Na
temelju odredbe članka 75. i 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 05/06) te 26. Statuta
Općine Klana (èSlužbene novine» Primorsko-goranske županije broj 03/06 i
07/06), Općinsko vijeće Općine Klana, na sjednici održanoj 27. veljače 2008.
godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju UPU-3: Urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja K1 - poslovne zone »Klana«
I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi
se UPU-3: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja K1 - poslovne zone
»Klana«, u daljnjem tekstu: Plan.
Članak 2.
Granica
obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.
Ukupna
površina obuhvata Plana iznosi 4,5 ha.
Članak 3.
Plan
iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i
grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A.
TEKSTUALNI DIO
I.
OBRAZLOŽENJE
1.
Polazišta
1.1.
Položaj, značaj i posebnosti zone izdvojene namjene u prostoru općine
3.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina MJ 1:2000
Općina Klana
O P Ć I N E
4.
Uvjeti i način gradnje MJ 1:2000
II.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 4.
Određivanje
i razgraničavanje površina unutar područja obuhvata Plana određuje se za
potrebe gradnje poslovnih sadržaja s pratećim sadržajima, uređenje javnih
površina ulica i drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje zaštitnih
zelenih površina, te izgradnju komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak 5.
Razgraničenje
prostora prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i
namjena površina«.
Namjena
površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
3)
Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža
2.
Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
Članak 6.
Na
području namjene »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)'' planira
se uređenje platoa za smještaj građevina za obavljanje proizvodne, uslužne,
zanatske i trgovačke djelatnosti te uređenje skladišnih, uredskih i pomoćnih
prostora, pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje
ljudi i narušava okoliš.
Pored
građevina za obavljanje osnovne namjene, na području namjene iz stavka 1. ovog
članka, mogu se uređivati površine zaštitnog zelenila, parkova, sporta i
rekreacije, parkirališne i manipulativne površine, te graditi prateći sadržaji
što upotpunjuju osnovnu namjenu i pridonose kvaliteti prostora u okruženju
(ugostiteljski sadržaji, dječji vrtić i slično).
Članak 7.
Na
djelomično izgrađenom dijelu površine planira se uređenje platoa oznake K1-1,
K1-3, K1-4, K1-5 i K1-7, a na neizgrađenom dijelu površine uređenje platoa
oznake K1-2 i K1-6.
Članak 8.
Plato
čini jedna ili više građevnih čestica. Za platoe namijenjene gradnji poslovnih
građevina određene su orijentacione nivelacijske kote.
Veličina
i oblik građevnih čestica
Članak 9.
Oblik
i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina poslovne namjene mora
omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike ili
tehnološki proces (građevinu osnovne namjene, sve pomoćne građevine u njenoj
funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, manipulativni prostor,
komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.).
Članak 10.
Najmanja
dozvoljena površina građevne čestice je 500 m2.
Najmanja
dozvoljena površina građevne čestice za građevine koje se rekonstruiraju je 300
m2.
Članak 11.
Najveći
dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig=0,6.
Najveći
dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je kis=1,5.
Članak 12.
U
slučaju kad je koeficijent izgrađenosti postojeće građevne čestice kig
veći od 0,6 dozvoljava se zadržati postojeći koeficijent izgrađenosti, ali se
zahvatom rekonstrukcije građevine na postojećoj građevnoj čestici ne dozvoljava
dodatno povećanje tog koeficijenta.
Veličina
i površina građevina
Članak 13.
Najveća
dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca je
12,0 m.
Najveći
broj nadzemnih etaža za građevine poslovne namjene su tri etaže (P+2).
Građevine se mogu graditi s podrumskim etažama. Podrumom se podrazumijeva etaža
koja je sa sve četiri strane ukopana u teren.
Članak 14.
Nivelacijska
kota od koje se mjeri visina građevine je kota poda najniže nadzemne etaže.
Kota poda najniže nadzemne etaže iznosi najviše 0,8 m iznad najniže točke
zaravnatog terena građevne čestice koju pokriva građevina.
Članak 15.
Dijelovi
građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine
građevina (akcent). Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi
10% bruto izgrađene površine građevine.
Članak 16.
Na
građevnim česticama mogu se uz osnovnu građevinu graditi i ostale građevine u
funkciji osnovne građevine, i to:
-
nadstrešnice i trijemovi;
-
prostori za manipulaciju;
-
parkirališta i garaže,
-
potporni zidovi;
-
komunalni objekti i uređaji;
-
prometni objekti i uređaji;
-
površine i građevine za šport i rekreaciju;
-
druge poslovne građevine u skladu sa zahtjevima tehnološkog procesa.
Smještaj
građevina na građevnoj čestici
Članak 17.
Osnovne
građevine i ostale građevine u funkciji osnovne građevine grade se unutar
gradivog dijela građevne čestice.
Gradivi
dio građevne čestice određen je najvećim dozvoljenim koeficijentom izgrađenosti
građevne čestice i najmanje dozvoljenim udaljenostima građevine prema sabirnim
i ostalim ulicama, rubovima građevne čestice i susjednim građevinama.
Iznimno
od odredbe iz stavka 1. ovog članka izvan gradivog dijela građevne čestice mogu
se graditi i uređivati:
-
potporni zidovi,
-
prostori za manipulaciju,
-
parkirališta,
-
komunalni objekti i uređaji,
-
prometni objekti i uređaji.
Članak 18.
Na
građevnoj čestici može biti smještena jedna ili više poslovnih građevina.
Udaljenost
građevine od regulacijskog pravca, odnosno granice građevne čestice prema
sabirnim i ostalim ulicama iznosi najmanje 6,0 m.
Udaljenost
građevine od ostalih rubova građevne čestice iznosi najmanje 4 m.
Udaljenost
građevine prema susjednoj građevini iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje je
H1 visina građevine, a H2 visina susjedne građevine.
Oblikovanje
građevina
Članak 19.
Arhitektonsko
oblikovanje građevine, obrada pročelja i krovnih ploha moraju održavati namjenu
građevina, te korespondirati s tipologijom krajolika.
Zbog
izloženosti niskim temperaturama područja potrebno je odabrati kvalitetne i
izdržljive materijale.
Članak 20.
Građevine
se mogu graditi i kao građevine gotove konstrukcije.
Članak 21.
Potrebno
je posvetiti pozornost oblikovanju elemenata vizualnih komunikacija na
građevinama kako bi se ostvarila što bolja urbana slika poslovne zone na
deniveliranim platoima.
Članak 22.
Sklop
građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita,
kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste
principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.
Članak 23.
Vrsta
krova nije određena, a na krovnim plohama dozvoljeno je ugrađivati kupole za
prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
Uređenje
građevnih čestica
Članak 24.
Na
građevnim česticama broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se obzirom na
vrstu poslovne namjene kako slijedi:
-
za uslužnu namjenu, na svakih 35 m2 bruto razvijene površine
građevine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
-
za proizvodnu i komunalno-servisnu namjenu, na svakih 50 m2 bruto
razvijene površine građevine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
-
za trgovačku namjenu, na svakih 25 m2 bruto razvijene površine
građevine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
-
za ostale poslovne namjene, na svakih 30 m2 bruto razvijene površine
građevine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
Članak 25.
Od
ukupnog broja parkirališnih/garažnih mjesta iz članka 23. ove Odluke najmanje
5% parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje automobila osoba s
invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
Parkirno
mjesto iz stavka 1. ovog članka je veličine 3,70 x 5,0 m, a bira se mjesto koje
je najbliže pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.
Članak 26.
Otvorena
parkirališta potrebno je ozeleniti sadnjom stabala.
Pri
sadnji stabala na svaka četiri parkirna mjesta potrebno je posaditi najmanje
jedno stablo.
Članak 27.
Svaku
građevnu česticu dozvoljeno je ograditi.
Ograđivanje
građevnih čestica poslovne namjene vrši se ogradama od zelenila, kamena,
metala, drva, najviše do 1,5 metar ili prozirnom metalnom ogradom do visine 3,0
m.
Članak 28.
Najveća
dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,5 m.
Potporni
i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena.
Izuzetno
od odredbe stavka 1. ovog članka, ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina
potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, ali tada je zid potrebno
izvesti terasastim načinom gradnje sa ozelenjenim terasama.
Širina
terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno ozeleniti,
iznosi najmanje 0,5 m.
U
širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida.
Članak 29.
Najmanje
15% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovnu ili zelenu
površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila.
Članak 30.
Postojeće
kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri
sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnih ili zelenih površina na građevnoj
čestici.
Parkovne
ili zelene površine na građevnoj čestici dozvoljeno je opremiti odgovarajućim
elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i
sl.
