SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 22. Petak, 13. lipnja 2008.
GRAD KRK
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

11.

Na temelju članka 85. i 348. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 14/07), te odredbe članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 19/01), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/08-04/101, Ur. broj: 531-06-08-3, od 31. 03. 2008. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 27. svibnja 2008. godine, donijelo je

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA KRK

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(0-1) Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04), u daljnjem tekstu: Plan, koje se odnose na usklađenje sa odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) kojima se uređuje ZOP te sa ostalim odredbama navedenog Zakona, kao i sa odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 07/07).

Članak 2.

(0-2) Cilj izrade Plana je utvrditi detaljnu namjenu površina odnosno korištenje zemljišta, režime uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom i odredbe za provođenje Plana.

Članak 3.

(0-3) Granice područja obuhvata Plana prikazane su na grafičkim prilozima.

Područje obuhvata Plana obuhvaća građevinsko područje naselja Krk NA1 sa površinom izdvojene namjene - sportsko-rekreacijska namjena R11 te uređene morske plaže R38, R39, R310 i R311.

U provedbi ovog Plana točan položaj granice građevinskog područja određuje se prema katastarskoj podlozi u Prostornom planu uređenja Grada Krka.

Članak 4.

(0-4) Sastavni dio ove Odluke je elaborat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Krk koji sadrži:

I. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomuni-kacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

II. GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina 1:5000

1.a. neizgrađeni dio 1:2000

1.b. neizgrađeni dio 1:2000

1.c. neizgrađeni dio 1:2000

1.d. neizgrađeni dio 1:2000

2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Promet 1:5000

2.1.a. neizgrađeni dio 1:2000

2.1.b. neizgrađeni dio 1:2000

2.1.c. neizgrađeni dio 1:2000

2.1.d. neizgrađeni dio 1:2000

2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Vodoopskrba 1:5000

2.2.a. neizgrađeni dio 1:2000

2.2.b. neizgrađeni dio 1:2000

2.2.c. neizgrađeni dio 1:2000

2.2.d. neizgrađeni dio 1:2000

2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Sanitarna odvodnja 1:5000

2.3.a. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.b. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.c. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.d. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.0. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Oborinska odvodnja 1:5000

2.3.0.a. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.0.b. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.0.c. neizgrađeni dio 1:2000

2.3.0.d. neizgrađeni dio 1:2000

2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Elektroenergetika 1:5000

2.4.a. neizgrađeni dio 1:2000

2.4.b. neizgrađeni dio 1:2000

2.4.c. neizgrađeni dio 1:2000

2.4.d. neizgrađeni dio 1:2000

2.5. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Telekomunikacije 1:5000

2.5.a. neizgrađeni dio 1:2000

2.5.b. neizgrađeni dio 1:2000

2.5.c. neizgrađeni dio 1:2000

2.5.d. neizgrađeni dio 1:2000

3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite 1:5000

3.0.a. neizgrađeni dio 1:2000

3.0.b. neizgrađeni dio 1:2000

3.0.c. neizgrađeni dio 1:2000

3.0.d. neizgrađeni dio 1:2000

4.1. Način i uvjeti gradnje - režimi izgradnje - detaljni planovi uređenja 1:5000

4.1.a. neizgrađeni dio 1:2000

4.1.b. neizgrađeni dio 1:2000

4.1.c. neizgrađeni dio 1:2000

4.1.d. neizgrađeni dio 1:2000

4.2. Način i uvjeti gradnje 1:5000

4.2.a. neizgrađeni dio 1:2000

4.2.b. neizgrađeni dio 1:2000

4.2.c. neizgrađeni dio 1:2000

4.2.d. neizgrađeni dio 1:2000

III. OBVEZNI PRILOZI

III - 1 OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

III - 2 IZVOD IZ PPUG KRKA

III - 3 IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

III- 4 SAŽETAK ZA JAVNOST

(0-5) U smislu ovog Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

2. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

3. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

4. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže.

5. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

6. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta i sl).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

U članku 5. u stavku (1-9) iza 1. rečenice dodaje se 2. rečenica koja glasi:

»Na obalnom dijelu području obuhvata Plana u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, a u izdvojenom dijelu sportsko-rekreacijske namjene R11 Lunta u pojasu najmanje 100 m od obalne crte, ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke, jedriličarski klub sa spremištem za plovila, ronilački klub i sl.) te uređenje javnih površina.«

Članak 6.

U članku 5. podstavak 2. stavka (1-15) postaje stavak (1- 16).

Članak 7.

U članku 5. dosadašnji stavak (1-16) briše se.

Članak 8.

U članku 5. u stavku (1-17) iza riječi: »gradu« dodaje se tekst:

»(u građevinskom području naselja Krk manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u Krku)«.

Članak 9.

U članku 5. u stavku (1-18) podstavak 2., briše se.

Članak 10.

U stavku (1-18) iza podstavka 1. dodaju se novi podstavci 2., 3., 4. i 5. koji glase:

»Smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) trebaju biti, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i

zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika.

Gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha.

Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene (odnosno unutar svih namjena, osim ugostiteljsko - turističke namjene, unutar kojih je moguća gradnja navedenih građevina) iznosi do 80 kreveta.«

Članak 11.

U članku 5. stavku (1-20) iza podstavka 2. dodaje se podstavak 3. koji glasi:

»Kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta.«

Članak 12.

U članku 5. stavak (1-24) mijenja se i glasi:

»Omogućeno je uže specijaliziranje zone postojećeg brodogradilišta (luka posebne namjene) i planirana luka nautičkog turizma (planirana luka nautičkog turizma-marina, maksimalnog broja vezova 50).«

Članak 13.

U članku 5. stavak (1-25) mijenja se i glasi:

»Zone sporta i rekreacije su:

- sportski centar,

- obalni kupališno rekreativni pojas - uređene morske plaže (R38, R39, R310 i R311),

- izdvojeno građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) Lunta R11.

U sklopu sportskog centra grada grade se sportska dvorana i nogometno igralište, a mogući su ugostiteljski, trgovački, zabavni i srodni sadržaji.«

Članak 14.

U članku 5. stavak (1-26) iza riječi: »luke -« dodaje se tekst:

»uređene morske plaže (R38, R39, R310 i R311)«.

Članak 15.

U članku 5. stavak (1-27) mijenja se i glasi:

»U izdvojenom građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) Lunta (R11) moguća je gradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana, luke, jedriličarskog kluba sa spremištem za plovila, ronilačkog kluba i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.«

Članak 16.

U članku 5. stavku (2-1) iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Gradnja i rekonstrukcija građevina gospodarskih djelatnosti unutar zona zaštite Povijesne urbane cjeline grada Krka, čiji je prostorni obuhvat prikazan na kartografskom prikazu br. 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite, treba biti u skladu s uvjetima točke 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, ovih odredbi za provođenje.«.

Članak 17.

U članku 5. stavku (2-4) podstavku 1. točki B broj: »5,« briše se, te iza broja: »6,« dodaje se tekst: »te u dijelovima zona 10, 11, 20, 22, 30 i 32, koji predstavljaju neizgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu uređenja Grada Krka.«

Članak 18.

U članku 5. stavku (2-5) podstavku 1. točki 5. tekst: »(Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe itd.)« briše se.

Članak 19.

U članku 5. stavku (2-5) u podstavku 2. iza riječi: »rekreacijskih prostora,« dodaje se tekst: »ali ne više od 10% građevinske bruto površine građevine. Iznimno, nije moguća rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko - turističke namjene izvan horizontalnih gabarita, ukoliko je postojeća izgrađenost građevne čestice veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti prelazi 0,8.«

Članak 20.

U članku 5. stavku (2-7) iza riječi: »smjernica« dodaju se zarez i riječi: »a u skladu s uvjetima ovog Plana.«

Članak 21.

U članku 5. stavku (2-8) podstavku A riječi: »nisu određeni« zamjenjuju se tekstom: »površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2«.

Članak 22.

U članku 5. stavku (2-8) podstavku B iza prve rečenice briše se tekst: »Gospodarske građevine su definirane prema skupinama namjena u Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98):

- Turistička namjena - zona uvjeta 1. Hotelska namjena T1. Pretežito uslužna K1 - ugostiteljstvo i zabavne namjene. Unutar zone se do privođenja namjeni mogu zadržati namjene: Turistička namjena - Kamp T3.«

Članak 23.

U članku 5. stavku (2-8) podstavku B briše se 3. i 4. točka:

»- Turistička namjena - zona uvjeta 4. Hotelska namjena T1. Pretežito uslužna K1 -ugostiteljstvo i zabavne namjene.

- Turistička namjena - zona uvjeta 5. (T). Turistička namjena - Kamp T3. Unutar namjene je moguće interpolirati druge prostorne forme turističke namjene te: Poslovnu - Pretežito uslužnu K1, Pretežito trgovačku K2«.

Članak 24.

U članku 5. stavku (2-8) podstavku B točki 6. iza simbola: »IS,« briše se tekst: »Turistička namjena (T)«.

Članak 25.

U članku 5. stavku (2-8) podstavak C mijenja se i glasi:

»1. Veličina i površina građevine (te specifični uvjeti karakteristični isključivo za pojedinu zonu) je po zonama uvjeta prema kartografskom prikazu 4.1 i 4.2 određena uvjetima:

- Zona uvjeta broj 1 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene PS:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice određuje se detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje

detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina i broj etaža se određuje detaljnim planom uređenja.

- Zona uvjeta broj 2 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene R (dio zone izdvojene iz naselja sportsko - rekreacijske namjene R11):

Minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2, a maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Najmanje 60% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 6 m, a ukupna visina (do sljemena) 8,5 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 2 nadzemne etaže. Unutar zone uvjeta 2, obzirom da se nalazi u pojasu unutar 100 m od obalne crte, ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina, osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luka, jedriličarski klub sa spremištem za plovila, ronilački klub i sl.) te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 3 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene T1-Z:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice određuje se detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 20%, a maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,75. Gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako je koeficijent izgrađenosti veći od 0,2, a koeficijent iskorištenosti veći od 0,75. Maksimalna visina je 12 m, a maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže. 40% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 4 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene Z:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti određuje se detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina i broj etaža se određuje detaljnim planom uređenja. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 6 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene T1 - D:

Minimalna površina građevne čestice za građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,75. Maksimalna visina građevine iznosi 8,5 m, a ukupna visina građevine (do sljemena) iznosi 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 7 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m, a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 8 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 50%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina građevine iznosi 8,5 m, a ukupna visina građevine (do sljemena) iznosi 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 9 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 10 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 11 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 7,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 10 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 12 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene PS:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak

izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina i broj etaža se određuje detaljnim planom uređenja. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 13 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene Z1:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 3,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 6 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 1 nadzemna etaža.

- Zona uvjeta broj 15 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice, maksimalni postotak izgrađenosti, koeficijent iskoristivosti te maksimalna (ili obvezna) visina vijenca, visina sljemena i broj etaža određuju se detaljnim planom uređenja, u skladu s konzervatorskom podlogom. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 16 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D - PS:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti se određuje detaljnim planom uređenja, a za građevine društvene namjene iznosi 50%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 6 m, a ukupna visina (do sljemena) 8,5 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 2 nadzemne etaže. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 17 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti se određuje detaljnim planom uređenja, a za građevine društvene namjene iznosi 50%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina i broj etaža se određuje detaljnim planom uređenja. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 18 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 19 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene R (dio zone izdvojene iz naselja sportsko - rekreacijske namjene R11)

Minimalna površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m2. Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,9. Najmanje 60% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Maksimalna visina je 3,5 m od, a ukupna visina (do sljemena) 6 m. Maksimalni broj etaža je 1 nadzemna etaža. U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luka, jedriličarski klub sa spremištem za plovila, ronilački klub i sl.) te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 20 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 21 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene M:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 7,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 10 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže. Kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta.

- Zona uvjeta broj 22 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 23 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 24 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti se određuje detaljnim planom uređenja, a za građevine društvene namjene iznosi 50%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalan broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 25 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m, a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 26 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti se određuje detaljnim planom uređenja, a za građevine društvene namjene iznosi 50%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 8,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 27 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti se određuje detaljnim planom uređenja, a za građevine društvene namjene iznosi 50%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 8,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 28 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Maksimalna visina je 7,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 10 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 29 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene K1:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,5, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum iznosi 0,75. Maksimalna visina iznosi 7,5 metara, a maksimalni broj etaža je podrum i 2 nadzemne etaže. Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca, odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice. Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m. Unutar zone uvjeta 29 nije dopuštena gradnja građevina stambene namjene.

- Zona uvjeta broj 30 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 32 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 33 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene R:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 60 %. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Broj etaža iznosi podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 34 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Maksimalna visina je 8,5 m a ukupna visina (do sljemena) je 11 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 36 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene Z1:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 3,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 6 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 1 nadzemna etaža.

2. Iznimno od uvjeta točke 1. - Veličina i površina građevine (te specifični uvjeti karakteristični isključivo za pojedinu zonu), unutar svih zona uvjeta unutar kojih je omogućena gradnja građevina stambene namjene, prilikom gradnje građevina stambene namjene vrijede uvjeti stavka (4- 37) podstavka C točke 2 (ukoliko ne prekoračuju zadane uvjete za pojedinu zonu), dok prilikom gradnje građevina poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene vrijede sljedeći uvjeti (ukoliko ne prekoračuju zadane uvjete za pojedinu zonu):

- poslovna namjena: Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,5, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum iznosi 0,75. Maksimalna visina iznosi 7,5 metara, a maksimalni broj etaža je podrum i 2 nadzemne etaže.

- ugostiteljsko-turistička namjena: Minimalna površina građevne čestice je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,75. Maksimalna visina je 8,5 m, a maksimalni broj etaža je podrum i 3 nadzemne etaže.

Članak 26.

U članku 5. stavku (2-8) podstavku D iza riječi: »provedbu« dodaje se tekst:

»ukoliko nije izričito navedeno drugačije po zonama uvjeta u ovom stavku - podstavak C - Veličina i površina građevine (te specifični uvjeti karakteristični isključivo za pojedinu zonu).«

Članak 27.

U članku 5. stavku (2-8) podstavku F iza riječi: »provedbu« dodaje se tekst:

»ukoliko nije izričito navedeno drugačije po zonama uvjeta u ovom stavku - podstavak C - Veličina i površina građevine (te specifični uvjeti karakteristični isključivo za pojedinu zonu).«

Članak 28.

U članku 5. stavku (3-1) iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Gradnja i rekonstrukcija građevina društvenih djelatnosti unutar zona zaštite Povijesne urbane cjeline grada Krka, čiji je prostorni obuhvat prikazan na kartografskom prikazu br. 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite, treba biti u skladu s uvjetima točke 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, ovih odredbi za provođenje.«

Članak 29.

U članku 5. stavku (3-6) podstavku 1. točki B iza riječi: »druge namjene« brišu se riječi: »prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova«.

Članak 30.

U članku 5. stavku (3-6) iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Iznimno, pri neposrednoj provedbi na k.č. 3802 k.o. Krk - grad (Dom za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec«) maksimalna izgrađenost građevne čestice je 25%, a najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti iznosi 0,75. Ukoliko se gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 1,0.«

Članak 31.

U članku 5. stavku (3-7) podstavku A brišu se riječi: »- nisu određeni« i dodaje se tekst:

»- za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu; minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2;

- za osnovne škole veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene;«

Članak 32.

U članku 5. stavku (3-7) podstavku B iza riječi: »druge namjene« briše se tekst:

»prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.«

Članak 33.

U članku 5. stavku (4-1) iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Gradnja i rekonstrukcija stambenih građevina unutar zona zaštite Povijesne urbane cjeline grada Krka, čiji je prostorni obuhvat prikazan na kartografskom prikazu br. 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite, treba biti u skladu s uvjetima točke 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, ovih odredbi za provođenje.«

Članak 34.

U članku 5. stavku (4-2) podstavku I., točka 6. briše se.

Članak 35.

U članku 5. stavku (4-2) podstavku I., točka 7. postaje točka 6. te se iza riječi: »svrhe« dodaju riječi: »ali da se ne prekorači broj samostalnih funkcionalnih cjelina.«

Članak 36.

U članku 5. stavku (4-2) podstavku I. točka 8. postaje točka 7. te se iza riječi: »Plana« brišu riječi: »ili maksimalno odredbama Prostornog plana bivše Općine Krk, ako su ispunjeni uvjeti horizontalnih gabarita građevine, vertikalni gabariti ne prelaze dozvoljene fizičke gabarite (+/- 0,40m), a nisu usklađeni sa brojem etaža i brojem dozvoljenih stambenih jedinica,«

Članak 37.

U članku 5. stavku (4-2) podstavku IV. točka 1. mijenja se i glasi:

»- imaju najviše četiri stambene jedinice ili kombinaciju stambenog prostora i poslovnog prostora, nemaju više od četiri jedinice svih namjena ukupno (obiteljske i višeobiteljske kuće, stambene građevine), imaju maksimalno četiri mjerna mjesta vodoopskrbe, imaju maksimalno četiri mjerna mjesta elektroopskrbe, maksimalne moguće površine za razvijanje tlocrta od 200 m2, u zonama uvjeta prema kartografskom pikazu 4.1 i 4.2 stambene namjene: 7, 9, 10, 11, 18, 20, 22, 23, 25, 30, 32, 34. Iznimno, u dijelovima zona 10, 11, 20, 22, 30 i 32, koji predstavljaju neizgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu uređenja Grada Krka, nije moguća gradnja navedenih građevina neposrednom provedbom.«

Članak 38.

U članku 5. stavku (4-2) podstavku IV. točki 2. riječi: »višeg reda« zamjenjuju se riječima: »šireg područja«.

Članak 39.

U članku 5. stavku (4-8) podstavku a) broj: »400« zamjenjuje se brojem: »500«, te se iza oznake »m2« briše izraz »(+/- 5%)« i dodaje se tekst: »odnosno 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica.«

Članak 40.

U članku 5. stavku (4-8), podstavku b) iza riječi: »kao« dodaju se riječi: »dvojna i«

Članak 41.

U članku 5. stavku (4-8), podstavku c) riječ »jezgre« briše se i dodaju se riječi: »Povijesne urbane cjeline grada Krka - zone A«.

Članak 42.

U članku 5. stavku (4-9) podstavku 1. iza riječi: »prostora« dodaje se tekst:

»(obiteljske kuće, višeobiteljske kuće i stambene građevine).«

Članak 43.

U članku 5. iza stavka (4-9) dodaje se novi stavak (4-10) koji glasi:

»Gradnja građevina iz stavka (4-9) moguća je unutar sljedećih zona uvjeta prema kartografskom prikazu 4.1 i 4.2: 7, 9, 10, 11, 18, 20, 22, 23, 25, 30, 32, 34).

- Iznimno, u dijelovima zona 10, 11, 20, 22, 30 i 32, koji predstavljaju neizgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu uređenja Grada Krka, nije moguća gradnja građevina iz stavka (4-9) neposrednom provedbom.«

Članak 44.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-10) postaje stavak (4- 11),te se mijenja i glasi:

»Odredbama Plana definiraju se:

- Horizontalni gabariti građevine sa postotkom izgrađenosti građevne čestice,

- Površina građevine sa koeficijentom iskoristivosti

- Visina građevine i broj etaža«

Članak 45.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-11) postaje stavak (4- 12) te se mijenja i glasi:

»Horizontalni gabariti su definirani kroz postotak izgrađenosti u odnosu na česticu:

- minimalna tlocrtna površina: 60 m2

- maksimalni postotak izgrađenosti u zonama uvjeta prema kartografskom prikazu 4.1 i 4.2 stambene namjene: slobodnostojeća (20%), ne više od 200 m2; ugrađena (20%), ne više od 200 m2; Kulturno - povijesna urbanistička cjelina grada Krka - zona A: slobodnostojeća, (50%), ne više od 100 m2; ugrađena (50%), ne više od 100 m2

Članak 46.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-12) postaje stavak (4- 13) mijenja se i glasi:

»Građevinska bruto površina:

- minimalna građevinska bruto površina: 60 m2,

- maksimalni koeficijent iskoristivosti u zonama uvjeta prema kartografskom prikazu 4.1 i 4.2 stambene namjene: slobodnostojeća i ugrađena 0.4, ali ne više od 400 m2; iznimno, ukoliko se gradi podrum maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0.6; Povijesna urbana cjelina grada Krka - zona A: slobodnostojeća i ugrađena 0.6, ali ne više od 300 m2, iznimno, ukoliko se gradi podrum maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0.8.«

Članak 47.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-13) briše se.

Članak 48.

U članku 5. stavak (4-14) mijenja se i glasi:

»Maksimalna visina građevine određena brojem etaža u zonama uvjeta prema kartografskom prikazu 4.1 i 4.2. stambene namjene: podrum i 3 nadzemne etaže, katnost građevine je Po+P+1+Pk, visina građevine 8.5 m; Povijesna urbana cjelina grada Krka - zona A: podrum i 3 nadzemne etaže, katnost građevine je Po+P+2, visina građevine do vijenca susjedne postojeće građevine.«

Članak 49.

U članku 5. stavci od (4-16) do (4-19) brišu se.

Članak 50.

U članku 5. stavak (4-20) postaje stavak (4-16) te se iza riječi »od« dodaju riječi »najveće dopuštene« i iza riječi »visine« briše se riječ »vijenca«.

Članak 51.

U članku 5. stavak (4-21) postaje stavak (4-17).

Članak 52.

U članku 5. stavak (4-22) postaje stavak (4-18) te se u podstavku 1. brišu točke 3. i 4., a dodaju se podstavci 2. i 3., koji glase:

»Pomoćne građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice, s tim da moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.«

Članak 53.

U članku 5. stavak (4-23) postaje stavak (4-19) te se iza riječi »građevne čestice« dodaje tekst koji glasi: »Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.«

Članak 54.

U članku 5. stavci od (4-24) do stavka (4-26) postaju stavci (4-20) do (4-22).

Članak 55.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-27) briše se.

Članak 56.

U članku 5. stavci od (4-28) do stavka (4-35) postaju stavci (4-23) do (4-30).

Članak 57.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-36) postaje stavak (4- 31) te se brišu riječi: »u pravilu« i tekst: »Iznimno ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se odstupiti od prethodno navedenog i uvjetima za građenje na određenoj građevnoj čestici utvrditi drugi način gradnje«.

Članak 58.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-37) postaje stavak (4- 32) te se u podstavku 1. točki 4. riječi: »Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine« zamjenjuju se riječima: »nadležnog tijela zaštite«.

Članak 59.

U članku 5. ispred dosadašnjeg stavka (4-38) u podnaslovu: »-pomoćne i privremene građevine« brišu se riječi: »i privremene«.

Članak 60.

U članku 5. stavak (4-38) postaje stavak (4-33), te se u podstavku 1., točki 3., riječ: »objekat« zamjenjuje riječju: »građevine«. Točke od 4. do 6. brišu se.

Članak 61.

U članku 5., dosadašnjem stavku (4-38) koji postaje stavak (4-33), podstavak 2. mijenja se i glasi:

»Slobodnostojeća pomoćna građevina gradi se kao jednoetažna, a njena visina ne može biti viša od visine osnovne građevine i ne smije prelazi visinu od 4,0 metra. Tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina je maksimalno 50 m2

Članak 62.

U članku 5. stavci od (4-39) do stavka (4-41) postaju stavci (4-34) do (4-36).

Članak 63.

U članku 5. stavak (4-42) postaje stavak (4-37) te se u podstavku A riječi: »-nisu određeni« brišu i dodaju se riječi: »u zonama Plana po zonama uvjeta točke C«.

Članak 64.

U članku 5., dosadašnjem stavku (4-42), koji postaje stavak (4-37), podstavak C, mijenja se i glasi:

»1. Veličina i površina građevine (te specifični uvjeti karakteristični isključivo za pojedinu zonu) u zonama plana po zonama uvjeta prema kartografskom prikazu 4.1 i 4.2 određena je kako slijedi:

- Zona uvjeta broj 7 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 9 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 10 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 11 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 18 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 20 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 21 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene M:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Mak

simalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže. Kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta.

- Zona uvjeta broj 22 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 23 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m.. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 25 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 30 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je 0,75. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m.. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 32 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 34 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene S:

Minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, a maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

2. Iznimno od uvjeta točke 1. - Veličina i površina građevine (te specifični uvjeti karakteristični isključivo za pojedinu zonu) minimalna površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće može biti 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica;

U svim zonama uvjeta na području obuhvata plana unutar kojih je planom omogućena gradnja građevina stambene namjene vrijede sljedeći uvjeti (ukoliko ne prekoračuju zadane uvjete za pojedinu zonu):

Za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće: minimalna površina građevne čestice je 500 m2 ili 300 m2 za dvojne, a za stambene građevine je 500 m2, dok maksimalna površina građevne čestice nije propisana. Maksimalni postotak izgrađenosti je 25%. Koeficijent iskoristivosti je za obiteljske kuće 0,5, a za višeobiteljske kuće i stambene građevine 0,75. Ukoliko se gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,75 za obiteljske, a 1,0 za višeobiteljske kuće i stambene građevine. Maksimalna visina obiteljske kuće je 7,5 m, a višeobiteljske kuće i stambene građevine 8,5 m. Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže, a višeobiteljske kuće i stambene građevine podrum i 3 nadzemne etaže.

Za izgradnju višestambenih građevina: najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2, a najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3; Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti iznosi 0,8, a ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti iznosi 1,1. Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je 3 nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podruma. Najveća dopuštena visina građevine je 8,5 m;«

Članak 65.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-43) postaje stavak (4- 38), te se iza riječi:

»uređenja« dodaju riječi: »užih područja.«

Članak 66.

U članku 5. dosadašnji stavak (4-44) postaje stavak (4- 39), te se mijenja i glasi:

»Planovima užih područja, koji će se raditi temeljem odredbi ovog Plana može se odrediti i viši prostorni standard od propisanog ovim Planom, ali ne suprotno smjernicama za izradu planova užeg područja kojima su definirane maksimalne mogućnosti građenja u zoni Plana.«

Članak 67.

U članku 5. stavku (5-5) podstavku 1. riječi: »o javnim cestama« brišu se, te se u točki 1. broj »15« zamjenjuje se brojem »70« i u točki 2. broj »10« zamjenjuje se brojem »20«.

Članak 68.

U članku 5. stavku (5-5) podstavku 2. točka 4. briše se.

Članak 69.

U članku 5. stavku (5-8) podstavku 1. riječi: »ili drugog dokumenta prostornog uređenja« brišu se, te se ispred riječi: »kojim« dodaje znak: »(« i iza riječi: »linije« se dodaje znak: »)«.

Članak 70.

U članku 5. stavku (5-8) iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Udaljenost građevine od regulacionog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.«

Članak 71.

U članku 5. stavku (5-14) u 2. rečenici iza riječi: »dozvole« dodaju se riječi:

»ili drugog akta kojim se odobrava građenje«.

Članak 72.

U članku 5. stavku (5-15) podstavku 1. iza riječi: »se« brišu se riječi:

»mogu izvesti prilazi do mora« i dodaje se tekst: »treba predvidjeti svakih 500 m vertikalna veza sa naseljem, a točne lokacije će se definirati detaljnim planovima uređenja.«

Članak 73.

U članku 5. stavku (5-15) iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

»Minimalna širina ostalih pješačkih staza je 1,5 m, dok se u uzdužnom smislu, gdje lokalni uvjeti to dozvoljavaju, propisuju maksimalni uzdužni nagibi 5% (iznimno 8%) za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivšću.«

Članak 74.

U članku 5. stavak (5-17) mijenja se i glasi:

»Minimalan broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine, osim u području Povijesne urbane cjeline grada Krka - zone A.«

Članak 75.

U članku 5. stavak (5-18) mijenja se i glasi:

»Ovim se odredbama daju normativi za dimenzioniranje parkirnih i garažnih potreba, ovisno o karakteru izgradnje i sadržaja.«

Članak 76.

U članku 5. stavak (5-19) mijenja se i glasi:

»U cilju zadovoljenja komunalnih standarda za potrebe parkiranja i garažiranja potrebno je udovoljiti sljedećim standardima:

- za jednu stambenu jedinicu - dva parkirališna mjesta,

- za poslovni prostor (ured, ordinacija, agencija i slično) - na 1000 m2 brutto izgrađene površine 15 mjesta za korisnike i jedno parkirališno mjesto na jednog zaposlenika,

- za trgovački odnosno uslužni prostor - na 1000m2 brutto izgrađene površine 30 mjesta za korisnike i jedno parkirališno mjesto na jednog zaposlenika,

- za ugostiteljski prostor (restorani i kavane) - na četiri sjedeća mjesta jedno parkirališno mjesto,

- za ugostiteljski prostor (hoteli, pansioni i sl.) - na 100- 120 ležaja min. dva mjesta za autobus i za dva ležaja min. jedno parkirališno mjesto,

- za gospodarsku namjenu - na 1000m2 brutto izgrađene površine 5 mjesta za korisnike i jedno parkirališno mjesto na jednog zaposlenika,

- za društvene sadržaje (knjižnica, klub i slično) - jedno parkirališno mjesto na tri zaposlenika,

- za kulturne, vjerske, obrazovne i slične sadržaje - jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena,

- za sportske građevine i površine - jedno parkirališno mjesto na 20 sjedećih mjesta i min. jedno parkirališno mjesto za autobus na 500 sjedećih mjesta.«

Članak 77.

U članku 5. stavak (5-20) mijenja se i glasi:

»Na javnim parkiralištima za automobile s oznakom invalida i smanjenom pokretljivosti treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.«

Članak 78.

U članku 5. stavak (5-21) mijenja se i glasi:

»Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.«

Članak 79.

U članku 5. stavak (5-22) mijenja se i glasi:

»Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine, kao izdvojeno parkiralište ili garaža. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

Minimalna veličina građevinske čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine za svako vozilo (osobni automobil) i 120 m2 prometne površine za autobuse. Prometna površina sadrži površinu parkirnog mjesta, prilaznu cestu i priključenje na javnu površinu za pojedino vozilo.

Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.

Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.«

Članak 80.

U članku 5. stavku (5-23) stavku 2. riječ: »Obavezni« briše se, a riječ »simbolički« zamjenjuje se riječju: »načelni«.

Članak 81.

U članku 5. dosadašnji stavak (5-30) postaje dio stavka (5-29), pa stavak (5-29) glasi:

»Područje opće namjene unutar plana namijenjeno za rekreaciju stanovnika i uređenje parkovnih površina moguće je uređivati temeljem smjernica sadržanih u mjerama za provedbu Plana. Na tom se području dozvoljava uređenje rekreacijskog i dječjeg igrališta, trim staze, šetnice, boćališta, pješačke i biciklističke staze, kao i staze za koturaljke i slično. Na ovim se površinama mogu graditi manje sjenice u obliku paviljonske građevine te postavljati parkovna i urbana oprema.«

Članak 82.

U članku 5. dosadašnji stavci (5-31) i (5-32) postaju dio stavka (5-30) koji glasi:

»Prilikom uređenja površina potrebno je sačuvati visoko raslinje, a za uređenje površina potrebno je koristiti autohtone parkovne vrste raslinja. Za uređenje zelenih površina, površina športa i rekreacije, kao i uređenje okoliša građevina, obvezno je izraditi hortikulturno rješenje.«

Članak 83.

U članku 5. iza stavka (5-30) dodaje se podnaslov »Javni prijevoz« i stavak (5-31) koji glasi:

»Javni prijevoz moguće je organizirati unutar područja obuhvata plana.

Detaljnim planovima uređenja pojedinog područja rješit će se lokacije autobusnih ugibališta za potrebe što kvalitetnije organizacije javnog prijevoza.«

Članak 84.

U članku 5. iza stavka (5-31) dodaje se podnaslov »Pomorski promet«.

Članak 85.

U članku 5. iza podnaslova »Pomorski promet« dodaje se podnaslov »Luka otvorena za javni promet« te stavak (5-32) koji glasi:

»Unutar obuhvata plana smještena je luka otvorena za javni promet županijskog značaja Krk. Unutar luke otvorene za javni promet planirano je produljenje lukobrana. Unutar luke mogu se odvijati slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.«

Članak 86.

U članku 5. iza stavka (5-32) dodaje se podnaslov »Luke posebne namjena« te stavak (5-33) koji glasi:

»Luka posebne namjene unutar obuhvata plana je brodogradilište Krk, koji se uređuje u skladu s odredbama ovog plana, a u skladu s Zakonom.

Unutar obuhvata plana planirana je i luka nautičkog turizma - marina Krk, maksimalnog kapaciteta 50 vezova.«

Članak 87.

U članku 5. dosadašnji stavak (5-33) postaje stavak (5- 34) te se mijenja i glasi:

»Razrada TK mreže Urbanističkog plana uređenja naselja Krk je dio prometnog i infrastrukturnog sustava naselja, a u skladu sa posebnim propisima. Izgradnja TK kanalizacije na svim pravcima obavezna je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom i planovima užih područja.«

Članak 88.

U članku 5. stavku (5-40) tekst: »skupna gradnja, PP + stanovanje, turizam, radna zona i sl.« zamjenjuje se novim tekstom: »višestambene građevine, stambeno poslovne građevine, ugostiteljsko turističke i gospodarske građevine i sl.«

Članak 89.

U članku 5. stavku (5-42) riječ: »HT-a« briše se.

Članak 90.

U članku 5. iza podnaslova: »5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže« dodaje se novi podnaslov: »Energetska infrastruktura«.

Članak 91.

U članku 5. stavku (5-46) riječ: »idejno« zamjenjuje se riječju: »planirano«.

Članak 92.

U članku 5. stavku (5-47) riječi: »grada Krka« zamjenjuje se riječju: »obuhvata«.

Članak 93.

U članku 5. stavak (5-48) mijenja se i glasi:

»Makrolokacije novih i postojećih trafostanica prikazane su na kartografskom prikazu 2.4, Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Elektroenergetika, a odabrane su tako da što je moguće bolje zadovolje osnovne uvjete o lokaciji kao što su:

- smještaj što je moguće bliže centru konzuma (potrošača),

- slobodan prilaz trafostanici,

- prirodno hlađenje transformatora,

- čim bolje uklapanje u okolni prostor.«

Članak 94.

U članku 5. stavak (5-49) mijenja se i glasi:

»Mikrolokacije određene grafičkim dijelom plana potrebno je što je moguće više poštivati zbog raspleta visokonaponske mreže.«

Članak 95.

U članku 5. stavak (5-50) mijenja se i glasi:

»Realizacija dijelova ovog Plana vršit će se kroz planove užih područja (Detaljni planovi uređenja) kojima će se definirati mikrolokacija trafostanica.«

Članak 96.

U članku 5. stavku (5-51) iza riječi: »planova« dodaje se riječ: »uređenja«.

Članak 97.

U članku 5. stavku (5-52) iza riječi: »pet tona« dodaje se tekst koji glasi: »Udaljenost trafostanice od granice građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.«

Članak 98.

U članku 5. ispred stavka (5-53) dodaje se novi podnaslov koji glasi: »Vodoopskrba i odvodnja«.

Članak 99.

U članku 5. stavku (5-53) iza riječi: »vodoopskrbe i odvodnje« dodaje se tekst koji glasi:

»Planom je predviđena rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na području Grada Krka i to na dionici od prekidne komore Lizer prema vodospremi Krk.

Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je kao min. prostor za intervenciju na cjevovodu i min. udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s obje strane).

Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridorima javnih prometnih površina gdje je to moguće.

Na mjestima prijelaza ispod kolničke konstrukcije potrebno je obavezno izvesti u zaštitnoj cijevi ili u betonskoj oblozi.«

Članak 100.

U članku 5. stavku (5-54) iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Na većim parkirnim i manipulativnim površinama (preko 200 m2) obvezna je ugradnja separatora ulja.«

Članak 101.

U članku 5. stavku (5-55) iza riječi »cijanide i sl.« dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Izgradnju sustava odvodnje vršiti u skladu s odredbama Zakona i druge regulative koja se bavi problematikom zaštite voda.

Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja, dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda (priključak na nepropusnu septičku taložnicu) za manju građevinu kapaciteta do 10 ES, prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša, sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima.«

Članak 102.

U članku 5. iza stavka (5-55) dodaje se stavak (5-56) koji glasi:

»Prema Odluci o zonama zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (»Službene novine PGŽ« broj 17/07) predmetno područje je izvan zone sanitarne zaštite;

- Za područje Grada Krka donesena je Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 21/00 i 7/01);

- Predviđen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda - sanitarne otpadne vode i oborinske otpadne vode;

- Industrijske otpadne vode te otpadne vode iz restorana i kuhinja moraju se prije upuštanja u javni sustav odvodnje pročistiti i svesti na nivo sanitarnih otpadnih voda;

- Prema Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 21/00 i 7/01) sustavom oborinske odvodnje upravlja Grad Krk;

- U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne i industrijske otpadne vode;

- Oborinske i površinske vode s neizgrađenog građevinskog zemljišta, zelenih površina i javno-prometnih površina ako su kanalizirane putem otvorenih i zatvorenih kanala mogu se ispuštati u obalno more samo preko pjeskolova i ugrađenih slivnika s taložnikom te hvatača za masti i ulja;

- Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99, 6/01 i 14/01);

- Sanitarne otpadne vode projektirati prema Idejnom rješenju sustava sanitarne kanalizacije grada Krka br.projekta RN 15497 - Fluming d.o.o.Rijeka od travnja 1997. godine.

- Oborinske otpadne vode projektirati prema Idejnom rješenju sustava oborinske kanalizacije grada Krka br.projekta RN 68205 - Fluming d.o.o.Rijeka od siječnja 2006. godine.

Članak 103.

U članku 5. iza stavka (5-56) dodaje se stavak (5-57) koji glasi:

»Kod svih infrastrukturnih radova (vodoopskrba i odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije, prometna mreža - mijenjanje opločenja i sl.) unutar obuhvata zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Krka, potrebno je ishodovati posebne konzervatorske uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.«

Članak 104.

U članku 5. stavak (6-5) postaje podstavak 2. stavka (6- 4).

Članak 105.

U članku 5. iza stavka (6-4) dodaje se stavak (6-5) koji glasi:

»Gradnja i rekonstrukcija građevina unutar zona zaštite Povijesne urbane cjeline grada Krka, čiji je prostorni obuhvat prikazan na kartografskom prikazu br. 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite, treba biti u skladu s uvjetima točke 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, ovih odredbi za provođenje.«

Članak 106.

U članku 5. stavak (6-10) mijenja se i glasi:

»U zonama građenja i zelenih površina mogu se graditi pomične, servisne, građevine, spremišta opreme i građevinske strukture rekreacijskih i sportskih terena i uređaja, te manji ugostiteljski sadržaji do 50 m2 prema sljedećim odredbama:

- Zona uvjeta broj 2 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene R - dio zone izdvojene iz naselja sportsko- rekreacijske namjene R11):

Minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2, a maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Najmanje 60% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 6 m, a ukupna visina (do sljemena) 8,5 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 2 nadzemne etaže. Unutar zone uvjeta 2, obzirom da se nalazi u pojasu unutar 100 m od obalne crte, ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina, osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 3 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene T1-Z.:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice u zoni zelenila određuje se detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti zone zelenila je 10%. Koeficijent iskoristivosti zone zelenila se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina i broj etaža određuje se detaljnim planom uređenja.

40% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luka, jedriličarski klub sa spremištem za plovila, ronilački klub i sl.)te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 12 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene PS:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina i broj etaža se određuje detaljnim planom uređenja. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 13 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene Z1:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 3,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 6 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 1 nadzemna etaža.

- Zona uvjeta broj 16 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene D - PS:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti zone zelenila je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 6 m, a ukupna visina (do sljemena) 8,5 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 2 nadzemne etaže. U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 19 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene R (dio zone izdvojene iz naselja sportsko - rekreacijske namjene R11):

Minimalna površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m2. Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,9. Najmanje 60% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Maksimalna visina je 3,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 6 m. Maksimalni broj etaža je 1 nadzemna etaža. U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luka, jedriličarski klub sa spremištem za plovila, ronilački klub i sl.) te uređenje javnih površina.

- Zona uvjeta broj 33 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene R:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 60 %. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Broj etaža iznosi podrum i 3 nadzemne etaže.

- Zona uvjeta broj 36 (iz kartografskog prikaza broj 4.1 i 4.2) namjene Z1:

Minimalna i maksimalna površina građevne čestice se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalni postotak izgrađenosti je 10%. Koeficijent iskoristivosti se određuje detaljnim planom uređenja. Maksimalna visina je 3,5 m, a ukupna visina (do sljemena) 6 m. Maksimalni broj etaža je podrum i 1 nadzemna etaža.

Članak 107.

U članku 5. stavku (7-3) riječi: »zakonskim i podzakonskim aktima« zamjenjuju se riječima: »posebnim propisima«.

Članak 108.

U članku 5. stavku (7-9) iza teksta prve rečenice dodaje se novi tekst:

»Na cijelom području obuhvata plana u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, a u izdvojenom građevinskom području izvan naselja R11 Lunta u pojasu najmanje 100 m od obalne crte, ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke, jedriličarski klub sa spremištem za plovila, ronilački klub i sl.) te uređenje javnih površina.«

Članak 109.

U članku 5. stavku (7-10) tekst: »ili planova i rješenja iz plana režima za izgradnju,« briše se i dodaje se novi tekst: »uz prethodnu provedbu procjene utjecaja na okoliš, prema posebnom propisu.«

Članak 110.

U članku 5. stavak (7-17) mijenja se i glasi:

»Kod izgradnje ili rekonstrukcije objekata unutar zaštićene Kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Krka trebaju se poštivati režimi izgradnje i rekonstrukcije objekata utvrđeni kartografskim prikazom br. 3.0. Uvjeti kori

štenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite. Uvjeti uređenja prostora za sve objekte u zaštićenim zonama trebaju sadržavati posebne uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci.«

Članak 111.

U članku 5. stavak (7-18) mijenja se i glasi:

»Urbanistički plan uređenja ne tretira zone zaštite spomenika kao ograničavajući faktor razvoja. Spomenik i spomeničke cijeline treba smatrati povijesnim i logičnim prostornim ishodištem svakog urbanističkog poteza, a prostornu i razvojnu politiku treba tako usmjeriti da doprinese oživljavanju i obnovi spomenika. Osobito vrijedna područja u granicama zahvata Urbanističkog plana uređenja su:

- ZONE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNE URBANISTIČKE CJELINE GRADA KRKA

Kulturno-povijesna urbanistička cjelina grada Krka zaštićena je kao spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-160 i ima svojstvo kulturnog dobra.

Prostorna međa Kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Krka prikazana je na kartografskom prikazu br. 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - režimi zaštite.

Sustav mjera zaštite provodi se prema zoningu područja kulturno-povijesne cjeline. Za zaštićenu Kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada Krka uspostavljene su zone »A« (potpuna zaštita povijesnih struktura), »B« (djelomična zaštita povijesnih struktura) i »C« (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuje slijedeći sustav mjera zaštite:

Zona »A« (potpuna zaštita povijesnih struktura)

Ova zona obuhvaća povijesno središte grada Krka omeđeno perimetrom gradskih zidina i obalnom crtom rive i morskih hridi podno zidina. Unutar ovoga područja i danas je potpuno sačuvana antička urbanistička matrica, koja se razvila na podlozi pretpovijesnog liburnskog naselja. Izvrsno očuvan sustav gradskih fortifikacija kronološki je iznimno slojevit i sastoji se iz ranoantičkih, kasnoantičkih, ranobizantskih, srednjovjekovnih, renesansnih i ranobaroknih zidina i tornjeva. Na zapadnom potezu ističu se renesansni toranj Vela straža i ostaci jugozapadnog poligonalnog tornja Nikole Frankopana iz početka 15. stoljeća, a na južnoj strani gradski kaštel u sklopu kojeg se nalazi romanički toranj podignut koncem 12. stoljeća. Kronološki je vrlo slojevit i katedralni kompleks, podignut na ostacima antičkih termi i prvotne ranokršćanske crkve s baptisterijem, a uz katedralu Uznesenja Marijina obuhvaća monumentalnu, dvokatnu, romaničku kneževsku kapelu sv. Kvirina i Palaču Biskupije. Sjeverni rub Grada također je iznimno važno središte kršćanskoga kulta, na kojem su koncentrirani gradski samostani franjevaca, benediktinki, preostaci samostana klarisa, ranoromanička crkva Gospe od Zdravlja koja je pripadala benediktinskoj opatiji sv. Mihovila i arheološki ostaci benediktinskog priorata sv. Ivana. Zapadni rub grada unutar zidina definira Vela Placa a jugoistočno od ovog renesansnog trga su ostaci antičkih termalnih mozaika s prikazom Tritona i delfina. Na Kamplinu, trgu zapadnog ruba grada, uz spomenuti gradski kaštel su i ostaci providurove palače. U gradu unutar zidina dobro je očuvano niz primjera reprezentativnog gotičko-renesansnog stambenog graditeljstva ali i značajni ostaci nekadašnjih crkava koje su izvan kulta dospjele zbog ukidanja bratovština koje su ih održavale.

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara potrebno je provoditi cjelovito, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra. Potrebno je, na osnovu prethodne konzervatorske podloge, izraditi detaljni plan uređenja, kojim će se valorizirati i kategorizirati svaka pojedina građevina i prostorna jedinica i na osnovu tih rezultata pristupiti integralnom procesu obrade s konzervatorskog aspekta najvrijednijih povijesnih građevina i sklopova graditeljskog nasljeđa. Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki je mogući zahvat podređen rezultatima provedenih istraživanja.

Zona »B« (djelomična zaštita povijesnih struktura)

Ova zona pokriva neposredni okoliš zapadnog, sjevernog i istočnog dijela gradskih zidina koji je dobrim dijelom sačuvao izvornu strukturu padina i dolova parceliranih suhozidnim međama. Ovo se područje u neposrednom kontaktu s gradskim zidinama smatra i arheološkom zonom na kojoj su zabilježeni iznimno vrijedni nalazi materijalne kulture iz razdoblja pretpovijesti, antike i srednjega vijeka. U zapadnom dijelu ove zone, na prostoru od robne kuće do autobusne postaje obuhvaćena je arheološka zona antičke nekropole čije središte predstavljaju ostaci ziđa ranokršćanske crkve sv. Lovre, koji su unutar perivoja Vile Šinigoj. Uz spomenutu vilu na ovom području su i drugi primjeri kvalitetne historicističke, secesijske i moderne arhitekture prve polovice 20. stoljeća.

Ova zona zaštite obuhvaća dvije vremenom nastanka i sadržajno, različite spomeničke cjeline čije se granice obuhvata preklapaju, arheološko nalazište neposrednog podgrađa zidina koje se na zapadu Grada proteže na antičku nekropolu s ostacima crkve sv. Lovre i primjere kvalitetne urbane i suburbane, ladanjske arhitekture prve polovice 20. stoljeća. Obje cjeline ujedno predstavljaju obodni, kontaktni pojas koji okružuje zaštićenu zonu gradskog središta i neposrednog priobalja.

Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture. Potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih ekspozicija, fizionomija, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama. Potrebno je, na osnovu prethodne konzervatorske podloge kojom bi se valorizirali i kategorizirali pojedini objekti, pristupiti integralnom procesu obrade najvrjednijih objekata i sklopova graditeljskog nasljeđa. Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki je mogući zahvat podređen rezultatima provedenih istraživanja.

Zona »C« (ambijentalna zaštita)

U istočnom dijelu ove zone, između parkirališta pokraj Pizanskih vrata i sklopa kuća podno prometnice koja iz

pravca Krka vodi prema Puntu sačuvani su ostaci srednjovjekovne crkve sv. Bartola.

Ovoj zoni odgovara režim zaštite pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture naselja prvenstveno radi zaštite ekspozicije integralnih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama »A« i »B«, što znači očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja (dominante, ekspozicije), zaštitu vizura, panorama, urbanih slika i obrisa te drugih vrijednosti krajolika, uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih primjera građevne supstance.

- ZONA ZAŠTITE POJEDINAČNIH SPOMENIKA KULTURE

Građevine registrirane kao spomenici kulture i građevine u njihovoj neposrednoj blizini /graniče s objektom ili njegovom parcelom, nalaze se u istom uličnom potezu ili formiraju trg i slično/, mogu se rekonstruirati temeljem posebnih uvjeta Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci.«

Članak 112.

U članku 5. stavku (7-21) stavku 2. iza riječi: »zona« dodaje se tekst: »(grad Krk unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)«, iza zareza dodaje se slovo: »a«, te iza riječi »je« dodaje se riječ: »registrirana« Kulturno-povijesna urbanistička« dok se iza riječi: »urbana« brišu riječi: »Kulturno - povijesna graditeljska«.

Članak 113.

U članku 5. stavak (7-22) mijenja se i glasi:

»Na području obuhvata Plana registrirane su i evidentirane sljedeće kulturno-povijesne vrijednosti:

- Arheološka zona - grad Krk unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)

- Kulturno-povijesna urbanistička cjelina grada Krka upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-160

- Povijesni sklop i građevine:

1. Katedrala (sakralna građevina),

2. Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (sakralna građevina),

3. Crkva Sv. Kvirin (sakralna građevina),

4. Biskupija (civilna građevina),

5. Šesterokutna kula na obali (civilna građevina),

6. Gradski bedemi (civilna građevina),

7. Frankopanski kaštel (civilna građevina),

8. Crkva Sv. Lucija (sakralna građevina),

9. Crkva Sv. Lovro (izvan grada) (sakralna građevina),

10. Crkva Sv. Franje Asiškog sa samostanom.

Članak 114.

U članku 5. stavku (7-23) riječi: « povijesne jezgre« zamjenjuju se riječima: »Kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Krka«.

Članak 115.

U članku 5. stavku (7-25) tekst: »Ukoliko se radi o izgrađenom području, svim radovima treba prethoditi traženje dozvole od strane nadležne institucije, te potom arheološko istraživanje i nadzor.« zamjenjuje se tekstom: »Za sve intervencije potrebno je ishodovati posebne uvjete zaštite nadležnog Konzervatorskog odjela.«

Članak 116.

U članku 5. stavak (7-26) mijenja se i glasi:

»Određivanje elemenata za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora, te određivanje elemenata zahvata u prostoru za Kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada Krka utvrđuju se u pravilu prema detaljnom planu uređenja izrađenom temeljem konzervatorske dokumentacije.«

Članak 117.

U članku 5. stavku (7-27) riječ: »dozvola« zamjenjuje se riječju: »suglasnost« te se riječi: »nadležnog upravnog tijela« zamjenjuju riječima: »Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci.«

Članak 118.

U članku 5. stavak (7-28) se briše.

Članak 119.

U članku 5. stavak (7-29) postaje stavak (7-28) te se riječi »površine groblja« zamjenjuju riječima »površine starog groblja« i riječi »površine park-šume Dražica« riječima »površine parka Dražica«.

Članak 120.

U članku 5. stavak (7-30) postaje stavak (7-29).

Članak 121.

U članku 5. stavak (7-31) postaje stavak (7-30) te se riječi: »park-šumom« zamjenjuju se riječima: »parkom Dražica«.

Članak 122.

U članku 5. stavci od (7-32) do stavka (7-34) postaju stavci (7-31) do (7-33).

Članak 123.

U članku 5. stavak (7-35) postaje stavak (7-34), te se u podstavku 1. iza riječi: »postojećim« dodaje se riječ: »gabaritima«, a u točki 4. istoga podstavka iza riječi: »prizemlje i dva kata« dodaju se riječi: »te 10% građevinske bruto površine građevine«.

U članku 5. stavak (7-34) dodaje se podstavak 2. koji glasi:

»Kod rekonstrukcije postojećih građevina ugostiteljsko - turističke namjene, kod kojih je postojeća izgrađenost građevne čestice veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti prelazi 0,8, nije moguće povećanje postojeće gustoće korištenja, izgrađenosti građevne čestice i koeficijenta iskoristivosti.«

Članak 124.

U članku 5. stavak (7-36) postaje stavak (7-35), mijenja se i glasi:

»Evidenciju objekta naselja, dijelova naselja i prostornih zona koje su utvrđene kao kulturno dobro vodi Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci. Za sve intervencije unutar bilo koje od zona zaštite Povijesne urbane cjeline grada Krka potrebno je ishodovati posebne uvjete zaštite nadležnog Konzervatorskog odjela.«

Članak 125.

U članku 5. stavak (7-37) postaje stavak (7-36) te se ispred riječi »urbanistička« dodaju riječi »Kulturno-povijesna«.

Članak 126.

U članku 5. stavak (7-38) i stavak (7-39) brišu se.

Članak 127.

U članku 5. stavku (8-4) riječ: »suglasju« zamjenjuje se riječju: »skladu« i riječi: »pozitivnim propisima« zamjenjuju se riječju: »Zakonom«.

Članak 128.

U članku 5. stavku (9-1) tekst: »Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90 i 26/93) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/90)« zamjenjuje se riječima: »posebnim propisima«.

Članak 129.

U članku 5. stavku (9-2) tekst: »Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95)« zamjenjuje se riječima: »posebnim propisima«.

Članak 130.

U članku 5. stavak (9-3) mijenja se i glasi:

»Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane posebnim propisima.«

Članak 131.

U članku 5. iza naslova: »10. Mjere provedbe Plana« podnaslov: »Način obračuna parametara nužnih za definiranje uvjeta« briše se.

Članak 132.

U članku 5. stavci od (10-2) do (10-7) brišu se.

Članak 133.

U članku 5. stavak (10-8) postaje stavak (10-2).

Članak 134.

U članku 5. stavak (10-9) postaje stavak (10-3), te se mijenja i glasi:

»Izrada detaljnih planova uređenja, definirana je kroz odredbe Plana i kartografski prikaz 4.1 i 4.2, a obuhvati detaljnih planova dani su na kartografskom prikazu 4.1.«

Članak 135.

U članku 5., stavci (10-10) i (10-11) brišu se.

Članak 136.

U članku 5. stavak (10-12) postaje stavak (10-4).

Članak 137.

U članku 5. stavak (10-13) postaje stavak (10-5), te se mijenja i glasi:

»Do donošenja detaljnih planova uređenja čiji su obuhvati dani na kartografskom prikazu 4.1. mogu se unutar zona uvjeta: 7, 9, 10, 11, 18, 20, 22, 23, 25, 30, 32, 34 neposrednom provedbom graditi:

- građevine stambene i stambene namjene sa poslovnim prostorima, sa najviše 4 stana ili poslovna prostora

- prometnice i komunalna infrastruktura

- dječja igrališta

- dječji vrtići

- osnovna škola kao samostalna građevina

- zelene površine

- javne površine kao samostalne cjeline

- parkovi kao samostalne zone

- groblje

- sport i rekreacija - pojedinačna igrališta intepolirana u druge zone

- prometnice i prometni sustav

- ambulanta

- dnevna opskrba

- građevine i uređaji urbane opreme

- Prizemni i suterenski prostori postojećih hotelskih građevina u turističkim zonama, izvan postojećih gabarita, kada se rekonstrukcijom proširuje asortiman usluga gostima; iznimno, nije moguća rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko - turističke izvan horizontalnih gabarita, ukoliko je postojeća izgrađenost građevne čestice veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti prelazi 0,8.

- Ribarski gatovi i gatovi za prolazne sezonske nautičare te spremišta za plovila na lokaciji Jedriličarskog kluba »Plav«.

Iznimno, unutar dijelova zona 10, 11, 20, 22, 30 i 32, koji predstavljaju neizgrađeni dio građevinskog područja prema Prostornom planu uređenja Grada Krka, a koji su označeni na kartografskom prikazu 4.1, nije moguća gradnja građevina neposrednom provedbom.

Detaljnim planovima uređenja definirat će se uvjeti za gradnju:

- Građevina sa više od 4 stana ili poslovna prostora u zonama individualnog stanovanja,

- Građevina sa više od jednog stana i 3 turističke smještajne jedinice u zonama individualnog i mješovitog stanovanja,

- Centra,

- Podcentara do 3000 m2 zahvata,

- Sporta i rekreacije kao samostalnih cjelina iznad 3000 m2 i u samostalnim zonama,

Do donošenja detaljnih planova uređenja čiji su obuhvati dani na kartografskom prikazu 4.1. moguće je uređenje akvatorija unutar lukobrana 1 i lukobrana 2 i to unutar zona 51, 52, 53, 54, 55, 57:

- građevine prihvata plovila,

- pomoćne građevine za lučke potrebe,

- pomoćne i privremene građevine za potrebe animacije turista i gostiju, te ugostiteljske usluge na prostoru luke.

Detaljnim planom uređenja definirat će se uvjeti gradnje za:

- akvatorij 56 (Brodogradilište) uz interpolaciju namjena u funkciji brodogradnje i remonta osim čartera, smještaja gostiju i deponiranja i čuvanja plovila,

- akvatorij 57 - postojeće kupalište ako se unutar njega interpoliraju druge namjene.«

Članak 138.

U članku 5. stavak (10-14) briše se.

Članak 139.

U članku 5. stavak (10-15) postaje stavak (10-6), te se riječ »granice« zamjenjuje se rječju »obuhvati« a tekst: »detaljni planovi uređenja će se za definirane zone izrađivati kao cjeline ili u dijelovima«, briše se.

Članak 140.

U članku 5. stavak (10-16) postaje stavak (10-7) te se mijenja i glasi:

»Na grafičkom prilogu su definirane osnovne smjernice za građenje na način da je u lijevom gornjem polju prikazan maksimalni postotak izgrađenosti, u donjem lijevom polju maksimalni koeficijent iskoristivosti, donjem desnom polju maksimalna visina i u gornjem desnom polju broj etaža građevina.

Članak 141.

U članku 5. stavak (10-17) postaje stavak (10-8).

Članak 142.

U članku 5. stavak (10-18) postaje stavak (10-9).

Članak 143.

U članku 5. stavak (10-19) postaje stavak (10-10),te se riječi »nižeg reda« zamjenjuju se riječima »užeg područja«.

Članak 144.

U članku 5. stavak (10-20) postaje stavak (10-11), a riječi: »i zasebnom odlukom« brišu se.

Članak 145.

U članku 5. stavci od (10-21) do stavka (10-25) postaju stavci (10-12) do (10-16).

Članak 146.

U članku 5. stavak (10-26) postaje stavak (10-17), te se riječi: »i drugih« brišu.

Članak 147.

U članku 5. stavak (10-27) postaje stavak (10-18).

Članak 148.

U članku 5. dodaje se novi stavak (10-19) koji glasi:

»Za sve zone unutar područja obuhvata plana propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta.«

Članak 149.

U članku 5. stavak (10-28) postaje stavak (10-20), mijenja se i glasi:

»Građevine izgrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Plana, a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati u postojećim gabaritima.«

Članak 150.

U članku 5. stavak (10-29) briše se.

Članak 151.

U članku 5. stavak (10-30) postaje stavak (10-21), te se broj »28« zamjenjuje brojem »20«.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 152.

Prostorni obuhvat i obveza izrade detaljnih planova uređenja određeni su ovom Odlukom.

Članak 153.

Od detaljnih planova navedenih u članku 152. primjenjuju se sljedeći detaljni planovi uređenja, koji su usklađeni sa odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) kojima se uređuje ZOP:

- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na području Garbecaj u Gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja dijela poslovne zone 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku.

Članak 154.

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja izrađene su u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Izvornici Usklađenja Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 155.

Izmjene i dopune Plana izradila je Urbanistica d.o.o. Zagreb, Đorđićeva 5.

Članak 156.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 4. ove Odluke, koji čine njegov sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 157.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/08-02/3

Ur. broj: 2142/01-01-08-47

Krk, 27. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=560&mjesto=51500&odluka=11
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr