za izgradnju građevina društvene djelatnosti:

(1) Površina građevne čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može biti manja od 1000m².

(2) Građevina mora biti udaljena pola svoje visine, odnosno najmanje 4m od granice građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

(3) Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m.

(4) Udaljenost građevine čestice od prometnice ili javne površine određena je člankom 92. ove Odluke.

(5) Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna građevina osnovne namjene.

(6) Nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina već sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom.

(7) Najveća izgrađenost građevne čestice je 30%.

(8) Najviša visina građevine je 9.0m mjereno od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca.

(9) Parkiranje vozila riješiti unutar građevne čestice na način propisan člankom 91. stavak (1), točka 3 ove Odluke u ovisnosti o namjeni, osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije.

(10) Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti sukladno potrebama pojedine namjene.

(11) Izuzev stavka (5), (6), (7), (8) ovog članka za izgradnju otvorenih sportskih igrališta postavljaju se slijedeći uvjeti:

. na građevnoj čestici može se smjestiti minimalno 3 otvorena sportska terena ili nogometno igralište ili otvoreni bazen za javnu upotrebu

. obavezana je izgradnja jedne građevine sa svim potrebnim sadržajima (uprava, održavanje, garderobe , tuševi, ugostiteljski i trgovački sadržaj i sl.)

. prateća građevina može biti interpolirana unutar tribina za gledatelje

. najviša visina prateće građevine iznosi 6m

. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 70%

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. PROMETNI KORIDORI I POVRŠINE

Sustav prometa i veza

Članak 88.

(1) Planom su utvrđene trase za cestovni, željeznički promet, poštu i telekomunikacije (na kartografskom prikazu 1a, 1b).

(2) Trase infrastrukturnih koridora prolaze kroz građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene (kartografski prikazi 4), te kroz ostala područja šumskih i poljoprivrednih površina (kartografski prikaz 1b i 2).

(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora:

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. Cestovni promet

Članak 89.

(1) Planom se utvrđuju postojeće prometnice od važnosti za Državu i Županiju

. ostala državna cesta Rijeka - Zagreb (Orehovica - G.Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac)

. županijska cesta (državna cesta) - Čabar -Brod na Kupi - Brod Moravice - (»Lujzijana«)

. županijska cesta Brod Moravice - Razdrto - Blaževci - Lukovdol

(2) Planom se utvrđuju postojeće prometnice lokalnog značaja:

. Moravička Sela-Ž5033,

. Gornji Kuti-Brod Moravice (Ž5033),

. Lokvica (Ž5033)-D3,

. Donja Dobra (L58030)-Stari Lazi,

. Donja Dobra (D3)-Moravice (Ž5036)

(3) Planom je predviđena:

. rekonstrukcija šumskog puta u prometnicu lokalnog značaja:

- Štefanci - Kavrani - Goršeti - Donja Lamana Draga - Gornja Lamana Draga

. rekonstrukcija postojećih cesta općinskog značaja:

- Moravička Sela - Šimatovo - Završje

- Moravička Sela - Gornji Šajn - Klepeće Selo - Donji Šajn - Donji Šehovac - Gornji Šehovac

- Lokvica - Smišljak

. izgradnja novih prometnica općinskog značja:

- planirano građevinsko područje naselja N4 - (Ž5033) županijska cesta

- (L58025) lokalna cesta- sportsko-rekreativna zona Draškovac

. prenamjena postojećih šumskih puteva u nerazvrstane ceste općinskog značaja:

- naselje Planica - naselje Doluš - Loka - Volfi

- naselje Gornji Kuti - lokalitet Donji Kuti

- Velike Drage - Vinički (Griljakova štala)

(4) Do donošenja planova nižeg reda ili utvrđivanja građevne čestice ceste unutar planiranog koridora nije moguća gradnja.

Članak 90.

(1) Prilikom utvrđivanja uvjeta građenja za građevine koje imaju neposredan pristup na javne razvrstane ceste potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.

(2) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na nerazvrstanu cestu potrebno je ishoditi uvjete Općinskog vijeća Općine Brod Moravice.

Članak 91.

(1) Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja i korištenja prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:

. ceste:

- minimalna širina prometnog traka ceste iznosi 2.75m, a kod ulica s javnim prometom ili visokim postotkom teretnih vozila 3.25m

- kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina prometnog traka iznosi najmanje 4.5m

- uz prometni trak formira se pješački minimalne širine 0.8m

. pristupni putovi:

- svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu

- pristupni put kojim se ostvaruje veza sa javnom ili nerazvrstanom cestom mora biti najmanje širine 3.0m

. pristup do građevne čestice višestambene građevine, građevina društvene djelatnosti, građevina poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene mora imati minimalnu širinu kolnika 4.5m (za jednosmjernu cestu) i najmanje jednostrani pješački pločnik širine 1.2m

. parkirališne površine:

- unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto

- unutar građevne čestice višestambene kuće potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po svakom stanu

- unutar građevne čestice poslovne, stambene - poslovno građevine i građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini

. smjernice za projektiranje:

- uredski: 1 PM/30-40m² korisne površine (25-30 PM/100 m² korisne površine)

- banke: 1 PM/30-40m² korisne površine (25-30 PM/ 1000m² korisne površine)

- crkve: 1 PM/ 3 sjedala

- trgovački sadržaji: 1 PM/30m² korisne površine (33 PM/ 1000m² korisne površine)

- industrijski sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlena djelatnika

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala

- škole: 1PM/učionicu

- dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja 1 PM/20m² korisne površine

(2) Kriteriji za projektiranje iz stavka (1) ovog članka ne odnose se na područja registriranih i preventivno zaštićenih ruralnih i etnoloških cjelina i lokaliteta, niti na interpolirane građevine.

5.1.2. Izgradnja cestovnog prometa i građevina cestovne infrastrukture unutar građevinskog područja naselja

Članak 92.

(1) Gradnja unutar građevinskog područja razvija se uz postojeće ili planirane ceste.

(2) Širina zaštitnog pojasa uz postojeće nerazvrstane ceste je najmanje 4m od ruba građevne čestice ceste.

(3) Iznimno se u formiranim jezgrama naselja dozvoljava gradnja građevina na građevinskoj liniji postojećih susjednih građevina.

(4) Ako je širina kolne trake nerazvrstane ceste manja od 4.5m za jednosmjerni, odnosno 5,5m za dvosmjerni promet, udaljnost građevina od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane jednosmjerne ceste na 4.5m ili dvosmjerne ceste na 5,5m, povećane za udaljenosti iz stavka (2) ovog članka.

(5) Unutar zaštitnog koridora iz stavka (2) ovog članka formira se pješački trak minimalne širine 1.0m, odnosno minimalno 1.2m za prilaz građevinama javnog obilježja.

(6) Ukoliko je prilaz građevnoj čestici pješački minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 2.0m.

(7) Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja na koju postoji prilaz s građevne čestice mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta.

(8) Jedna prometna traka može se graditi ako:

. se u preglednom dijelu ulice na svakih 150m uredi ugibalište,

. u slijepim ulicama duljina ne prelazi 100m na preglednom, odnosno 50m u nepreglednom dijelu

Garaže i parkirališta

Članak 93.

(1) Garaža se može graditi i kao samostalna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici, a sastoji se od više garažnih jedinica (skupna garaža).

(2) Parkiralište je prostor s označenim mjestima za smještaj više vozila na izdvojenoj građevnoj čestici.

(3) Garaže i parkirališta na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže, parking-garaže ili parkirališta, odnosno mogu imati minimalno tri garažna (parkirna) mjesta.

(4) Garaže mogu biti podzemne, suterenske ili nadzemne, odnosno mogu imati maksimalno dvije etaže nad zemljom.

(5) Garaže do pet (5) parkirnih mjesta grade se neposrednom provedbom.

(6) Garaže sa više od pet (5) parkirnih mjesta grade se temeljem detaljnog plana uređenja.

Članak 94.

(1) Maksimalna visina garaže je 6m mjereći od nivelacijske kote do kote krovnog vijenca građevine, odnosno donje kote podrožnjače, s time da je garažna jedinica minimalne visine 2,2m.

(2) Garaža je udaljena od susjednih građevnih čestica 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora prema susjednoj čestici.

(3) Udaljenost građevne čestice od javne prometne površine definirana je člankom 92. ove Odluke.

(4) Maksimalna izgrađenost građevne čestice garaže iznosi 60%.

(5) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 1000ovršine građevne čestice.

(6) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 200kupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila.

Članak 95.

(1) Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.

(2) Kamionska parkirališta i terminali mogu se uređivati samo u sklopu građevinskih područja gospodarske namjene.

5.1.3. Željeznički promet

Članak 96.

(1) Ovim Planom utvrđuje se magistralna pruga I reda Rijeka -Delnice - Karlovac - Zagreb.

(2) Potrebna je rekonstrukcija i modernizacija postojeće trase.

5.1.4. Riječni promet

Članak 97.

(1) Utvrđuju se lokalni granični prelazi sa Republikom Slovenijom isključivo za potrebe domicilnog stanovništva na dionicama:

. Loka (R. Hrvatska) - Kosič (R. Slovenija)

. Doluš (R. Hrvatska) - Mavre (R. Slovenija)

. Gornja Lamana Draga (R. Hrvatska) - Grgelj (R. Slovenija)

. Donja Laman Draga (R. Hrvatska) - Spodnja Bilpa (R. Slovenija)

. Goršeti (R. Hrvatska) - Vrt (R. Slovenija)

. Kavrani (R. Hrvatska) - Laze pri Predgradu (R. Slovenija)

(2) Prijelaz je omogućen isključivo čamcima.

5.2. SUSTAV VEZA

Telekomunikacije

Članak 98.

(1) Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove.

(2) Kod gradnje novih županijskih, državnih i lokalnih cesta obavezna je izgradnja distribucijske kabelske kanalizacije.

(3) Distribucijska kabelska kanalizacija s kabelskim zdencima izvodi se u svim građevinskim područjima pri građenju i rekonstrukciji građevina. Koncentracija instalacija u građevini se treba izvesti u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti cijevi prema zahtjevu Hrvatskih telekomunikacija.

Članak 99.

(1) Prilikom utvrđivanja uvjeta za izgradnju bazne stanica za mobilnu komunikaciju, potrebno je ishoditi mišljenje Općinskog vijeća Općine Brod Moravice.

(2) Bazna stanica za mobilnu komunikaciju ne može biti postavljena na manjoj udaljenosti od 1000m od najbliže naseljene zone.(najbližeg građevinskog područje naselja ili građevinskog područja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene).

Članak 100.

(1) Jedinica poštanske mreže smještena je u građevinskom području naselja N4.

5.3. SUSTAV ENERGETIKE

Elektroenergetika

Članak 101.

(1) Na području Općine Brod Moravice predviđena je izgradnja sljedećih zahvata:

. TS Zavrtak, van građevinskog područja naselja Doluš

. TS Kavrani, uz građevinsko područje naselja Kavrani

. TS Matika 1, za potrebe planiranog građevinskog područja naselja i ugostiteljsko-turističke zone »Matika«

. TS Matika 2, za potrebe poslovne zone »Matika«

. TS Draškovac, za potrebe planirane sportsko-rekreacijske zone »Draškovac«

. nadzemni 20/0.4kV vod Podstene-Čedanj-Belo-Golik

. dalekovod 110kV HE »Dol« - Brod na Kupi (TS Delnice)

(2) KV trase vodova i lokacije planiranih trafostanica 20/ 0.4kV iz točki 3.,4.,5. stavka (1). ovog članka bit će definirane kroz planove užih područja.

(3) Izgradnja trafostanica iz točke 1., i 2. stavka (1) ovog članka, te trafostanica unutar postojeće mreže dozvoljava se neposrednom provedbom na način da građevina bude udaljena od granice parcele 3-5m odnosno 1-3m ako građevina nema otvora.

(4) Budući 20kV vodovi unutar građevinskih područja izvodit će se sukladno terenskim zahtjevima. Podzemnim kabelima zamijeniti nadzemne vodove koji danas prolaze kroz građevinska područja. Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

(5) Gdje god je to moguće, kabliranje postojećih ili izgradnju novih 20kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija).

(6) Postojeću niskonaponsku mrežu zamjeniti mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

(7) Javnu rasvjetu dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže, ili kao samostalnu izvedenu sa zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s podzemnim kabelima.

Članak 102.

(1) Unutar planiranog koridora dalekovoda zabranjuje se bilo kakva gradnja.

(2) Trasa planiranog dalekovoda grafički je prikazana na kartografskom prikazu 2.

Članak 103.

(1) Dozvoljava se izgradnja mini centrala na rijeci Dobri kao alternativno korištenje napajanja iz vodne snage.

(2) Izgradnja mini centrala moguća je provedbom procjene utjecaja na okoliš, te izradom studije opravdanosti.

5.4. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 104.

(1) Razvojem županijskog sustava vodoopskrbe - priključenjem na podsustav vodoopskrbe »Lokve« trajno se rješava vodoopskrba Općine Brod Moravice.

(2) Do priključenje na podsustav »Lokve«, opskrba vodom Općine Brod Moravice obavlja se iz izvora Općine Skrad.

(3) Opskrba vodom predviđena je na način rekonstrukcije postojeće vodoopskrbne mrežu.

(4) Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je u kartografskom prikazu 2.

Članak 105.

(1) Odvodnja otpadnih voda naselja Brod Moravice, Donja Dobra predviđena je priključivanjem na kanalizacijsku mrežu sa uređajem za pročišćavanje.

(2) Za novoplanirani dio građevinskog područja naselja N4, te predviđenu ugostiteljsko-turističku zonu Matika (T1) predviđeno je prikupljanje sanitarnih otpadnih voda i njihovo priključenje na izgrađeni sustav.

(3) Način priključenja definirati će se planovima užeg područja.

(4) Dispozicija svih prikupljenih sanitarnih otpadnih voda u vodotok Dobre može se dozvoliti pod uvjetom da su sanitarne otpadne vode pročišćene prije upuštanja na nivo voda koje teku rijekom Dobrom.

(5) Do izgradnje sustava odvodnje (funkcionalnog u potpunosti) iz stavka (1) ovog članka dopušta se gradnja vodonepropusnih jama iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama (funkcija uređaja je preduvjet).

Članak 106.

Građevinska područja poslovne namjene - K

(1) Postojeća građevinska područja poslovne namjene pri rekonstrukciji i gradnji svoje sanitarne otpadne vode mogu sakupljati u nepropusne jame i odvoziti otpad na uređaj Delnice, dok za svoje tehnološke vode moraju ugraditi potreban uređaj za pročišćavanje i disponirati ih ili u vodotok (ukoliko pročišćene zadovoljavaju) ili u upojni bunar (ako u blizini nema vodotoka).

Članak 107.

Građevinsko područje turističke namjene - T2

(1) Sanitarne otpadne vode turističke zone T2 treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. Točna lokacija uređaja definirati će se urbanističkim planom uređenja tog područja.

Članak 108.

Građevinska područja rekreacijske namjene - R

(1) Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. Točna lokacija uređaja definirati će se urbanističkim planom uređenja tog područja.

Članak 109.

Ostala građevinska područja naselja

(1) Građevinska područja naselja koja nemaju utjecaj na I. i II. sanitarnu zonu zaštite vode za piće te nemaju utjecaj na zagađenje vodotoka I. i II. kategorije mogu rekonstruirati i graditi građevine na način da svoje sanitarne otpadne vode disponiraju u trostepene septičke taložnike sa procjedom u teren.

(2) Za odvodnju naselja Stari Lazi smještenom unutar evidentirane II. zone sanitarne zaštite predviđa se izgradnja sustava odvodnje sa izlazom van utvrđene zone. Do izgradnje sustava dopušta se gradnja vodonepropusnih jama iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 110.

(1) Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote, a prikazani su na kartografskom prikazu 3a.

Članak 111.

(1) Dio krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru je:

. Park prirode- Kupa - privremena zaštita

. Prostor unutar granica prikazanih u kartografskom prikazu 3a predlaže se za zaštitu kao dio parka prirode. Za predloženi pojas štićenog područja, izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja. Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za park prirode Kupa mjere provedbe propisane su ovim Planom.

(2) Za svaku aktivnost u prostoru vezano za osobito vrijedne i ugrožene dijelove prirode obavezno je ishoditi prethodno mišljenje nadležnog Ministarstva.

Članak 112.

(1) Ovim Planom štite se pejsažne vrijednosti kraških visoravni i to:

. visoravni uz dolinu rijeke Kupe sa vidikovcima:

. Špičasti vrh

. Medveja stijena

. Kavranske stijene

. Orlove stijene

. visoravni u središnjem dijelu Općine na predjelu Razdrto - Drage - Kuti - Završje - Podstene sa vidikovcem:

. Sv. Andriji

(2) Markiranim stazama omogućiti pristup prirodnim vrijednostima iz stavka (1) ovog članka.

(3) Vidikovce opremiti minimalnom urbanom opremom.

(4) Izgradnja u zaštićenim područjima iz stavka (1) ovog članka moguća je samo u funkciji zaštite ovog područja (lovački, planinarski, rekreativno-zdravstvena i sl.) sukladno člancima 67. i 77. ove Odluke.

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Zaštita kulturno povijesnih cjelina

Članak 113.

(1) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirano ili preventivno zaštićeno kulturno dobro potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 114.

(1) Registrirani spomenici kulture su:

. ruralna cjelina - naselja Colnari (građevinsko područje naselja N26) i Delači (dio građevinskog područja naselja N8)

. etnološke zone i lokaliteti - Sv. Andrija u Gornjim Kutima, naselja Delači, Maklen, Moravička Sela (građevinsko područje naselja N8), Doluš (građevinsko područje naselja N30), Gornji Kuti (građevinsko područje naselja N9)

. etnološki spomenici - kuća Ožanić-Žižek u Delačima, kuća Delač u Delačima, kuća Mance u Gornjim Kutima

(2) Građevine se mogu rekonstruirati ili opremati, za privremenu ili kontinuiranu namjenu, neposredno primjenom odredbi ovog Plana (za određenu namjenu objekta) uz prethodno mišljenje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

(3) Gradnja unutar naselja Doluš (građevinsko područje naselja N30) moguća je temeljem urbanističkog plana uređenja sukladno članku 118. ove Odluke.

Članak 115.

(1) Preventivno zaštićeni lokaliteti i građevine su:

. ruralne cjeline - Doluš, Male Drage, Velike Drage, Klepeće Selo, Gornji Kuti, Stari Lazi, Maklen

. etnološke zone i lokaliteti - Podgorani, Šimatovo, Završje

.povijesne građevine:
- Brod Moravice - crkva Sv. Nikole s obrambenim

tornjem

brdo Parak - crkva Sv. Andrije

- Male Drage - crkva Sv. Trojstva

- Moravička Sela - crkva Sv. Marije Škapularske

- Šimatovo - crkva Sv. Mihovila sa kalvarijom

- Zavrh - kuća Račkog

Članak 116.

(1) Uređenje ruralnih cjelina i etnoloških zona i lokaliteta usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika, te na očuvanju prirodnih vrijednosti područja u kojem se nalaze.

(2) Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina i cjelina.

(3) Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etnozona i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

(4) Unutar ruralnih cjelina i etnoloških zona i lokaliteta dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, poljoprivrednih građevina.

(5) Graditi se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

(6) Nova gradnja koja se ostvaruje interpolacijom mora biti određena regulacijom postojeće gradnje.

Članak 117.

(1) Uređenje etnoloških spomenika i povijesnih građevina isključivo je u obliku rekonstrukcije unutar evidentiranih povijesnih gabarita.

(2) Dozvoljava se prenamjena građevina u građevine turističke, kulturne i vjerske namjene.

Članak 118.

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja građevinskog područja naselja N30:

(1) Predviđena prostorno-planska dokumentacija obuhvaća izgrađenu i planiranu zonu naselja Doluš (građevinsko područje naselja N30) sa namjerom da danas nenaseljeno naselje postane etno-centar.

(2) Naselje Doluš je registrirana etno-zona, te preventivno zaštićena ruralna cjelina pa je podloga za izradu ove planske dokumentacije konzervatorske smjernice.

(3) Plan se izrađuje uz suradnju i suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

(4) U izgrađenim djelovima naselja potrebno je rekonstruirati matricu ruralne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre potrebno je osmisliti sukladno izgrađenom dijelu cjeline.

(5) Izgradnja mora odražavati prepoznatljiv, tradicionalan oblik života i rada na ovim područjima.

(6) Namjena građevina sukladna je namjeni izgradnje unutar građevinskog područja naselja. (poglavlje 2.2. ove Odluke).

(7) Rekonstrukcijom - prenamjenom i novom izgradnjom potrebno je naglasiti autentičnost prostora, te njegove kulturne i prirodne vrijednosti.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 119.

(1) Općina Brod Moravice sastavni je dio županijskog sustava postupanja s otpadom.

(2) Komunalni otpad odnosno neopasni otpad s područja Općine Brod Moravice zbrinjavat će se na centralnoj zoni za gospodarenje otpadom. Prikupljeni otpad odnosit će se na reciklažno dvorište Grada Delnice i prevoziti na centralnu zonu.

(3) Postojeća divlja odlagališta potrebno je evidentirati i sukladno zakonskoj regulativi sanirati (Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta).

(4) Skupljanje, skladištenje i prijevoz opasnog otpada provodi se sukladno zakonskoj regulativi.

Članak 120.

(1) Za potrebe Općine Brod Moravice moguće je odrediti lokaciju za izgradnju građevine za privremeno skladištenje neopasnog otpada - reciklažno dvorište.

(2) Građevina za privremeno skladištenje neopasnog otpada - reciklažno dvorište može se graditi u građevinskom području naselja, građevinskom području poslovne namjene ili u izvan građevinskom području izradom detaljnog plana uređenja.

(3) Odluku o izgradnji građevine za privremeno skladištenje neopasnog otpada donosi lokalna samouprava nakon provedenih ispitivanja hidrogeoloških osobitosti tla na predviđenoj lokaciji.

(4) Građevina za privremeno skladištenje neopasnog otpada gradi se na uređenom građevinskom zemljištu I kategorije uređenja.

(5) Izgradnja građevine i zaštita okoliša od negativnih utjecaja građevine mora biti sukladna zakonskoj regulativi.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 121.

(1) Plan utvrđuje prostorne preduvjete za unapređenje uvjeta života i rada, zaštite okoliša, te zaštite od prirodnih i tehničkih nepogoda, utvrđuje obveze, zadatke i smjernice za zaštitu zraka, vode i zaštitu od prekomjerne buke.

(2) Na području Općine Brod Moravice ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza.

(3) Područja posebnih ograničenja u korištenju prostora su prikazani na kartografskom prikazu 3b.

8.1. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 122.

(1) Na području Općine Brod Moravice kakvoća zraka je prve kategorije - čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka.

(2) U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

. promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika

. utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi

. u slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina) i države moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice

. u svim kotlovnicama koje koriste lož ulje propisati upotrebu nisko-sumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina

. pri izgradnji koja može, posredno ili neposredno, utjecati na zagađivanje zraka obavezno propisati izradu Studije utjecaja na okoliš i time osigurati uvjete da kakvoća zraka nakon izgradnje udovoljava zakonskim propisi

. kod manjih proizvodnih pogona potrebno je ishoditi ateste na tehnološki postupak koji koriste sukladno zakonskoj regulativi

. u slučaju povećanja onečišćenja iz postojećih ili budućih poslovnih građevina i kompleksa potrebno je poduzeti sanacijske mjere poboljšanjem tehnološkog procesa, promjenom goriva, ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira

. promicati prizvodne tehnologije koje za svoju djelatnost koriste:

- obnovljive energetske izvore (biomasa, sunčeva energija, energija vjetra i sl.)

- niskosumporno gorivo (‹ 1umpora)

. za sprečavanje onečišćenja okoliša iz izvora lokalnog i tranzitnog prometa potrebno je:

- poticati upotrebu javnog prijevoza

- promicati upotrebu bezolovnog benzina (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo sa sadržajem sumpora manjim od 0,3%, dugoročno 0,02%

(3) Potencijalnim izvori onečišćenja smatraju se uređaji za pročišćavanje voda, odlagalište otpada, stočne farme, kamenolom, planirani kapaciteti poslovne namjene na područjima predviđenim za njihovu izgradnju, promet državnom cestom Rijeka-Zagreb, ostali cestovni promet, željeznički promet.

8.2. ZAŠTITA VODA

Članak 123.

(1) Zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prikazana je u kartografskom prikazu 3b.

(2) Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom se određuju zone zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama.

(3) Planom su određene zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće II. zona i dio nedovoljno istraženog sliva, te evidentirana sva manja izvorišta koja su u upotrebi za pripadajuća naselja.

(4) Na području Općine Brod Moravice je, zbog specifičnosti terena, potrebno poduzeti hidrogeološka i hidrološka istraživanja u svrhu izrade Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće.

(5) Odluka iz stavka (4) ovog članka, pored hidrogeoloških i hidroloških podataka mora sadržavati i kartografski prikaz svih izvorišta, način korištenja, mjere sanacije postojećeg stanje i mjere zaštite, te ekonomsku isplativost pojedinog izvorišta.

(6) U II. zoni - zona strogog ograničenja (naselje Stari Lazi), prema zakonskoj regulativi ne dozvoljava se sljedeće:

. poljoprivredna proizvodnja, osim proizvodnja zdravstveno ispravne hrane

. stočarska proizvodnja, osim za potrebe obiteljskog gospodarstva

. građenje svih industrijskih pogona

. gradnja groblja i proširenje postojećih

. gradnja autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih)

. građenje željezničke pruge

Članak 124.

(1) U naselju Brod Moravice potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati u vodotok ili teren.

(2) U naselju Donja Dobra sagraditi kanalizaciju naselja sa uređajem za pročišćavanje. Do izvedbe istog svi septički taložnici moraju biti nepropusne izvedbe ili se otpadna voda mora dovesti (lokalni manji uređaji) na kategoriju vode vodotoka u koji se upuštaju.

(3) Otpadne vode pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na »nivo« sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava.

(4) Potrebno je promicati poljoprivrednu proizvodnju (ratarstvo i voćarstvo) bez zaštitnih sredstava.

8.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 125.

(1) Mjere zaštite od buke uključuju:

. Snimanje buke na područjima za koja se pretpostavlja da su ugrožena prekomjernom bukom, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

. Na osnovi rezultata snimanja i Zakona o buci izraditi kartu buke i donijeti akcijske planove kojima bi se reguliro dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

. Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

. Pri ishođenju potrebne dokumentacije za rekonstrukciju postojeće ili izgradnju nove građevine potrebno je izraditi Elaborat fizikalnih svojstava građevine - zaštita od buke.

8.4. ZAŠTITA TLA

Članak 126.

(1) Na prostorima šumskih i poljoprivrednih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja, ove Odluke uz suglasnost nadležnih javnih ustanova.

(2) Poljoprivredne površine P2 (41-42 klase i potklase) i dijela P3 (51 klase i potklase) kategorije zaštićuju se I. kategorijom osjetljivosti i namjenjuju isključivo poljoprivrednoj proizvodnji povrtlarskog i ratarskog karaktera. Upotreba zaštitnih sredstava treba biti kontrolirana.

(3) Poljoprivredne površine iz stavka (2) ovog članka grafički su prikazani u kartografskom prikazu 3b.

(4) Zaštita tla od zagađenja neophodna je zbog zagađenja podzemnih voda kojima obiluje područje Općine Brod Moravice. Uvjeti zaštite tla od zagađenja sadržani su u Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Zaštita od poplave

Članak 127.

(1) Opasnost od poplava i pojava prelijevanja rijeka izvan korita prisutna je u dolini rijeke Kupe gdje postoje naselja uz samo korito.

(2) Obrana od poplava se provodi u skladu s Planom obrane od poplava koji se donosi u skladu sa Zakonom o vodama.

(3) Građenje i rekonstrukcija u području prelijevanja rijeka iz Plana obrane od poplava provode se prema Odlukama ovog Plana uz suglasnost Hrvatskih voda.

Zaštita od požara

Članak 128.

(1) Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Brod Moravice.

(2) Na bazi procjene iz stavke (1) ovog članka odredit će se građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti određene mjere zaštite od požara.

(3) Projektiranje građevina s aspekta mjera zaštite od požara primjenjuju se sljedeće proračunske metode:

. TVRB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama

. TVRB ili Gretener ili Euroalarm za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

(4) Rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju novih potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno požarno opterećenje.

(5) Pri izgradnji vodovodne mreže ili pri rekonstrukciji postojeće u naselju, obavezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(6) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

(7) Za građevine predviđene propisima i posebnim uvjetima građenja potrebno je ishodovati suglasnost nadležnog tijela na projektnu dokumentaciju.

(8) U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

. organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko-dojavne službe

. osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište

. zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

Zaštita od potresa

Članak 129.

(1) Podatak iz seizmološke karte iz 1987. godine za period od 500 godina, za područje Općine Brod Moravice utvrđuje I_o = 7^o

(2) Radi zaštite od potresa, protivpotresno projektiranje građevina sukladno postojećoj regulativi i tehničkim normativima, temelji se na seizološkom podatku iz stavka (1) ovog članka.

(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(4) Za značajnije građevine se, uz korištenje karata seizmičkog zoniranja, izvode dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za određenu lokaciju.

Zaštita od rušenja

Članak 130.

(1) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da eventualno rušenje građevina ne blokira prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnih vozila.

(2) Prilikom izrade planova užih područja uređenja za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene prema protupotresnim propisima, treba analizirati otpornost tih jezgri na rušenje i predvidjeti detaljnije mjere zaštite.

(3) Unutar građevinskog područja naselja, minimalna udaljenost stambenih i poslovnih građevina od ruba građevne čestice mora biti pola visine građevine mjereno od najniže kote terena do vijenca.

Sklanjanje ljudi

Članak 131.

(1) Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Općine Brod Moravice ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Brod Moravice.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 132.

(1) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade sljedećih planova užih područja:

. urbanističkih planova uređenja

. detaljnih planova uređenja

(2) Granice obuhvata navedenih prostornih planova grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3c.

Urbanistički planovi uređenja

Članak 133.

(1) Temeljem mjera provedbe ovog Plana potrebno je izraditi:

. UPU1 - građevinsko područja naselja N4 - centralno naselje

. UPU2 - građevinsko područje poslovne namjene K1 - Matika

. UPU3 - građevinsko područje poslovne namjene K2 - Donja Dobra 1

. UPU4 - građevinsko područje poslovne namjene K3 - Donja Dobra 2

. UPU5 - građevinsko područje poslovne namjene K4 - Donji Šehovac

. UPU6 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Matika

. UPU7 - sportsko-rekreacijska zona R - Draškovac

. UPU8 - građevinsko područje naselja N30

Detaljni planovi uređenja

Članak 134.

(1) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnog plana uređenja za sljedeća područja:

. DPU1 - ugostiteljsko-turistička zona T2 - Donji Kuti

. dijelove građevinskog područja naselja u kojima se predviđa gradnja, izuzev građevinskog područja naselja N4 i N30:

- poslovne građevine smještene na građevinskoj čestici površine veće od 1000m²

- izgradnja novih građevina svih društvenih djelatnosti (školstva i predškolstva, zdravstva i socijalne skrbi, kulturnih i vjerskih sadržaja)

- ugostiteljsko-turističke građevine locirane na izdvojenim građevnim česticama većim od 1000m²

- nogometno igralište, otvoreni bazeni za javnu upotrebu i više od dva otvorena sportska igrališta na jednoj građevnoj čestici

- garaže preko 5 parkirnih mjesta na izdvojenim građevnim česticama

. izgradnje izvan utvrđenih građevnih područja:

- stambenih i gospodarskih građevina za vlastitu potrebu i potrebu seoskog turizma

- rekreativno-zdravstvenih građevina

- farme

Članak 135.

(1) Do donošenja prostorno planskih dokumenata iz članka 133. i 134. ove Odluke dozvoljava se rekonstrukcija građevina unutar postojećih gabarita.

(2) Do donošenja UPU 1 i UPU 8 dozvoljava se interpolacija građevina unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja sukladno Odlukama ovog Plana.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 136.

(1) U svrhu provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Općine Brod Moravice definiranih ovim Planom donosi se dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Članak 137.

(1) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru usklađenim sa županijskim i državnim Programom mjera utvrđuje se:

. gospodarski i društveni razvoj Općine Brod Moravice

. zaštita prostora

. upravljanje prostorom

. ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja

Članak 138.

(1) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:

. nositelji pojedinih obveza, rokovi i troškovi planiranih mjera

. mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.)

. obrazloženje ciljeva i svrhe planiranih investicija, uređenja zemljišta radi očuvanja vrijednih resursa prirodnog okoliša

. izrada nove i dopuna postojeće prostorno planske dokumentacije

Članak 139.

(1) Sukladno državnim, županijskim i općinskim razvojno-strateškim opredjeljenjima Općinsko vijeće utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Općine.

(2) Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, naročito na kakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.

Elaborati, programi, odluke

Članak 140.

(1) Potrebna je izrada sljedećih Odluka i projektne dokumentacije:

. Program ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Općinu Brod Moravice

. Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta

. Odluka o mjerama zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina na području Općine Brod Moravice

. Odluka o korištenju i uređenju javnih površina

. Idejni projekt sustava vodoopskrbe Općine Brod Moravice

. Idejni projekt sustava kanalizacije naselja Donja Dobra (oborinska, industrijska i sanitarna otpadna voda)

. Idejni projekt kanalizacijskog sustava naselja Stari Lazi

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 141.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.

Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne građevine smatraju se:

. funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja, bez povećanja stambenog prostora

. sanacije konstruktivnog sistema unutar postojećeg gabarita građevine

. prenamjene građevine ili dijela građevine

. izgradnja manjih pomoćnih - poljoprivrednih ili poslovnih građevina ukupne površine do 500ovršine osnovne građevine s kojom mora činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu i gdje maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 30%

. priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture

. sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

Članak 142.

(1) Rekonstrukcija u prometnim i infrastrukturnim koridorima i površinama infrastrukturnih građevina je moguća uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 143.

(1) Na dan stupanja na snagu Odluke o Prostornom planu uređenja Općine Brod Moravice prestaje važiti:

. Prostorni planu Općine Delnice (»Službene novine« broj 15/89, 19/92, 30/94 i 12/95) u dijelu obuhvaćenom administrativnom granicom Općine Brod Moravice.

Članak 144.

(1) Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom i potpisom Općinskog vijeća Općine Brod Moravice.

Članak 145.

(1) Tekstualni dio ove Odluke objavit će se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije. Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama« Primorsko- goranske županije.

Članak 146.

(1) Prostorni plan uređenja Općine Brod Moravice s Odlukom čuva se u pismohrani Općine Brod Moravice, u dokumentaciji prostora Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje i u Uredu državne uprave Primorsko-goranske županije - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove - Ispostava Delnice, koji je nadležan za njegovo provođenje.

Klasa: 350-01/03-01/06

Ur. broj: 2112-06-03-01-02

Brod Moravice, 23. prosinca 2003.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BROD MORAVICE

Predsjednik

Općinskog vijeća

Dragutin Crnković, dipl. ing., v. r.