Članak 31.
Građevna
čestica priključuje se na sabirnu ili ostalu ulicu izravno ili putem kolnog
prilaza najmanje dozvoljene širine 4,5 m.
3.
Uvjeti i način gradnje građevina
Članak 32.
Neposrednom
provedbom Plana pristupa se gradnji i rekonstrukciji poslovnih građevina,
infrastrukturnih građevina te uređenju površina na području obuhvata Plana.
Članak 33.
Rekonstrukcijom
građevine, koja se dozvoljava neposrednom provedbom ovoga Plana, smatra se:
sanacija, dogradnja, nadogradnja, promjena namjene osnovne građevine u poslovnu
namjenu, promjena oblika krova i zahvat na pročelju osnovne građevine te svi
ostali zahvati radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine.
Rekonstrukcijom
građevine iz stavka 1. ovog članka, dozvoljava se povećanje bruto razvijene
površine građevine do 20%.
Članak 34.
Prilikom
rekonstrukcije građevine, ako to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je
poštivati kriterije o osiguravanju parkirališnih mjesta unutar građevne čestice
koji su određeni za gradnju novih građevina.
Članak 35.
Ako
se građevina nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne čestice od onih
utvrđenih ovim Planom, rekonstrukciju građevine dozvoljeno je izvesti na način
da se ne umanjuju postojeće udaljenosti građevine od ruba građevne čestice te
da se dogradnja i nadogradnja izvode poštujući udaljenosti koje ovaj Plan
određuje.
Članak 36.
Uklanjanje
postojeće te gradnja nove građevine na mjestu uklonjene, zahvat dogradnje i
nadogradnje kojim se bruto razvijena površina građevine povećava za više od
20%, u smislu ovog Plana, smatra se gradnjom nove građevine.
Članak 37.
Pomoćne
građevine na česticama građevina poslovne namjene su: manji pomoćni poslovni i
skladišni prostori u funkciji osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl.
Pomoćne
građevine mogu se, zbog lokalnih uvjeta, graditi na manjim udaljenostima od
granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, ali pod
uvjetom da na bilo koji način ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i
omogućuju preglednost odvijanja prometa.
Visina
pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, najveće dozvoljene visine 3,0 m.
4.
Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
4.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 38.
Gradnji
prometne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.
Prometnu
mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskim prikazima 2.1., 2.1.a i 2.1.b.
Članak 39.
Koridor
sabirne ulice oznake 101 je 10,0 m. Prometnica se planira izvesti kao
dvosmjerna cesta minimalne širine kolnika 6,0 m i s obostranim nogostupom minimalne
širine 1,5 m. Na kraju ulice potrebno je izvesti kružno okretište radijusa
minimalno 8,0 m.
Pristupna
ulica oznake 102 planira se izvesti kao dvosmjerna cesta minimalne širine
kolnika 5,5 m i s obostranim nogostupom minimalne širine 1,25 m.
Nivelete
ulica moraju biti usuglašene s nivelacijskim kotama platoa za gradnju poslovnih
sadržaja.
4.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 40.
Gradnji
telekomunikacijske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.
Telekomunikacijsku
mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.4.
Telekomunikacijsku
mrežu potrebno je graditi podzemno.
Članak 41.
Prema
Zakonu o telekomunikacijama investitor prigodom gradnje poslovne građevine
razvijene građevinske (bruto) površine više od 400 m2 mora izgraditi
kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za
kabelsku televiziju i mora u svoju građevinu ugraditi potpunu
telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i
vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Telekomunikacijska
instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju
građevine veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
Pri
projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je
izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom, odnosno Hrvatska agencija za
telekomunikacije.
Pri
paralelnom vođenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti
propisana međusobne minimalne udaljenosti.
Prema
Zakonu o telekomunikacijama za sve građevne čestice na kojima je položen tk
kabel, a na kojima se predviđa prenamjena površina (iz zelene površine u kolnik
i sl.), izgradnja poslovnih građevina, ili građevinski radovi na izmjeni
niveleta terena (spuštanje ili dizanje nivoa terena) treba izraditi projekte
izmicanja ili zaštite postojeće tk mreže, te izvesti izmicanje trase u skladu
sa novonastalim stanjem tako da tk kabeli ne budu oštećeni za vrijeme izvođenja
radova ni po njihovom završetku.
4.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4.3.1.
Vodoopskrba
Članak 42.
Izgradnja
sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za
zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od
erozija i bujica vrši se neposrednom provedbom Plana.
Vodoopskrbni
sustav potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.2.
Članak 43.
Prilikom
gradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od
plastičnih materijala (PVC, PEHD).
Izvedba
priključaka pojedinih građevina unutar poslovne zone treba biti usklađena s
tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.
Kod
polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod
križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički
uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i
ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno,
treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe
vode iznad kolektora.
4.3.2.
Odvodnja
Članak 44.
Odvodnju
i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu broj 2.2.
Način
odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni sustav.
Članak 45.
Izgradnji
novoplaniranih građevina na području obuhvata plana može se pristupiti nakon
izgradnje sustava za odvodnju sanitarnih otpadnih voda i rekonstrukcije
postojeće mješovite kanalizacije u sustav za odvodnju oborinskih voda.
Članak 46.
Sanitarne
otpadne vode odvode se u javni sustav odvodnje, uz uvjet da se prethodno izvrši
rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Klana na način da
se izvrši nadogradnja mehaničkog stupnja pročišćavanja, ugradnja Imhoffove
taložnice, te dodatno filtriranje putem uzdužnog filtra i odvođenje pročišćenih
otpadnih voda u upojni bunar, a ne u ponor Gotovž.
Članak 47.
Tehnološke
otpadne vode nastale tijekom procesa proizvodnje odvode se u javni sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje.
Članak 48.
Oborinske
vode rješavaju se na svakoj građevnoj čestici zasebno.
Oborinske
krovne vode odvode se u upojni bunar.
Članak 49.
Oborinske
vode s parkirnih i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon
pročišćavanja. Ako na parceli ima manje od 10 parkirališnih mjesta, tada se
oborinske vode mogu voditi raspršeno po parceli, uz uvjet da se ne ispuštaju na
susjednu parcelu ili na javnu površinu.
Oborinske
vode s javnih površina odvode se u zatvoreni sustav odvodnje s prethodnim
pročišćavanjem i upuštanjem u upojni bunar. Lokacijska dozvola izdaje se za
javni sustav oborinske odvodnje i upojni bunar, bez obzira na to da li se
upojni bunar planira izvan područja obuhvata plana.
4.3.3.
Elektroopskrba
Članak 50.
Gradnji
elektroopskrbne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.
Elektroopskrbni
sustav i sustav javne rasvjete potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu 2.3.
Članak 51.
Buduće
trafostanice 20/0,4 kV graditi će se na načelnim lokacijama naznačenim u
kartografskom prikazu 2.3. Mikrolokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se
lokacijskom dozvolom i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa. Moguće
odstupanje od lokacije predviđene ovim planom, bit će posebno obrazloženo kroz
dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao
samostojeća građevina, na zasebnoj parceli, uz uvjet da joj je osiguran pristup
na javnu površinu.
U
slučaju da pojedini budući potrošači električne energije zahtijevaju vršnu
snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV iz ovog
plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću
građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice,
odnosno zahvata u prostoru.
Članak 52.
Vodove
20 kV naponskog nivoa izvoditi će se podzemnim kabelima po načelnim trasama
prikazanim u kartografskom prikazu 2.3. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena
kroz projektnu dokumentaciju. Nove trafostanice graditi će se za kabelske
priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.
Trase
buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u kartografskom prikazu, već će se
izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža izvoditi će se
podzemnim kabelima.
Javna
rasvjeta prometnica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar područja
obuhvata plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati
njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru,
odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
4.3.4.
Plinoopskrba
Članak 53.
Gradnji
plinske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.
Plinoopskrbu
je potrebno izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.5.
Planom
je predviđeno polaganje plinovoda u trup sabirne i pristupne prometnice i
spajanje na plinovod koji prolazi cestom Klana-Studena. Opskrba potrošača
vršiti će se srednjetlačnim plinovodima položenim u javnim površinama.
5.
Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak 54.
Zaštitni
zeleni pojas širine 15,0 m planira se izvesti i prema granici sa građevinskim
područjem naselja (Z-1).
Članak 55.
Na
području namjene »Zaštitne zelene površine« dozvoljava se gradnja i uređenje pješačkih
puteva, stubišta, odmorišta i slično te postava urbane i likovne opreme.
Članak 56.
Najmanja
dozvoljena širina pješačkog puta i stubišta iznosi 2,0 m.
Najveća
dozvoljena visina podzida iznosi 1,5 m, a visinske razlike potrebno je urediti
terasasto i ozeleniti.
Članak 57.
Kod
uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno
zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.
Drvored
ili grupu zelenila potrebno je urediti jednom vrstom stabala.
6.
Postupanje s otpadom
Članak 58.
Na
području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati u skladu sa Zakonom o
otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06) i podzakonskim propisima
donijetim na temelju ovoga zakona.
Članak 59.
Na
području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na sljedeći način:
-
smanjivati količine otpada,
-
otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena
otpada,
-
organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari
(papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).
Članak 60.
Proizvođač
tehnološkog otpada dužan je tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem
djelatnosti obraditi i skladištiti sukladno propisima.
Spremnici,
kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na
način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i
širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.
Otpad
čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan
razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama te osigurati
uvjete skladištenja radi njegove ponovne obrade.
Članak 61.
Ambalažni
otpad proizvođač otpada je dužan sakupljati odvojeno prema vrsti materijala, u
spremnike koje je za tu namjenu dužan postaviti unutar ili u neposrednoj
blizini građevine planirane za gradnju.
Proizvođač
je dužan osigurati obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje
omogućuju ponovno korištenje ambalaže u svrhu proizvodnje istog ili drugog
materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
Članak 62.
Sukladno
odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98) na
području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i
manipulacija opasnim tvarima.
7.
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
7.1.
Zaštita zraka
Članak 63.
Zaštita
zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijede za područje I kategorije kakvoće zraka.
Nije
dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom
o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj
101/96 i 2/97-ispravak).
7.2.
Zaštita vode
Članak 64.
Zaštita
voda provodi se sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 107/95) i
Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene
novine PGŽ«, broj 6/94 i 12/95).
Područje
obuhvata Plana pripada III zoni zaštite izvorišta vode riječkog područja.
7.3.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 65.
Oborinske
i bujične vode s okolnih brda treba zahvatiti i reguliranom odvodnjom povezati
u cjeloviti sustav odvodnje poslovne zone.
Prihvat
oborinskih i bujičnih voda slivnog područja riješit će se idejnim projektom u
kojem će biti točno određena trasa kolektora za bujične i oborinske vode
slivnog područja.
7.4.
Zaštita od buke
Članak 66.
Mjere
zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke
(»Narodne novine« broj 20/03) te podzakonskih propisa kojima se uređuje zaštita
od buke.
U
zonama gospodarske - poslovne namjene (proizvodnja, skladišta, servisi), na
granici građevne čestice unutar zone buka ne smije biti viša od 80 dB(A). Na
granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.
7.5.
Zaštita od požara
Članak 67.
Na
području obuhvata Plana zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu
o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93, 100/04 i 33/05) i drugim
podzakonskim propisima kojima se regulira zaštita od požara.
8.
Mjere provedbe plana
Članak 68.
Gradnji
građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se
pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne
infrastrukture te uređenja javnih površina.
Članak 69.
Prije
izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području
obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi
vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj
107/95).
Članak 70.
Posebne
mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o
vodama.
Članak 71.
Građevine
i zahvati u prostoru za koje je prilikom izgradnje potrebna procjena utjecaja
na okoliš i izrada studije utjecaja na okoliš (SUO) određeni su zakonskom
propisom - Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 34/97 i
37/97) i pripadajućim Popisom zahvata, te člankom 35. odredbi Prostornog plana
Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 14/00, 12/05 i 50/06).
Članak 72.
Kod
gradnje nove građevine te uređenja javne površine potrebno je postupiti u
suglasju s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).
8.1.
Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak 73.
Planom
se ne predviđa obaveza izrade detaljnih planova uređenja.
8.2.
Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 74.
Ne
dozvoljava se rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni.
PRIJELAZNE
I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 75.
Plan
iz članka 1. ove Odluke izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerenih pečatom
Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine
Klana.
Izvornici
Plana čuvaju se u pismohranama Upravnog odjela Općine Klana i Javnoj ustanovi
Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (po jedan primjerak) i
u Odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Odsjek
za prostorno uređenje i graditeljstvo koji je nadležan za njegovo provođenje
(dva primjerka).
Članak 76.
Tekstualni
i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio
Odluke, nisu predmet objave.
Članak 77.
Ova
Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama
Primorsko-goranske županije.
