SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 29. Petak, 25. srpnja 2008.
GRAD CRIKVENICA
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

36.

Na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice za razdoblje 2005.-2009. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 08/06) i članka 25. Statuta grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/ 01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 33. sjednici održanoj 24. srpnja 2008. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
»Zone Thalassotherapia« u Crikvenici

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja »Zone Thalassotherapia« u Crikvenici (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 1,82 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se iz Knjige - I. - i Knjige - II. -.

Knjiga - I. - sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Gradske ulice

3.1.2. Površine za javni prijevoz

3.1.1. Javna parkirališta

3.1.2. Javne garaže

3.1.3. Pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.4.1. Opskrba pitkom vodom

3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

3.1.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta

3.1.5. Plinoopskrba

3.1.6. Zbrinjavanje komunalnog otpada

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

1. Detaljna namjena površina Mj 1:1000

2.A. Prometna infrastrukturna mreža Mj 1:1000

2.B. Komunalna infrastrukturna mreža

- vodoopskrba i odvodnja Mj 1:1000

2.C. Komunalna infrastrukturna

mreža - telekomunikacije, elektroopskrba

i plinoopskrba Mj 1:1000

3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina Mj 1:1000

3.B. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina - oblici korištenja Mj 1:1000

4. Uvjeti gradnje Mj 1:1000

Knjiga - II. - sadrži tekstualne dijelove Plana, kako slijedi:

C. OBVEZNI PRILOZI

1. Obrazloženje Plana

1. Polazišta

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu Plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. Plan prostornog uređenja

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna i ulična infrastrustrukturna mreža

2.3.2. Telekomnikacijska mreža

2.3.3. Vodoopskrba

2.3.4. Odvodnja

2.3.5. Plinoopskrba

2.3.6. Elektroopskrba

2.3.7. Grijanje i hlađenje objekata

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2. Izvod iz plana višeg reda: Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07),

3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi

Izmjena i dopuna Plana:

5. Zahtjevi i mišljenja na Plan

6. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi Plana,

7. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana,

8. Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1) Javna i društvena namjena - zdravstvena namjena (D3)

2) Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 5.

Na području namjene »Javna i društvena namjena - zdravstvena namjena« planske oznake D3 dozvoljava se gradnja građevine osnovne namjene za obavljanje dijagnostičko - rehabilitacijskih te ostalih bolničkih i terapeutskih djelatnosti koje podrazumijevaju i smještajne te sportsko - rekreacijske objekte (bazene) te uređenje skladišnih i drugih pomoćnih prostora, kao i pratećih ugostiteljskih i kulturno-zabavnih sadržaja sukladno uvjetima propisanim detaljnim planom uređenja.

Članak 6.

Na prostoru kompleksa Thalassotherapie planira se uređenje građevne čestice javne i društvene - zdravstvene namjene (D3), a na kojoj se planira izgradnja novih ili rekonstrukcija, nadogradnja ili prenamjena postojećih građevina oznaka A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L te pozemnih veza M, N, O i P.

Članak 7.

Na području površine »infrastrukturnih sustava (IS)« dozvoljava se gradnja infrastrukturne građevine - trafostanice te linijskih infrastrukturnih sustava.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 8.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazom broj 3.A. i 3.B.

Članak 9.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) s njom izjednačena.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 10.

Oblik građevinske čestice definiran je kartografskim prikazima, dok je njena veličina iskazana planskom površinom parcele u članku 11.

Na građevnoj čestici se dozvoljava gradnja više građevina sukladno namjeni određenoj ovim Planom.

Članak 11.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4.

Za točne i precizne kvadrature građevinskih čestica nadležna je Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, Ispostava Crikvenica, nakon parcelacije prema ovom Planu, a sukladno grafičkom dijelu Plana. Stoga su slijedeće veličine građevnih čestica za ovaj Plan orijentacione, te iznose:

NAMJENA
POVRŠINA

OZNAKA

POVRŠINA
m
2

JAVNA DRUŠTVENA NAMJENA
- ZDRAVSTVENA
NAMJENA

D3

18172,2

POVRŠINE
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

IS

80

UKUPNO:

 

18252,2

Članak 12.

Neovisno o obliku i veličini građevne čestice određene Planom, dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima sukladno uvjetima propisanim ovim Planom.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 13.

Gradnja osnovnih i pomoćnih građevina dozvoljava se unutar granice gradivih dijela čestice sukladno kartografskom prikazu br. 4., ali površinom i veličinom građevine ne većom od maksimalno iskazanih vrijednosti u sljedećoj tablici.

Maksimalna tlocrtna izgrađenost i maksimalne brutto površine građevina za građevine oznaka A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L te pozemne veze M, N, O i P iznose:

Članak 14.

Katnost građevina određen je kartografskim prikazom broj 4., odnosno tablicom prethodnog članka.

Najveća dozvoljena visina i broj etaža novih građevina na području obuhvata Plana određuje se prema katnosti građevine kako slijedi:

. za građevinu katnosti P najveća dozvoljena visina iznosi 4 metra do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

. za građevinu katnosti Su+P najveća dozvoljena visina iznosi 7 metara do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

. za građevinu katnosti Su+P+1, te 3 Su najveća dozvoljena visina iznosi 9,0 metara do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

. za građevinu katnosti Su+P+2 najveća dozvoljena visina iznosi 12,50 metara do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

. za građevinu katnosti Su+P+3 najveća dozvoljena visina iznosi 15,50 metara do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

. za građevinu katnosti Su+P+4 najveća dozvoljena visina iznosi 18,50 metara do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

. za građevinu katnosti Po+Su+P+5 najveća dozvoljena visina iznosi 21,50 metara do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

Članak 15.

Pod visinom građevine na području obuhvata Plana podrazumijeva se visina mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem

dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

Članak 16.

Nivelacijska kota novih građevina određena je kartografskim prikazom broj 4. Nivelacijska kota je kota poda prizemlja građevine. Nivelacijska kota može biti maksimalno 1,5 m iznad najniže kote terena, mjereno uz rub građevine.

Iznimno od stavka 1. ovog članka dozvoljavaju se odstupanja od definirane nivelacijske kote određene na kartografskom prikazu br. 4, u slučaju velikih kosina terena, ali da se pritom pridržavaju ostalih Odredbi ovog Plana.

Kod kaskadno organiziranih građevina na kosom terenu, nivelacijska kota određuje se za svaki kaskadni dio građevine zasebno, odnosno za suterensku i/ili prizemnu etažu.

Članak 17.

Nivelacijska kota iz prethodnog članka mora se uskladiti sa nivelacijskim kotama postojećih susjednih građevina i javnih površina.

Odstupanje od nivelacione kote može iznositi +-20%.

2.3. Namjena građevina

Članak 18.

Na području namjene »Javna i društvena namjena - zdravstvena namjena« planske oznake D3 dozvoljava se gradnja građevine osnovne namjene za obavljanje dijagnostičko - rehabilitacijskih te ostalih bolničkih i terapeutskih djelatnosti koje podrazumijevaju i smještajne te sportsko - rekreacijske objekte (bazene) te uređenje skladišnih i drugih pomoćnih prostora, kao i pratećih ugostiteljskih i kulturno-zabavnih sadržaja sukladno uvjetima propisanim detaljnim planom uređenja.

Na području zdravstvene namjene dozvoljava se rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) te pranamjena postojećih objekata u domeni osnovne namjene ili drugih pomoćnih prostora.

Članak 19.

Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su za izgradnju potrebnih infrastrukturnih građevina, odnosno za izgradnju trafostanice te linijskih infrastrukturnih sustava.

Članak 20.

Kolne površine namijenjene su prometnoj infrastrukturi u smislu redovnog odvijanja cestovnog prometa, te komunalnoj infrastrukturi u smislu postavljanja određenih infrastrukturnih vodova (elektrovodovi, vodovod i sl.) i setova za zbrinjavanje komunalnog otpada.

Članak 21.

Pješačke površine namijenjene su isključivo za kretanje pješaka, te postavu urbane opreme (košarice za otpatke, ulična rasvjeta i sl.). i setova za zbrinjavanje komunalnog otpada.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 22.

Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja osnovne građevine sukladno namjeni određenoj Planom; građevine definirane katnosti u funkciji osnovne građevine ili u funkciji uređenja građevne čestice.

Osnovne građevine označene su na kartografskim prikazima oznakama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L te za pozemne veze M, N, O i P.

Pomoćne građevine se mogu se graditi kao slobodnostojeće ili u sklopu građevine osnovne namjene unutar područja za gradnju. Pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u stambeni prostor.

Članak 23.

Omogućuje se povezivanje osnovnih građevina suhim i toplim vezama u prizemnoj i podrumskoj etaži. Gradnja toplih veza u podrumskim etažama omogućava se izvan granica gradivog dijela čestice, a sukladno lokacijama naznačenim na kartografskim prikazima br.2A - Prometna infrastrukturna mreža i br.4 - Uvjeti gradnje. Kod gradnje toplih veza na prizemnoj etaži potrebno se pridržavati granica gradivog dijela čestice i definiranih veličina maksimalne izgrađenosti kao i svih ostalih Odredbi ovog Plana.

Članak 24.

Spremnici za gorivo, cisterne za vodu i slično, ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ukoliko su ukopani u teren.

Članak 25.

Udaljenost građevine od granice građevinske čestice je 4,0 m. Ukoliko je udaljenost postojećih građevina manja od propisane, građevine se mogu rekonstruirati unutar postojećih gabarita. Iznimno, građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice) mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od ovdje propisanih.

Međusobna udaljenost nadzemnih građevina osnovne namjene mora biti jednaka ili veća od polovice zbira visina susjednih građevina. Kod kaskadnih građevina, ova se udaljenost računa za svaki kaskadni dio građevine posebno.

Članak 26.

Obvezni građevni pravac je određen kartografskim prikazom br.4. Uvjeti gradnje.

Građevina se s najmanje 2/3 svoje dužine mora graditi na obaveznom građevnom pravcu.

Izuzetno od ovih Odredbi, u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga (jako strmi teren i sl.) dozvoljava se odstupanje od obaveznog građevinskog pravca za najviše +/- 1,5 m.

Članak 27.

Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica, pergola i sličnih građevina u funkciji uređenja kompleksa Thalassotherapie.

Spremnici za gorivo, cisterne za vodu i slično, ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ukoliko su ukopani u teren, te se mogu graditi izvan gradivog dijela čestice.

Izvan gradivog dijela građevne čestice može se graditi potporni zid čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 2 m, a dopuštena je i izgradnja stepenica i vanjske terase.

Članak 28.

Na području namjene »Javna i društvena - zdravstvena namjena« izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava:

- trijema, nadstrešnice i providne konstrukcije iznad ulaza u građevinu te iznad manipulativne površine, površine za parkiranje te terasa ugostiteljske namjene

- pomoćne građevine namijenjene kontroli ulaza u građevinu i čuvanju građevine,

- informativnog punkta, reklamne konstrukcije i druge opreme, izložbenog paviljona i paviljona za promotivnu i

prigodnu prodaju te kioska za prodaju tiska i druge trgovačke robe

- građevine i uređaja komunalne infrastrukture;

- podzemnih i nadzemnih uređaja: spremišta goriva, otpadnih materijala, agregata, baterija solarnih kolektora, dizalice topline i sl.

- suhih i toplih veza u obliku tunela odnosno podzemnih hodnika

- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i

- postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 29.

Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s morfološkim osobinama i vrstom građevine.

Kod oblikovanja pročelja moguća je upotreba svih suvremenih materijala.

Članak 30.

Na uličnom pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju, kao i postavljanje satelitskih antena, već je iste potrebno postaviti sa dvorišne strane ili na manje istaknutom mjestu.

Članak 31.

Krov može biti ravni ili kosi.

Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 25o.

Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili pokrova od bitumenske šindre.

Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba kupa kanalica, mediteran crijepa i drugog suvremenog pokrova, sukladno obliku građevine.

Umjesto krovnih ploha moguća je gradnja krovnih terasa do maksimalno 30% krovne površine. Izuzev od prethodnog, na građevini oznake E moguće su i veće površine krovnih terasa od prethodnih te gradnja helidroma na krovu građevine.

Na krovu građevine dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora pod uvjetom da se uklopi u nagib krovnih ploha.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 32.

Način uređenja i korištenje građevnih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3.

Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu površinu, pješačku, kolno-pješaku ili kolno-manipulativnu površinu, dječje igralište, sportsko-rekreativnu površinu, površinu za parkiranje vozila i/ili hortikulturno uređenu površinu. Najmanje 30% građevinske parcele potrebno je hortikulturno urediti, a posebnu pažnju potrebno je obraditi na hortikulturnu obradu površine između građevine i javne prometne površine. Preporuka je sadnje autohtonih vrsta, te crnogorice na lokacijama gdje je potrebna cjelogodišnji zaštitni ili dekorativni pojas.

U obračun zelenih površina obračunavaju se sve zelene površine uključujući i sve staze maksimalne širine 1,5 m.

Članak 33.

Na javnim zelenim površinama dozvoljava se postava paviljona, opreme dječjih igrališta i slično. Javne zelene površine i pješačke površine je potrebno opremiti elementima urbane opreme (klupe, košarice za otpadke, ulična rasvjeta i sl.).

Članak 34.

Ograde, potporne i obložne zidove (podzide), terase i stepeništa potreno je izvesti tako da ne naruše izgled parcele, okoliš građevine, odnosno naselja kao cjeline.

Potporni zidovi trebaju se izvesti kao betonski ili kameni zidovi.

Građevna čestica može se ograđivati ogradom visine do 1,50 m. Iznimno, visina ograde može biti i veća od propisane, ukoliko se ista koristi za ograđivanje sportskog igrališta.Osnovni materijal za izgradnju ograde je kamen i živica, odnosno metal.

U slučaju većih denivelacija potrebno je ogradu/potporni zid riješiti kaskadno.

Članak 35.

Smještaj vozila potrebno je osigurati na garažnim i parkirališnim površinama unutar građevne čestice, odnosno na području obuhvata Plana.

Na području »Javne i društvene - zdravstvene namjene« potrebno je osigurati ukupno 170 PM/GM.

Površine za parkiranje potrebno je urediti primjenom asfalta, betonskih elemenata opločenja, granitnom kockom i slično te hortikulturno urediti.

Članak 36.

Od broja parkirališnih i garažnih mjesta iz prethodnog članka izuzet će se najmanje 10% za invalidne osobe.

Članak 37.

Kod gradnje građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN br. 47/82) odnosno naknadno donesenim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br.151/05).

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 38.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.A.

Članak 39.

Uvjeti gradnje građevinske javne prometne površine sa svim visinskim elementima trasa, dediniranom osi, oznakama profila i stacionaža prometnice, te opisom zavoja i definiranjem parkrališnih mjesta određeni su kartografskim prikazom broj 2.A.

Članak 40.

Priključivanje osnovnih građevine na javnu prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.1.

3.1.1. Stambene ulice (pristupne ceste)

Članak 41.

Obuhvatom plana prolazi jedna prometnica, Ulica M. Styskalova koja povezuje dvije nasuprotne ulice koje tangiraju obuhvat Plana. Promet se regulira rampom na lokaciji Gajevog Šetališta s obzirom da je ova ulica i nadalje

opskrbnog karaktera i u funkciji pristupa samim građevinama kao i garažnim i parkirališnim površinama.

3.1.2. Javna parkirališta i javne garaže

Članak 42.

Gradnju i uređenje parkirališnih površina potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.A.

Smještaj vozila osigurava se na garažnim i parkirališnim površinama unutar građevne čestice, odnosno na području obuhvata Plana.

Sukladno prostorno planskoj dokumentaciji višeg reda, Prostornom planu uređenja grada Crikvenice (Sl. N. 25/ 07), potrebne parkirališne površine na području obuhvata Plana definiraju se ovim Planom. Stoga se broj parkirnih mjesta utvrđuje prema slijedećim normativima:

- smještajne jedinice: 1 mjesto (PM/GM) / 4 ležaja - ukupno 83 PM/GM

- vanjski gosti: 1 mjesto (PM/GM) / 3 posjetitelja- ukupno 50 PM/GM

- zaposlenici: 1 mjesto (PM/GM) / 4 zaposlenika- ukupno 37 PM/GM

Sukladno prethodnom na području »Javne i društvene - zdravstvene namjene« osigurava se ukupno 170 PM/GM.

Parkiranje za goste kompleksa, kao i zaposlenike osigurava se dijelom na već postojećem parkirališnom platou u sjevernom dijelu koje raspolaže sa oko 30 PM, te novoplanirani garažni objekt na mjestu Koviljke koji sa tri etaže raspolaže sa oko 90 GM, te još sa 40 PM otvorenog parkinga na krovu. Krovni parking će biti u razini glavne ceste s koje će imati i prilaz, a planira se i zaštita od sunca ozelenjenom pergolom ili sl. Još desetak parkirnih i garažnih mjesta osigurava se duž prisupne ceste - Ulice M. Styskalova te uz građevinu oznake F-1 (servisno-tehn.kompleks) gdje se osiguravaju dodatna garažna mjesta.

Površine za parkiranje potrebno je urediti primjenom asfalta, betonskih elemenata opločenja, granitnom kockom i slično te hortikulturno urediti.

3.1.3. Pješačke površine

Članak 43.

Gradnju i uređenje parcela pješačkih površina potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.A.

Članak 44.

Nekoliko je glavnih pješačkih puteva na području obuhvata Plana koji čine pravilnu prometnu mrežu. U sjevernom dijelu pješačka staza prolazi sredinom javne zelene površine odnosno parka, dok na južnom dijelu strma pješačka staza prolazi granicom obuhvata Plana. Sredinom obuhvata prolazi M. Styskalova ulica koja je također i pješačkog karaktera dok je cijelim područjem, koje je iznivelirano, nanizano niz raznih puteljaka, staza i stepenica koji povezuju različite građevine i nivoe kompleksa.

Pješačke površina potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenom, granitnom kockom, betonskim prefabriciranim elementom ili sličnim materijalom te opremiti urbanom i likovnom opremom (ulična rasvjeta, koševi za otpatke i sl.).

3.1.4. Suhe i tople podzemne i nadzemne veze

Članak 45.

U smislu adekvatnog povezanja pojedine smještajne i bolničko-rehabilitacijske građevine unutar cjelokupnog kompleksa omogućuje se njihovo međusobno povezivanje podzemnim ili nadzemnim vezama. Međusobno povezivanje ostvarit će se gradnjom suhih i toplih veza u obliku tunela ili nadzemnih hodnika.

Podzemne veze planiraju se i izvan obuhvata Plana prema susjednim hotelskim objektima (hotel Mediteran) koji se nalaze na jugoistočnoj strani obuhvata Plana.

Osim predviđenih toplih i suhih veza između svih djelova građevine kompleksa, planira se i prolaz do plaže ispod prostora šetnice izravno iz prostora centralne rehabilitaciono-dijagnostičke zgrade.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 46.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.C.

Planira se formiranje nove telekomunikacijske mreže, odnosno dopunjavanje postojeće telekomunikacijske mreže. Ukupni kapacitet nove telefonske centrale iznositi će 400 brojeva. Tk mreža unutar zone izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija sa PVC, odnosno PEHD cijevima. U zoni treba izgraditi distribucijsku telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) u pločniku svih prometnica ili u zelenom pojasu sa kabelskim zdencima za priključak na telekomunikacijsku mrežu uz svaku građevinu.

Telekomunikacijski kabeli će se postavljati podzemno.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 47.

Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima broj 2.B. i 2.C.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno.

Članak 48.

Mjesto priključenja novih građevina na objekte i uređaje komunalne infrastrukture te na javno-prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.

3.3.1. Vodoposkrba

Članak 49.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.B.

Vodoopskrba na području obuhvata Plana zbrinut će se spajanjem na postojeću vodoopskrbni mrežu Grada Crikvenice.

Članak 50.

Sukladno hidrauličkom proračunu biti će potrebno osigurati količinu od 1,73 l/sek za potrebe gostiju, pacijenata i zaposlenika te dodatnih 1,7 l/sek za potrebe terapeutskih bazena. Unutar zone obuhvata djelomično je postavljena hidrantska mreža, a sukladno kartografskom prikazu br. 2.B. Nove hidrante potrebno je postaviti na udaljenosti 80 - 100 m, a za potrebe protupožane zaštite, za što je potrebno osigurati dodatnu količinu od 10,00 l/s.

Članak 51.

Podmorski dovodni i odvodni kanali morske vode su postojeći, a čije su trase ucrtane na kartografsom prikazu br. 2.B.

Rad postojećeg bazena je predviđen na morsku vodu dok se kao rezervno rješenje predviđa rad na vodu iz vodovoda.

Planira se opskrba morskom vodom za bazene za potrebe postojećeg bazena kao i novoplaniranih bazena u sklopu nove građevine oznake E. U tom smislu biti će potrebno visinsko prelaganje postojećih cijevi.

3.3.2. Odvodnja

Članak 52.

Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.B.

Odvodnja fekalnih voda riješit će se upuštanjem u javnu kanalizaciju, odnosno spajanjem na postojeće okno javne kanalizacije koja se nalazi u trupu Gajevog šetališta, tj. uz južnu granicu izvan područja obuhvata Plana. Javna kanalizacija je razdjelnog tipa te se u istu zabranjuje upuštanje oborinske vode sa krovova, dvorišta i javnih površina.

Odvodnja oborinskih voda vršit će se posebnim cijevima u trupu planiranih prometnica.

Članak 53.

Sve zauljene otpadne vode potrebno je separirati prije upuštanja u javnu kanalizaciju te se stoga na istoj lokaciji, a sukladno kartografskom prikazu broj 2.B., planira postavljanje separatora masti i ulja.

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 54.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.C.

Na osnovu ovim planom predviđene ukupne izgrađenosti, te namjene prostora, očekivano istovremeno vršno opterećenje cijele zone plana procijenjeno je na nivou 1000 kW. Točnija procjena će se izraditi u fazi projektiranja. Napajanje električnom energijom predviđeno je iz novo predviđene trafostanice 20/0,4 kV, kapaciteta 2x1000 kVA. Postojeća TS Kemping, smještena izvan granica plana, neće se koristiti za napajanje potrošača Thalassotherapie.

Svi se vodovi elektroopskrbe izvode podzemno.

Članak 55.

Planira se gradnja nove trafostanice na parceli rezerviranoj za trafostanicu - na površini infrastrukturnih sustava koja se nalazi u sjevernom dijelu područja obuhvata, a koja je definirana kartorafskim prikazom broj 2.C. Unutar predmetnog plana osigurana je lokacija za buduću trafostanicu 20/0,4 kV, kapaciteta 2x1000 kVA. Trafostanica će se izgraditi kao samostojeća građevina. Za trafostanicu je osigurana zasebna parcela dimenzija 80 m2.

Veličina trafostranice iznosi oko 4,76x4,96 m, dok je veličina parcele namijenjena za postavu iste okvirno dimenzionirana 10,0x8,0 m i dužom stranom okrenuta prema javnoj površini, odnosno prometnici.

Članak 56.

Napajanje zone plana (buduće TS) na 20 kV naponskom nivou biti će osigurano iz trafostanice 110/20 kV Crikvenica. 20 kV kabelski priključak buduće trafostanice, izvesti će se po trasama koje su načelno prikazane u grafičkom dijelu plana.

Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvoditi će se s podzemnim kabelima po trasama koje su načelno prikazane u grafičkom dijelu plana.

Članak 57.

Područja kolnih i pješačkih površina te javnih zelenih površine na području obuhvata Plana opremit će se javnom rasvjetom.

Buduća rasvjeta unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

3.3.4. Plinoopskrba

Članak 58.

Opskrba plinom područja obuhvata detaljnog plana uređenja predviđena je sustavom opskrbe plina koji se skladišti u samoj zoni. Ova varijanta opskrbe plinom biti će u funkciji dok se ne stvore uvjeti za prijem i distribuciju plina iz drugih izvora kao konačno rješenje.

Ukoliko se prema primjerenoj studiji ili temeljem nekog stručnog elaborata prihvati plinifikacija na području grada Crikvenice, tada je distributivnu plinsku mrežu potrebno izvesti unutar područja prometnih površina, te predvidjeti povezivanje kompleksa na javnu plinsku mrežu.

3.3.5. Zbrinjavanje komunalnog otpada

Članak 59.

Za zbrinjavanje komunalnog otpada na području obuhvata Plana potrebno je postaviti određeni broj setova kontejnera, odnosno eko-otoka za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Setovi kontejnera postavljaju se uz prometne površine, na posebno uređenim i izdvojenim površinama (nišama) namijenjenih za isto kojima će se ujedno omogućiti nesmetano pražnjenje kontejnera.

Medicinski otpad će se zbrinjavati sukladno Naputku o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite NN 50/00, Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom te ostaloj zakonskoj regulativi.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 60.

Na području uređenja javne zelene površine dozvoljena je gradnja i uređenje parkovnih površina, pješačkih staza, dječjih igrališta te postava elementa urbane opreme (klupe, košarice za otpatke) i javne rasvjete.

Na javnim zelenim površinama dozvoljava se postava paviljona i slično, te interpoliranje elemenata za opremanje dječjih igrališta.

Članak 61.

Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo (visoko raslinje: čempres, borovi i sl.) te ga dopunjavati autohtonim raslinjem (lovor, maslina i sl.). U smislu njegova uređenja potrebno je osigurati njegovo stalno održavanje.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 62.

Na području obuhvata plana nema zaštićenih ili posebno vrijednih prirodnih cjelina i kulturno povijesnih i ambijentalnih vrijednosti.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 63.

Uvjeti gradnje prikazani su u kartografskom prikazu broj 4.

Uvjetima gradnje definiran je smještaj građevine na građevinskoj čestici, uređenje građevne čestice te način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu površinu.

Kartografskim prikazom br.4 UVJETI GRADNJE definirana je katnost pojedine građevine. Također su naznačene i lokacije ograda, potpornih zidova, zelenila, te pješačkih veza - toplih podzemnih i nadzemnih hodnika.

Članak 64.

Planiranim rješenjem postojeće se građevine:

- zadržavaju u osnovnoj namjeni i trenutnim gabaritima - održavanje i manji zahvati sanacije građevine (dovršeni dio)

- saniraju - promjena stanja (adaptacija, nadogradnja, rekonstrukcija, obnova)

- ruše, odnosno na njihovom mjestu grade nove,

a sve sukladno kartografskom prikazu br. 3.B i br. 4. te sukladno normativima u tabličnom prikazu članka 13.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 65.

Pri projektiranju gradnje, odnosno rekonstrukciji građevina potebno je voditi računa o:

. Arhitektonskim elementima oblikovanja pročelja

. Građevinskim materijalima i bojama

. Uređenju okoliša građevina

. Lokalnim klimatskim uvijetima, a posebno smjeru i jačini dominantnih vjetrova

. Lokalnim građevinskim materijalima i tradicionalnim tehnologijama kao primarnim izborima pri oblikovanju ograda, ogradnih zidova, te otvorenih površina

Članak 66.

Obavezuje se, a i zakonska je obaveza svakog investitora, ukoliko naiđe na arheološke nalaze, da pri samoj gradnji poduzme mjere za zaštitu arheoloških nalaza.

8. Mjere provedbe plana

Članak 67.

Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 68.

Postava privremenih građevina unutar područja obuhvata nije dozvoljena.

Iznimno od stavka 1. ovog članka dozvoljava se postava privremenih građevina u svrhu gradnje samih građevina osnovne namjene.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 69.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90, 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 145/04). Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 50 dB, a za noć 40 dB.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95 tj. 178/04).

Članak 70.

Mjere zaštite i sanacije ugroženih dijelova okoliša provode se u skladu sa svim propisima koji su relevantni za ovu domenu.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine moraju biti udaljene više od 4 m od susjednih građevina, odnosno moraju zadovoljavati i druge protupožarne uvjete sukladno Zakonu o zaštiti požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05 i 107/07) te ostalim pravilnicima i usvojenim pravilima tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Članak 72.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice i Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, Ispostava Crikvenica.

Članak 73.

Obvezni prilozi knjige - II. - i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 74.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/07-01/136

Ur. broj: 2107/01-01-08-15

Crikvenica, 24. srpnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr