SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 18. Srijeda, 21. svibnja 2008.
GRAD CRIKVENICA
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

14.

Na temelju članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), a u svezi s odredbom članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i točke 1.1.1. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na sjednici održanoj dana 12. svibnja 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 9: Jadranovo centar (NA2
1
)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 9: Jadranovo centar (NA21) (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07).

Sjeverna granica obuhvata planskog područja određena je granicom između jedinica lokalne samouprave, Grada Kraljevice i Grada Crikvenice, na području zvanom Neriz. Sjeveroistočna i jugoistočna granica Plana određene su rubom utvrđenog građevinskog područja naselja, a na dijelu južne granice graniči sa građevinskim područjem NA 22 - Kloštar - Perhati. Na moru, granicu čini linija paralelna s obalom, od uvale Perčin do uvale Grabrova.

Površina obuhvata Plana iznosi 60,66 ha na kopnu i 17,15 ha u akvatoriju, što daje ukupnu površinu obuhvata Plana od 77,81 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja UPU 9: Jadranovo centar (NA 21), sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a. Prometni sustav

2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2.c. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.a. Oblici korištenja

4.b. Način gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj stanovnika.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kako slijedi:

1.Stambena namjena

S

2.Mješovita - pretežito stambena namjena

M1

3.Mješovita - pretežito poslovna namjena

M2

4.Javna i društvena namjena

D

5.Gospodarska namjena - poslovna
- pretežito uslužna

K1

6.Gospodarska namjena - poslovna
- pretežito trgovačka

K2

7.Gospodarska namjena
- ugostiteljsko-turistička

T1, T2 (T3)

8.Sportsko-rekreacijska namjena
- sportski centar

R1

9.Sportsko-rekreacijska namjena
- rekreacijsko područje na moru

Rp

10.Površine komunalnih građevina - groblje

G

11.Površine infrastrukturnih građevina

 

12.Javne zelene površine

Z1, Z2, Z3

13.Zaštitne zelene površine

Z

Članak 7.

U sklopu površina stambene, mješovite, javne i društvene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene mogu se uređivati i graditi građevine javne i društvene namjene, te uređivati i graditi parkovne površine, dječja igrališta i sportska igrališta.

1.2.1. Stambena namjena (S)

Članak 8.

Površine stambene namjene su površine unutar kojih su postojeće i planirane građevine stambene namjene, odnosno obiteljske kuće i višestambene zgrade sa 3 do 4 stana.

U građevinama stambene namjene dopušten je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš: ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, te sportsko-rekreacijske. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 10% građevinske (bruto) površine građevine.

1.2.2. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 9.

Površine mješovite - pretežito stambene namjene namijenjene su smještaju građevina pretežito stambene namjene (stambeno-poslovne građevine). Površina prostora za druge namjene ne smije biti veća od udjela stambene namjene u građevinskoj (bruto) površini građevine odnosno udio stambene namjene mora biti veći od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine.

U građevinama mješovite - pretežito stambene namjene dopušten je, uz stambenu namjenu, smještaj sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš: ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne - pretežito zanatske, te sportsko-rekreacijske.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dopuštena je gradnja jednonamjenskih stambenih građevina.

1.2.3. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 10.

Površine mješovite - pretežito poslovne namjene namijenjene su smještaju građevina pretežito gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne - pretežito zanatske) u kojima je udio stambene namjene manji od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine (poslovno-stambene građevine).

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene dopuštena je gradnja jednonamjenskih građevina gospodarske namjene.

1.2.4. Javna i društvena namjena (D)

Članak 11.

Površine javne i društvene namjene zastupljene su postojećim i planiranim sadržajima, a obuhvaćaju sljedeće površine:

- predškolska namjena - dječji vrtić (D4),

- školska namjena - osnovna škola (D5),

- kulturna namjena - Dom kulture (D6),

- vjerska namjena - crkva sv. Jakova Apostola (D7).

Na svim površinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti.

Zahvati za uređenje površina kulturne namjene (D6) i vjerske namjene (D7) određeni su postojećim građevinama koje su već privedene planskoj namjeni. Crkva sv. Jakova Apostola evidentirano je kulturno dobro, te se svi radovi na njoj moraju provoditi prema smjernicama nadležnog tijela zaštite. Površina predškolske i školske namjene (D4 i D5) određena je postojećom zgradom škole, u kojoj je smješten vrtić. Ovim planom je osigurana površina za povećanje prostornog standarda ovih ustanova, ili proširenjem osnovne građevine ili gradnjom nove izdvojene građevine.

1.2.5. Gospodarska namjena - poslovna namjena - pretežito uslužna (K1)

Članak 12.

Površina poslovne - pretežito uslužne namjene je površina namijenjena prvenstveno uslužnim i ugostiteljskim djelatnostima. Na površini poslovne - pretežito uslužne namjene dozvoljen je i smještaj trgovačkih djelatnosti udjela do 50% u građevinskoj (bruto) površini svih građevina unutar zone.

1.2.6. Gospodarska namjena - poslovna namjena - pretežito trgovačka (K2)

Članak 13.

Površina poslovne - pretežito trgovačke namjene je površina namijenjena smještaju tržnice, te trgovačkim djelatnostima s pratećim sadržajima skladišta i dorade roba. Na površini poslovne - pretežito trgovačke namjene dozvoljen je i smještaj uslužnih, ugostiteljskih, servisnih, zanatskih i obrtničkih djelatnosti bez štetnog utjecaja na okoliš.

1.2.7. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena (T1, T2 (T3))

Članak 14.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane su na:

- T11 - hotel

- T12 - hotel

- T2 (T3) - površina ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja.

Površine označene planskom oznakom T11 i T12 namijenjene su smještaju hotela. Površina ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja - T2 (T3), namijenjena je smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja i smještajnih kapaciteta iz skupine turističkih naselja (kampova).

1.2.8. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 15.

Površine sportsko-rekreacijske namjene razgraničene su na površinu sportskog centra (R1) i na rekreacijsko područje na moru (Rp).

Članak 16.

Površina sportskog centra namijenjena je gradnji otvorenih sportskih igrališta, bazena i građevina pratećih sadržaja. Sportska igrališta i bazeni mogu se sezonski natkriti. Na površini sportskog centra mogu se uređivati prostori sa sadržajima koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti (garderobe i sanitarije, klupski prostori, manja dvorana za vježbanje, tribine, manji ugostiteljski sadržaj i sl.)

Dozvoljena građevinska (bruto) površina građevina unutar zone gradnje sportskog centra je najviše 500 m2, a dopuštena je jedna nadzemna etaža.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Članak 17.

Rekreacijsko područje na moru (Rp) obuhvaća kopneni dio plaža i pripadajući akvatorij. Rekreacijsko područje namijenjeno je uređenju morskih plaža, rekreacijskim aktivnostima i odvijanju pomorskog prometa u dijelu u kojem će se omogućiti pristup do planiranih građevina i površina pomorskog prometa.

Uređene morske plaže nadzirane su i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom su izmijenjenog prirodnog obilježja, infrastrukturno i sadržajno opremljene (sanitarni uređaji, tuševi, kabine za presvlačenje, manji ugostiteljski sadržaj i sl.), označene i zaštićene s morske strane.

Rekreacijsko područje na moru obuhvaća površine uređenih plaža na potezu od sjeverne granice obuhvata i privezišta u uvali Zamlat do površine luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Minimalni zahvat za uređenje plaža može biti i kraći od navedenog poteza, a obuhvaća kopneni i morski dio rekreacijskog područja na moru (Rp) u dužini granice između javne prometne površine položene uz rekreacijsko područje na moru (Rp) i barem jedne planske površine druge namjene u neoposrednom zaleđu.

Zahvati uređenja plaža obuhvaćaju radove u cilju održavanja, unapređenja i zaštite plaža, te infrastrukturnog i sadržajnog opremanja.

Zahvati održavanja, unapređenja i zaštite plaža su:

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

Radovi infrastrukturnog i sadržajnog opremanja plaža obvuhvaćaju:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje),

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, elektroenergetska, telekomunikacijska, javna rasvjeta),

- hortikulturno uređenje i uređenje dječjih igrališta,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče i sl.),

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru.

Na površinama uređenih plaža moguća je gradnja jednoetažnih plažnih građevina, maksimalne tlocrtne površine 50 m2.

U središnjem dijelu zone, na prostoru između uvale Grabrova i rta Mulin moguće je planirati i uređenje bazena namijenjenog sportovima u vodi. Moguć je smještaj otvorenog olimpijskog bazena (50 m x 25 m), manjih rekreativnih bazena, sa tehničkim blokom, te sunčališta i zgrada pratećih sadržaja. Dozvoljena građevinska (bruto) površina zgrada pratećih sadržaja (garderobe i sanitarije, klupski prostori, sauna, manji ugostiteljski sadržaj i sl.). iznosi najviše 100 m2, a dopuštena je jedna nadzemna etaža. Moguće je natkrivanje bazena privremenom konstrukcijom, čime se omogućava korištenje u zimskim mjesecima.

Na uređenim plažama moguće je planirati zahvate povećanja površine plaža s ciljem povećanja postojećeg prihvatnog kapaciteta. Za zahvate kojima se mijenja obalna crta obavezna je procjena utjecaja na okoliš kojom će se ocijeniti prihvatljivost zahvata za okoliš, obuhvatiti mjere zaštite okoliša i predložiti plan provedbe mjera.

1.2.9. Površine komunalnih građevina - groblje (G)

Članak 18.

Površina komunalne namjene obuhvaća postojeću površinu groblja na kojoj je osiguran dostatan prostor za buduće potrebe naselja.

Osim osnovne infrastrukture groblja, na površini groblja mogu se graditi građevine i uređivati površine koje upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti, kao što su mrtvačnica, kapela i sl. Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjerena primorskoj tradiciji.

1.2.10. Površine infrastrukturnih građevina

Članak 19.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine, odnosno građevine i površine kopnenog i pomorskog prometa, te građevine i mreže telekomunikacijskog i energetskog sustava, te sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje:

- građevina i površina kopnenog prometa: ulična mreža, kolno - pješačke i pješačke površine, javna parkirališta, autobusni kolodvor,

- građevina i površina pomorskog prometa: luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Jadranovo, komunalna luka »Perčin« (KL) i privezište Zamlat (P1).

Na površinama infrastrukturnih građevina i površina kopnenog prometa (javnim prometnim površinama) vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).

1.2.11. Javne zelene površine (Z1, Z2, Z3)

Članak 20.

Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnih parkova (Z1), površine dječjih igrališta (Z2) i površine javnih vrtova (Z3).

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno-estetskih i rekreativnih površina.

Dječja igrališta su površine javnog zelenila opremljena spravama za igru djece na mekoj podlozi, te drugim elementima urbane opreme.

Javni vrtovi su manje površine javnog zelenila, oblikovani kao odmorišta ili terase vidikovci prema moru planski raspoređenom vegetacijom i elementima temeljno ekoloških obilježja.

1.2.12. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 21.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine u naselju koje imaju zaštitnu, rekreacijsku i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 22.

Površine smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine poslovne namjene - pretežito uslužne (K1), poslovne namjene - pretežito trgovačke (K2) te površine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) i površinu ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja (T2 (T3)). Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti predviđa se i na površinama mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Za svaku površinu gradnje kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, određeni su uvjeti i način gradnje. Za površinu poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) određena je zona poslovne gradnje građevina pretežito uslužne namjene (K1), za površinu poslovne namjene - pretežito trgovačke (K2) određena je zona poslovne gradnje građevina pretežito trgovačke namjene (K2), dok su za površine ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2 (T3)) određene zone ugostiteljsko-turističke gradnje (T11, T12, i zona ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja - T2 (T3)).

Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti na površinama mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) dani su u točki 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina, stambeno- poslovnih građevina i poslovno-stambenih građevina.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti na građevnoj čestici

Članak 23.

Građevna čestica za smještaj gospodarskih djelatnosti mora imati II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta. II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu, neposredan pristup na javnu prometnu površinu i propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Neposredan pristup na javnu prometnu površinu može biti isključivo pristup izravno na ulice u naselju najmanje širine kolnika 5,5 m.

Članak 24.

Građevni pravac građevina koje se grade na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, određene kao površine nove gradnje mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 5 m. Na ostalim površinama građevni pravac usklađuje se sa građevnim pravcima postojećih susjednih građevina. Postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac.

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Iznimno je dozvoljena gradnja građevina koje će se graditi kao dvojne i to isključivo aneksa osnovnim građevinama ili pomoćnih građevina. Građevine koje će se graditi kao dvojne jednom će se stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Izgradnja ugrađenih građevina (u nizu) nije dozvoljena.

Postojeće građevine na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

2.1. Zona poslovne gradnje pretežito uslužne namjene (K1)

Članak 25.

Zona poslovne gradnje pretežito uslužne namjene (K1) predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguća

gradnja jedne ili više poslovnih građevina pretežito uslužne namjene, neposrednom provedbom ovog plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 3, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže. Visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Članak 26.

Građevine se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu uz visoku kakvoću izvedbe i primjenu suvremenih materijala.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama dozvoljava se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

2.2. Zona poslovne gradnje pretežito trgovačke namjene (K2)

Članak 27.

Zona poslovne gradnje pretežito trgovačke namjene (K2) obuhvaćena je obvezom izrade detaljnog plana uređenja novog centra Jadranova kojim će se odrediti broj, oblik i veličina građevnih čestica. Unutar zone moguća je gradnja jedne ili više poslovnih građevina pretežito trgovačke namjene. Uvjeti za izgradnju odredit će se detaljnim planom uređenja novog centra Jadranova. Unutar ove zone potrebno je osigurati površinu za smještaj tržnice.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 3, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.

Visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Članak 28.

Građevine se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu uz visoku kakvoću izvedbe i primjenu suvremenih materijala.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama dozvoljava se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

2.3. Zone ugostiteljsko-turističke gradnje (T11, T12, T2 (T3))

Članak 29.

Zona T11 - hotel

Zona T11 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguća realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko- turističke namjene - hotela i pratećih sadržaja. minimalne kategorije 4 zvjezdice. Unutar zone T11 gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,6.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 15,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela je 60 postelja.

Članak 30.

Zona T12 - hotel

Zona T12 predstavlja jednu građevnu česticu na kojoj je moguća rekonstrukcija postojeće građevine ili realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko- turističke namjene - hotela i pratećih sadržaja. Unutar zone T12 gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5. Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela je 110 postelja.

Članak 31.

Zona T2 (T3) - površina ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja

Zona je namijenjena smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja i smještajnih kapaciteta iz skupine turističkih naselja (kampova).

Za zonu T2 (T3) obavezna je izrada detaljnog plana uređenja površine ugostiteljsko-turističke namjene kojim će se odrediti točan sadržaj i kapacitet zone te broj, oblik i veličina građevnih čestica i uvjeti uređenja.

Najmanje 20% površine zone mora biti određeno kao javna površina. Potrebno je sačuvati postojeće javne pješačke putove na zatečenim trasama ili na izmijenjenim trasama ali sačuvanim smjerom.

Za planiranje zone visoke kategorije smještaja (4 zvjezdice i više) moguće je planirati smještajne jedinice vrste turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% a vile 70% smještajnog kapaciteta. Za planiranje zone kategorije smještaja manje od 4 zvjezdice, uz turističko naselje moguće je predvidjeti i kamp.

Za gradnju turističkog naselja određuju se sljedeći kriteriji:

- najmanje 40% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8;

- najveći dopušteni broj etaža je 3 nadzemne etaže i 1 podzemna etaža;

- visina građevina iznosi najviše 12,0 m, a ukupna visina građevina iznosi najviše 15,0 m.

Za gradnju kampa određuju se sljedeći kriteriji:

- unutar kampa ne mogu se planirati smještajne jedinice povezane s tlom na čvrsti način;

- zgrade za infrastrukturne i prateće sadržaje moguće je graditi kao trajne i vezane s tlom, a mogu imati najviše prizemlje i potkrovlje.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 32.

Površine smještaja društvenih djelatnosti određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA, a određene su postojećim građevinama javne i društvene namjene koje imaju neposredan pristup na javnu prometnu mrežu.

Građevni pravac usklađuje se sa građevnim pravcima postojećih susjednih građevina. Postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac.

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Iznimno je dozvoljena gradnja građevina koje će se graditi kao dvojne i to isključivo aneksa osnovnim građevinama ili pomoćnih građevina. Građevine koje će se graditi kao dvojne jednom će se stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Postojeće građevine na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Članak 33.

Oblik i veličina pojedinačnih građevnih čestica za smještaj društvenih djelatnosti određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje. Određene su zone za gradnju i uređenje dječjeg vrtića i osnovne škole (D4 i D5), Doma kulture (D6), te crkve sv. Jakova Apostola (D7).

Zona gradnje i uređenja dječjeg vrtića i osnovne škole (D4 i D5) određena je postojećom građevinom u kojoj su smješteni ustanova škole i vrtića, te neizgrađenom površinom koja se naslanja na površinu privedenu namjeni, za potrebe povećanja prostornog standarda ovih ustanova. Unutar zone D4 i D5 moguća je rekonstrukcija ili proširenje osnovne građevine, a moguća je i realizacija dodatne nove građevine na neizgrađenoj površini unutar zone. Unutar zone D4 i D5 gradi se neposrednom provedbom ovog Plana. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0. Najveći dopušteni broj etaža je 2 nadzemne etaže i 1 podzemna etaža. Visina građevina iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevina iznosi najviše 13,0 m. Najmanje 30% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Zonu gradnje i uređenja Doma kulture (D6) i crkve sv. Jakova Apostola (D7) određuju postojeće građevine kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti, za koje je moguća rekonstrukcija i adaptacija prema smjernicama nadležnog tijela zaštite.

Članak 34.

Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti mogu se graditi i unutar svih površina stambene, mješovite - pretežito stambene, mješovite - pretežito poslovne namjene, te na površinama poslovne namjene i ugostiteljsko-turističke namjene (prema uvjetima gradnje za površine odnosne namjene).

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA, STAMBENO-POSLOVNIH GRAĐEVINA I POSLOVNO-STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 35.

Površine stambene i mješovite namjene određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine stambene namjene (S), površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1) te površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, određeni su uvjeti i način gradnje za pojedinu zonu.

Za površine stambene namjene (S) određene su zone stambene gradnje obiteljskih kuća (So), zone stambene gradnje višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana (Sm) i zone stambene gradnje u povijesnim jezgrama (SS). U zonama stambene gradnje obiteljskih kuća (So) postojeće i planirane građevine su obiteljske kuće. U zonama stambene gradnje višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana (Sm) moguća je gradnja višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana, te obiteljskih kuća. U zonama gradnje u povijesnim jezgrama (SS) zadržava se, štiti i uređuje postojeća građevinska struktura prema uvjetima gradnje za stambene građevine u povijesnim jezgrama.

Za površine mješovite - pretežito stambene namjene određene su zone gradnje stambeno-poslovnih zgrada sa najviše 4 stana (M1m), a za površine mješovite - pretežito poslovne namjene određene su zone gradnje poslovno- stambenih zgrada sa najviše 4 stana i do 200 m2 tlocrtne projekcije (M2m).

Smještaj stambenih građevina, stambeno-poslovnih građevina i poslovno-stambenih građevina na građevnoj čestici

Članak 36.

Građevna čestica mora imati II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta. II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, neposredan pristup na javnu prometnu površinu odnosno pristupni put i propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Neposredan pristup na javnu prometnu površinu može biti izravno na prometnice u naselju, najmanje širine 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za jednosmjerni promet, ili preko pristupnog puta. Pristupni put je direktni javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 3,0 m i najveće duljine 70 m. Iznimno, kod gradnje na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, određene kao »dovršeni dio naselja«, te »dovršetak ili promjena izgrađene strukture dijela naselja«, neposredan pristup može biti pješački prolaz ili stubište najmanje širine 1,5 m, ako već zatečeni lokalni uvjeti onemogućuju neposredan pristup na javnu prometnu površinu osim pješačkim putem ili stubištem.

Članak 37.

Građevni pravac građevina koje se grade na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, određene kao površine nove gradnje mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 5 m. Na ostalim površinama građevni pravac usklađuje se sa građevnim pravcima postojećih susjednih građevina. Postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac.

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Građevine koje će se graditi kao dvojne jednom će se stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno

3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Građevine koje će se graditi kao ugrađene (u nizu), bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevne čestice, a od stražnje granice građevne čestice moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra.

Postojeće građevine na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljskih kuća (So)

Članak 38.

Obiteljske kuće grade se neposrednom provedbom ovog plana.

Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, građevinske (bruto) površine do 400 m2 s najviše dva stana, a u površinu koje se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Obiteljska kuća sadrži najviše podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 10% građevinske (bruto) površine građevine.

Prema vrsti gradnje dopuštena je gradnja slobodnostojećih, dvojnih i skupnih građevina (u nizu).

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za slobodnostojeće građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 600 m2, uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 18 m;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja, iznosi 400 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 80 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9;

- visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za dvojne građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 450 m2, uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 15 m;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja, iznosi 350 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 60 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2;

- visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za skupne građevine (u nizu):

- dozvoljeno je graditi najviše 3 građevine u nizu;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 350 m2, uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 12 m;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja, iznosi 300 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 50 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5;

- visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Iznimno, građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja mogu biti i manje od navedenih za sve vrste gradnje, ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP - ovi) ili ukoliko je površina zatečene čestice manja od dopuštene najviše 10%.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 39.

Oblikovanje građevina, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa nagiba krovnih ploha između 17o i 23o pokrivenih mediteran crijepom, kupom kanalicom ili sličnog pokrova. Na krov je dopušteno ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Krovne plohe smiju se koristiti i kao prohodne terase u funkciji stanovanja uz uvjet da je udaljenost istih najmanje 4,0 metara od susjedne međe.

Pročelja moraju biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na pročelju moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (veće visine od širine).

Uređenje građevnih čestica

Članak 40.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Površine na građevnoj čestici obiteljske kuće uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama dozvoljava se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

4.2. Uvjeti i način gradnje višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana (Sm)

Članak 41.

Višestambene zgrade sa 3 do 4 stana grade se neposrednom provedbom ovog plana.

Višestambene zgrade su građevine stambene namjene s najviše 4 stana. Višestambene zgrade smiju imati najviše podrum ili suteren, prizemlje, 2 kata i potkrovlje. Unutar višestambene zgrade moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 10% građevinske (bruto) površine građevine.

Prema vrsti gradnje dopuštena je gradnja slobodnostojećih i dvojnih građevina.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za slobodnostojeće građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 600 m2, uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 18 m;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja iznosi 500 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene zgrade iznosi 2000 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za dvojne građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 450 m2, uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 15 m;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja iznosi 400 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene zgrade iznosi 2000 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,6;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 42.

Oblikovanje građevina, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa nagiba krovnih ploha između 17o i 23o pokrivenih mediteran crijepom, kupom kanalicom ili sličnog pokrova. Na krov je dopušteno ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Krovne plohe smiju se koristiti i kao prohodne terase u funkciji stanovanja uz uvjet da je udaljenost istih najmanje 4,0 metara od susjedne međe.

Pročelja moraju biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

Uređenje građevnih čestica

Članak 43.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Površine na građevnoj čestici obiteljske kuće uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama dozvoljava se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

4.3. Zone stambene gradnje u povijesnim jezgrama - (SS)

Članak 44.

Zone određene planskom oznakom SS su površine stambene namjene u povijesnim jezgrama naselja u kojima se zadržava, štiti i uređuje postojeća građevinska struktura. Ovaj način gradnje određen je za sve zone zaštite ambijentalnih vrijednosti koje su označene na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Intervencije na postojećim građevinama mogu se vršiti kao:

- preoblikovanje postojećih građevina u smislu obnove povijesne strukture dijela naselja,

- adaptacija, sanacija i funkcionalna rekonstrukcija građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i rada,

- nadogradnja i dogradnja građevine u svrhu ujednačavanja postojeće regulacije,

- interpolacija pomoćnih građevina oblikovanih sukladno tradicijskoj gradnji. Dogradnja građevina i interpolacija pomoćnih građevina moguća je na građevnim

česticama na kojima je koeficijent izgrađenosti do 0,5. Iznimno, kod dogradnji građevina i interpolacija pomoćnih građevina sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti do 0,8.

Pri dogradnji građevine površina tlocrtne projekcije osnovne građevine iznosi najmanje 40 m2, a najviše 120 m2.

Visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 45.

Pri rekonstrukcijama građevina dopuštaju se preinake uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja, tako da se maksimalno sačuvaju izvorni građevni korpus, fasadne opne, konstruktivne i prostorne karakteristike. Pri rekonstrukciji treba primijeniti tradicionalne obrasce i način građenja te karakteristične arhitektonske elemente.

Krov građevina mora biti kosi, pokriven kupom kanalicom ili mediteran crijepom. Ne dozvoljava se izgradnja ravnih krovova, terasa i mansardi. Ne dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih uređaja na krovnim površinama niti na pročeljima. Potrebno je poštivati tradicionalno oblikovane kape dimnjaka.

Kod obrade vanjskih fasadnih površina zgrada preporuka je glatka vapnena žbuka sa konačnom upotrebom boja na bazi silikata, mineralnog porijekla i svjetlijih tonova. Svi rustično oblikovani kameni elementi koji uokviruju otvore (erte, konzole, rasteretni lukovi, vijenci) i ostali brojni detalji kamene pročeljne plastike moraju se zadržati in situ. Iznimno brojni portali koji su karakteristični za ovo područje, malobrojne sačuvane volte i bogate, te rijetke profilacije detalja i ornamentike na pročeljima zgrada također se moraju zadržati in situ. Prema potrebi smiju se obrađivati ovisno o zatečenom stanju, sanirati ili zamijeniti novim, adekvatnim elementima. Dogradnja novih balkona i vanjskih stubišta nije dozvoljena.

Otvori na pročelju moraju biti pravokutni, omjera širine i visine od 1:1,2 do 1:1,4, simetrično raspoređeni na pročeljima. Veličinu otvora treba prilagoditi tradicijskim dimenzijama i oblicima uz obaveznu drvenu fasadnu stolariju te preporuku opremanja griljama ili škurama.

Ne dopušta se izgradnja pomoćnih građevina (garaže, spremišta, alatnice, poljoprivredne građevine i sl.) kao drvene ili metalne privremene strukture.

Uređenje građevnih čestica

Članak 46.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

Ne dopušta se preparcelacija postojećih građevnih čestica u svrhu formiranja novih.

4.4. Uvjeti i način gradnje stambeno-poslovnih (M1m) i poslovno-stambenih zgrada (M2m)

Članak 47.

Stambeno-poslovna zgrada je građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj sadržaja gospodarske namjene koji ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 50% građevinske (bruto) površine građevine.

Poslovno-stambena zgrada je građevina gospodarske namjene unutar koje je udio stambene namjene manji od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine.

U zonama gradnje stambeno-poslovnih zgrada (M1m) moguća je gradnja jednonamjenskih stambenih građevina prema uvjetima za stambeno-poslovne zgrade. U zonama gradnje poslovno-stambenih zgrada (M2m) moguća je gradnja jednonamjenskih gospodarskih građevina prema uvjetima za gradnju poslovno-stambenih zgrada.

Stambeno-poslovne i poslovno-stambene zgrade smiju imati najviše 4 stana, a grade se neposrednom provedbom ovog plana, osim unutar obuhvata detaljnog plana uređenja novog centra Jadranova.

Stambeno-poslovne i poslovno-stambene smiju imati najviše podrum ili suteren, prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Članak 48.

Prema vrsti gradnje dopuštena je gradnja slobodnostojećih i dvojnih građevina.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za slobodnostojeće građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za dvojne građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,6;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 49.

Oblikovanje građevina, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa nagiba krovnih ploha između 17o i 23o pokrivenih mediteran crijepom, kupom kanalicom ili sličnog pokrova. Na krov je dopušteno ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Krovne plohe smiju se koristiti i kao prohodne terase u funkciji stanovanja uz uvjet da je udaljenost istih najmanje 4,0 metara od susjedne međe.

Uređenje građevnih čestica

Članak 50.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Površine na građevnoj čestici obiteljske kuće uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama dozvoljava se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 51.

Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav (kopneni prometni sustav i pomorski promet);

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama. Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno zona ako je istovjetna građevnoj čestici, mogu se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.

Površine za smještaj komunalnih građevina (plaže, groblje, parkovi i dječja igrališta) određene su u točkama 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena i 6. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina.

5.1. Kopneni prometni sustav

5.1.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 52.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojećih ulica ili dijelova postojećih ulica, izgradnju novih ulica, uređenje pješačkih površina, te uređenje križanja u razini i parkirališnih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa.

Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, određen je sustav prometnica razvrstanih prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za naselje, te su dani karakteristični presjeci ulica. Prometnice su prikazane sa osima, rubovima kolnika i nogostupa, a planirane prometnice još i sa elementima tehničkih zahvata uređenja terena (pokosi, usjeci, potporni zidovi).

Za sve ulice određena je građevna čestica prema idejnom rješenju izrađenom za prometnice u planskom području.

Planirane prometnice projektantski su obrađene, odnosno proračunati su horizontalni i vertikalni elementi i elementi poprečnih presjeka sa pokosima i usjecima. Pokosi nasipa predviđeni su sa nagibom 1:1.5, a nagib pokosa usjeka iznosi 3:1. U daljnjim razinama projektiranja potrebno je provjeriti nagibe pokosa i usjeka ovisno o geomehaničkim podacima. Na mjestima gdje su karakteristike terena nepovoljne i s obzirom na postojeću i planiranu izgrađenost predviđeni su potporni zidovi. Detaljne pozicije zidova potrebno je odrediti u daljnjim razinama projektiranja.

5.1.2. Ulična mreža

Članak 53.

Javne ceste koje čine uličnu mrežu unutar planskog područja razvrstane su na:

- glavne mjesne ulice (GMU),

- sabirne ulice (SU),

- ostale ulice (OU).

Glavne mjesne ulice

Članak 54.

Glavne mjesne ulice (GMU) unutar planskog područja su:

a) postojeće:

GMU 1 - Nazorova ulica

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

GMU 2 - Ulica Gorana Kovačića

- širina kolnika 5,5 m i obostrano nogostup promjenjive širine

GMU 3a - Obala

- širina kolnika 4,5 m, na sjevernoj strani nogostup pretežno širine 1,0 m, a prema moru uređenje šetnice s biciklističkom stazom najmanje širine 3,0 m

- u profilu ulice predviđeno je uređenje poprečno postavljenih parkirališnih mjesta

GMU 3b - Obala

- širina kolnika 4,5 m, na sjevernoj strani nogostup pretežno širine 1,0 m, a prema moru uređenje šetnice s biciklističkom stazom najmanje širine 3,0 m

- moguće je proširenje profila ulice na površinu zahvata luke Jadranovo te na površinu zahvata komunalne luke Perčin za potrebu smještaja poprečno ili uzdužno postavljenih parkirnih mjesta između kolnika i šetnice ili za potrebu realizacije šireg kolnika, prije ili u postupku realizacije zahvata luke Jadranovo i komunalne luke. Za zahvate kojima se mijenja obalna crta obavezna je procjena utjecaja na okoliš kojom će se ocijeniti prihvatljivost zahvata za okoliš, obuhvatiti mjere zaštite okoliša i predložiti plan provedbe mjera.

GMU 4 - Primorska ulica

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup promjenjive širine, pretežno 1,0 m

GMU 6 - Školska ulica

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

GMU 7 - Ulice Grbčić Branimira - Ice na dijelu od granice obuhvata Plana do križanja sa GMU 5

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

GMU 8 - spoj GMU 1 i GMU 5

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

GMU 9 - cesta prema Perhatima i Havišću

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

b) planirane:

GMU 5 - planirana ulica zaobilazno oko Šiljevice

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

Sabirne ulice

Članak 55.

Sabirne ulice (SU) unutar planskog područja su:

a) postojeće:

SU 1 - Ulica Grbčić Branimira - Ice na dijelu kroz Šiljevicu

- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup promjenjive širine

SU 2 - Ulica Vidikovac

- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

SU 4a - Ulica Ahel Drage Lukca

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup promjenjive širine, pretežno 1,5 m

SU 5a - Ulica Neriz na dijelu uz obalu

- širina kolnika 6 m, na sjevernoj strani nogostup najmanje širine 1,5 m, a prema moru uređenje šetnice s biciklističkom stazom najmanje širine 3,0 m

SU 5b - Ulica Neriz na usponu

- širina kolnika 6 m, bez nogostupa

SU 6 - ulica koja zatvara prsten sa GMU 5 (u dijelu postojeća)

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m b) planirane:

SU 3 - planirana ulica u nastavku SU 2 do križanja sa GMU 2

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

SU 4b - planirana ulica u nastavku SU 4a

- širina kolnika 6 m, bez nogostupa

SU 4c - planirana ulica u nastavku SU 4b, do križanja sa GMU 5

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

SU 6 - ulica koja zatvara prsten sa GMU 5 (u dijelu planirana)

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

Ostale ulice

Članak 56.

Ostale ulice unutar planskog područja su:

a) postojeće:

OU 1 - spoj SU 2 i GMU 4

- širina kolnika 6 m, nogostup s jedne strane najmanje širine 1,0 m, s druge strane širine 1,5 m

b) planirane:

OU 2 - planirana ulica koja spaja SU 3 i GMU 5

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

OU 3 - planirana ulica uz Šiljevicu

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

OU 4 - planirana ulica koja spaja OU 3 i SU 6a

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

Uvjeti gradnje ulica

Članak 57.

Najmanja širina kolnika glavnih mjesnih ulica (GMU) mora biti 5,5 m za dvosmjerni promet, a 4,5 m za jednosmjerni promet.

Najmanja širina kolnika za dvosmjerni promet u sabirnim i ostalim ulicama iznosi 5,5 m. Najmanja širina kolnika za jednosmjerni promet u sabirnim i ostalim ulicama iznosi 4,5 m.

Unutar obuhvata Plana predviđena su križanja u razini bez dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje.

Odvodnja oborinske vode s kolnika rješava se jednostranim i dvostranim poprečnim nagibom te uzdužnim nagibima. Oborinska voda ispušta se u slivnike, a na mjestima gdje nije takav ispust moguć odvodi se kanalicama i kontrolirano se ispušta.

Širina pješačkog hodnika kod planiranih glavnih mjesnih i sabirnih ulica iznosi najmanje 1,5 m. Kod rekonstrukcije postojećih ulica mora se osigurati barem jednostrani pješački hodnik najmanje širine 0,75 m. Obostrani pješački hodnik obavezan je uz glavne mjesne ulice, a uz sabirne ulice potrebno je realizirati najmanje jednostran pješački hodnik. Iznimno, profili ulica SU 4b i SU 5b mogu se izvesti bez pješačkih hodnika. Izvedbom pješačkih prijelaza preko prometnica (rubnjaka) i ostalih elemenata mora se izbjeći stvaranje arhitektonskih barijera i omogućiti nesmetano kretanje invalidskih ili dječjih kolica.

Postojeće javne ulice koje ne zadovoljavaju tehničke uvjete (širina prometnog traka, izgrađeni nogostupi i sl.) predviđene su za rekonstrukciju.

5.1.3. Pješačke i kolno-pješačke površine

Članak 58.

Pješački putevi određeni su postojećim parcelama, odnosno parcelama povijesnih puteva.

U koridoru GMU 3a, GMU 3b i SU 5a predviđena je izgradnja obalne šetnice u širini od najmanje 3,0 m.

5.1.4. Javni putnički promet

Članak 59.

Površina za smještaj autobusnog kolodvora određena je na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav.

Površina autobusnog kolodvora namijenjena je uređenju perona za autobuse lokalnog i međugradskog prometa i izgradnji građevine s pratećim sadržajima. Oblik i veličina građevne čestice te uvjeti smještaja autobusnog kolodvora sa pratećim sadržajima odredit će se detaljnim planom uređenja novog centra Jadranova, a u skladu s posebnim propisima i zahtjevima korisnika. Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža građevine autobusnog kolodvora je 2. Građevine se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu uz visoku kakvoću izvedbe i primjenu suvremenih materijala.

5.1.5. Promet u mirovanju (parkirališne površine)

Članak 60.

Parkirališne površine unutar planskog područja razdijeljene su na:

- javne parkirališne površine,

- individualne parkirališne površine.

Javne parkirališne površine

Članak 61.

Površine javnih parkirališta određene su na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav. Površine za uređenje javnih parkirališta su:

- površina u ulici Vidikovac, u zaleđu uvale Grabrova,

- površina uz groblje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za uređenje javnih parkirališta je 1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.

Osim površina za uređenje javnih parkirališta, na dijelu ulice Obala (GMU 3a), u duljini od cca 450 m, predviđen je smještaj poprečnih parkirališnih mjesta u profilu ulice. Parkirna mjesta položena su poprečno na kolnik, na

površini između kolnika i pješačke šetnice uz obalu. Širina parkirnog mjesta je 2,30 m. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta. Površina kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini.

Individualne parkirališne površine

Članak 62.

Površine za parkiranje ili garažiranje vozila u pravilu se osiguravaju unutar građevne čestice osnovne namjene. Na površinama stambene i mješovite namjene moguća je izgradnja parkirališnog i garažnog prostora na zasebnoj građevnoj čestici uz uvjet da se površina koristi za najmanje tri parkirna mjesta. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za uređenje parkirališta je 1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta za pojedine građevine su:

- 1 PM po stanu, neovisno o vrsti stanovanja,

- 1 PM na 30 m2 korisne površine uredskog prostora (ured, ordinacija, agencija isl.),

- 1 PM na 30 m2 korisne površine trgovačkog prostora,

- 1 PM na 8 sjedećih mjesta za ugostiteljske sadržaje,

- 1 PM na 5 smještajnih jedinica + 1 PM za autobus na 25 smještajnih jedinica za turističke sadržaje,

- 1 PM po učionici - grupi za škole i predškolske ustanove - moguće predvidjeti na površini javnog parkirališta,

- 1 PM na 20 m2 korisne površine za građevine javnih i društvenih sadržaja (dom kulture, vjerske građevine, druge javne građevine) te građevine sportsko-rekreacijske namjene - moguće predvidjeti na površinini javnog parkirališta.

5.1.6. Biciklističke staze

Članak 63.

Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer iznosi 0,60 metara, a za dvosmjerni promet 1,20 metara.

5.2. Pomorski promet

Članak 64.

Površine u funkciji pomorskog prometa određene su na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav. Površine u funkciji pomorskog prometa na području obuhvata Plana su:

- luka Jadranovo - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja - namijenjena odvijanju djelatnosti ukrcaja i iskrcaja putnika, prekrcaja roba, priveza i odveza brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica

- komunalna luka u uvali Perčin (KL), kapaciteta do 180 vezova

- privezište u uvali Zamlat (P1), kapaciteta 10 vezova

Na površinama luke Jadranovo, komunalne luke i privezišta dopuštena je gradnja građevina i sadržaja u funkciji pomorskog prometa.

Na zahvate luke Jadranovo te komunalne luke Perčin moguće je proširiti građevnu česticu ulice GMU 3b, prije ili u postupku realizacije navedenih zahvata.

Pomorski pristup površinama u funkciji pomorskog prometa odredit će se u dijelu zahvata rekreacijskog područja na moru (Rp).

5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 65.

Mreža DTK vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci su za izgradnju podzeme distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), unutar površine planiranih prometnica.

U područjima namijenjenima za razvoj i uređenje potrebno je izgraditi distributivnu kabelsku kanalizaciju koristeći za to postojeće i planirane prometnice, te omogućiti kvalitetno povezivanje korisnika na telekomunikacijsku mrežu podzemnim priključkom.

U izgrađenim dijelovima naselja potrebno je postojeće zračne samonosive telekomunikacijske kabele - pretplatničke instalacijske TK kabele, koji služe za povezivanje korisnika na najbližu distribucijsku točku, supstituirati sa novim kabelima xDLS trehnologije koji moraju biti uvučeni u cijevi distribucijske kabelske kanalizacije.

Podzemna telekomunikacijska mreža na području obuhvata Plana mora biti realizirana uvlačenjem xDSL kabela u cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije. Radi racionalnije i ekonomičnije izgradnje, trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije trebaju biti usklađene sa trasama ostale infrastrukture. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC i PEHD cijevima 1 110 i 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.

Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase usaglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture, a naročito projektima prometnica i detaljima planiranja pristupa kolno pješačkog prilaza svakoj građevnoj čestici.

Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću (ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 40 mm. za manju odnosno 3 za veću građevinu. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm2). Sva kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

Koncentracija instalacije treba biti izvedena u ITO ormariću kojeg treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na građevini tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. ITO ormarić kao i ostala priključna mjesta trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.

Postojeća lokacija lokalne centrale udovoljava zahtjevu novih korisnika u smislu prihvata telekomunikacijske mreže odnosno smještaja potrebne opreme.

Unutar površine mješovite namjene unutar obuhvata detaljnog plana uređenja novog centra Jadranova, potrebno je osigurati prostor od cca 6 - 12 m2 radi kvalitetnijeg smještaja komutacijske opreme i time osigurati kvalitetnije pružanje usluga korisnicima a operaterima lakši i jednostavniji pristup prostoru.

Ne dopušta se gradnja zasebnih građevina - antenskih stupova, već se preporuča gradnja i postavljanje zidnih i krovnih prihvata na postojećim i planiranim građevinama.

5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4.1. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 66.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže, s time da se kod razrade projekata višeg reda trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Nova vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana propisima.

Članak 67.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže i zamjena dotrajalih dionica vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Žrnovnica, Novi Vinodolski). Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD).

Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nasmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno sa ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Odvodnja

Članak 68.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje, s time da se kod razrade projekata višeg reda trase kolektora i lokacije pojedinih objekata (separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Sustav odvodnje je razdjelnog tipa, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa crpnim stanicama, te gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa separatorima.

Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima.

Članak 69.

Obzirom na nedostatak odgovarajuće dokumentacije kojom bi trebali biti definirani osnovni elementi sustava oborinske odvodnje područja obuhvata Plana, to se nadležno društvo, odnosno lokalna samouprava upućuje na izradu idejnih rješenja kojim će se dati osnovne smjernice prihvata i dispozicije oborinskih voda, u kojem treba definirati i usklađenost sustava odvodnje oborinskih voda sa sustavom odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Članak 70.

Gradnja kanalizacijske mreže za sanitarne otpadne vode vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (Murvica, Crikvenica). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250 - 300 mm.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka otpadnih voda treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo.

Kod kućnih priključaka koji se odnose na privredne subjekte, potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod građevina koji imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.

Na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav označene su dvije glavne obalne crpne stanice (oznake CS1 i CS2), s time da će se, ovisno o konfiguraciji terena i kotama pojedinih objekata, u sklopu mreže odvodnje na potrebnim lokacijama predvidjeti i lokalne crpne stanice za prepumpavanje otpadnih voda (kao CS3). Crpne stanice će se graditi kao podzemni ukopani objekti, sa crpnim bazenom u kojem se smještaju kanalizacijske crpke, te zasunskim oknom u kojem se smještaju potrebni fazoni, armature, mjerna oprema i ostalo.

U slučaju da se tijekom gradnje pokaže nemogućnost priključenja pojedine građevine ili grupe građevina na kanalizacijsku mrežu, tada će biti potrebno izgraditi lokalnu crpnu stanicu za prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora. Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.

Crpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o karakteristikama lokacije crpne stanice može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni.

Članak 71.

Svi objekti trebaju biti priključeni na sustav javne odvodnje, a do izgradnje sustava javne odvodnje, na površinama koje na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, nisu određene kao površine nove gradnje, za građevine poslovne i stambene namjene površine do 200m2 moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Crikvenice (SN 28/96).

U slučaju nemogućnosti priključka objekta na javni sustav zbog neizgrađenosti istog, a za objekte površine iznad 200 m2, moguća je izvedba odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda minimalne izlazne kvalitete od 40 mg/l za BPK5, 150 mg/l za KPK i 60 mg/l za suspendiranu tvar (prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99), te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika (6/01, 14/01)), a sve sukladno uvjetima koje će propisati nadležno komunalno društvo i vodopravni uvjeti. Ispust obrađene vode na izlazu iz uređaja potrebno je izvesti u teren u sklopu parcele građevine ili u sklopu druge parcele uz suglasnost vlasnika.

Članak 72.

Gradnja kanalizacijske mreže za oborinske vode vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (Murvica, Crikvenica). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi,

- sustav oborinske odvodnje zahtijeva izgradnju separatora nakon što je pojedino slivno gravitirajuće područje poraslo iznad reducirane površine od cca 0.25 ha, odnosno iznad cca 50 l/s, a za udio površina koje čine količine oborinskih voda sa prometnica ili parkirališta.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

5.4.2. Energetski sustav

Elektroopskrba

Članak 73.

Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije prikazani su osnovni pravci podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete.

Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama određenim u grafičkom dijelu Plana. Mirkolokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom i nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim Planom biti će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 20/0,4 kV iz ovog Plana treba osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikrolokacija trafostanica. Nove trafostanice gradit će se za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.

Do zamjene 20 kV nadzemnog voda TS 20/0.4 kV Šmrika - TS 20/0.4 kV Manestri, koji prolazi rubnim područjem plana, s podzemnim 20 kV kabelom ograničena je mogućnost gradnje građevina ispod, odnosno u koridoru nadzemnog voda.. Izgradnja građevina ispod njega ili u njegovoj blizini ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP-ODS d.o.o. Zagreb, DP Elektroprimorje Rijeka).

Osnovni pravci postojeće i buduće niskonaponske mreže na javnim površinama prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Postojeća niskonaponska mreža zadržava se u sadašnjem obliku, a po potrebi će se rekonstruirati ili zamijeniti novom po istim trasama. Buduća niskonaponska mreža će se izvoditi sa podzemnim kabelima ili kao nadzemna sa samonosivim kabelom razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Plinoopskrba

Članak 74.

Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Realizacijia plinoopskrbnog sustava područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže namijenjene prirodnom plinu koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog tlaka planiran duž Jadranske turističke ceste (izvan obuhvata Plana), te plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu.

Unutar područja obuhvata Plana nema redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivat će se plinom srednjega tlaka (max. 4 bar) iz redukcijskih stanica RS Crikvenica 2 i RS Crikvenica 1.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 75.

Javne i zaštitne zelene površine prikazane su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

6.1. Javne zelene površine (Z1, Z2, Z3)

Članak 76.

Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnih parkova (Z1), površine dječjih igrališta (Z2), i površine javnih vrtova (Z3). Svaki park, javni vrt ili dječje igralište uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te opremanjem elementima parkovne i urbane opreme (paviljoni, pergole, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta), odnosno spravama za igru. Na površini javnog parka je moguće urediti dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim stazu, i sl. Podloga parkovnih površina i pješačkih površina ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge.

Unutar površine javnog parka mogu se graditi jednoetažne građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što je paviljon, odmorište, manja javna ili ugostiteljska građevina, građevine sanitarno-higijenskog standarda i komunalne građevine, površine do ukupno 30 m2.

6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 77.

Na površinama zaštitnog zelenila prvenstveno se zadržava i održava postojeće zdravo zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina. Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

Na površinama zaštitnog zelenila dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 78.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 79.

Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Redni broj pod kojim su kulturna dobra i ambijentalne vrijednosti unesena na kartografskom prikazu odgovara rednom broju u ovim Odredbama.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina odnose se na evidentirano nepokretno kulturno dobro, te na dijelove povijesne jezgre naselja Jadranovo koji se štite kao ambijentalne vrijednosti i posebnosti.

Članak 80.

Zaštićeno kulturno dobro u obuhvatu Plana je:

(1) Župna crkva sv. Jakova Apostola

Mjere zaštite i drugi radovi na kulturnom dobru moraju se provoditi uz posebne uvjete i uz suglasnost nadležnog tijela zaštite.

Članak 81.

Područja (zone) i građevine ambijentalne vrijednosti unutar obuhvata Plana su:

(2) Etnološko područje Šiljevica,

(3) Etnološko područje Ivani,

(4) Etnološka građevina - perilo u uvali Perčin.

Površine i građevine ambijentalnih vrijednosti potrebno je očuvati, što podrazumijeva obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika. Rekonstrukcije i preinake dozvoljene su unutar gabarita uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 82.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo. Na najmanje tri lokacije pogodne za rad komunalnom vozilu s dizalicom potrebno je predvidjeti poluukopane spremnike za odvojeno skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža). Točne lokacije odredit će se posebnom odlukom Grada.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 83.

Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i koje mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 84.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje s ciljem priključenja postojećih potrošača vode, te propisanom II. kategorijom uređenosti građevinskog zemljišta za svu novu izgradnju.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

Članak 85.

Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja postojeće kakvoće mora na svim površinama namijenjenima kupanju, sportu i rekreaciji, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama. Obalno more na području obuhvata Plana je druge kategorije. Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje otpadnih voda u more,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

- sprečavanje onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima zbrinjavanjem zauljenih voda i istrošenog ulja, po potrebi i obradom sanitarnih voda s brodica, te prihvatljivim načinom servisiranja brodova na moru i kopnu.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 86.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 87.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.

Za prostor u obuhvatu Plana potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mreže osigurat će se veća protočnost prometa i smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 88.

Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 89.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93).

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu,

- u svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta,

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze sekcijski zapori

kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

9.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 90.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina (hotela, građevina poslovne namjene, većih građevina mješovite namjene) mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 91.

Lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za zgrade, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastruktureprema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim planom.

Prethodni stavak ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

Članak 92.

Obuhvati obavezne izrade detaljnoih planova uređenja određeni su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

10.1. Obaveza izrade detaljnog plana uređenja

Članak 93.

Ovim Planom propisana je izrada dvaju detaljnih planova uređenja:

- DPU 1: Detaljni plan uređenja novog centra Jadranova,

- DPU 2: Detaljni plan uređenja površine ugostiteljsko- turističke namjene. Detaljni plan uređenja novog centra Jadranova (DPU 1) određen je za površinu mješovite namjene, javnog parka, poslovne - pretežito trgovačke namjene, te površine za smještaj autobusnog kolodvora, na lokaciji planiranog novog središta naselja.

Detaljni plan uređenja površine ugostiteljsko-turističke namjene (DPU 2) određen je za površinu ugostiteljsko- turističke namjene označene planskom oznakom T2 (T3) na kojoj je moguća gradnja ugostiteljsko-turističkih građevina i smještajnih kapaciteta iz skupine turističkih naselja (kampova).

Detaljnim planom uređenja provjerit će se mogućnosti lokacije i u skladu s odredbama ovog Plana odrediti detaljni uvjeti gradnje. Do donošenja detaljnog plana uređenja na površinama obvezne izrade detaljnog plana uređenja nije dozvoljena gradnja novih i zamjenskih građevina. Dozvoljena je samo rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 94.

Građevine koje su izgrađene u skladu s propisima , a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Planom, smiju se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati u postojećim gabaritima.

Postojeće stambene građevine na površinama mješovite namjene (M1 i M2) mogu se rekonstruirati prema uvjetima za zone stambene gradnje (točka 4.1. i točka 4.2.), uz zadržavanje postojeće građevne čestice.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 95.

Plan je izrađen u četiri izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora:

- Pisarnica Grada Crikvenice

- Ured za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica

- Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije

- Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 96.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/04-01/54

Ur. broj: 2107/01-01-08-27

Crikvenica, 12. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik

Gradskog vijeća

Grada Crikvenice

Eduard Rippl, dipl. ing., v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr