33.

Na temelju članka 11. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) i članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01 i 4/06), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 30. svibnja 2008. godine donijelo je

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
Grada Raba za razdoblje 2008. - 2016. godine

SADRŽAJ:

1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom (PGO)

1.2. Pravni i zakonodavni okvir

1.3. Institucionalni okvir

1.4. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

1.5. Prostorni plan uređenja Grada Raba

2.0. OSNOVNI PODACI O GRADU RABU

2.1. Položaj

2.2. Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti

2.3. Promet

2.4. Naselja i stanovništvo

2.5. Gospodarske djelatnosti

3.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U GRADU RABU

3.1. Načn sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

3.2. Postojeće stanje primarne reciklaže

3.3. Procjene količina komunalnog otpada za period 2008.-2016.

4.0. KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM GRADA RABA

5.0. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

5.1. Postojeće mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

5.2. Dodatne mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

5.3. Odlaganje komunalnog otpada

5.4. Edukacija stanovništva

6.0. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

7.0. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

8.0. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA

9.0. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU SANACIJE

10.0. ZAKLJUČAK

1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

Danas je zbrinjavanje otpada i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od kriterija kojim se prosuđuje ne samo civilizacijska nego i gospodarska razvijenost nekog područja. Kako jedan od prioriteta Republike Hrvatske predstavlja razvoj turizma i postizanje statusa vodeće turističke destinacije na Mediteranu, jedan od zadataka je uspostava sustava gospodarenja otpadom kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Da bi se uspostavio kvalitetan sustav i nadzor nad otpadom od nastanka do mjesta krajnjeg zbrinjavnja neophodno je ustrojiti odgovorna tijela kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, donijeti odgovarajuću legislativu te izgraditi predviđene tehničko- tehnološke cjeline za prihvat, obradu i trajno zbrinjavnje neiskoristivih dijelova otpada. Da se navedeno implementira u praksi potrebno je na temelju zakonskih i podzakonskih akata izraditi Plan gospodarenja otpadom, te provoditi u njemu sve predviđene mjere, kako bi se navedeni postupci što bolje i efikasnije primjenili, uvažavajući specifičnosti područja primjene, dosegnuti stupanj gospodarenja otpadom, ekonomske aspekte kao i razvojne mogućnosti područja.

Provođenje kvalitetnog i održivog sustava gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je također jedno od najproblematičnijih područja, koje treba uskladiti s dosegnutim standardima u razvijenom dijelu Europske Unije, te jedan od preduvjeta za ulazak u punopravno članstvo EU. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na svim razinama znači uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, organizirano skupljanje otpada, adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta otpada koja moraju biti opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki prihvatljiv način. Navedeno je ujedno i osnovni razlog namjene »Plana gospodarenja otpadom« koji se izrađuje obzirom na područja primjene (Država, Županija, Grad/ Općina), te isti moraju biti hijerarhijski usklađeni.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno kao cjelina u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ili u više lokalnih jedinica koje mogu imati zajednički Plan gospodarenja otpadom. Prema Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) gradovi i općine su obvezne donijeti svoje Planove gospodarenja komunalnim otpadom za određeni period primjene (8 godina). Gradski odnosno općinski plan gospodarenja komunalnim otpadom je planski dokument gospodarenja otpadom, koji mora biti usklađen sa županijskim Planom, Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske je usvojila u kolovozu 2007. g. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za osmogodišnji period (2007. - 2015. g.).

Područje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Grad Rab u svojim administrativnim granicama. Plan gospodarenja otpadom Grada Raba (u nastavku PGO) imat će odgovarajuću ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Grada, a u skladu sa obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih državnih i lokalnih planskih dokumenata. PGO Grada Raba primjenjiv je u narednih 8 god. u razdoblje 2008. - 2016. god.

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom (PGO)

Svrha donošenja PGO je, temeljeno na načelima EU-a, definirati okvir za održivo gospodarenje otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti kao i briga za odlagališta koja su zatvorena. Člankom 4. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) utvrđen je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na načine gospodarenja otpadom. Člankom 11. Zakona utvrđen je sadržaj Plana, a obuhvaća:

. mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada,

. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Sadržaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budući da su sukladno članku 15. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom području.

1.2. Pravni i zakonodavni okvir

Primarni zakonodavni okvir za gospodarenje otpadom je Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) i usvojeni međunarodni Ugovori. Isti je usklađen s odredbama Direktive EU o otpadu (EU Waste Framework Directive) 75/442/EC i predstavlja veliki korak u pravcu potpunog usklađenja sa zakonodavstvom EU o gospodarenju otpadom. Zakon o otpadu pravna je osnova donošenja PGO Grada Raba i on propisuje sljedeće:

. Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko vijeće za razdoblje od 8 godina, a njegovo izvršavanje provjerava se godišnje,

. provedbu Plana nadzire nadležni ured za poslove zaštite okoliša,

. Poglavarstvo Grada Raba dužno je jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera,

. nadležni ured dostavlja usvojeno izvješće dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša,

. Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u službenom glasilu (»Službene novine Primorsko-goranske županije«),

. izmjene i/ili dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje te na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izvješća za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva.

Ostali zakonski i podzakonski akti koji se primjenjuju za područje gospodarenja otpadom su:

. Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 107/ 07)

. Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04)

. Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (»Narodne novine« broj 107/03)

. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07)

. Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 26/03, 82/04 i 178/04)

. Pomorski zakonik (»Narodne novine« broj 181/04)

. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« broj 158/03)

* Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/05)

. Plan gospodarenja otpadom u republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. g. (»Narodne novine« broj 85/07)

. Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07 i 111/07)

. Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96)

. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05)

. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05, 115/05)

. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06)

. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06)

. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine« broj 133/06)

. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06)

. Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (»Narodne novine« broj 51/06)

. Pravilnik o mjerilima i postupcima i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (»Narodne novine« broj 59/06)

. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (»Narodne novine« broj 95/04)

. Pravilnik o termičkoj obradi otpada (»Narodne novine« broj 45/07)

. Pravilnik o medicinskom otpadu (»Narodne novine« broj 72/07)

. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i otpadom (»Narodne novine« broj 74/07)

. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (»Narodne novine« broj 38/08)

1.3. Institucionalni okvir

Institucionalni okvir za gospodarenje otpadom, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, funkcionira na sljedećem principu:

a) Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske odnosno Hrvatskog državnog sabora donose se zakoni, a na temelju njih i ostali provedbeni propisi te strategije;

b) Preko svojih ministarstava, posebice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Vlada RH provodi donesene strategije, uredbe i provedbene pravilnike te koordinira postupke gospodarenja otpadom i provodi mjere postupanja s opasnim otpadom;

c) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira i realizira mjere za gospodarenje otpadom;

d) Agencija za zaštitu okoliša (AZO) zadužena je za uspostavu informatičkog sustava zaštite okoliša, uključujući i gospodarenje otpadom, te suradnju sa sličnim agencijama, prvenstveno u Europi;

e) Sve županije i Grad Zagreb dužni su brinuti o provedbi mjera i postupanju sa svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja što je u nadležnosti države;

f) Gradovi i općine unutar županija odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom i za provođenje mjera u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;

g) Uvodi se načelo »zagađivač plaća«, te se definiraju obveze svih sudionika u konceptu integralnog sustava kao što su proizvođači otpada i uvoznici proizvoda i otpada, poduzeća za gospodarenje otpadom, konzultantska poduzeća, strukovne organizacije itd.

Odgovornost u procesu unapređenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom podijeljena je na sve sudionike u gospodarenju otpadom. U nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom naglašava se značaj ojačanja horizontalne i vertikalne koordinacije između upravnih struktura, uz odgovarajuću stručnu podršku.

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (»Narodne novine« broj 46/02)

Ova Strategija je izraz nastojanja da se rastuća svijest o potrebi zaštite okoliša RH pretvori u jasan, cjelovit i dugoročan koncept. Dvije teme daju posebno važenje ovoj strategiji i to prilagodba RH konceptu održivog razvoja te približavanje RH Europskim integracijama. Također, utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostalog i stoga što se kasnilo sa donošenjem cjelovite strategije na razini RH, nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama.

Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Prema strategiji i programu prostornog uređenja, zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada ustrojava se na razini županije, dok se zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava na lokalnoj razini gradova i općina. Otpad se treba zbrinjavati na načelima teritorijalnog i granskog pristupa, što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i količini. Lokacije za građevine skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada utvrdit će se u prostornim planovima na temelju propisanih postupaka.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/05)

Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.

Temeljni ciljevi Strategije su: smanjenje volumena-izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, automobilske gume, papir i dr.); izgradnja regionalnih/županijskih centara-odlagališta, sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih; izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara gospodarenja otpadom s uređenim odlagalištima (maks. 21 kom.); primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO, mehaničko - biološka obrada) i smanjenje otpada na cca 20% današnjeg volumena.

Ciljevi i mjere iz strategije gospodarenja otpadom su: izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept-Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 85/07)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. - 2015. god. Okvir za pripremu ovog plana je Strategija gospodarenja otpadom i postojeći zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. g. do 2025. g. u području gospodarenja otpadom i to: uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta; sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom; razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Vlada RH donosi Plan koji sukladno Zakonu o otpadu sadrži sljedeće: vrste, količine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada; razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju; opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom; procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje, podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana. Planovi gospodarenja otpadom (županijski, grada Zagreba, gradski i općinski) moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured.

Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« 31/05)

Glavna odrednica strategije razvoja Primorsko-goranske županije kao i u cijelosti države je koncept održivog razvoja s osnovnim ciljem zaštite okoliša i njegovim upravljanjem u svim njegovim odrednicama uključujući i sustav gospodarenje otpadom. Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije je donešena za dugoročni desetogodišnji period od 2006.-2015. god. Strategijom su definirani ciljevi koji se temelje na usklađivanju gospodarenja otpadom na području Županije prema odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim aktima. Temeljni ciljevi gospodarenja otpadom obuhvaćaju uspostavu usvojenog sustava gospodarenja otpadom na području Primorsko-goranske županije, postupno zatvaranje i sanaciju postojećih službenih odlagališta otpada, sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom te saniranje neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, a čije osnovni elementi su predviđeni Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00, 12/05 i 50/06), koji se temelje na hije

rarhijskom konceptu IVO (Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje otpada). Za ostvarenje navedenih ciljeva propisane su mjere koje u prvom redu obuhvaćaju donošenje županijskog plana gospodarenja otpadom. Konkretne aktivnosti se odnose na uspostavu sustava za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada, izgradnju županijskog centra za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom županije, uspostavu transfer stanica i reciklažnih dvorišta kao i sanaciju postojećih odlagališta, realizaciju »Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije«. Sve navedeno, uključujući osiguranje praćenja sustava postupanja s otpadom uz donošenje i primjenu programa edukacije o postupanja s otpadom kao i osiguranje financijskih sredstava za realizaciju svih predviđenih mjera uključujući i gradnju županijske centralne građevine za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje svih vrsta otpada (osim opasnog), glavne su smjernice Strategije zaštite okoliša županije za područje gospodarenja otpadom, koje se razrađuju na razini Programa zaštite okoliša županije i Plana gospodarenja otpadom županije.

Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006.-2009. g. (»Službene novine PGŽ« broj 31/05)

Programom zaštite okoliša je definiran način ostvarenja ciljeva postavljenih Strategijom zaštite okoliša Primorsko- goranske županije. Program zaštite okoliša predstavlja operativni dokument i sadrži konkretne mjere i zadatke za četverogodišnji period od 2006. - 2009. god. Program sadrži mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša te smjernice i mjere za očuvanje i unaprijeđenje zaštite prirode i okoliša; subjekte koji su dužni provesti pojedinu mjeru zaštite okoliša, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim onečišćavanja okoliša; rokove za poduzimanje pojedinih mjera; izvore financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava. Područje gospodarenja otpadom u programu ima razrađene aktivnosti koje se odnosi na donošenje akta odnosno plana gospodarenja otpadom županije, izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom županije, te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta otpada uključujući i odlagalište Sorinj na otoku Rabu.

Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.- 2015. g. (»Službene novine PGŽ« 17/07)

Sukladno Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 158/05 i 111/06) izrađen je Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije, čiji sustav gospodarenja otpadom (svim vrstama otpada osim opasnog) je baziran na Strategiji zaštite okoliša Primorsko-goranske županije od 2006. - 2015. g. (»Službene novine PGŽ« broj 31/05), Programu zaštite okoliša od 2006. - 2009. g. (»Službene novine PGŽ« broj 31/05) kao i Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 34/04). Koncepcija gospodarenja otpadom županije usklađena je sa Strategijom gospodarenja otpadom R. Hrvatske. Planom se predviđa uspostava jedinstvenog županijskog sustava gospodarenja otpadom. Isti se temelji na izgradnji centralne zone za gospodarenje otpadom županije (sortiranje i predobrada otpada i izgradnja odlagališta za komunalni i neopasni proizvodni otpad, izgradnja pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta te zatvaranje i sanacija službenih odlagališta u županiji uključujući i sanaciju tla onečišćenog otpadom i neuređenih odlagališta) uz uspostavu sustava za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada na lokalnoj razini, osiguranje sredstava za financiranje predviđenog županijskog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, provedbu edukacije o postupanju s otpadom te osiguranje praćenja stanja gospodarenja otpadom. Gradski i općinski Planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni s ovim Planom. Nadležni ured Županije nadzire provedbu Plana gospodarenja otpadom, a jednom godišnje (do 31. svibnja) podnosi županijskoj skupštini izvješće o izvršenju radova kao i učinkovitosti planiranih radova. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

1.4. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

Prostornim planom Primorsko-goranske županije definiran je koncept uvođenja integralnog sustava gospodarenja otpadom na razini županije. U okviru navedenog koncepta određeno je da sustav gospodarenja otpadom sačinjava županijski centar za gospodarenje otpadom (CZGO) na lokaciji Marišćina, reciklažna dvorišta i transfer stanice. Uspostavom novog sustava postojeća odlagališta u županiji se moraju zatvoriti i sanirati. Za otok Rab je Prosotrnim planom županije određeno reciklažno dvorište i nastavak odlaganja na odlagalištu Sorinj. Međutim, donošenjem Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na otocima je zabranjeno odlaganje otpada po uspostavi županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom, što je u konačnici na otoku Rabu potrebno izgraditi transfer stanicu.

1.5. Prostorni plan uređenja Grada Raba

Sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, koncept postupanja s otpadom na razini otoka Raba baziran je na uspostavi jedinstvenog županijskog sustava gospodarenja otpadom. Isti je sukladno Zakonu o otpadu temeljen na hijerarhijskom konceptu IVO (Izbjegavanje - Vrednovanje - Odlaganje otpada). Sustav gospodarenja otpadom obuhvaća izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom županije, te izgradnju reciklažnih dvorišta i transfer odnosno pretovarnih stanica. Takav sustav je usvojen i za Grad Rab i Općinu Lopar, za koje je predviđeno 1 reciklažno dvorište i 1 transfer stanica na lokaciji postojećeg odlagališta Sorinj, a koje će se uspostavom centralne zone za gospodarenje otpadom županije postojeće odlagalište Sorinj morati zatvoriti i sanirati.

2.0. OSNOVNI PODACI O GRADU RABU

2.1. Položaj

Otok Rab kvarnerski je otok površine 102,5 km² čime na ljestvici površine zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim otocima. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Primorsko-goranske županije, te zauzima 2,86% ukupne površine županije. Otok Rab se sastoji od dvije jedinice lokalne samuprave: Grad Rab i Općina Lopar. Grad Rab čini sedam naselja, imenima: Banjol, Barbat, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga. Grad Rab graniči sa Gradovima Krk, Cres, Mali Lošinj, općinama Lopar, Baška, Punat te područjem Gradova Senj i Novalja u Ličko-senjskoj županiji. Iz Grada Raba je tijekom 2006. g. izdvojen Lopar, te je osnovana nova općina Lopar kojoj su pridruženi Goli otok te otok Sv. Grgur. Na slici 1 je prikaz otoka Rabu s naseljima, a na slici 2 prikaz jedinica lokalne samuprave otoka Raba.

Slika 1. Slikovni prikaz otoka Raba s naseljima

Slika 2. Teritorijalni ustroj otoka Raba

2.2. Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti

Na području Grada Raba, Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05), prirodne cjeline su zaštićene u sljedećim kategorijama: posebni rezervat, park šuma i spomenik prirode.

Kulturno-povijesna baština je izrazito bogata na području otoka, te je velik broj registriran kao nepokretni spomenici kulture, kao što su npr. gradska cjelina Raba, arheološke i hidro arheološke zone i lokaliteti, pojedinačne građevine i memorijalne građevine.

2.3. Promet

Prometni sustav na otoku Rabu razvijen je kroz cestovni i pomorski promet, dok je zračni promet usmjeren korištenje zračnih luka Zadar i Rijeka.

Cestovni promet čini cestovna mreža Raba duga 61 km, od čega 22,3 km čini državna cesta (D105): Lopar (trajektna luka) - Rab - Mišnjak (trajektna luka). Županijske ceste ukupno zauzimaju 11,2 km, to su: županijska cesta (Ž 5139): Kampor - Rab - Banjol - Barbat (D 105), i županijska cesta (Ž 1538): Lopar (D 105) - San Marino, dok dužina lokalnih cesta na otoku iznosi 2,3 km (Kampor - TL Suha Punta).

Otok Rab povezan je s kopnom trajektnim i brzobrodskim linijama. Trajektne luke otoka Raba su Lopar (općina Lopar) i Mišnjak dok su brzobrodske linije usmjerene na grad Rab. Otok Rab povezan je trajektnim vezama Mišnjak (Rab) - Jablanac (kopno) i Lopar (Rab) - Valbiska (Krk) i katamaranskom vezom Rab - Rijeka.

2.4. Naselja i stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 1981. g. na području Grada Raba je živjelo ukupno 8.496 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području Grada živjelo je 9.205 stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine na području Grada živi 9.480 stanovnika. Broj stanovnika prema navedenom popisu je uključivao i naselje Lopar koji je do konca 2006. g., kada je osnovana općina Lopar, bio sastavni dio Grada Raba. U tablici 1 je prikaz broja stanovnika Grada Raba po naseljima prema popisu stanovništva iz 1981., 1991. i 2001. g.

Prema popisu stanovništva evidentno je povećanje broja stanovnika sa svakim sljedećim popisom, a sukladno s tim povećanjem povećava se i broj domaćinstava. S obzirom da je naselje Lopar izdvojeno iz Grada Raba 2006. g. u novoosnovanu općinu Lopar, ukupan broj stanovnika Grada Raba bez Lopara, prema popisu iz 2001. g. iznosi 8.289 stanovnika u 2.651 domaćinstava.

Demografska projekcija za 2015. godinu predviđa porast broja stanovnika, te bi na području Grada Raba 2015. godine uključujući i općinu Lopar živjelo ukupno 10.030 stanovnika. Rab je i najgušće naseljen otok na Kvarneru, s gustoćom od 89,50 st/km².

2.5. Gospodarske djelatnosti

S obzirom na prirodne potencijale i resurse, aktivnost stanovništva vezana je uz turizam i ugostiteljstvo, prijevoz, veze i trgovinu kao osnovne gospodarske djelatnosti na otoku. Osim navedenog prisutno je u manjem segmentu šumarstvo, ribarstvo i poljoprivreda. Tu valja spomenuti i prateće djelatnosti vezane za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, a odnose se na komunalnu djelatnost, javna uprava, školstvo, zdravstvo te druge uslužne djelatnosti.

Na otoku Rabu su prisutne proizvodne djelatnosti premda nisu značajno razvijene, a odnose se na prerađivačku djelatnost poput prerade drva i metala, proizvodnja električne opreme, održavanje plovila, gradnja plastičnih i drvenih plovila i proizvodnja prehrambenih proizvoda od žitarica (proizvodnja kruha). Građevinska djelatnost je također prisutna na otoku Rabu preko više manjih tvrtki i građevinskih obrtnika.

S obzirom na značaj turističkog razvoja otoka Raba isti predstavlja ključan čimbenik razvoja Raba. Turizam Raba raspolaže s 26.300 kreveta u hotelima, apartmanima, kampovima, odmaralištima, marinama i kućanstvima. Rapski turizam kao i na cjelokupnom području jadranske obale je značajan tijekom toplijeg dijela godine (travanj-listopad), dok u hladnijem periodu isti je zanemariv. Broj turističkih noćenja koji se ostvaruje na području Grada Raba važan je i za procjenu ukupnih količina komunalnog otpada. Tijekom 2005. g. u Gradu Rabu je ostvareno ukupno 1.589.141 noćenja (uključujući i područje sadašnje općine Lopar), 2006. g. je ostvareno ukupno 1.600.322 noćenja (uključujući i područje sadašnje općine Lopar), dok je u 2007. g. ostvareno ukupno 1.098.419 noćenja (bez područja općine Lopar koja je u 2007. g. ostvarila ukupno 596.962 noćenja). Navedeni podaci su relevantni za ocjenu doprinosa tzv. turističkog otpada kojeg treba uključiti u ukupnu bilancu količina komunalnog otpada. S obzirom na stalni godišnji porast ukupnog broja noćenja na Rabu, te planiranog proširenja kapaciteta sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, turistička naselja, kampovi), uvećati će se i broj turističkih noćenja.

3.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U GRADU RABU

Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada sukladno provedbenim propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni otpad prema odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 158/05 i 111/06) je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog otpada na području Grada Raba su kućanstva, turizam, uslužne djelatnosti, te javne površine. Gospodarenje komunalnim otpadom je u nadležnosti Gradova i Općina, koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Generalno gledano, posljedice neprimjernog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpadom su brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru koji je onečišćen raznolikim otpadom, pa do smanjenja kakvoće okoliša i kakvoće življenja, te nepovoljnih i povećanih učinaka na zdravstvene rizike stanovništva. Stoga, uspostava sustava gospodarenja komunalnim otpadom Grada u skladu sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH, te županijskom Strategijom i programom zaštite okoliša kao i Planom gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije kao i njegova primjena, cjelovito rješava navedeni problem.

3.1. Način sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

Na području Grada Raba kojem teritorijalno pripada 7 naselja: Barbat, Banjol, Kampor, Palit, Rab, Mundanije i Supetarska Draga provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Komunalni otpad se zbrinjava odlaganjem na službeno odlagalište Sorinj. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi komunalno društvo Vrelo d.o.o. Rab. Komunalno društvo Vrelo d.o.o. upravlja odlagalištem Sorinj. Na odlagalište Sorinj se odlaže komunalni otpad iz kućanstava, komunalni i otpad sličan komunalnom iz gospodarskih i

komercijalnih subjekata i uslužne djelatnosti (trgovine, gospodarske tvrtke i zanatske radionice, škole, zdravstvene ustanove, uredi, turistički i ugostiteljski objekti i dr.), otpad s javnih površina (ulice, parkovi, šetališta) te glomazni otpad.

U Gradu Rabu, uključujući i općinu Lopar se od 2002.g. provodi izdvojeno sakupljanje korisnog otpada i to: PET, staklo, karton, papir, aluminijske doze, metalni otpad, te posebnih kategorija otpada i to: gume, otpadno jestivo ulje, akumulatori i baterije.

Sakupljanje otpada

Sakupljanje otpada u Gradu Rabu je organizirano putem plastičnih spremnika od PEHD volumena 750 l, 240 l i 120 l, te putem vreća za smeće. Sakupljeni otpad se po točno određenom rasporedu odvozi na zbrinjavanje vozilima za prijevoz otpada. U tablici 2 je evidencija broja i veličine posuda za prikupljanje otpada po naseljima.

Odvoz otpada

Prikupljanje i odvoz otpada u Gradu Rabu provodi komunalno društvo Vrelo d.o.o. koje raspolaže s vlastitim voznim parkom. Vozni park tvrtke Vrelo d.o.o. sastoji se od 6 specijalnih vozila čija je prosječna starost 5 godina. Prvo specijalno vozilo za prikupljanje otpada je nabavljeno daleke 1969. g. U tablici 3 je prikaz voznog parka tvrtke Vrelo d.o.o. za zbrinjavanje otpada. Tri specijalna vozila za odvoz komunalnog otpada (tablica 3, redni br. od 1 do 3), zatvorenog su tipa i opremljena su tako da se spriječi rasipanje i prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Dva vozila su kiper vozila (tablica 3, redni br. 4 i 5) za skupljanje kućnog i krupnog otpada, opremljena su automatom za pražnjenje kontejnera. Za sakupljanje krupnog i ambalažnog otpada koristi se vozilo koje je opremljeno vagom (tablica 3, redni br. 6). Osim navedenih vozila kojima se obavlja prihvat i odvoz otpada Vrelo d.o.o. ima i kamion za pranje kontejnera s toplom i hladnom vodom, te dozatorom za dezinfekcijsko sredstvo, jedno osobno vozilo i dva radna stroja. Komunalno društvo Vrelo d.o.o. raspolaže također sa viličarem za rad s ambalažnim otpadom i buldožerom koji se koristi na odlagalištu »Sorinj« za tehnološke potrebe odlaganja otpada.

Tablica 2. Evidencija broja i volumena spremnika za komunalni otpad po naseljima

Sakupljanje odnosno odvoz otpada u Gradu Rabu se obavlja po točno određenom rasporedu. Raspored se razlikuje za zimski i ljetni period. U zimskom periodu kada je na otoku prisutno isključivo domicilno stanovništvo, sakupljanje i odvoz iz pojednog naselja se provodi tri puta tjedno. U ljetnom periodu (svibanj-rujan) otpad se odvozi svakodnevno s glavnih prometnica u svim naseljima te iz hotela i autokampova. U tablici 4 je raspored odvoza komunalnog otpada po naseljima od 29. 2. 2008. g.

Zbrinjavanje komunalnog otpada

Komunalni otpad s područja Grada Raba odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj, koje je smješteno u sjevernom dijelu otoka Raba. Odlagalište je od grada Raba udaljeno 12,5 km, a od najbližeg naselja Lopar oko 2,5 km. S odlaganjem otpada s područja otoka Raba (Grada Raba i općine Lopar) se započelo 1969. god. Odlagalište se prostire na površini od oko 34.000 m², ograđeno je i nadzire se u 3 smjene u ljetnom periodu, a u 2 smjene u ostalom dijelu godine, ima protupožarni pojas i ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje odlagališnog plina. Odlagalište raspolaže s protupožarnom opremom (spremnik za vodu). S odlagalištem upravlja Vrelo d.o.o. koji ima izrađen Poslovnik o radu na odlagalištu. Redovito se vodi dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Vozila koja dopremaju otpad na odlagalište se registriraju, a količine se procjenjuju na principu zapremine vozila budući da odlagalište ne raspolaže vagom. Otpad se istresa na odlagalište, strojno zbija i prekriva inertnim materijalom (jalovinom). Na odlagalištu se redovito provode mjere dezinfekcije i deratizacije.

Lokacija odlagališta sanirati će se i zatvoriti najkasnije do 2011. god., sukladno Strategiji gospodarenja otpadom (»Narodne novine« broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 17/07), nakon čega će se uklopiti u novi sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, a na kojoj se predviđa izgradnja pretovarne stanice Rab i reciklažnog dvorišta. Novi sustav gospodarenja otpadom (pretovarna stanica Rab i reciklažno dvorište) obuhvaćat će i Grad Rab i općinu Lopar.

Obračun usluga sakupljanja, odvoza i odlaganja otpada u Gradu Rabu određen je Odlukom o načinu plaćanja i visini cijena komunalnih usluga (»Službene novine PGŽ« broj 51/06). Obračun komunalne usluge odvoza i deponiranja otpada za stambene i poslovne objekte vrši se prema jedinici korisnog prostora m² i važećoj cijeni za stambene objekte i kategoriji poslovnog objekta prema namjeni. Cijene su određene za sezonski (VI.-IX. mjesec) i vansezonski period (X.-V. mjesec).

Količine proizvedenog komunalnog otpada

Na odlagalištu Sorinj se zbrinjava komunalni otpad iz kućanstava i gospodarskih subjekata, glomazni otpad i otpad od održavanja javnih površina.

Otpad koji se odlaže na odlagalištu se ne važe, već se evidencija količina provodi na temelju postojećih podataka o voznom parku, načinu sakupljanja otpada (rasporedu odvoza) i posudama za prikupljanje otpada. O količini odnosno volumenu odloženog otpada vodi se dnevna, mjesečna i godišnja evidencija.

Evidencija količina otpada provodi se za komunalni (kućni) otpad, miješani otpad (in. i kućni otpad), otpad s javnih površina i glomazni otpad. U tablici 5 je prikaz evidentiranih količina otpada odloženih na odlagalište Sorinj u periodu od 2003. do 2007. g. Treba istaći da je do 2007. g. evidencija količina otpada zbrinutog na odlagalištu uključivala i otpad iz sadašnje općine Lopar budući da je Lopar do 2007. g. bio sastavni dio Grada Raba. Za 2007. g. količine prikazane u tablici 5 ne uključuju otpad iz općine Lopar, premda se isti odlaže na odlagalište Sorinj.

Vozni park, način sakupljanja i posude za prikupljanje, opisano u prethodnom dijelu teksta su uzeti u obzir kod analize količina proizvedenog komunalnog i miješanog komunalnog otpada:

o Prosječno se 3x tjedno otpad s područja Grada prikuplja i odvozi na odlagalište Sorinj;

o Ukupno postavljeni broj posuda omogućava da se dnevno u Gradu prikupi oko 368,04 m³ miješanog komunalnog otpada;

o Ukupni volumen komunalnog (kućnog), miješanog otpada (In.+kućni) iz gospodarskih, uslužnih i turističkih djelatnosti te otpada s javnih površina u Gradu Rabu u 2007. g., prema evidenciji iz gornje tablice iznosi 13.456,5 + 9.176 + 2.238 = 24.870,5 m³;

o Pretpostavljena minimalna gustoća komunalnog otpada u rastresitom stanju iznosi 130 kg/m³, dok u zbijenom stanju u vozilima iznosi 400 kg/m³;

o Ukupna količina komunalnog otpada od koja nastaje u Gradu Rabu iznosi 24.870,5 m³ x 130 kg/m³ = 3.233,2 t

Količine proizvedenog otpada variraju tijekom godina i tijekom godine. Evidentno je ukupno godišnje povećanje proizvedenog komunalnog otpada, dok se tijekom godine poglavito u ljetnom periodu (svibanj - rujan) količina višestruko povećava. Navedeno je rezultat intenzivne turističke djelatnosti na otoku. Količina komunalnog otpada od boravka turista računa se prema statistici broja noćenja u Gradu Rabu, pri čemu je u 2007. g. ukupno evidentirano 1.098.419 noćenja. Navedenom broju pridodaje se 50% dodatnih noćenja od neprijavljenih turista, sezonskih radnika, nestalnih stanovnika. Sukladno navedenom broju noćenja, a prema podatku iz Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije da svaki turist (po ostvarenom noćenju) proizvede 1 kg otpada, proizlazi da je u 2007. g. od turizma nastalo ukupno oko 1.647 t komunalnog otpada. Navedenoj količini treba pridodati količinu otpada koje je proizvelo stanovništva Grada Raba uz 100% pokrivenost stanovništva odvozom otpada, procijenjeno oko 8.391 stanovnika u 2007. g. (rast broja stanovnika od 0,2%). Uz pretpostavku da svaki stanovnik proizvede 270 kg komunalnog otpada godišnje (prema Planu gospodarenja otpadom u PGŽ), proizlazi da je u 2007. g. proizvedeno približno 2.266 t komunalnog otpada od stanovništva. Ukupna količina komunalnog otpada nastala u 2007. g. prema ovom proračunu je zbroj količina otpada od stanovništva i turizma te iznosi minimalno oko 3.913 t otpada. Navedena proračunata količina odnosi se na komunalni otpad.

Prema prijavljenim količinama komunalnog otpada u Županijski katastar otpada za 2007. godinu, za područje Grada Raba, nastalo je 10.831,75 tona miješanog komunalnog otpada (ključni broj otpada: 20 03 01), tj. otpada iz domaćinstava, trgovine, turizma, zanatstva i sličnog, otpad iz proizvodnih pogona i institucija, uključujući otpad s javnih površina i glomazni otpad. Navedena prijavljena količina otpada se značajno razlikuje u odnosu na gore proračunatu količinu otpada i kada se izuzme glomazi otpad i otpad s javnih površina. Stvarna godišnja količina komunalnog otpada u Gradu Rabu se procjenjuje u rasponu između 3.200 t i 9.000 t. Tek po ugradnji vage na odlagalištu Sorinj i vaganjem dopremljenog otpada, biti će poznate točne količine koje će se producirati u Gradu Rabu.

3.2. Postojeće stanje primarne reciklaže

Pod primarnom reciklažom se podrazumijeva izdvajanje iskoristivih tj. korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i zeleni (biorazgradivi) otpad) na mjestu nastanka. Cilj izdvajanja korisnih komponenti otpada je smanjenje ukupne količine komunalnog otpada i njihovo ponovno korištenje za istu ili drugu namjenu. Gospodarenje ostalim kategorijama otpada tzv. »posebnim kategorijama« regulirano je Pravilnicima koji su doneseni sukladno Zakonu o otpadu. Pravilno gospodarenje s njima dovest će u konačnici do smanjenja nastanka ukupnih količina komunalnog otpada, a time i do smanjenja pritiska na okoliš odnosno do reduciranja troškova za njegovo zbrinjavanje. Za provedbu navedenog potrebno je uspostaviti sustav integralnog postupanja komunalnim otpadom koje je u nadležnosti Grada odnosno općine.

Na području Grada Raba je djelomično uspostavljen sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom odnosno, primjenjuje se sustav primarne reciklaže s izdavajanjem reciklabilnih iskoristivih komponenti iz komunalnog otpada osim biorazgradivog otpada (biootpada). Tvrtka Vrelo d.o.o. je započela 2002. g. u Gradu Rabu s primarnom reciklažom odnosno odvojenim prikupljanjem korisnih vrsta otpada. Odvojeno se sakupljaju sljedeće vrste komunalnog otpada: papir, karton, staklo, PET, ALU doze, metalni otpad i PVC folija. Također se odvojeno prikupljaju posebne kategorije otpada od strane komunalnog društva Vrelo d.o.o. i to: otpadne gume, akumulatori, baterije i otpadno jestivo ulje.

Primarna reciklaža odnosno odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari uobičajeno se provodi putem mreže eko otoka i reciklažnih dvorišta. Reciklažnih dvorišta u Gradu Rabu, kao niti na cijelom otoku nema. Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te Prostornim planom uređenja Grada Raba kao i Planom gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji je predviđeno jedno reciklažno dvorište na lokaciji odlagališta Sorinj, u okviru uspostave novog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. U Gradu Rabu su postav

ljeni eko otoci i sabirna mjesta za odvojeno sakupljanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada iz kućanstava.

U svakom naselju u Gradu Rabu postavljeni su plastični spremnici za prikupljanje reciklabilnih korisnih komponenti otpada i to za papir, PET, staklo, ALU doze. Spremnici za sakupljanje navedenih vrsta otpada su volumena 2.000 l, 750 l i 240 l. Spremnici volumena 2.000 l za odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada: PET, staklo i ALU doze, su postavljeni u autokampovima na otoku Rabu, dok su ostali manji spremnici postavljeni u naseljima. U tablici 6 je prikaz vrste i broja postavljenih spremnika u Gradu Rabu, a u tablici 7 su navedene lokacije eko otoka. Eko otoci su uglavnom locirani na mjestima gdje su postavljeni i spremnici za komunalni otpad.

Pored navedenih eko otoka, po naseljima su i pojedinačna sabirališna mjesta odnosno pojedinačno postavljeni spremnici za prikupljanje reciklabilnih vrsta otpada i to:

. Palit: PET - 9 spremnika, papir - 3 spremnika, ALU - 2 spremnika i staklo - 1 spremnik

. Kampor: PET - 8 spremnika, papir - 1 spremnik, staklo - 1 spremnik

. Supetarska Draga: PET - 2 spremnika

. Rab: PET - 3 spremnika, papir - 1 spremnik

. Banjol: PET - 8 spremnika, papir - 3 spremnika, staklo - 4 spremnika

Eko otoci i sabirna mjesta u Gradu Rabu se ljeti prazne jednom tjedno, a po potrebi i više, a uglavnom su vezana za autokampove i turističke objekte (hoteli, apartmanska naselja).

Ambalažni otpad (PET, staklo, ALU, PVC folija) iz trgovina (Mali Palit d.o.o. i Merkur d.d.) se sakuplja u »jumbo« vreće, važe i svakodnevno odvozi. Također se sakuplja i kartonska ambalaža iz trgovina i svakodnevno odvozi na zbrinjavanje. Ambalažni otpad (PET, ALU, karton) koji se odvojeno sakuplja po trgovinama odvozi se u skladište komunalnog društva Vrelo d.o.o. gdje se balira, privremeno skladišti i prevozi do oporabitelja. Otpadno staklo koje se sakuplja u trgovinama i eko otocima odvozi se na odlagalište Sorinj gdje se privremeno skladišti na betoniranom platou, odakle se prevozi na oporabu. Prikupljeni metalni otpad se također dovozi do odlagališta Sorinj, gdje se balira i predaje oporabitelju. U tablici 8 je prikaz količina selektivno sakupljenog otpada u Gradu Rabu od početka uvođenja primarne reciklaže odnosno za period od 2003. do 2007. g. s napomenom da podaci od 2003. - 2006. g. uključuju i područje sadašnje općine Lopar.

Ukupna količina selektivno izdvojenog otpada prikupljena u 2007. g. u Gradu Rabu iznosi ukupno 692,7 t. Iz tablice je vidljiv značajan porast količina selektivno prikupljenog reciklabilnog otpada vezano za PET, staklo i ALU doze. Iz navedenog se može zaključiti da se radi o ambalažnom otpadu za koji se primjenjuje sustav naplate povratne naknade prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05). Porast količina izdvojenog ostalog reciklabilnog otpada (metali, karton i papir) je također vidljiv, ali ne u tolikoj mjeri koliko i ambalaža s povratnom naknadom (PET, staklo, ALU).

Iz tablice 8 je također vidljivo da je prikupljena značajna količina kartona, što je vezano za gospodarske i uslužne djelatnosti (trgovine, zanatske radnje, hoteli i dr.), a ne u tolikoj mjeri za kućanstva. Realno gledajući, za očekivati je da stanovništvo u kućanstvima izdvaja značajno manju količinu kartona u odnosu na gospodarstvo.

Glomazni otpad se također odvojeno prikuplja i odvozi do odlagališta Sorinj gdje se isti zbrinjava. Od 01.01.2007. g. glomazni otpad se sakuplja na poziv stranke bez naplate, a prethodno se prikupljao organizirano dva puta godišnje (jesen/proljeće).

Osim navedenog otpada u Gradu Rabu se odvojeno sakupljaju i posebne kategorije otpada (otpadne gume, akumulatori i otpadno jestivo ulje), a godišnje prikupljene količine su prikazane u tablici 9. Količine otpada u tablici 9 za period od 2003.-2006. uključuju i općinu Lopar, dok za 2007. g. iste nisu obuhvaćene.

Sekundarne sirovine koje se odvojeno prikupe preuzimaju ovlaštene tvrtke i to:

- PAN tvornica papira Zagreb d.o.o. - papir i karton

- Metis d.d. - metal

- BBS d.o.o. i Brković d.o.o. - PET

- Vetropac Straža tvornica stakla d.d. - staklo

- C.I.O.S. d.o.o. - ALU ambalaža

- RAMA d.o.o. - otpadno jestivo ulje

Prema prijavljenim količinama otpada u Županijski katastar otpada za 2007. godinu, za područje Grada Raba, prijavljene količine otpada su prikazane u tablici 10.

Prema podacima iz KEO u tablici 9, primarnom reciklažom u Gradu Rabu je u 2007. g. izdvojeno ukupno 692,7 t PET, PVC, stakla, ALU, papira, kartona i metala.

3.3. Procjene količina komunalnog otpada za period 2008.-2016. g.

Komunalni otpad

Procjena količina komunalnog otpada koji će se proizvesti za naredni period od osam godina (2008. - 2016. g.) bazira se na podacima iz Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije. Pri tome, procjenjene količine komunalnog otpada predstavljaju zbroj količina otpada koji proizvede stanovništvo i otpada koji nastaje od turističke djelatnosti.

Prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije polazi se od sljedećih pretpostavki:

. svaki stanovnik proizvede 270 kg komunalnog otpada godišnje

. svaki turist po ostvarenom noćenju proizvede 1 kg otpada.

Procjena dugoročnih bilanci komunalnog otpada temelje se na sljedećim pretpostavkama:

. u 2009. g. količina generiranog otpada po stanovniku porasti na 275 kg godišnje

. broj stanovnika će rasti po stopi od 0,2%

. pokrivenost stanovništva skupljanjem otpada iznositi će 100%

. porast količina otpada od turizma za 50% od neprijavljenih turista, nestalnih stanovnika, sezonskih radnika

. porast količina otpada od turizma po stopi od 2,25% za period 2005. - 2010. g., 2,00% za period 2011. - 2015. g., 1,50% za period 2016. - 2020. g.

Procjena količina otpada za naredni period od 8 godina je temeljen na podacima iz 2007. g. U tablici 11 je prikaz procjene količina komunalnog otpada za područje Grada Raba za period od 2008. - 2016. g., a na grafičkom prikazu trend rasta količina ukupnog komunalnog otpada za navedeni period.

Navedene procjenjene godišnje količine komunalnog otpada uključuju i otpad koji bi se izdvojio primarnom reciklažom (PET, staklo, papir, metali).

Komunalni otpad uz prethodno izdvajanje korisnih vrsta otpada primarnom reciklažom će se zbrinjavati na odlagalištu Sorinj sve do njegovog zatvaranja i sanacije (predviđeno do 2011. g.). Prostornim planom uređenja Grada Raba te Planom gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije je na predmetnoj lokaciji predviđena izgradnja pretovarne stanice, u okviru koje će se komunalni otpad iz iste upućivati na konačno zbrinjavanje prema županijskom centru za gospodarenje otpadom CZGO Marišćina. Treba naglasiti da će se u okviru odlagališnog prostora Sorinj te kasnije pretovarne stanice dopremati i komunalni otpad novoosnovane općine Lopar.

Primarna reciklaža

Cilj uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom kako na razini Primorsko-goranske županije tako i na razini Grada Raba je pored ostalih ciljeva i izbjegavanje nastajanja i smanjenje količina otpada na izvoru uz materijalnu i energetsku oporabu otpada. Navedeno konkretno znači da je potrebno provoditi u što većoj mjeri izdvajanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada na mjestu nastanka, te isti po potrebi obrađivati i korisititi u istu ili drugu namjenu. Pri tome, razvoj i provedba sustava primarne reciklaže je od esencijalnog značaja.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske procjena udjela primarne reciklaže u RH iznosi 6% za 2006. g.; 8% za 2010. g. te 12% za 2015. g. Prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za period 2007.-2015. g., očekivana godišnja stopa porasta primarne reciklaže iznosi 0,8%.

Kod procjene količina izdvojenog otpada primarnom reciklažom putem eko otoka i sabirnih mjesta s posudama, koriste se podaci o količinama selektivno prikupljenog otpada iz 2005. g. Naime, kako je od listopada 2005. g. na snazi primjena povratne naknade za amabalažu (PET, staklo, Al), evidentirane količine u 2006. i 2007. g. u Gradu Rabu su značajne i u najvećoj mjeri se odnose na ambalažni otpad u sustavu naplate povratne naknade, dok kartonska ambalaža potječe uglavnom iz gospodarstva (trgovine i dr.).

Procjena količina primarne reciklaže putem eko otoka i sabirnih mjesta s pojedinačnim posudama za period 2008. - 2016. g. se odnosi na PET, papir, staklo i metale, a bazirana je na sljedećim pretpostavkama:

. 2005. g. je primarnom reciklažom izdvojeno ukupno 280 t stakla, papira, PET-a i metala u Gradu Rabu uključujući i sadašnju općinu Lopar, a tada sastavni dio Grada Raba,

. godišnja stopa rasta primarne reciklaže iznosi za period 2005.-2009. g. 0,4%, a od 2010. g. 0,8% sukladno Planu gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.

U tablici 12 je procjena količina primarne reciklaže i daje se cjelovito za cjelokupni otok Rab, bazirano na podacima o količinama izdvojenog otpada primarnom reciklažom u 2005. g. Na grafičkom prikazu je trend rasta količina otpada izdvojenog primarnom reciklažom za navedeni period.

Za pretpostaviti je da udio Općine Lopar u primarnoj reciklaži ne iznosi više od 15% u odnosu na gore ukupno proračunate količine, a preostali udio odnosi se na Grad Rab.

Za promatrano razdoblje primjene ovog Plana gospodarenja otpadom, na otoku Rabu udio primarne reciklaže bi se trebao povećati u odnosu na postojeće stanje za gotovo 3 puta.

Uzimajući u obzir ukupno procjenjenu količinu komunalnog otpada i procjenjenu količinu otpada za reciklažu, evidentno je da će se količina komunalnog otpada predviđena za odlaganje umanjiti za količinu otpada koji će se izdvojiti primarnom reciklažom.

4.0. KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM GRADA RABA

Postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nadzora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. Između ove početne i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provođenja hijerarhijski podre

đena jedna drugoj. Sukladno novo donesenoj zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i organizacijskih normi koje sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju sljedeće hijerarhijske postavke:

a) Izbjegavanje nastanka otpada

b) Smanjenje količina i vrsta otpada

c) Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu

d) Ponovna upotreba bez obrade

e) Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu

f) Obrada otpada

g) Odlaganje otpada

Navedene postavke čine IVO koncept (Izbjegavanje- Vrednovanje-Odlaganje) koji je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada, a određena je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Koncept IVO obuhvaća:

Gospodarenje otpadom Grada Raba odnosi se isključivo na gospodarenje komunalnim otpadom sukladno Zakonu o otpadu. S obzirom na doneseni Plan gospodarenja otpadom Primorsko - goranske županije, Grad Rab je dužan uskladiti svoje aktivnosti prema navedenom Planu. Županijskim planom je određena uspostava novog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom na području županije i zadovoljava hijerarhijske principe IVO koncepta sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Novi sustav gospodarenja otpadom županije te time i Grada Raba obuhvaća:

. izgradnju središnje građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada (CZGO Marišćina)

. izgradnju pretovarnih stanica

. izgradnju mreža reciklažnih dvorišta i organiziranje eko otoka

. uspostavu sustava za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada:

â unapređenje postojećeg načina odvojenog skupljanja otpada

â organiziranje prijevoza odvojeno sakupljenog otpada (sustav prijevoza otpada)

Uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom postojeća odlagališta u županiji moraju se sanirati i zatvoriti.

Za otok Rab je predviđena sanacija i nastavak rada odlagališta Sorinj do uspostave novog sustava gospodarenja otpadom, odnosno do izgradnje i puštanja u rad županijskog centra CZGO Marišćina, a najkasnije do 2011. godine. Novi županijski sustav gospodarenja otpadom za otok Rab predviđa pretovarnu stanicu (iako ista nije predviđena Prostornim planom Primorsko-goranske županije, ali je predviđena Prostornim planom uređenja Grada Raba) s reciklažnim dvorištem na području odlagališta Sorinj, te će se njegovom uspostavom odlagalište »Sorinj« sanirati i zavoriti. U okviru pretovarne stanice »Rab« komunalni otpad će se zaprimati, zbijati i privremeno skladištiti u velike kontejnere te otpremati u CZGO Marišćina.

Otpremanje otpada iz pretovarne stanice do CZGO Marišćina je moguće specijalnim vozilima i brodom. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja komu

nalnim otpadom Grada Raba unutar županijskog sustava obuhvaća sljedeće elemente: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaža), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni planirani sustav cjelovitog gospodarenja otpadom Grada Raba u okviru uspostave županijskog sustava prikazan je niže na shemi.

5.0. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Cilj sustava gospodarenja otpadom je smanjiti u što većoj mjeri količinu komunalnog otpada, a čiji ostatni dio će se otpremati u CZGO na obradu i zbrinjavanje. Smanjivanje količine komunalnog otpada koje će se u konačnici odložiti na odlagalište provodi se izdvajanjem na mjestu nastanka korisnih komponenti iz komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i dr.) kao i štetnih (opasnih) tvari komunalnog otpada uspostavom i primjenom sustava primarne reciklaže. Odlukom o komunalnom redu u Gradu Rabu propisane su odredbe o sakupljanju, odvozu i postupanju sa sakupljenim komunalnim otpadom, prema kojem se u članku 89 navodi da se otpad razvrstava ovisno o svojstvima i mjestu nastanka sukladno Zakonu o otpadu.

Uspostavom i primjenom primarne reciklaže udovoljava se principima suvremenog gospodarenja otpadom. Prema Zakonu o otpadu određuje se odvojeno skupljanje i skladištenje otpadnih tvari čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti bilo recikliranjem bilo oporabom. Odvojenim prikupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada postiže se sljedeće:

. izbjegavanje odlaganja otpada na odlagalište

. koriste sirovine za dobivanje novih proizvoda

. smanjuje onečišćenje okoliša

. financijska ušteda

Podzakonskim aktima odnosno pravilnicima reguliran je način postupanja s posebnim kategorijama otpada i to:

. ambalažom i ambalažnim otpadom

. otpadnim gumama

. otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom

. vozilima kojima je istekao rok trajanja

. otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari

. infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova

. otpadnim uljima

. građevinskim otpadom

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) je preduvjet za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost (ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe). Provođenjem primarne reciklaže smanjuje se količina ostatnog (komunalnog) otpada koji se zbrinjava na odlagalištu. Osim u domaćinstvima, primarna reciklaža mora biti odgovarajuće organizirana i u privredi, ustanovama i uslužnim djelatnostima kako bi se efikasno provodilo izdvajanje poglavito sekundarnih sirovina (papir, karton, staklo, plastika i dr.), omogućila ušteda energije i kapaciteta transporta i obrade, te posljedično smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode te okoliš općenito.

Razvoj i primjena primarne reciklaže dakle obuhvaća izdvajanje otpadnih tvari na mjestu nastanka i odlaganje na za tu namjenu predviđenim mjestima. Primarna reciklaža se provodi putem mreže eko otoka i reciklažnih dvorišta u okviru kojih se izdvojene otpadne tvari mogu zasebno odložiti. Mjesta nastanka komunalnog otpada su domaćinstva te javne i uslužne djelatnosti uključujući i turističku djelatnost. U tom smislu primarna reciklaža zauzima značajno mjesti u IVO konceptu, budući da se primarnom reciklažom osim korisnih tvari komunalnog otpada izdvajaju i neke štetne tvari u svrhu smanjenja štetnog potencijala ostatnog dijela komunalnog otpada koji u konačnici podliježe postupku obrade i odlaganja. Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštivanja pravila koja važe za određene vrste i kategorije otpada. Stoga, iskoristive odnosno korisne frakcije komunalnog otpada su papir i karton, plastika, staklo, metali, tekstil, te zeleni (biorazgradivi) otpad. Uz navedene korisne frakcije komunalnog otpada pojavljuju se i štetne (opasne) frakcije kao što su baterije, lijekovi, boje i lakovi, ulja, žarulje, akumulatori itd., za koje je potrebno također primjeniti sustav odvojenog skupljanja i odlaganja na za to predviđena mjesta.

5.1. Postojeće mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada

Odlukom o komunanom redu u Gradu Rabu (»Službene novine PGŽ« broj 33/03 i 12/07) su propisane odredbe o sakupljanju, odvozu i postupanju sa sakupljenim komunalnim otpadom. U Gradu Rabu su uspostavljeni eko otoci i sabirna mjesta po naseljima, u okviru kojih se putem spremnika odvojeno prikuplja plastika (PET), staklo, papir i aluminijski otpad. Za pojedinu vrstu izdvojenog otpada je predviđen spremnik različite boje i to:

- plavi spremnik za otpadni papir

- žuti spremnik za PET ambalažu

- zeleni spremnik za staklo

- bijeli spremnik za aluminijsku ambalažu

Također se u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima (trgovine) selektivno prikuplja karton, PET, staklena i aluminijska ambalaža. Selektivno se prikuplja metalni otpad kao i glomazni otpad, te posebne kategorije otpada (otpadna jestiva ulja, akumulatori i autogume). Pojedine izdvojene vrste otpadnih tvari koje sakuplja komunalno društvo Vrelo d.o.o. Rab se predaje ovlaštenim sakupljačima i oporabiteljima otpadnih tvari.

Postupanje s otpadom u Gradu Rabu provodi Vrelo d.o.o. Rab koje prikuplja, odvozi i zbrinjava komunalni otpad na odlagalištu Sorinj, upravlja s odlagalištem te prikuplja selektivno izdvojeni korisni otpad, glomazni otpad i štetne/opasne tvari (posebne kategorije otpada).

Prikupljanje komunalnog otpada koji se konačno zbrinjava na odlagalištu Sorinj, provodi se po principu jedne posude u koju se odlaže miješani komunalni otpad.

5.2. Dodatne mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada

Pored postojećih mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Rabu potrebno je predvidjeti i provoditi dodatne mjere za poboljšanje sustava gospodarenja otpadom. Navedeno se odnosi na promicanje izdvajanja korisih (i štetnih) tvari iz komunalnog otpada na mjestu nastanka (u domaćinstvima, gospodarskim, uslužnim i drugim subjektima) kroz poboljšani sustav eko otoka i pojedinačnih sabirnih mjesta kao i uspostavu reciklažnog dvorišta. Dodatne mjere obuhvaćaju:

. Primjeniti mjere za izbjegavanje i smanjivanje otpada na mjestu njegova nastanka promicanjem korištenja proizvoda sa što manje ambalaže, korištenja proizvoda koji se mogu reciklirati i oporabiti, promicati korištenje povratne ambalaže umjesto nepovratne, smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže, stimulirati kupovinu ekoloških proizvoda;

. Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja;

. Poboljšati sustav eko otoka i sabirnih mjesta za odvojeno sakupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada povećanjem broja novih eko otoka i/ili sabirnih mjesta sa spremnicima za izdvojeno sakupljanje otpada u naseljima koja su nedovoljno pokrivena primarnom reciklažom;

. Postojeće i nove eko otoke i sabirna mjesta upotpuniti spremnicima za izdvajanje drugih vrsta plastičnog (ambalažnog) otpada (osim PET) i problematičnih otpadnih tvari (npr. baterije);

. Gdje je moguće, na sabirnim mjestima za sakupljanje komunalnog otpada postaviti i posude za odvojeno prikupljanje iskoristivih otpadnih tvari;

. Osigurati pravovremeno pražnjenje posuda za izdvojeno prikupljanje iskoristivih i štetnih otpadnih tvari;

. Poticati uvođenje izdvajanja i kompostiranja biootpada u okućnicama gdje uvjeti njegove primjene to omogućuju (dvorišta i vrtovi);

. U okviru uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, uvesti sustav dvije posude za posebno izdvajanje zelenog i lako biorazgradivog otpada od ostalog komunalnog otpada;

. Uspostaviti reciklažno dvorište na lokaciji odlagališnog prostora Sorinj za odlaganje iskoristivih i štetnih tvari iz komunalnog otpada cjelokupnog otoka Raba;

. Reciklažno dvorište urediti sukladno zahtjevima propisa za gradnju reciklažnih dvorišta, Glavnom projektu i građevinskoj dozvoli;

. Reciklažno dvorište izgraditi i opremiti kontejnerima i spremnicima odgovarajućeg volumena za odlaganje korisnih otpadnih tvari (papir, karton, PET, staklo (bijelo, smeđe i zeleno), Al ambalaža, metalni otpad (željezo, bakar, aluminij i olovo));

. Unutar reciklažnog dvorišta osigurati prostor (nepropusni plato s nadstrešnicom sa kontejnerima i spremnicima odgovarajućeg volumena za odlaganje štetnih tvari (autogume, akumulatori, baterije, otpadna ulja, otpadne boje i lakovi);

. Unutar reciklažnog dvorišta osigurati prostor za odlaganje glomaznog otpada;

. Osigurati nadzor rada reciklažnog dvorišta te rad povjeriti kvalificiranom i obučenom osoblju;

. Radno vrijeme reciklažnog dvorišta treba prilagoditi načinu života i potrebama gravitirajućeg stanovništva na način da je reciklažno dvorište otvoreno sve dane u tjednu osim nedjelje;

Odvojeno prikupljeni komunalni otpad u eko otocima i pojedinačnim sabirnim mjesima te reciklažnom dvorištu, treba uputiti na daljnju oporabu isključivo putem ovlaštenih sakupljača i obrađivača kako bi se tijekom reciklaže i oporabe jamčili visoki standardi zaštite okoliša.

Uspostavljanjem novog županijskog sustava gospodarenja otpadom, Grad Rab treba nastaviti s već započetim mjerama odvojenog sakupljanja komunalnog otpada uz primjenu gore navedenih dodatnih mjera, budući da je princip uspostave mreže eko otoka i reciklažnih dvorišta jedna od glavnih odrednica županijskog koncepta. Uz eventualna poboljšanja tijekom primjene navedenih mjera na razini Grada Raba, u cijelosti će se primjenjivati koncept IVO koji je i na državnoj razini usvojen kao optimalan sustav za smanjivanje količina otpada koji se trajno odlaže na odlagalište.

5.3. Odlaganje komunalnog otpada

Uz provođenje mjera odvojenog sakupljanja otpadnih tvari iz komunalnog otpada, komunalni otpad nakon primarne reciklaže se odlaže na odlagalište Sorinj, koje će tehnički biti opremljeno sukladno provedenim mjerama zaštite. Otpad se prije konačnog zbrinjavanja neće obrađivati, već će se tehnologijom sanitarnog odlaganja odložiti na uređeno odlagalište Sorinj. Odlaganje na ovom odlagalištu provoditi će se do otvaranja županijske centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina odnosno najkasnije do 2011. godine.

Prijedlog uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaća prostor svih gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji, temelji se na osnovnim načelima koja su uvjet za efikasnu primjenu sustava:

. prihvatljivost za okoliš,

. ekonomska opravdanost i

. socijalna podnošljivost.

Sustav objedinjava uporabu širokog niza različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u

planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Primorsko- goranske županije čine redom sljedeći elementi:

. Izbjegavanje i smanjivanje količina otpada

. Odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaža)

. Skupljanje i prijevoz otpada

. Skladištenje otpada

. Obrada otpada

. Odlaganje otpada

Općenito su županijski/regionalni centri zamišljeni kao lokacije na kojima je omogućeno:

. prihvat sortiranog i nesortiranog otpada

. obrada otpada (mehaničko-biološka obrada, kompostana)

. sabirno mjesto za opasni otpad

. odlaganje komunalnog i neopasnog otpada

Kako će se u sklopu sanacijskog perioda, odlagališni prostor Sorinj moći eksploatirati do 2011. g., za očekivati je kako će se do tada izgraditi centralna županijska zona za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina, gdje će se moći prihvaćati i odlagati prethodno obrađeni komunalni i proizvodni neopasni otpad. Na taj način će se postići potpuno i konačno usklađivanje postupaka glede postupanja s otpadom i njegovog konačnog zbrinjavanja i važeće zakonske regulative.

5.4. Edukacija stanovništva

Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva vezano za sprječavanje nastanka, smanjenje količina i odvojeno skupljanje komunalnog otpada značajno ovisi o informiranju i obrazovanju svih sudionika u procesu proizvodnje i gospodarenja komunalnim otpadom. Iz tog razloga nužno je razraditi sustav edukacije stanovništva u postupku odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i njeno kontinuirano provođenje i poboljšanje. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima vezano za način primjene i važnost provedbe primarne reciklaže potrebo je obavljati putem medija (pisanih, audio i video). Potrebno je provoditi mjere kojima će se motivirati i educirati stanovništvo za izbjegavanje nastanka otpada koje u konačnici završi na odlagalištu, odnosno poticati izdvajanje u što većoj mjeri svih korisnih komponenti komunalnog otpada kao i onih otpadnih tvari koje imaju štetno djelovanje na okoliš i zdravlje stanovništva. Navedena mjera treba imati dugoročni karakter kako bi efekti njegove primjene bili što je moguće veći.

U Gradu Rabu se provodi edukacija stanovništva vezana za selektivno prikupljanje otpada povremenim informiranjem putem tiska i radija, kao i informativnim obavijestima dostavom na kućnu adresu. Informiranje javnosti za potrebu provedbe primarne reciklaže organizira komunalna tvrtka Vrelo d.o.o. Također se zadnjih nekoliko godina u školama provodila edukativna akcija s udrugom PUT o selektivnom prikupljanju otpada. Potrebno je nastaviti s edukacijom stanovništva na što većem izdvajanju korisnih komponenti iz komunalnog otpada u odnosu na sadašnje stanje.

Provođenjem stalne i poboljšane edukacije stanovništva razvija se svijest svakog pojedinaca o potrebi provedbe smanjenja količine komunalnog otpada izdvajanjem korisnih, a i štetnih komponenti iz komunalnog otpada na njenom izvoru. Županijskim planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji predviđena je izrada cjelovitog Programa ekološke edukacije u okviru kojeg će se obraditi i područje gospodarenja otpadom. Potrebno je nastaviti s edukacijskim akcijama školske djece organiziranjem radionica i predavanja. Predavanja je također uputno organizirati i za odrasle. Edukacija treba biti usmjerena na koristi koje se postižu provedbom primarne reciklaže odnosno izdvajanja otpadnih tvari na mjestu nastanka komunalnog otpada. Dodatne mjere poboljšanja primjene primarne reciklaže obuhvaćaju sljedeće:

. sustavnu i stalnu edukaciju javnosti (od predškolske i školske dobi do odraslog stanovništva), stručnjaka i upravnih struktura Grada na realizaciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom predviđenoj na razini županije

. poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama na primjeni mjera za smanjenje komunalnog otpada

. osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja komunalnog otpada davati u svim sredstvima javnog komuniciranja (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, eko otocima i dr.

. izraditi web stranicu od strane Grada i komunalnog društva s uputama, mjerama, aktivnostima i savjetima za izbjegavanje nastanka i smanjenje komunalnog otpad

. uvesti »otvoreni telefon« za komunikaciju s građanima

. izraditi edukacijski i promidžbeni materijal s naputcima, porukama i sloganima za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada i poticanje korištenja eko otoka i reciklažnog dvorišta

Za ocjenu uspješnosti primjene sustava primarne reciklaže potrebno je putem dostupnih javnih medija izvješćivati stanovništvo o količinama pojedinih izdvojenih tvari, predviđenim planovima poboljšanja te provoditi ankete o primjeni sustava primarne reciklaže i ispitivanja javnog mišljenja.

6.0. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

Odlagalište Sorinj predstavlja službeno odlagalište komunalnog otpada za zbrinjavanje komunalnog otpada otoka Raba. Odlagalište nije uređeno i nema izveden temeljni brtveni sloj, odvodnju procjednih i oborinskih voda. Odlagalište ima izvedene bunare za pasivno otplinjavanje. S obzirom na predviđeni konačni period odlaganja komunalnog otpada na odlagalištu Sorinj (do 2011. g), za navedeni period odlaganja potrebno je odlagalište urediti odnosno sanirati sukladno zahtjevima propisa za odlagališta neopasnog otpada za nastavak odlaganja komunalnog otpada i otpada sličnog komunalnom. Po uspostavi županijskog CZGO Marišćina, predviđa se prestanak odlaganja komunalnog otpada na odlagalište Sorinj, njegovo zatvaranje i konačna sanacija odlagališnog prostora.

Poglavarstvo Grada Raba upravlja sanacijom odlagališta komunalnog otpada Sorinj. Izrađen je Glavni projekt sanacije odlagališta uključujući radnu zonu (ulazna zona s vagom, perilište kotača, reciklažno dvorište, transfer stanicu). Svi radovi na sanaciji i odlaganju otpada do konačnog zatvaranja odlagališta moraju se provoditi u skladu s projektnom dokumentacijom i dobivenim dozvolama.

Uređenje i sanaciju odlagališta kao i gradnju potrebnih objekata i infrastrukture potrebno je provoditi uz primjenu potrebnih mjera koje su propisane regulativom vezanom za gradnju objekata. Tijekom uređenja i sanacije odlagališta potrebno je poduzimati mjere zaštite na radu sukladno propisima.

Odlagalište je potrebno kontinuirano nadzirati i provoditi kontrolu ulaska preko čuvarske službe, kako bi se spriječio ulazak neovlaštenih osoba i kontrolirao ulaz i sastav otpada koji se odlaže na odlagalište. Ograđivanjem odlagališta onemogućen je ulazak neovlaštenih osoba.

Tijekom rada odlagališta potrebno je kontinuirano provoditi sanitarnu kontrolu provedbom mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (4 puta godišnje) od strane ovlaštene organizacije.

Svakodnevnim kompaktiranjem odloženog otpada i prekrivanjem inertnim materijalom, odgovarajućim otplinjavanjem odlagališnog plina (predviđeno pasivno otplinjavanje putem plinskih bunara i ispusta preko biofiltera) eliminira se pojava površinskih i dubinskih požara. Kompaktiranje odloženog otpada i prekrivanje inertnim materijalom potrebno je provoditi svakodnevno, sve do zatvaranja i konačne sanacije odlagališta Sorinj. Kontrolom otpada koji dolazi na odlagalište omogućava se odlaganje jedino komunalnog otpada. Na taj način se sprječava odlaganje drugih vrsta otpada osim komunalnog. Raspolaganjem dovoljne količine vode (cisterna i hidrantska mreža), te protupožarnim aparatima u dovoljnom broju i osposobljavanjem djelatnika za zaštitu od požara provode se dodatne mjere zaštite od požara.

Uređenje i sanaciju odlagališta Sorinj provesti uz sljedeće mjere zaštite:

. postojeći dio odlagališta sanirati izvedbom prekrivnog sloja odnosno temeljnog brtvenog sloja koji mora zadovoljiti koeficijent propusnosti min. 10^-9 m/s (mineralna barijera od gline, GCL, HDPE folija), na koji se stavlja drenažni sloj za procjedne vode. Na izvedeni temeljni brtveni sloj na zbijenom postojećem otpadu nastaviti s odlaganjem komunalnog otpada sve do njegovog zatvaranja,

. procjedne vode s uređenog odlagališta s nastavkom odlaganja odvoditi u vodonepropusni bazen za procjedne vode iz koje će se otpadna voda crpkom vraćati u odlagalište,

. na uređeni dio odladališta s nastavkom odlaganja otpada izvesti sustav pasivne odvodnje odlagališnog plina izvedbom plinskih bubara s ugrađenim biofiltrima za pročišćavanje plina prije ispusta u atmosferu,

. oko odlagališta izvesti obodni kanal i bazen za odvodnju oborinskih voda,

. nakon prestanka rada odlagališta i uspostave pretovarne stanice, provesti zatvaranje i konačnu sanaciju odlagališta izvedbom završnog brtvenog sustava (izravnavajući sloj, geosintetski dren za odlagališni plin, GCL, LDPE folija, geodren za oborinsku odvodnju, završni hortikulturni sloj),

. bazen za oborinsku vodu je predviđen za akumulaciju vode za hidrantsku mrežu za gašenje požara, a višak vode će se odvoditi u obodni kanal strmog dijela odlagališta i upojnih bunara u tlo.

Odlagališni prostor mora biti opremljen s perilištem kotača vozila (pranje visokotlačnom vodom uz automatsko dodavanje flokulanta za poboljšanje taložnih karakteristika otpadne vode), a pranje kotača je obvezno provoditi prije svakog napuštanja lokacije odlagališta. Otpadne vode od pranja, akumuliraju se u taložnici i vraćaju natrag u proces pranja kotača recikliranjem vode nakon taloženja.

Rad strojeva na odlagalištu proizvodi buku određene razine, ali su dovoljno udaljeni od najbližeg naselja.

Tijekom korištenja odlagališta potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

. Odlagati samo komunalni otpad i otpad sličan komunalnom.

. Na ulazu u odlagalište otpada kontrolirati vrstu i količinu zaprimljenog otpada, mjeriti količinu otpada koji se dovozi na odlagalište putem mostne vage ugrađene na ulazu u odlagalište.

. Spriječiti odlaganje fekalnog otpada iz septičkih jama.

. Voditi Dnevnik odlagališta koji sadržava dokumentaciju o otpadu (prateći listovi), dokumentaciju o tehnološko-tehničkoj opremljenosti, opremi, ugrađenom materijalu u odlagalište, pregledu i o poduzetim mjerama po nalogu inspekcije zaštite okoliša te pregled praćenja događaja (plavljenja, potresi i drugo) i izvanrednih događaja na prostoru odlagališta.

. Kontrolirati vrste otpada koje se odlažu u reciklažno dvorište.

. Voditi očevidnik zaprimljenog otpada po grupama i količini skladištenog opasnog otpada u reciklažnom dvorištu.

. Tijekom rada odlagališta i nakon njegova zatvaranja kontrolirati sastav odlagališnog plina na osnovne parametre i to CH₄, CO₂, H₂S, H₂ i O₂. Učestalost mjerenja sastava odlagališnog plina provoditi sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« broj 117/07) ili sukladno rješenju postupka procjene utjecaja na okoliša.

. Tijekom rada odlagališta i nakon njegova zatvaranja kontrolirati sastav procjedne vode odlagališta sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« broj 117/07) na parametre: TOC, As, Pb, Cd, Cr⁶⁺, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak, cijanid (lakooslobodivi), nitriti, AOX, isparni ostatak, električna vodljivost, pH vrijednost, BPK₅ i KPK. Mjerenja provoditi četiri puta godišnje do zatvaranja odlagališta, a po prestanku rada odlagališta dva puta godišnje.

. Provoditi kontrolu sastava oborinske vode na ispustu iz obodnog kanala jednom godišnje tijekom i nakon prestanka rada odlagališta u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99, 06/01, 12/01) na parametre određene Vodopravnom dozvolom.

. Provoditi kontrolu kakvoće podzemne vode iz piezometara na lokaciji odlagališta na parametre prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (»Narodne novine« broj 182/04) četiri puta godišnje tijekom rada odlagališta, a nakon prestanka korištenja odlagališta dva puta godišnje.

. Provoditi redovitu kontrolu stanja sustava odvodnje.

. Provoditi redovitu kontrolu stabilnosti odlagališta (slijeganje odlagališta).

7.0. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

Upravni odjel za komunalni sustav Grada Raba provodi kontrolu o pojavi divljih odlagališta i okoliša onečišćenog otpadom na tom području. Stanje s pojavom divljih odlagališta prati komunalno redarstvo Grada Raba te od 2005. g. nema evidentiranih novih onečišćenja.

Tijekom 2004. g. evidentirana su tri divlja odlagališta na području Grada Raba uključujući i područje sadašnje općine Lopar. To su:

1. Vela vrata na području Kampor

2. Vašibaka na području Barbat

3. Krasovica na području Lopar

Navedena divlja odlagališta nalazila su se na mjestima gdje je stanovništvo nekontrolirano odlagalo metalni otpad, građevinski otpad, autogume i bijelu tehniku.

Nakon evidentiranja navedenih divljih odlagališta provedena je sanacija istih. Na područjima divljih odlagališta Vela vrata i Višibaka je sakupljeno i odvezeno 4 tone metalnog i građevinskog otpada. sanaciju je provelo komnalno društvo Vrelo d.o.o. Za njihovu sanaciju je utrošeno oko 20.000 kuna iz proračuna Grada Raba.

Sanacija divljeg odlagališta Krasovica je provedena krajem 2004. g. uz pomoć Primorsko-goranske županije. Sa Krasovice je sakupljeno i odvezeno 30 tona metalnog otpada, 100 komada otpadnih guma i 40 m³ komunalnog otpada. Troškovi sanacije su iznosili 51.240 kn.

8.0. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA

Uz redovitu kontrolu i evidenciju pojave divljih odlagališta i tla onečišćenog otpadom od strane komunalnog redarstva grada Raba potrebno je provoditi ažuriranje evidencije lokacija divljih odlagališta. Na temelju kontrole evidencije stanja, procjene vrste onečišćenja i pojave vrste odloženog otpada, potrebno je odrediti prioritete i redoslijed provedbe sanacijskih aktivnosti.

Sanacijom neuređenih odlagališta rukovodi Upravni odjel za komunalni sustav Grada Raba.

Odlukom o komunalnom redu Grada Raba (»Službene novine PGŽ« broj 33/03) zabranjeno je krupni komunalni otpad i kućni otpad odlagati i spaljivati na javnim i drugim površinama, a nadzor nad provođenjem iste obavlja komunalno redarstvo. Komunalni redar je ovlašten naplatiti globu od počinitelja prekršaja odmah na licu mjesta ili izdati prekršajni nalog. Pravna osoba će se kazniti globom od 500 do 1000 kn ako odlaže ili spaljuje krupni komunalni otpad na javnim i drugim površinama.

Potrebno je nastaviti s provođenjem mjera za sprečavanje pojave divljih odlagališta, redovitom kontrolom saniranih divljih odlagališta i drugih površina mogućeg njihovog nastanka, premda nova divlja odlagališta nisu evidentirana od 2005. g.

Na sanaciji neuređenog odlagališta komunalnog odlagališta Sorinj se radi od 2006. g. od kada je izrađen veći dio tehničke dokumentacije za sanaciju istog i prenamjenu prostora u sklopu uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Uz usvojenu Studiju o utjecaju na okoliš, ishođenu lokacijsku dozvolu, izrađen je i glavni projekt sanacije i uređenja predmetnog odlagališta. Dobivanjem građevinske dozvole permanentno će se pristupiti daljnjim aktivnostima na programu sanacije i provedbi sanacije uz prethodni odabir izvođača sanacijskih aktivnosti prema dobivenim dozvolama.

9.0. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU SANACIJE

U Gradu Rabu od 2005. g. nisu evidentirana nova neuređena odlagališta otpada kao ni tlo onečišćeno otpadom. U slučaju pojave novih lokacija divljih odlagališta, u proračunu Grada Raba su predviđena godišnja sredstva za njihovu sanaciju. Prema gradskom proračunu za 2008. g. su predviđena sredstva od 20.000 kn za potrebe sanacije divljih odlagališta u slučaju njihove pojave.

Odlagalište komunalnog otpada Sorinj na koji se odlaže otpad s otoka Raba obuhvaća i Grad Rab i općinu Lopar. Općina Lopar osnovana je tijekom 2006. g., te je između Grada Raba i općine Lopar je 2007. g. sklopljen Sporazum o podijeli imovine, prava i obveza (»Službene novine PGŽ« broj 22/07). Predmetnim sporazumom za odlagalište otpada Sorinj, Grad Rab i općina Lopar će sve programe oko odlagališta sufinancirati razmjerno broju stanovnika i količini sakupljenog otpada. Navedeno znači da će sukladno navedenom razmjeru sudjelovati u troškovima sanacije odlagališta Sorinj.

Procjena troškova sanacije odlagališta Sorinj prema izrađenom Glavnom projektu sanacije iznosi oko 30.610.000 kn. Troškovi sanacije obuhvaćaju uređenje odlagališta poravnavanjem, prebacivanjem dijela otpada sa strmog dijela odlagališta na ravniji dio, sanaciju strmog dijela odlagališta, izvedbu temeljnog i završnog brtvenog sustava, sustava oborinske odvodnje s odlagališta, bazena za procjednu vodu, bazena za oborinsku vodu i sustava za pasivno otplinjavanje odlagališta. Troškovi reciklažnog dvorišta i transfer stanice nisu iskazani u gore navedenim troškovima. Sanacija odlagališta s nastavkom odlaganja i njegovo zatvaranje je predviđeno najkasnije do 2011. godine. Na temelju sklopljenog Ugovora od 15. 2. 2005. g. između Grada Raba i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, program sanacije odlagališta Sorinj će se sufinancirati i sredstvima Fonda (60%).

10.0. ZAKLJUČAK

Polazište za osmišljavanje koncepcije gospodarenja komualnim otpadom u Gradu Rabu prema Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06) je izrada Plana gospodarenja otpadom (članak 11. i 15.). Obveze prema Planu se odnose na smanjenje količine komunalnog otpada koji se u konačnici odlaže na odlagalište, izdvajanje u što većoj mjeri onih otpadnih tvari iz komunalnog otpada koji se mogu reciklirati, ponovno uporabiti i oporabiti u energetske svrhe. Koncepcija primjene primarne reciklaže odnosno izdvajanje otpadnih tvari na mjestu nastanka i njihovo ponovno korištenje predstavlja suvremeni princip gospodarenja komunalnim otpadom. Uspostava novog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na županijskoj razini podrazumijeva provedbu primarne reciklaže putem reciklažnih dvorišta i eko otoka. Izdvajanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada putem postojećih eko otoka i sabirnih mjesta u Gradu Rabu potrebno je nastaviti, a poticanjem stanovništva njihovom edukacijom stimulirati što veće smanjenje komunalnog otpada na mjestu nastanka, koje se konačno zbrinjava na odlagalištu. Gradnjom reciklažnog dvorišta koje je dokumentima prostornog uređenja županije i Grada Raba predviđeno na lokaciji odlagališta komunalnog otpada Sorinj, dodatno potiče nastavak provedbe sustava cjelovitog gospodarenja otpadom.

Novi koncept sustava gospodarenja otpadom Primorsko- goranske županije obuhvaća izgradnju novog županijskog centra za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom CZGO Marišćina, što za buduće aktivnosti Grada Raba podrazumijeva prestanak odlaganja komunalnog otpada na postojećem odlagalištu Sorinj, njegovu sanaciju i zatvaranje, te uspostavu pretovarne stanice u okviru koje će se ostatni komunalni otad nakon primarne reciklaže dopremati, kompaktirati i odvoziti na obradu i konačno zbrinjavanje u županijski centar CZGO Marišćina.

Nastavkom praćenja pojave novih divljih odlagališta i tla onečišćenog otpadom koje u konačnici treba sanirati, jedna je od važnih zadataka komunalnog redarstva Grada Raba. Iako nova divlja odlagališta nisu evidentirana od 2005. g. u godišnjem proračunu su predviđena sredstva za sanaciju ukoliko se ista pojave. Do kraja 2004. g. sanirana su divlja odlagališta na tri lokacije, za što je bilo utrošeno ukupno oko 75.000 kn.

Troškovi sanacije odlagališta Sorinj uključujući uređenje istog za nastavak odlaganja do 2011. g. i konačno zatvaranje i sanaciju nakon prestanka odlaganja iznosi oko 30.610.000 kn. Izvori sredstava za provedbu sanacije odlagališta Sorinj su predviđeni iz proračuna Grada Raba i Općine Lopar koja je također korisnik odlagališta, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (60%).

Klasa: 011-03/08-01/2-01

Ur. broj: 2169-01-2-08-23

Rab, 30. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik
Željko Peran, ing., v. r.