SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 20. Ponedjeljak, 2. lipnja 2008.
GRAD CRIKVENICA
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

23.

Na temelju članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), a u svezi s odredbom članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i točke 1.1.1. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na sjednici održanoj dana 12. svibnja 2008. donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone
ugostiteljsko-turističke namjene »Nazor - Antić«

Na temelju članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), a u svezi s odredbom članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i točke 1.1.1. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na sjednici održanoj dana 12. svibnja 2008. donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone
ugostiteljsko-turističke namjene »Nazor - Antić«

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja zone ugostiteljsko- turističke namjene »Nazor - Antić« (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07).

Područje obuhvata Plana na sjeveru graniči sa utvrđenim građevinskim područjem naselja Crikvenica - centar (NA 11) te se proteže uz obalu - od Šetališta Vladimira Nazora do ulice Emila Antića, sve do hotela »Varaždin« koji se nalazi uz južnu granicu područja obuhvata Plana.

Površina obuhvata Plana iznosi 16,3 ha na kopnu i 23,5 ha u akvatoriju, što daje ukupnu površinu obuhvata Plana od 39,8 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene »Nazor - Antić«, sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a. Prometni sustav

2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2.c. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj korisnika zone.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.Gospodarska namjena
- ugostiteljsko-turistička - hoteli

T1

2.Sportsko-rekreacijska namjena
- rekreacijsko područje na moru

Rp

3.Površine infrastrukturnih građevina

IS

1.2.1. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička - hoteli (T1)

Članak 7.

Ugostiteljsko turistička namjena - hoteli (T1) određena je za sve površine u kopnenom dijelu obuhvata Plana, izuzev javno-prometnih povšina.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T1) određena je za građenje smještajnih građevina vrste hotel i depadansa hotela, te pratećih sadržaja.

Zabranjena je gradnja aparthotela, pansiona i guest housea.

1.2.2. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijsko područje na moru (Rp)

Članak 8.

Uređenje obale mora se sagledati integralno sa izgradnjom obalne prometnice, a kroz procjenu utjecaja na okoliš ocijenit će se prihvatljivost mijenjanja obalne crte, izabrati najprikladnija varijanta uređenja te predložiti mjere zaštite okoliša.

Rekreacijsko područje na moru (Rp) obuhvaća kopneni dio plaža i pripadajući akvatorij. Rekreacijsko područje namijenjeno je uređenju morskih plaža, rekreacijskim aktivnostima i odvijanju pomorskog prometa u dijelu u kojem će se omogućiti pristup do planiranih privezišta.

U kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, za površine plaža određena je zona za uređenje plaža, odnosno rekreacijsko područje na moru (Rp). Rekreacijsko područje na moru (Rp) obuhvaća površine uređenih plaža na potezu od sjeverne granice obuhvata Plana do privezišta P1, od privezišta P1 do privezišta P2, te od privezišta P2 do južne granice obuhvata Plana.

Minimalni zahvat za uređenje plaža može biti i kraći od navedenih poteza, a obuhvaća najmanje kopneni i morski dio rekreacijskog područja na moru (Rp) u cijeloj dužini granice između javne prometne površine položene uz rekreacijsko područje na moru (Rp) i zone T101; u cijeloj dužini granice između javne prometne površine položene uz rekreacijsko područje na moru (Rp) i zona T1I1, T102 i T1K2; u cijeloj dužini dijela javne prometne površine položene uz rekreacijsko područje na moru (Rp) uzduž granice obuhvata Plana; u cijeloj dužini granice između javne prometne površine položene uz rekreacijsko područje na moru (Rp) i zona T1K2, T1I2 i T1K3 do privezišta P1; u dužini granice između rekreacijskog područja na moru (Rp) i javne prometne površine na potezu između privezišta P1 i zone T12; u dužini granice između rekreacijskog područja na moru (Rp) i zone T12; u dužini granice između rekreacijskog područja na moru (Rp) i javne prometne površine na potezu između privezišta P1 do zone T15B; te u cijeloj dužini granice između javne prometne površine položene uz rekreacijsko područje na moru (Rp) i zone T15B.

Uređene morske plaže nadzirane su i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom su izmijenjenog prirodnog obilježja, infrastrukturno i sadržajno opremljene (sanitarni uređaji, tuševi, komunalna i urbana oprema, kabine za presvlačenje, manji ugostiteljski sadržaj, građevine za sport i rekreaciju, dječja igrališta i sl.), označene i zaštićene s morske strane.

Unutar rekreacijskog područja moguća je gradnja plažnih građevina, maksimalne tlocrtne površine 50 m2, najveće dopuštene visine jedne etaže (prizemlja).

1.2.3. Površine infrastrukturnih građevina (IS)

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine, odnosno građevine i površine kopnenog i pomorskog prometa, te građevine i vodovi telekomunikacijskog i energetskog sustava, te sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje:

- građevina i površina kopnenog prometa: ulična mreža, kolno - pješačke i pješačke površine,

- građevina i površina pomorskog prometa: privezište P1, privezište P2.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH (UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH) DJELATNOSTI

Članak 10.

Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti na području obuhvata Plana predviđa se na površinama koje su kartografskim prikazom br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene kao površine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T1).

Za površine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T1), na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE definirano je 27 zona ugostiteljsko-turističke gradnje, za koje su određeni uvjeti i način gradnje.

Zone su razvrstane u 4 grupe obzirom na postojeći način korištenja: zone T1 (postojeći hoteli), zone T1O (postojeća odmarališta), zone T1K (zgrade kolektivnog povremenog stanovanja), te zone T1I (zgrade individualnog povremenog stanovanja).

. Smještaj građevina na građevnoj čestici u zonama ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 11.

Građevni pravac građevina mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 5 m, s tim da postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac, a kod interpolacija novih građevina građevni pravac usklađuje se sa građevnim pravcima postojećih susjednih građevina.

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Iznimno je dopuštena gradnja građevina koje će se graditi kao dvojne i to isključivo aneksa osnovnim građevinama ili pomoćnih građevina. Građevine koje će se graditi kao dvojne jednom će se stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta. Izgradnja ugrađenih građevina (u nizu) nije dopuštena.

Postojeće građevine na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

. Uvjeti smještaja građevina unutar zona T11, T12, T13, T14, T15A i T15B

Članak 12.

Zona T11 - hotel

Zona T11 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T11 nalazi se postojeća zgrada hotela.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža. Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela je 114 kreveta.

Članak 13.

Zona T12 - hotel

Zona T12 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T12 nalazi se postojeća zgrada hotela.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža. Ukupna visina građevine iznosi najviše 18 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 36 kreveta.

Članak 14.

Zona T13 - hotel

Zona T13 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T13 nalazi se postojeća građevina, vila »Alta«. Vilu »Alta« moguće je rekonstruirati i adaptirati unutar gabarita građevine, radi prilagodbe za novu namjenu, uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine.

Dozvoljena je gradnja aneksa postojećoj građevini iz prethodnog stavka, s tim da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 100 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 15.

Zona T14 - hotel

Zona T14 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T14 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža. Ukupna visina građevine ne može se povećati. Najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 330 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 16.

Zona T15A - hotel

Zona T15A predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T15A nalazi se postojeća zgrada hotela.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Ukupna visina građevine ne može se povećati. Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 240 kreveta.

Članak 17.

Zona T15B - hotel

Zona T15B predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T15B nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Unutar zone nisu predviđeni smještajni kapaciteti. Mogu se uređivati prateći (uslužni, trgovački, sportsko-rekreacijski) sadržaji u funkciji hotela.

. Uvjeti smještaja građevina unutar zona T1O1, TO2, TO3, T1O4, T1O5, T1O6, i T1O7

Članak 18.

Zona T1O1 - hotel

Zona T1O1 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela. Unutar zone moguća je i gradnja građevina sportsko - rekreacijske namjene (sportske dvorane isl.)

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Iznimno je moguće formirati i više građevnih čestica, s time da najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O1 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina, te gradnja novih građevina s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 376 kreveta. Kod formiranja više građevnih čestica unutar zone, ukupni kapacitet zone raspodjeljuje se na pojedine građevne čestice proporcionalno udjelu površine građevne čestice u ukupnoj površini zone.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 19.

Zona T1O2 - hotel

Zona T1O2 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O2 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine, te gradnja novih građevina s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 40 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 20.

Zona T1O3 - hotel

Zona T1O3 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O3 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina, te gradnja novih građevina s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 48 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 21.

Zona T1O4 - hotel

Zona T1O4 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela. Unutar zone moguća je i gradnja građevina sportsko - rekreacijske namjene (sportske dvorane i sl.)

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Iznimno je moguće formirati i više građevnih čestica, s time da najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O4 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina, te gradnja novih građevina s time da najveći dopu

šteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 250 kreveta. Kod formiranja više građevnih čestica unutar zone, ukupni kapacitet zone raspodjeljuje se na pojedine građevne čestice proporcionalno udjelu površine građevne čestice u ukupnoj površini zone.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 22.

Zona T1O5 - hotel

Zona T1O5 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O5 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 24 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 23.

Zona T1O6 - hotel

Zona T1O6 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O6 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 60 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 24.

Zona T1O7 - hotel

Zona T1O7 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1O7 nalazi se postojeća građevina, vila »Šalda«. Vilu »Šalda« moguće je rekonstruirati i adaptirati unutar gabarita građevine, radi prilagodbe za novu namjenu, uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine.

Dozvoljena je gradnja aneksa postojećoj građevini iz prethodnog stavka, s tim da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 14 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

. Uvjeti smještaja građevina unutar zona T1K1, T1K2, T1K3, T1K4, T1K5, T1K6, T1K7 i T1K8

Članak 25.

Zona T1K1 - hotel

Zona T1K1 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K1 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine, te gradnja novih građevina, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 36 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 26.

Zona T1K2 - hotel

Zona T1K2 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K2 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža. Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 54 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 27.

Zona T1K3 - hotel

Zona T1K3 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K3 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 63 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 28.

Zona T1K4 - hotel

Zona T1K4 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K4 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 72 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 29.

Zona T1K5 - hotel

Zona T1K5 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K5 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Ukupna visina građevine ne može se povećati. Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 63 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 30.

Zona T1K6 - hotel

Zona T1K6 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K6 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža. Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 90 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 31.

Zona T1K7 - hotel

Zona T1K7 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K7 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža. Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 63 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 32.

Zona T1K8 - hotel

Zona T1K8 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1K8 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina radi povećanja kategorizacije, s time da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Ukupna visina građevine ne može se povećati.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 255 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

. Uvjeti smještaja građevina unutar zona T1I1, T1I2, T1I3, T1I4, T1I5 i T1I6

Članak 33.

Zona T1I1 - hotel

Zona T1I1 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1I1 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina radi povećanja kategorizacije, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 12 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 34.

Zona T1I2 - hotel

Zona T1I2 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1I2 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da najveći dopu

šteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 6 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 35.

Zona T1I3 - hotel

Zona T1I3 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne građevine u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1I3 nalazi se postojeća zgrada.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine radi povećanja kategorizacije, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m. Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 9 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 36.

Zona T1I4 - hotel

Zona T1I4 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1I4 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina radi povećanja kategorizacije, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 6 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 37.

Zona T1I5 - hotel

Zona T1I5 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1I5 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina radi povećanja kategorizacije, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 24 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 38.

Zona T1I6 - hotel

Zona T1I6 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Unutar zone gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Unutar zone T1I6 nalaze se postojeće zgrade.

Moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina radi povećanja kategorizacije, s time da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi 4 etaže, uključujući podrum.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m.

Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 27 kreveta.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl. Takvi sadržaji ne obračunavaju se u izgrađenost građevne čestice.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 39.

Na području obuhvata Plana nisu posebno izdvojene površine zona javne i društvene namjene, no smještaj sadržaja društvenih djelatnosti moguć je unutar svih zona.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 40.

Unutar područja obuhvata Plana nije dopušten smještaj građevina namijenjenih stalnom ili povremenom stanovanju.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 41.

Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav (kopneni prometni sustav i pomorski promet);

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama. Građevna čestica, odnosno zona, može se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.

Površine za smještaj komunalnih građevina (plaže i dječja igrališta) određene su u točki 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena.

5.1. Kopneni prometni sustav

5.1.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 42.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojećih ulica ili dijelova postojećih ulica, uređenje pješačkih površina, te uređenje križanja u razini i parkirališnih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa.

Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. Prometni sustav, određen je sustav prometnica razvrstanih prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za naselje, te su dani karakteristični presjeci ulica. Prometnice su prikazane sa osima, rubovima kolnika i nogostupa.

Za sve ulice određena je građevna čestica prema idejnom rješenju izrađenom za prometnice u planskom području.

5.1.2. Ulična mreža

Članak 43.

Organizacija prometa unutar zone postavljena je na način da se omogući kolni pristup svim dijelovima planskog područja i omogući adekvatno pješačko kretanje. Javne ceste unutar planskog područja razvrstane su na:

- glavne mjesne ulice;

- sabirne ulice;

- ostale ulice.

Glavne mjesne ulice

Članak 44.

Sustav glavnih mjesnih ulica unutar planskog područja čine prometnice planskih oznaka GMU1 i GMU2.

Prometnica GMU1 (Šetalište Vladimira Nazora i Ulica Emila Antića) pretežite je širine koridora 13,25 metara, uređenje kojeg podrazumijeva:

- kolnik ukupne širine 7,5 metara, koji sadrži:

- kolnu traku širine 4,5 metra za jednosmjerni promet,

- uzdužno parkiranje na jugozapadnoj strani, širine 3,0 metra

- nogostup na sjeveroistočnoj strani ulice, minimalne širine 0,75 metra;

- obalnu šetnicu s biciklističkom stazom, ukupne širine 5,0 metara.

Na dijelu prometnice, koji je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. Prometni sustav, označen planskom oznakom GMU1b, omogućuje se izgradnja podvožnjaka, s ciljem postizanja kontinuiteta pješačkog prometa. Ostvarena površina iznad upuštene prometnice koristi se kao javna pješačka površina.

Prometnica GMU 2 (ulica I. L. Ribara) pretežite je širine koridora 9,0 metara, uređenje kojeg podrazumijeva:

- dvije kolne trake širine 3,0 metra;

- obostrani nogostup širine minimalno 1,5 metar.

Sabirne ulice

Članak 45.

Na području obuhvata Plana tri su ulice određene kao sabirne:

- SU 1: Prilaz I. L. Ribara (spoj GMU 1 i GMU 2), širine koridora 6,0 metara;

- SU 2: Ulica Knežina; promjenjive širine koridora 9,5 - 10,5 metara;

- SU 3: Ulica Mihovila Jeličića, širine koridora 9,0 metara.

S ciljem pješačkog povezivanja zona T15A i T15B ovim se Planom omogućuje gradnja pothodnika (pješačkog tunela) ispod prometnice SU2.

Ostale ulice

Članak 46.

Ostale ulice unutar planskog područja su:

- OU 1: spoj SU2 i SU3, širine koridora 6,0 metara.

Uvjeti gradnje ulica

Članak 47.

Minimalni tehnički elementi za izgradnju ulica unutar obuhvata Plana:

- najmanja širina kolnika za dvosmjerni promet iznosi 6,0 m;

- najmanja širina kolnika za jednosmjerni promet iznosi 4,5 m;

- najmanja širina kolno-pješačkih ulica i pristupnih puteva iznosi 3,0 m;

- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,0 m;

- širina rubnog traka: 0,25 m;

- površine kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini;

- najmanja širina pješačkog hodnika glavne mjesne: 1,5 m;

- najmanja širina pješačkog hodnika ostalih ulica iznosi: 1,0 m.

Postojeće javne ulice koje ne zadovoljavaju tehničke uvjete (širina prometnog traka, izgrađeni nogostupi i sl.) predviđene su za rekonstrukciju.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 48.

Obostrani pješački hodnik obavezan je uz glavne mjesne ulice. Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

Pješačke površine potrebno je opremiti adekvatnom urbanom opremom.

5.1.4. Promet u mirovanju (parkirališne površine)

Članak 49.

Parkirališne površine unutar planskog područja definirane su kao:

- javne parkirališne površine unutar koridora prometnice GMU 1,

- individualne parkirališne površine.

Javne parkirališne površine

Članak 50.

Planom se predviđa izgradnja javnih parkirališnih mjesta unutar koridora planirane obalne prometnice (GMU1), integriranih u drvored, u skladu s načelnim presjekom definiranim u kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. Prometni sustav.

Individualne parkirališne površine

Članak 51.

Kod izgradnje građevina namjene definirane ovim Planom, smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevinske čestice. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, a odvodnja se rješava u ovisnosti broja parking mjesta.

Broj parkirnih mjesta (PM) uz pojedine objekte ovisi o namjeni i to:

- za poslovni prostor (ured, ordinacija, agencija i slično) - 1 PM na 20 m2 poslovnog prostora za korisnike i 1 PM na dva zaposlena;

- za trgovački odnosno uslužni prostor - 1 PM na 20m2 poslovnog prostora za korisnike i 1 PM na dva zaposlena;

- za ugostiteljski prostor - 1 PM na pet sjedala i 1 PM na dva zaposlena;

- za turističke sadržaje - parkirališni prostor za najmanje 20% smještajnih jedinica, te garažni prostor za najmanje 10% smještajnih jedinica (tamo gdje je to moguće);

- za društvene sadržaje (knjižnica, klub, galerija, muzej i slično) - 1 PM na 50m2 poslovnog prostora za korisnike i 1 PM na pet zaposlenih.

5.1.5. Biciklističke staze

Članak 52.

Planom se predviđa izgradnja biciklističke staze unutar koridora planirane obalne prometnice (GMU1), u skladu s načelnim presjekom definiranim u kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. Prometni sustav.

5.2. Pomorski promet

Članak 53.

Površine u funkciji pomorskog prometa i pomorski pristup do građevina i površina pomorskog prometa određeni su na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. Prometni sustav. Površine u funkciji pomorskog prometa na području obuhvata Plana su:

- privezište P1 (ispred zone T11), kapaciteta do 10 vezova,

- privezište P2 (ispred zone T12), kapaciteta do 10 vezova.

Na površinama privezišta dopuštena je gradnja građevina i sadržaja u funkciji pomorskog prometa.

Pomorski pristup površinama u funkciji pomorskog prometa odredit će se u dijelu rekreacijskog područja na moru (Rp).

5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 54.

Mreža DTK vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci su za izgradnju podzeme distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), unutar površine planiranih prometnica.

Na području obuhvata Plana postoji izgrađena telekomunikacijska mreža koja pripada dijelom UPS-u Selce, a dijelom UPS-u Crikvenica. Distributivna telekomunikacijska kabelska kanalizacija, koja je izgrađena duž Šetališta Vladimira Nazora i Ulicom Emila Antića (GMU 1) i ugrađeni svjetlovodni kabel dio su magistralne mreže koja u konačnici mora omogućiti prstenasto povezivanje UPS-eva.

U dovršenim dijelovima zone, neophodno je postojeće zračne samonosive TK kabele - pretplatnički instalacijski TK kabeli, koji služe za povezivanje korisnika na najbližu distribucijsku točku, supstituirati sa novim kabelima xDLS tehnologije koji moraju biti uvučeni u novoizgrađenu distribucijsku kanalizaciju, a koju je neophodno izgraditi u tim zonama.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC i PEHD cijevima 1 110 i 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.

Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture, a naročito projektu cesta i detaljima planiranja pristupa kolno pješačkog prilaza svakoj građevinskoj parceli.

Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 40 mm za manji odnosno 3 za veći objekat. To ujedno predstavlja i pripremu objekta za podzemno priključenje na telekomunikacijsku mrežu i kabelsku televiziju. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm2). Radi navedenog investitori stambenih i poslovnih objekata u naseljima gradskog karaktera, turističkim naseljima i poslovnim područjima trebaju u objektima izgraditi unutrašnju telekomunikacijsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Sva kabliranja unutar objekta (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

Koncentracija instalacije treba biti izvedena u ITO ormariću kojeg treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na građevini tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. ITO ormarić kao i ostala priključna mjesta, trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.

5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4.1. Vodnogospodarski sustav

. Vodoopskrba

Članak 55.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2c. Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže, s time da se kod razrade projekata višeg reda trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Nova vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih dionica graditi će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe.

Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana propisima.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže i zamjena dotrajalih dionica vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Žrnovnica, Novi Vinodolski). Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD).

Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nasmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno sa ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Odvodnja

Članak 56.

Za sve zone određene ovim Planom, obavezan je priključak na sustav javne odvodnje.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA

STRUKTURNA MREŽA, 2c. Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje, s time da se kod razrade projekata višeg reda trase kolektora i lokacije pojedinih objekata (separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Predviđen je razdjelni tip odvodnje, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju:

- gradnju mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa crpnim stanicama;

- gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa potrebnim separatorima.

Obzirom na predviđeni razdjelni tip sustava odvdonje, mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima.

Obzirom na nedostatak odgovarajuće dokumentacije kojom bi trebali biti definirani osnovni elementi sustava oborinske odvodnje na području obuhvata Plana, potrebno je izraditi idejna rješenja kojima će se dati osnovne smjernice prihvata i dispozicije oborinskih voda te definirati usklađenost sustava odvodnje oborinskih voda sa sustavom odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Članak 57.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Gradnja kanalizacijske mreže vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo.

Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250 - 300 mm.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka otpadnih voda treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo.

Kod kućnih priključaka je potrebno nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod objekata koji imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.

Osim kartografskim prikazom definiranih crpnih stanica, moguće je predvidjeti i manje lokalne crpne stanice za prihvat otpadnih voda objekata ili grupe objekata koji se ne mogu priključiti gravitacijskim putem.

Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1. Crpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o karakteristikama lokacije crpne stanice može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni.

Članak 58.

Odvodnja oborinskih voda

Gradnja kanalizacijske mreže vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo.

Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Oborinske vode sa krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Kod priključaka objekata kod kojih se vrši priključenje platoa na kojima je izražena mogućnost povećanog zauljenja oborinskih voda, potrebno je u sklopu samog platoa, a prije priključenja na sustav oborinske odvodnje ugraditi odvalač ulja i masti.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more, ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi,

- sustav oborinske odvodnje zahtijeva izgradnju separatora nakon što je pojedino slivno gravitirajuće područje poraslo iznad reducirane površine od cca 0.25 ha, odnosno iznad cca 50 l/s, a za udio površina koje čine količine oborinskih voda sa prometnica ili parkirališta.

Separatori se mogu graditi kao monolitni, na licu mjesta, ili se može predvidjeti ugradnja montažnih gotovih separatora.

Gradnja separatora može biti uvjetovana i monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

5.4.2. Energetski sustav

Članak 59.

S ciljem očuvanje okoliša, energetske potrebe zgrada unutar obuhvata Plana podmirivat će se električnom energijom, plinom ili alternativnim energijama (sunčeve energija, toplinske pumpe) s tim da investitori odaberu izvore energije koji su za njih najprihvatljiviji.

. Elektroopskrba

Članak 60.

Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije prikazani su osnovni pravci podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete.

Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Planirane trafostanice 20/0,4 kV graditi će se na lokacijama naznačenim u grafičkom dijelu Plana. Mikro lokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom i nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim Planom, bit će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina, na zasebnoj parceli, uz uvjet da joj je osiguran pristup na javnu površinu.

Za potrošače električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 20/0,4 kV iz ovog Plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Vodove 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima pravcima prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Nova trafostanica gradit će se za kabelski priključak na srednjem naponu i kabelski rasplet na niskom naponu.

Osnovni pravci postojeće i buduće niskonaponske mreže na javnim površinama prikazane su na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Postojeća niskonaponska mreža zadržava se u sadašnjem obliku, a po potrebi će se rekonstruirati ili zamijeniti novom po istim trasama. Buduća niskonaponska mreža će se izvoditi sa podzemnim kabelima ili kao nadzemna sa samonosivim kabelom razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar obuhvata Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

. Plinoopskrba

Članak 61.

Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazane su na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Realizacijia plinoopskrbnog sustava područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže namijenjene prirodnom plinu koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog tlaka (unutar koridora Jadranske turističke ceste), plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu. Prihvat prirodnog plina planira se iz Mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka istok (Kukuljanovo, Grad Bakar). Visokotlačnim plinovodom (max. 16 bar) prirodni plin će se distribuirati iz pravca Grada Bakra kroz navedeno područje do grada Novog Vinodolskog.

Sustav plinoopskrbe zamjenskim plinom (UNP-zrak) čini postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-zrak, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-a zrak prema potrebi će se izgraditi izvan područja obuhvata Plana, u kontaktnom području.

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz sa zamjenskog (UNP-zrak) na prirodni plin, mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu.

Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka, ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača. Neposredno prije ulaska plinovoda u objekt ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 62.

Unutar područja obuhvata Plana nisu predviđene javne, kao ni zaštitne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 63.

Cijelo područje obuhvata Plana predstavlja ambijentalnu vrijednost, koja se čuva i štiti ukupnim odredbama Plana.

Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su zakonom i drugim propisima, te odredbama Plana.

7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

Članak 64.

Unutar područja obuhvata ne postoje prirodna dobra zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

7.2. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti

Zaštita kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina odnose se na pojedine građevine koji se štite kao ambijentalne vrijednosti i posebnosti na Plana.

Građevine ambijentalnih vrijednosti potrebno je očuvati, što podrazumijeva obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika. Rekonstrukcije i preinake dozvoljene su unutar gabarita uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja.

Uz navedenu građevinu moguća je i gradnja aneksa, radi prilagodbe za novu namjenu i s ciljem podizanja razine kvalitete smještaja.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 65.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo. Potrebno je osigurati spremnike

za odvojeno skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 66.

Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 67.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje s ciljem priključenja postojećih potrošača vode, te propisanom II. kategorijom uređenosti građevinskog zemljišta za svu novu izgradnju.

Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnim propisima.

Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja postojeće kakvoće mora na svim površinama namijenjenima kupanju, sportu i rekreaciji, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama. Obalno more na području obuhvata Plana je druge kategorije. Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje otpadnih voda u more;

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža;

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite;

- sprječavanje onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima zbrinjavanjem zauljenih voda i istrošenog ulja, po potrebi i obradom sanitarnih voda s brodica, te prihvatljivim načinom servisiranja brodova na moru i kopnu.

Zaštita mora od zagađenja

Članak 68.

Obalno more na području obuhvata Plana kategorizirano je kao more II. kategorije.

Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more;

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža;

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja;

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 69.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka ima za cilj očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.

Mjere za zaštitu zraka planiraju se štednjom i racionalizacijom energije i to uvođenjem plina kao energenta.

Stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema posebnim propisima o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 70.

Prema posebnim propisima onemogućuje se nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena i smanjuje se buka u dopuštene granice.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju, među ostalim, i izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 71.

Mjere zaštite od elemantarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.

Planom nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 72.

Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina treba provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima;

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima;

- u svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra, ili manje ako se uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenjeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0.5 metra ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

9.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 73.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina (hotela, većih stambeno-poslovnih građevina) mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 74.

Lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za zgrade, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastruktureprema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim planom.

Prethodni stavak ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 75.

Na građevinama koje su izgrađene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, sanirati i zamijeniti dotrajali konstruktivni i drugi dijelovi građevine i krovišta u postojećim gabaritima.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 82.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/04-01/90

Ur. broj: 2107/01-01-08-27

Crikvenica, 12. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik

Gradskog vijeća Grada Crikvenice

Eduard Rippl, dipl. ing., v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr