SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 17. Utorak, 13. svibnja 2008.
OPĆINA OMIŠALJ
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

25.

Na temelju članka 348. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 262. Odluke o donošenju prostornog plana uređenja općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 52/ 07) i članka 17. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/01, 7/02 i 12/06), Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 24. travnja 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o usklađenju Detaljnog plana uređenja centra Omišlja

Članak 1.

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja centra Omišlja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 07/98, nadalje: Odluka o DPU) usklađuje se sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, nadalje: Zakonom) u dijelu zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom »Usklađenje Detaljnog plana uređenja centra Omišlja sa zakonskim odredbama o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora«, izrađen od tvrtke »Urbanistički studio Rijeka« d.o.o. Rijeka (elaborat br. 03/07).

Članak 3.

Elaborat iz članka 2. ove Odluke sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO


A.1. Uvod

A.2. Ciljevi izrade plana

A.3. Područje obuhvata Plana

I. OBRAZLOŽENJE


1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna infrastruktura

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

2.3.3. Vodoopskrba

2.3.4. Odvodnja otpadnih voda

2.3.5. Elektroopskrba

2.3.6. Orijentacijski troškovi uređenja građevinskog zemljišta

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (prijedlog odluke o donošenju)


1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Gradske i pristupne ulice - kolno-pješačke ulice

3.1.2. Javna parkirališta / garaže

3.1.3. Pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih i zaštitnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

B. GRAFIČKI DIO


1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1 : 500

2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA

I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREŽA

2.1. Prometna infrastrukturna mreža 1 : 500

2.2.-1 Telekomunikacijska infrastrukturna

mreža - postojeće stanje 1 : 500

2.2.-2 Telekomunikacijska infrastrukturna

mreža - idejno rješenje 1 : 500

2.3. Komunalna infrastrukturna

mreža - vodoopskrba 1 : 500

2.4. Komunalna infrastrukturna

mreža - odvodnja otpadnih voda 1 : 500

2.5. Komunalna infrastrukturna

mreža - elektroopskrba 1 : 500

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

ZAŠTITE POVRŠINA 1 : 500

4. UVJETI GRADNJE 1 : 500

4.2. UVJETI GRADNJE - građevne čestice 1 : 500

Članak 4.

Usklađenje detaljnog plana centra Omišlja se donosi za obuhvat Plana koji obuhvaća dio centralne zone Omišlja, i to dio istočnog rubnog dijela povijesne jezgre Omišlja i njemu kontaktni neizgrađeni dio prostora parkirališta sjeverno od Puta pod orišina. Ukupna površina obuhvata iznosi cca 1,5 ha.

Granica obuhvata Plana navedena je u točki A.2. tekstualnog dijela plana i prikazana u grafičkim prilozima.

Članak 5.

Odredbama za provođenje plana utvrđuju se kriteriji i način realizacije planerskih postavki, a za detaljnije tumačenje odredbi namijenjeni su tekstualni i grafički dijelovi plana.

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 6.

Prostor unutar granica obuhvata plana definiran je kroz sljedeće zone i namjene:

- REZERVIRANO PARKIRALIŠTE / ZA ZDRAVSTVENU USTANOVU,

- STAJALIŠTE JAVNOG PROMETA : MEĐUGRADSKI, GRADSKI, TAXI,

- REŽIM JAVNE POVRŠINE NA RAZINI PRIZEMLJA U OKVIRU C1, C2 I C3,

- DRVOREDI I SKUPINE VISOKOG ZELENILA (PERGOLE S PENJAČICAMA I SL.),

- KOLNI PRILAZ PREKO PLOČNIKA ILI PARKIRALIŠTA

Detaljan prikaz namjena površina i objekata sadržan je u točki 2.2. tekstualnog dijela plana, dok je grafički prikaz namjene površina prikazan na grafičkom prilogu plana list broj 1.

1) MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA (M1) - građevinske parcele postojećih stambeno-poslovnih zgrada: br. 1- 9, s mogućnošću poslovnih sadržaja u sklopu zgrade, u pravilu u prizemlju ili u okviru pomoćnih zgrada na parceli. Zgrade se na ovim parcelama mogu rekonstruirati u okvirima uvjeta definiranih planom.

2) MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA (M2) - građevinske parcele planiranih stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada: br. 10-13. U okviru ovih zgrada se poslovni sadržaji planiraju u pravilu u sklopu prizemne i suterenske etaže, dok se na višim etažama planiraju stambeni ili poslovni sadržaji prema programu vlasnika.

Promjena namjene postojećih objekata ili dijelova objekata može se dozvoliti ako nova djelatnost ne ugrožava uvjete života u susjednim objektima i ako zadovoljava ostale odredbe plana.

Poslovne namjene uključuju sadržaje kao što su trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski, javni, kulturni, zabavni i drugi centralni sadržaji.

U okviru površina za pomoćne i prateće objekte na parceli planiraju se sadržaji vezani uz osnovnu zgradu, spremište, garaža i sl. poslovni i njima prateći sadržaji, te elementi zgrade kao što su nadstrešnice, balkoni, trjemovi sl.

Okućnice se na dijelu prema javnoj površini uređuju kao terase i hortikulturno uređeni prostori, a na preostalom dijelu i kao vrtovi, voćnjaci i sl.

3) GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA (K1) - građevinske parcele planiranih zgrada s centralnim javnim i poslovnim sadržajima: C1- C3 obuhvaćaju građevinske parcele planiranih zgrada i površina u okviru kojih se planiraju javni, trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski, polivalentni kulturni, zabavni i drugi centralni i njima prateći sadržaji, te u okviru C2 mogućnost stanovanja na prvom katu.

U okviru C2 i C3 se kao obveza u suterenskim etažama realiziraju prostori za parkiranje osobnih automobila, te se pored toga tu planiraju prioritetna lokacija trafostanice i mogućnost pomoćnih i pratećih poslovnih sadržaja.

Neizgrađeni prostori se uređuju kao neograđene javne pješačke ili hortikulturno uređene površine, kao ugostiteljske terase, i sl.

Vanjske površine na razini prizemlja u okviru C1,C2 i C3 imaju režim javne pješačke površine što uključuje tome adekvatne namjene: male trgove, otvorena gledališta, vanjske ugostiteljske terase, vanjske prodajne i izložbene prostore, hortikulturno uređene površine i sl.

Na vanjskim prostorima treba biti zastupljeno zelenilo, u rubnim zonama i gdje pod platoom nije suterenska etaža sade se stablašice, dok se u dijelu nad suterenom postavljaju konstrukcije za pergole i uz njih se sade penjačice, odnosno manja stabla i grmlje, vrste koje mogu uspijevati u reduciranim uvjetima lokacije.

4) JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK (Z1) - JZ1-JZ5, obuhvaćaju površine s visokim raslinjem, rekreacijskim i dječjim sadržajima,

- JZ1-JZ4 obuhvaćaju površine s postojećim visokim zelenilom na obroncima oko povijesne jezgre Omišlja koje se čuvaju kao zaštitni neizgrađeni prostor, te se hortikulturno uređuju melioracijom postojećeg zelenila, čišćenjem korova i podrasta, te dodatnom sadnjom stablašica. U okviru ovih površina se uređuju pješačke staze i stubišta, pojedinačna manja rekreacijska i dječja igrališta, odmorišta i sl.

- površina JZ5, se kao kompenzacija za proširenje ulice Njivičina može priključiti građevinskoj parceli br.9. i to kao neizgrađeni dio okućnice, na kojem se mogu urediti pješačke ili zelene površine, otvorene ugostiteljske terase i sl.

5) VRTOVI I VOĆNJACI (Z2) - površine vrtova i voćnjaka su površine u privatnom vlasništvu te se zadržavaju u postojećem stanju ili se priključuju okućnicama susjednih objekata.

PROMETNE POVRŠINE obuhvaćaju sljedeće namjene:

6) KOLNO-PJEŠAČKE POVRŠINE - PK1- PK2 - ULICE I PUTOVI I KPP - DIO POSTOJEĆE KOLNO- PJEŠAČKE PROMETNICE - uključujući i sadržaje koji se planiraju u okviru prometnih površina: kolne prilaze, rezervirana parkirališta, stajalište javnog prometa (međugradski, gradski, taxi), drvorede i grupe visokog zelenila, te mrežu, objekte i uređaje komunalne infrastrukture, u pravilu podzemno.

7) PJEŠAČKE POVRŠINE:

P1-P7 - pješačke putove, stubišta i pločnike u okviru kojih su pod pješačkom razinom mogući opći javni i komunalni sadržaji,

C4 i C5 - građevinske parcele pješačkih površina i u okviru njih vanjska stubišta, nadstrešnice, trjemovi i sl. te opći javni i komunalni sadržaji pod pješačkom razinom, povezuju građevinske parcele planiranih zgrada s centralnim sadržajima, u okviru njih su pored objekata pješačkih komunikacija mogući sadržaji sukladni centralnim sadržajima koji se uklapaju u utvrđeni način gradnje ograničen na potpuno transparentne strukture nad pješačkom razinom i mogućnost suterenskih građevina pod pješačkom razinom.

Neizgrađeni prostori se hortikulturno uređuju kao dio cjeline javnih zelenih površina oko jezgre.

8) JAVNO PARKIRALIŠTE: / 1-2 razine /: C6 se namjenjuje uređenju javnog parkirališta u razini terena, uz mogućnost građenja suterenskog objekta koji u okviru podzemne etaže i na razini ravnog krova ima javno parkiralište, te kolnog prilaza parking/garaži u suterenu parcele C3.

U okviru suterena su pored parkiranja mogući prateći i komunalni sadržaji.

Pri uređenju parkiralištu kao platoa na nivou terena, prema rasteru parkirališnih mjesta se sade drvoredi, dok se stabla razviju nad parkirališnim mjestima se kao zaštita od sunca privremeno mogu postaviti montažne nadstrešnice.

Pri gradnji parkirališta kao suterenskog objekta u dvije razine drvoredi se sade u rubnoj zoni uz objekt, a na platou se postavljaju konstrukcije za pergole i uz njih se sade penjačice.

9) TRAFOSTANICA: TS, utvrđuje se kao alternativna lokacija koja se realizira ako zbog tijeka izgradnje planiranih objekata ne bude moguće izgraditi trafostanicu u okviru prioritetne planske lokacije u suterenskim etažama centra. Površina parcele je namijenjena izgradnji objekta trafostanice i uređenju prilaza do nje. Objekt se gradi kao suterenski, s potpuno ukopanom jednom stranom, te s ravnim prohodnim krovom koji je u razini pješačke površine P3. Privremeno je, do realizacije pješačke površine na parceli moguće postaviti tipski objekt TS s kosim krovom. U slučaju da se TS realizira u sklopu centra parcela se može priključiti pješačkim površinama - građevinska parcela P3.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih parcela

Članak 7.

Oblik i veličina građevinske parcele prikazani su u grafičkim prilozima plana; list 1. Detaljna namjena površina, list 4. Uvjeti gradnje i list 4.1. Uvjeti gradnje - građevne čestice.

Dozvoljava se usklađenje i korekcija oblika i veličine građevinske parcele prema vlasništvu, dogovorno i suglasno između susjeda, kad to ne remeti provedbu plana.

Kao kompenzacija za dio zemljišta uključenog u parcelu br 9. na koje se proširila ulica Njivičina toj se parceli može nakon rješavanja vlasničkih odnosa pripojiti površina parcele Z5.

Članak 8.

Građevinska parcela planiranih zgrada sa centralnim javnim i poslovnim sadržajima C3 se temeljem adekvatne stručne podloge - Idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja koje se prema definiranom programu izrađuje za cjelinu zone centra, može parcelirati na najviše tri manje parcele C31, C32 i C33, kako bi se omogućila fazna izgradnja i sudjelovanje više vlasnika / korisnika na parceli.

Izgrađenost građevinske parcele

Članak 9.

Minimalna i maksimalna izgrađenost parcele se određuje izdvojeno za svaku građevinsku parcelu u obuhvatu plana, u tabeli koja je prilog odredbi za provođenje plana. U izgrađenu površinu se uključuju svi dijelovi zgrade.

Za parcele centra C2 i C3 izgrađenost suterenske etaže iznosi 100% površine parcele, izgrađenost za nadzemne dijelove zgrade se utvrđuje u odnosu na gradivi dio građevne čestice.

2.2. Veličina i površina građevina

Maksimalna visina i broj etaža

Članak 10.

Maksimalan broj etaža se određuje izdvojeno za svaku zgradu i njen dio, što je prikazano na grafičkom prilogu plana list 4., a pored toga se broj etaža i maksimalna visina osnovnih zgrada utvrđuje tabelarno.

Uz navedeni maksimalni broj etaža može se izvesti podrum (suteren) i tavan, ali se maksimalna dozvoljena visina zgrade obzirom na to ne povećava.

Na parcelama centra C2 i C3 je suterenska etaža u svim situacijama potpuno ukopana.

Na lokacijama gdje se suterenska etaža izvodi pod pješačkom razinom i parcelama br. 7 (dogradnja), br. 9, br. 10 i br. 13, na dijelovima zgrade koji mogu imati samo suterensku etažu, krov tog dijela objekta je ravan, gornji rub ravnog krova suterena treba biti u nivou ulice pod kojom, odnosno uz koju se gradi (iznimno zbog pada ulice može na nižem dijelu biti do max. 1,0 m iznad nivelete ulice. Na ostalim lokacijama, visina suterena može biti max. 1,5 m, odnosno kod postojećih zgrada se za dogradnje i rekonstrukcije zadržava u postojećoj visini.

Maksimalna dozvoljena visina zgrade se određuje od nivelacijske kote do gornjeg ruba krovnog vijenca. Nivelacijska kota zgrade se određuje kao najniža kota površine uz zgradu, u pravilu na dijelu uz javnu prometnu površinu prema kojoj je definiran građevinski pravac zgrade.

Članak 11.

Maksimalna dozvoljena visina zgrada kada nije drugačije određeno prethodnom odredbom, odnosno tabelom uvjeta izgradnje, za dogradnje, pomoćne, prateće, zamjenske zgrade i gradnje na drugim osnovama utvrđuje se:

- za max. 1 etažu - P . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4,0 m

- za max. 2 etaže - P+1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6,0 m

- za max. 3 etaže - S+P+1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7,0 m

- P+1+M . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8,5 m

- P+2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9,0 m

Uz suglasnost Općinskog poglavarstva i konzervatorske službe moguća su odstupanja od maksimalnih visina zgrada i svih njihovih dijelova utvrđenih u ovom i prethodnom članku za max. 0,5 m, uz moguće adekvatno usklađenje broja etaža (isključujući zgrade na parcelama br. 1-5, 10, C2 i C3).

2.3. Namjena građevina

Članak 12.

Namjena građevina se određuje sukladno odredbama iz Članka 5. ovih odredbi.

Članak 13.

Na dijelu prostora obuhvaćenog Planom se unutar površine određene za mješovitu-pretežito stambenu namjenu (M1) i unutar površine određene za mješovitu- pretežito poslovnu namjenu (M2) može planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

Proračunski broj kreveta po smještajnoj jedinici iznosi 2 kreveta.

Članak 14.

Na području unutar obuhvata plana ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih iskorištavanju snage vjetra za električnu energiju. Navedeno se ne odnosi na rekonstrukciju građevina izgrađenih na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti.

Članak 15.

TABELA XVII. UVJETI IZGRADNJE PREMA PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM PARCELAMA

2.4. Smještaj građevina na građevinskoj parceli

Gradivi dio građevinske parcele

Članak 15.

Gradivi dio građevinske parcele definiran je u grafičkom prilogu list 4. Uvjeti gradnje, dok je minimalna i maksimalna izgrađenost parcele utvrđena tabelarno za svaku parcelu, uz toleranciju obzirom na točnost osnovne podloge u mj 1:1000.

Adekvatno dozvoljenim promjenama granica građevinske parcele i dozvoljenim odstupanjima od građevinskog pravca moguća je i promjena definiranog gradivog dijela građevne čestice.

Iznimno se za građevinske parcele C1-C3 planom utvrđena površina unutar koje se može razviti tlocrt objekta može mijenjati temeljem Idejnog urbanističkog rješenja koje obuhvaća cjelinu centralne zone.

Članak 16.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se izgradnja dijelova građevine koji se prema članku 18. mogu graditi ispred građevinske linije i objekata koji se smatraju uređenjem okoliša ili infrastrukturnih objekata, instalacija i uređaja koji su ukopani ili su približno u razini okolnog terena. Navedeni objekti ne ulaze u obračun izgrađenosti parcele.

Objekti koji se smatraju uređenjem okoliša, su: pristupna stubišta, vanjske terase, pergole, sjenice i slični objekti kojima se uređuje okoliš, odnosno infrastrukturni objekti, instalacije i uređaji su: septičke jame, spremnici za gorivo, solarni kolektori, i sl.

Građevinski pravac

Članak 17.

Definiran je u grafičkom prilogu list 4. Uvjeti građenja kao linija fronte objekta prema javnoj prometnoj površini (kolnoj ili pješačkoj). Građevina se sa najmanje jednom trećinom dužine pročelja gradi na građevinskom pravcu.

Moguća su minimalna odstupanja od građevinskog pravca u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga.

Članak 18.

Ispred građevinskog pravca, pod uvjetom da ne ugrožavaju pješački ili kolni promet, moguće je graditi ulazne nadstrešnice, kolonade, trjemove, balkone, postavljati konstrukcije za tende, pergole, reklamne panoe i sl.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 19.

Oblikovanje novih građevina u jezgri treba biti primjereno i sukladno definiranom arhitektonskom izrazu zgrada povijesne jezgre Omišlja. Zgrade u cjelini i njihovi elementi trebaju u osnovi sadržavati mjerilo i izraz autohtone arhitekture. Nove objekte treba graditi upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnih osnova građenja. Pri rekonstrukciji zgrada treba u potpunosti slijediti postojeći arhitektonski izraz.

Pročelja treba izvoditi u glatkoj žbuci, oličena kvalitetnim bojama, u pastelnim tonovima i uz to detalji u kamenu.

Otvori na pročeljima trebaju biti visine veće od širine, a zaštita s griljama ili škurama.

Članak 20.

Arhitektonski izraz kompleksa centra treba biti ujednačen i usklađen s morfološkim osobitostima neposrednog okruženja lokacije, kompleks treba biti funkcionalan, te kalitetno oblikovan i izveden.

Transparentnost sklopa treba ostvariti u funkcionalnoj i vizualnoj komunikaciji vanjskih i unutarnjih prostora, te također između vanjskih dvorišnih i uličnih prostora. Prostore sklopa i okoline dodatno oblikovno uskladiti unošenjem elementa visokog zelenila u sve vanjske prostore centra. Potezi zgrada centra, zajedno sa zelenilom trebaju činiti neutralnu osnovu strukturi povijesne jezgre Omišlja koja nad njima dominira. Pri tome zgrade u cjelini i njihovi elementi trebaju u osnovi sadržavati, odnosno trebaju biti usklađeni, s osnovnim mjerilom i izrazom autohtone arhitekture.

Vrsta krova, nagib i pokrov

Članak 21.

Krov je u pravilu kosi dvovodan, te viševodan ili razveden u više krovnih ploha, na dijelovima i jednovodan i ravan. Pravac sljemena krova treba u pravilu biti paralelan s dužom stranom tlocrta, odnosno s građevinskim pravcem. Kod novih zgrada se dozvoljava izgradnja krovnih terasa, na max 1/3 površine krova, ali ne veća od 30 % površine krova.

Krov treba biti ravan na lokacijama gdje se suterenska etaža objekta izvodi pod pješačkom razinom, na dijelovima zgrade koji mogu imati samo suterensku etažu na parcelama br. 7 (dogradnja), br. 9, br. 10 i br. 13 i na trafostanici, a uređuje se kao pješačka površina, vanjska terasa, parkiralište na parceli, zelena površina ili sl. i adekvatno tome dimenzionira. Iznimno na tipskoj trafostanici koja bi se postavljala prije realizacije zgrada centra može biti kosi krov.

Tip krova na zgradama centra građevinske parcele C1 - C5 se ne uvjetuje, a utvrđuje se prema Idejnom arhitektonskom rješenju kojim treba obuhvatiti navedenu zonu kao oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Krovovi u cijeloj zoni trebaju biti unificirani, uz uvjet kvalitetnog oblikovanja pete fasade, posebno kod ravnih krovova.

Članak 22.

Nagib kosog krova iznosi 23o do max. 25o.

Pokrov kosog krova izvesti isključivo kupom kanalicom ili »mediteran« crijepom.

2.6. Uređenje građevinskih parcela

Uvjeti za izgradnju ograda

Članak 23.

Ograde građevinskih parcela mogu biti kamene, betonske obložene kamenom, kovanoželjezne te živice. Najveća visina ograde može biti 1,2 m ako ne predstavlja istovremeno i potporni zid.

Zajedničke ograde dviju građevinskih parcela grade se tako da uzdužna os ograde leži na granici parcela.

Građevinske parcele zone centra C1-C6 se ne ograđuju.

Oblikovanje okoliša zgrada

Članak 24.

Kod gradnje svih zgrada moraju se izbjegavati veći zahvati u terenu, a nakon izgradnje teren treba sanirati i zasaditi. Nije dozvoljena izgradnja podzida viših od 1,5 m

u jednoj ravnini. Kod većih visina zidove izvoditi terasasto, uz zidove posaditi penjačice.

Postojeće vrijedno visoko zelenilo na parceli, izvan zona izgradnje treba sačuvati, te dopuniti autohtonim i parkovnim vrstama stablašica.

Prilikom izvedbe potpornih zidova i drugih radova treba voditi računa o tome da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu susjednih parcela i objekata

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Gradske i pristupne ulice / kolno-pješačke ulice

Članak 25.

Prometne površine se projektiraju i grade prema Idejnim rješenjima iz plana i posebnim uvjetima.

Režim prometa definiran planom se u provedbi ne uvjetuje.

Kolno-pješačke i pješačke površine po kojima se planira interventni prilaz treba projektirati prema osovinskom pritisku i ostalim karakteristikama interventnog vozila.

Parter pješačko-kolnih ulica i putova se oblikuju kao pješačka površina, te se u svim situacijama prednost daje pješačkom prometu, dok se kolni promet ograničava.

Kolni promet duž kolno-pješačke Ulice Njivičina se ograničava na intervenciju, dostavu za poslovne sadržaje i prilaz vozila stanovnika zone, a križanje te ulice s Putom za Dubec treba u cijeloj površini dimenzionirati za kolni promet te izvesti bez zapreka u parteru.

3.1.2. Javna parkirališta / garaže

Članak 26.

U okviru zona C2 i C3 parkiranje osobnih automobila obvezuje se u suterenskim etažama. U okviru zone C6 se uređuje/gradi javno parkiralište na jednoj do dvije razine; na platou u nivou terena i na suterenskoj etaži.

3.1.3. Pješačke površine

Članak 27.

Pješačke površine se projektiraju i grade prema Idejnim rješenjima iz plana i posebnim uvjetima.

Režim prometa definiran planom se u provedbi ne uvjetuje.

Pješačke površine po kojima se planira interventni prilaz treba projektirati prema osovinskom pritisku i ostalim karakteristikama interventnog vozila.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 28.

Objekti telekomunikacijske infrastrukture projektiraju se i grade prema Idejnom rješenju i posebnim uvjetima. Telekomunikacijska infrastruktura se, ukoliko to Idejnim rješenjem iz ovog plana nije drukčije riješeno, izvodi podzemno u sklopu parcela zona zajedničkog ulaganja, tj. na parceli planiranih i postojećih prometnica ili pristupa za opskrbu i interventna vozila.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 29.

Objekti infrastrukture projektiraju se i grade prema Idejnom rješenju infrastrukture i posebnim uvjetima.

Sva javna komunalna infrastruktura; opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta, se, ukoliko to Idejnim rješenjem iz ovog plana nije drukčije riješeno, izvodi podzemno u sklopu parcela zona zajedničkog ulaganja, tj. na parceli planiranih i postojećih prometnica ili pristupa za opskrbu i interventna vozila.

Članak 30.

Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata plana se provodi sukladno odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području općina Malinska-Dubašnica i Omišalj (Sl. n. PGŽ 30/01) putem sustava javne odvodnje. Planira se razdjelni sustav javne odvodnje, što znači da se sanitarne i industrijske otpadne vode odvode jednim cjevovodom, a oborinske vode drugim cjevovodom.

Za građevine i površine u obuhvatu plana se određuje obveza priključenja na javni sustav odvodnje sanitarnih voda i na javni sustav odvodnje oborinskih voda.

Otpadne vode koje se odvode sustavom javne odvodnje se ispuštaju u prijemnik nakon što su pročišćene do stupnja određenog posebnim propisima, odnosno ispuštaju se na način koji zadovoljava propisane normative.

Na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje je, kao privremeno rješenje, obvezna izgradnja vodonepropusnih sabirnih jama odnosno septičkih taložnica na temelju utvrđenih uvjeta za njihovu izgradnju. U sabirne jame i septičke taložnice se mogu upuštati samo sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz poslovnih objekata pročišćene do propisanih vrijednosti za sustav javne odvodnje.

Oborinske i površinske vode sa neizgrađenog građevinskog zemljišta, zelenih površina i javnoprometnih površina ako su kanalizirane putem otvorenih ili zatvorenih kanala, mogu se ispuštati u obalno more samo preko pjeskolova ili ugrađenih slivnika s taložnikom te preko hvatača za masti i ulja.

Na odvodima oborinskih voda s kolnih prometnica i parkirališta, do izgradnje sustava javne odvodnje, treba ugrađivati hvatače za masti i ulja, a pročišćene oborinske vode putem upojnih bunara upustiti u tlo.

Mjesto i način priključivanja parcela na komunalne objekte i javni put

Članak 31.

Prikazani su izdvojeno na grafičkim prilozima, list 2.1. Prometna infrastrukturna mreža i listovi 2.2. - 2.5. Komunalna infrastrukturna mreža, te u adekvatnom tekstualnom dijelu elaborata, dok su zbirno prikazani na grafičkom prilogu - list 4. Uvjeti gradnje.

Mjesto priključivanja je definirano načelno i može se translatirati duž ruba / granice građevinske parcele. Način priključivanja je načelno definiran u tekstualnom dijelu plana, točke 6.1. do 6.4. i može se mijenjati prema adekvatnim posebnim uvjetima.

Do izgradnje sistema odvodnje uvjetuje se izgradnja adekvatnih septičkih jama prema sanitarnim uvjetima.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površine i zaštitnih zelenih površina

Članak 32.

Skup elemenata urbane opreme potrebno je unificirati, odnosno koristiti usvojene za u naselje kao cjelinu.

Članak 33.

Za hortikulturno uređenje javnih zelenih površina treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste, pretežno stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina

Članak 34.

Korištenje, uređenje i zaštitu područja u obuhvata Plan je potrebno provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), gdje će se planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:

- očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i priobalnog krajobraza;

- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša;

- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina;

- sanirati vrijedna i ugrožena područja kulturne i povijesne baštine;

- stambene, poslovne i druge građevine planirati tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja.

Članak 35.

Izgradnju objekata u zoni centra potrebno je definirati adekvatnom stručnom podlogom, Idejnim rješenjem cjele zone, koje prihvaća nadležno općinsko tijelo. Ukoliko se urbanistički elementi iz ovog plana u potpunosti zadržavaju potrebno je prema definiranom programu izraditi Idejno arhitektonsko rješenje cjeline, u protivnom je potrebno izraditi Idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje cjeline, pri čemu su moguća odstupanja glede organizacije parcele, dok se osnovna namjena, etažnost i max. visine građevina ne mogu mijenjati.

Članak 36.

Za uređenje i izgradnju na javnim zelenim površinama potrebno je izraditi Idejno rješenje parkovne arhitekture koje prihvaća nadležno općinsko tijelo. Na ovim se površinama pri hortikulturnom uređenju koriste autohtone i parkovne biljne vrste, pretežno stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 37.

Građevinska dozvola za objekte javnog korištenja/ namjene i za javne pješačke površine treba biti usklađena s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82).

Članak 38.

Vatrootpornost pojedinih građevina određena je normativima i zakonskim aktima i potrebno ju je uvažavati kod projektiranja. Posebno zgrade koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ako se izvodi goriva krovna konstrukcija protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

Uvjeti za izgradnju pomoćnih i pratećih građevina

Članak 39.

Pod pomoćnim i pratećim građevinama podrazumijevaju se: garaže, drvarnice, kotlovnice, ljetne kuhinje, spremišta, vanjski roštilji, nadstrešnice i slični sadržaji u funkciji osnovne zgrade, te mali poslovni objekti i njima prateći sadržaji koji se grade izvan osnovnog gabarita zgrade. Za njihovo oblikovanje vrijede isti uvjeti kao za osnovne zgrade, te s njima imaju činiti skladnu cjelinu istog arhitektonskog izraza. Zbog nagnutog terena u pravilu se grade kao ukopane ili poluukopane suterenske građevine.

Uvjeti za postavu privremenih objekata

Članak 40.

Pod privremenim objektima smatraju se montažni i pokretni objekti koji se postavljaju na utvrđeni rok.

U okviru plana se privremeni objekti mogu postavljati u okviru zona C1, C2, C3 i C6 , jednokratno za određene prigode ili prema Općinskoj odluci na određeno vrijeme.

Izgradnja skloništa

Članak 41.

Izgradnja skloništa uređuje se prema zakonu i drugim propsima, u pravilu kao dvonamjenski objekt. Broj sklonišnih mjesta odrediti obzirom na program izgradnje, a prema Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/93).

Uvjeti za smještaj vozila

Članak 42.

Parkiranje vozila treba osigurati na javnim i rezerviranim parkiralištima i na parkirališnim površinama unutar parcele. Broj parkirališnih mjesta treba definirati pri ishođenju građevne dozvole, prema konkretnom programu za pojedinu zgradu.

Članak 43.

Izgradnja garaža za osobna vozila predviđena je u sklopu osnovnog, odnosno pratećih i pomoćnih objekata, odnosno unutar definirane površine gradivog dijela građevinske parcele.

Članak 44.

Obveza svakog investitora je da u okviru vlastite parcele osigura parkirališne površine adekvatne planiranom programu i to:

1 PM za 1 stambenu jedinicu

1 PM za 20 m2 bruto površine poslovnog prostora

Uz posebnu suglasnost nadležnog Općinskog tijela moguće je odstupanje od proračunskog broja parkirališnih mjesta koji je potrebno osigurati u sklopu površine parcele, i to temeljem obrazloženja za manje potrebe, odnosno temeljem osiguranja parkiranja na drugoj adekvatnoj lokaciji.

Članak 45.

U okviru zona C2 i C3 parkiranje osobnih automobila obvezuje se u suterenskim etažama. U okviru zone C6 se uređuje/gradi javno parkiralište na jednoj do dvije razine; na platou u nivou terena i na suterenskoj etaži.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 46.

Urbanistička cjelina Omišlja ima svojstvo spomenika kulture upisanog u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture pod rednim brojem RRI-187. Prostornim planom uređenja općine Omišalj definirana je zona povijesne jezgre Omišlja, te pojas zaštitnog zelenila oko nje.

Za prostor obuhvaćen ovim detaljnim planom uređenja, a koje čini dio predmetnog kulturnog dobra se Rješenjem Ministarstva kulture od 28. travnja 2005. utvrđuju slijedeći stupnjevi zaštite:

Potpuna zaštita povijesnih struktura - zona »A« se odnosi na dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. ovim sustavom zaštite obuhvaćena je povijesna jezgra grada Omišlja, što podrazumijeva područje urbanizirano tijekom srednjeg vijeka i renesanse, koje je s tri strane omeđeno strmim padinama, a s istoka prometnicom i trgom.

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti te pojedinačnih zaštićenih kulturnih dobara potrebno je provoditi cjelovit, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra. Do donošenja detaljnog plana uređenja i prethodne konzervatorske podloge za cjelinu zone »A«, sve je pojedinačne zahvate potrebno provoditi temeljem konzervatorske valorizacije i posebnih uvjeta zaštite.

Djelomična zaštita povijesnih struktura - zona »B« se odnosi na vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti što podrazumijeva urbanizirano područje koje je s tri strane omeđeno strmim padinama, a s istoka prometnicom i trgom. Predstavlja obodni, kontaktni pojas koji okružuje visokourbaniziranu zaštićenu zonu gradske jezgre.

Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture. određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštita se odnosi na očuvanje glavnih ekspozicija, fizionomija, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl. uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama. Sve je zahvate potrebno provoditi temeljem konzervatorske valorizacije i posebnih uvjeta zaštite.

Ovim detaljnim planom obuhvaćen prostor se jugozapadnim dijelom nalazi unutar povijesne jezgre za koju se provodi potpuna zaštita povijesnih struktura - zona »A«, te prostor obodnog područja povijesne jezgre unutar kojeg se provodi djelomična zaštita povijesnih struktura - zona »B«. Stoga će se pri rekonstrukciji postojećih zgrada i pri izgradnji novih u obuhvaćenom prostoru ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora iz oblasti zaštite spomenika kulture, čime će se postupati sukladno uvjetima zaštite pojedinačnih spomenika i njihovog okruženja, te prostora jezgre kao cjeline.

Članak 47.

Utvrđeni su prostorni odnosi planirane izgradnje prema cjelini povijesne jezgre i osnovni uvjeti interpolacije i rekonstrukcije zgrada na rubnom području jezgre.

Obveza je sačuvati neprekinuti pojas visokog zelenila na padinama pod jezgrom kao cezure između izgrađene strukture jezgre i nove izgradnje. Pored toga, od jednake je važnosti novu izgradnju limitirati u horizontalnim, a posebno vertikalnim gabaritima.

Zahvati rekonstrukcije i interpolacije unutar rubnog prostora jezgre čiji urbanitet nije u potpunosti definiran se definiraju na osnovu zatečenih oblikovno-morfološkim karakteristika i na definiranoj tipologiji postojećih stambenih zgrada.

Nova kompleksna izgradnja centralnih sadržaja se zbog osjetljivosti lokacije pod povijesnom jezgrom planira primjerene morfološke i visoke oblikovne kvalitete, prostorno (vertikalnim i horizontalnim gabaritima) i programski reducirana na razinu koja ne mora korespondirati s poduzetničkim kriterijima ekonomičnosti.

Članak 48.

Tradicionalni pješački putovi i stubišta se u potpunosti čuvaju, uz prijedlog da se aktivira zatvorena sekvenca Puta za Dubec, tako da se trasa puta obnovi u dužini od 50 m do spoja na stubište uz sjevernu granicu plana.

Članak 49.

Prirodne posebnosti se u ovom prostoru ne izdvajaju od kulturnih, pa se elementi zatečenih vrijednosti prostora kao što su vegetacija, konfiguracija prostora, vizure na more, čuvaju u kontekstu zaštite kulturnih i urbano-pejzažnih karakteristika ovog prostora.

8. Mjere provedbe plana

Članak 50.

Mjere ostvarenja plana odnose se na izradu i realizaciju programa uređenja zemljišta:

1. Pripremu zemljišta za izgradnju koja obuhvaća:

- uređenje imovinsko pravnih odnosa s vlasnicima / korisnicima nekretnina, zamjena zemljišta

- izradu parcelacijskog elaborata i elaborata procjene kultura,

- plan i raspored potrebnih sredstava, izvora financiranja, s dinamikom troškova i radova

- izradu izvedbenih projekata prometnica s geomehaničkim ispitivanjima terena

- raspisivanju natječaja za dodjelu zemljišta za izgradnju.

2. Uz pripremu zemljišta pristupa se uređenju komunalnih objekata i uređaja:

- rekonstrukciji prometnica

- izgradnji objekata infrastrukture za elektroopskrbu, vodoopskrbu, odvodnju i tt mrežu

- izvedbi javne rasvjete

- uređenju zelenih površina i dječjih i rekreacijskih igrališta.

Članak 51.

Prioritet u realizaciji plana treba dati onim subjektima i onim korisnicima prostora koji će biti nositelji i pozitivno utjecati na daljnji razvoj centra naselja. Izgradnju građevina treba pratiti adekvatna izgradnja potrebne infrastrukture, te uređenje zelenih i rekreacijskih površina.

Članak 52.

Uređivanje zemljišta za izgradnju; priprema zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola, građenje i uređenje zemljišta obavljati će se u skladu sa zakonskim propisima i odredbama plana. Planom su utvrđeni uvjeti i način uređenja prostora, a Odbor za prostorno uređenje i Upravni odjel Općine Omišalj pratit će provođenje plana.

Članak 53.

Na prostoru obuhvaćenog Planom se građevina može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom.

Uređenom građevnom česticom smatra se građevna čestica koja ima osiguran pristup, propisan broj parkirališnih mjesta te odvodnju otpadnih voda.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 54.

U obuhvatu ovog plana nije dozvoljeno lociranje objekata čijim bi se građenjem, upotrebom ili tehnologijom rada mogle narušiti postojeće vrijednosti čovjekove okoline, ili koji bi nepovoljno djelovali na razvoj drugih djelatnosti odnosno na zdravlje ljudi.

Iznimku mogu činiti objekti za koje se u postupku ishođenja građevinske dozvole utvrde mjere kojima se zagađenje svodi na dopuštene granice. Za takve i objekte određene posebnim propisima se građevinska dozvola utvrđuje se u skladu s posebnim uvjetima zaštite okoline propisane Odlukom o Prostornom planu uređenja Općine Omišalj.

Članak 55.

Za sve zgrade i površine se određuje:

- priključiti se na mrežu komunalne infrastrukture naselja (dozvoljava se privremeno rješavanje individualnim sustavima),

- osigurati efikasno odstranjivanje komunalnog i kućnog otpada, prostor za sakupljanje kućnih otpadaka u pravilu treba predvidjeti u sklopu objekta ili građevinske parcele,

- ne dozvoliti obavljanje djelatnosti koje proizvode buku, zagađuju zrak i tlo iznad dopuštenih razina, proizvode mirise ili koje na drugi način svojim djelovanjem narušavaju uvjete boravka i rada, te izgledom narušavaju okolinu.

10. Završne odredbe

Članak 56.

Za tumačenje ovog plana nadležan je Upravni odjel Općine Omišalj kao i izrađivač Plana. Općinsko vijeće će po potrebi plan mijenjati i dopunjavati.

Članak 57.

Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

Članak 58.

Tekstualni dio Odluke s odredbama za provođenje objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«. Na dan objavljivanja izvjesit će se grafički prilozi plana na oglasnim pločama Općine Omišalj na rok od 8 dana.

Članak 59.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

Članak 60.

Plan se čuva u pismohrani Upravnog odjela Općine Omišalj, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, u Odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Krk koji je nadležan za njegovo provođenje te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 61.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/08-01/2

Ur. broj: 2142-06-08-01-3

Omišalj, 24. travnja 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik
Nikola Dapčić, v.r.

 

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=555&mjesto=51513&odluka=25
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr