32.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 26b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 325.stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i članka 20. Statuta Općine Vinodolske (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01, 3/02, 9/02 i 19/06 - pročišćeni tekst 19/06), Općinsko vijeće Općine Vinodolske, na 16. redovitoj sjednici održanoj 16. studenoga 2007. godine donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU
urbanističkog plana uređenja radne zone
Kamenolom - UPU 8

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja radne zone Kamenolom - UPU 8 (u nastavku: Plan).

Članak 2.

Plan se donosi za radnu zonu Kamenolom (K 1₄) u granicama određenim kartografskim prikazom broj 4. Prostornog plana uređenja Općine Vinodolske (»Službene novine« broj 01/06), u daljnjem tekstu: PPUOV.

Površina obuhvata Plana iznosi 1,73 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.

Članak 3.

Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području radne zone Kamenolom.

Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja radne zone Kamenolom - UPU 8« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:

U V O D

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja radne zone Kamenolom u prostoru Općine Vinodolske

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.2.1. Prometno - geografski položaj radne zone Kamenolom

1.1.2.2. Podneblje

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.3.1.1. Promet

1.3.1.2. Komunalni sustav

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno - povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.4.1. Zaštita prirodne baštine

1.1.4.2. Zaštita graditeljske baštine

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.5.1. Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske (»Službene novine« broj 01/06)

1.1.5.2. Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodolske doline (»Službene novine« broj 30/04)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

1.1.6.1. Demografski pokazatelji

1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji

1.1.6.3. Prostorni pokazatelji

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti radne zone Kamenolom

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora radne zone Kamenolom

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)

3.2.2. Zaštitne zelene površine (Z)

3.2.3. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.3.1. Namjena površina

3.3.2. Način korištenja prostora

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovni promet

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.1.1. Pošta

3.5.1.2. Javne telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Distributivna plinska mreža

3.5.2.2. Elektroenergetska mreža

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih oda

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje (uvjeti neposredne provedbe plana)

3.6.1.1. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarske - poslovne namjene (K)

3.6.1.2. Uvjeti i način uređenja javnih zelenih površina

3.6.1.3. Uvjeti i način gradnje infrastrukturnih građevina

3.6.1.4. Uvjeti i način gradnje ostalih građevina

3.6.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (uvjeti posredne provedbe plana)

3.6.2.1. Detaljni planovi uređenja

3.6.3. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih i ambijentalih cjelina

3.6.3.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

3.6.3.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita zraka

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.4. Zaštita voda

3.7.5. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplave, požara i potresa)

3.7.5.1. Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara

3.7.5.2. Zaštita od požara i eksplozije

3.7.5.3. Zaštita od rušenja i potresa

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)

1.2. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene (IS)

1.3. Ostale građevine

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Cestovni promet

3.1.2. Javna parkirališta i garaže

3.1.3. Pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Energetski sustav

3.3.2. Vodnogospodarski sustav

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

5.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

5.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

7.1. Zaštita zraka

7.2. Zaštita od prekomjerne buke

7.3. Zaštita podzemnih i površinskih voda

7.4. Zaštita prostora

7.5. Zaštita od požara i eksplozije

7.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

7.6.1. Sklanjanje ljudi

7.6.2. Zaštita od potresa

7.6.3. Zaštita od rušenja

8. Mjere provedbe plana

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet

2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Jedan elaborat koji čini tekstualni i grafički dio Plana iz stavka 2. i 3. ovog članka, ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Vinodolske i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vinodolske, pohranjen je u pismohrani Općine Vinodolske i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 5.

U smislu ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

- pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene:garaže, spremišta, kotlovnice, plinske stanice i slično

- građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama

- podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

- suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

- prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova)

- kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja

- potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova

- visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m

- koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren te pergole, brajde i roštilji do 2,5 m² ukoliko nisu sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine

- koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzima se u izračun brutto izgrađene površine građevine

- nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor

- regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene

- građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine.

- infrastrukturni pojas je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja

- lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, vode, zelenilo

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta

- ambijentalne vrijednosti

- veličina i izgrađenost građevnih čestica

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina

- komunalna oprema

- druge vrijednosti i posebnosti.

- kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3,0 m.

- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata Plana su:

- gospodarska namjena - poslovna

- pretežito uslužna (K1)

- zaštitne zelene površine (Z)

- površine infrastrukturnih sustava

- kolne površine (IS1).

1.1. Gospodarska namjena / poslovna (K)

Članak 7.

Na području gospodarske namjene - poslovne (K) mogu se graditi građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 8.

Pod građevinama gospodarske namjene na području obuhvata UPU-a podrazumijevaju se građevine gospodarske-poslovne namjene koje uključuju pretežito uslužnu namjenu (K1), pod čime se podazumijevaju manje proizvodne građevine (manji proizvodni pogoni), skladišni kompleksi, uslužne, trgovačke ili komunalno - servisne građevine.

Za izgradnju građevina gospodarske namjene propisuje se II kategorija uređenosti zemljišta.

Gradnja poslovnih građevina je moguća isključivo na način da se prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja osiguraju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, prevelikog opterećenja prometnica, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i slično).

Na površinama gospodarske namjene - poslovne mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

1.2. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene (IS)

Članak 9.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike.

1.3. Ostale građevine

Članak 10.

Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se:

- montažne građevine

- kiosci

- reklamni panoi.

Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u pogledu oblikovnih zahtjeva.

Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Općine Vinodolske utvrđuju se Planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Vinodolske, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s Planom rasporeda kioska.

Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

Prostornim planom uređenja Općine Vinodolska određena je zona gospodarske-poslovne namjene Kamenolom.

Za zonu gospodarske-poslovne namjene Kamenolom određena je II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Planom su određene su površine za gradnju građevina gospodarske-poslovne namjene (K1) a namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne (manji pogoni - obrtništvo i industrija), skladišne

komplekse, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske - poslovne namjene razviti i druge djelatnosti - prateće ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Površine za izgradnju gospodarskih - poslovnih građevina, pretežito uslužnih (K1) prikazane na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

Članak 12.

Gradnja građevina gospodarske namjene / poslovne - pretežito uslužne na području zone Kamenolom dozvoljena je uz pridržavanje slijedećih smjernica (lokacijskih uvjeta) za smještaj i gradnju:

- unutar građevina gospodarske namjene - poslovne dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine do 20% od ukupne brutto razvijene površine osnovne građevine

- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m²

- iznimno, kada se na površinama gospodarske namjene - poslovne, gradi građevina servisnih sadržaja (automehaničarska, električarska radiona i dr.) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 250 m²

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 14,0 m

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5

- maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi (k_is) 1,0

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m

- granica gradivog dijela čestice prema susjednim građevnim česticama udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m, a iznimno (za građevine servisnih sadržaja - automehaničarska, električarska i dr.) granica gradivog dijela čestice može biti udaljena najmanje 3,0 m od granice susjedne građevne čestice

- na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi jedna ili više građevina

- dozvoljena etažnost građevine je najviše 2 etaže

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m

- građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja

- građevine se mogu graditi i kao montažne

- krovište građevina može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine

- vrsta pokrova i broj strana određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja

- na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te kolektor sunčane energije

- ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva, ali građevne čestice mogu biti ograđene i živicom

- dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice)

- najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 1,8 m a najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je do 2,0 m

- iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja

- najmanje 20% površine građevne čestice gospodarske namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila

- rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila

- zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme:klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima

- kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena

- prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati prostori za manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i uređaji.

3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama

Članak 13.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa, pošte i veza (cestovni, pješački, poštanski i telekomunikacijski)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija)

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 14.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1:1.000:

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža , 2.C. - Vodnogospodarski sustav.

Površine infrastrukturnih sustava su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom parcele u metrima.

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirane površine za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim gra

đevina infrastrukture državnog, županijskog ili općinskog značaja.

Izgradnja infrastrukturnih sustava u površinama iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture unutar površina koje su određene Planom utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih sustava.

Članak 15.

Sve javne prometne površine unutar područja obuhvata Plana na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 16.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo - stanice, mjerno - redukcijske stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 18.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

3.1.1. Cestovni promet

Članak 19.

Cestovne prometnice na području obuhvaćenom Planom svrstane su u sljedeće kategorije:

lokalna cesta

- Crikvenica - Ladvić.

Članak 20.

Parcele cestovnih prometnica iz prethodnog članka s karakterističnim poprečnim presjecima grafički su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000.

Članak 21.

Najmanja širina kolnika za novoplanirane ulice može biti 5,5 m (za dvosmjeran promet), odnosno 4,5 m (za jednosmjeran promet).

Pristupne ulice u dijelovima naselja koje imaju slijepi završetak treba projektirati ili rekonstruirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

U slijepim ulicama koje nemaju odgovarajuću širinu kolnika za dvosmjerni promet potrebno je urediti ugibališta čija udaljenost ne prelazi 100 m na preglednom, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca ulica od ruba kolnika ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

3.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 22.

Planom se potrebe za prometom u mirovanju zadovoljavaju javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama).

Za parkiranje osobnih vozila kao javno parkiralište može se koristiti prostor uz kolnik kada širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći.

Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida prema posebnim propisima.

Članak 23.

Planom se utvrđuju normativi kojima se utvrđuje parkirna potreba koju treba osigurati za određenu namjenu:

- parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene rješava se na građevnoj čestici te namjene

- ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima:

Namjena prostora	Potrebni broj parkirališno - garažnih mjesta (PGM/stan ili PGM/1.000 m² BRP-a)
proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji	4 - 8 / 1.000 m² BRP-a
drugi poslovni sadržaji	15 / 1.000 m² BRP-a

Članak 24.

Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.

Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).

3.1.3. Pješačke površine

Članak 25.

Širina pješačkih treba iznositi višekratnik širine jedne pješačke trake koja iznosi 0,75 m, no minimalna prikladna širina staze trebala bi iznositi barem 1,50 m.

Pješačke pločnike je potrebno izvoditi na svim prometnicama na kojima se izvode rekonstrukcije, a obavezno na svim na novoplaniranim prometnicama. Za popločavanje pješačkih površina potrebno je preferirati posebne materijale npr. betonske elemente što doprinosi sigurnosti odvijanja pješačkog prometa.

Pješačke površine su, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, odvojene od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3.0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m).

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 26.

Na području UPU-a nema izgrađene distributivne telekomunikacijske kanalizacije, ali se ista nalazi u neposrednoj blizini (Kamenolom PODBADANJ).

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati uz postojeće, odnosno planirane prometnice.

Članak 27.

Investitori građevina gospodarske namjene trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju. Koncentracija instalacija treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti min. 2 cijevi 1 40 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt, što će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka najprije za nove, a potom i postojeće objekte.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Energetski sustav

Članak 28.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- elektroenergetsku mrežui

- plinsku mrežu.

Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav u mjerilu 1:1.000.

3.3.1.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 29.

Na području obuhvata UPU-a nema izgrađenih trafostanica napona TS 35/10(20) kV.

Najbliža trafostanica 20/0,4 kV nalazi se u neposrednoj blizini i služi za potrebe opskrbe električnom energijom kamenoloma Podbadanj.

Distribucija električne energije do sadašnjih i budućih potrošača vršit će se kao i do sada na 20 kV naponskom nivou. Napojne točke 20 kV mreže bit će kao i danas: trafostanica 110/20 kV Crikvenica i trafostanica 35/20 kV Novi, koju će nakon izgradnje zamijeniti trafostanica 110/ 20 kV Novi.

Članak 30.

S obzirom na Planom predviđene sadržaje biti će potrebno postojeću 20 kV mrežu proširiti izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućim 20 kV priključcima.

Određivanje točnih lokacija novih trafostanica napona 20 kV nije predmet ovog Plana.

Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV vodova osigurat će se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne distribucije. Planirana mreža novih objekata naponske mreže 20 kV, koja uključuje trafostanice 20/0,4 kV i priključne i spojne 20 kV dalekovode gradii će se prema slijedećim temeljnim parametrima:

- izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade, ili čijim se potrebama pojedini objekti prilagođavaju (po lokaciji - jer dolazi do promjena težišta potrošnje)

- pojava novih većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji, te UPU-om nije moguće niti približno odrediti lokacije za nove trafostanice 20/0,4 kV

- mikrolokacija elektroenergetskih objekata ove naponske razine, posebice u urbaniziranim zonama, izravno je uvjetovana rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa

- gdje god je to moguće, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati njihov smještaj u sastavu većih građevina

- trase priključnih dalekovoda 20 kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice

- gdje god je to moguće, priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama, osim gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača.

Vodovi će se izvoditi podzemnim 10(20) kV kabelima u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda, ...), ili kao nadzemni na betonskim ili željeznim stupovima. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima i po fasadama zgrada ili podzemnim kabelima.

Članak 31.

Javna rasvjeta će se prema potrebama i dinamici gradnje novih sadržaja dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Izgradnja javne rasvjete na području obuhvata Plana usmjerava na:

- gradnju na postojećim javnim površinama na kojima još nije izgrađena

- gradnju na novoplaniranim cestama i pješačkim komunikacijama

- gradnju na postojećim i planiranim parkovnim i zelenim površinama

- tipizaciju javne rasvjete kod rekonstrukcije i izgradnje nove.

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

3.3.1.2. Plinska mreža

Članak 32.

Koncepcija plinifikacije Vinodolske doline a time i radne zone Kamenolom se temelji na studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije, prema kojem je za opskrbu prirodnim plinom Vinodolske doline predviđena izgradnja tri redukcijske stanice (RS Vinodolska 1, 2 i 3). Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko - goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Buduće polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom. Plinovodi će se polagati u javnoj površini, obostrano na dubini 0,8 do 1,3 m, a priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.

Članak 33.

Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

U novoplaniranim građevinama svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina za korištenje za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje ili klimatizaciju.

Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

3.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 34.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i

- odvodnju otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:1.000.

Članak 35.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

3.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 36.

Sjeverno od područja obuvata UPU-a radne zone Kamenolom izveden je vodoopskrbni cjevovod promjera 80 mm (čelik) na kojeg će se priključiti vodoopskrba zone (privremeno), do njegove zamjene novim minimalnog promjera 100 mm (za potrebe hidrantske mreže).

Članak 37.

Na području obuhvata Plana planirana je daljnja izgradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Općine Vinodolske u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi uz postojeće i planirane prometnice. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura trasa minimalne širine 1,5 m.

Kada nije iz objektivnih okolnosti moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti od drugih instalacija, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Članak 38.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

Članak 39.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante u zelenom pojasu prometnice ili uz vanjski rub pješačkog hodnika, na međusobnoj udaljenosti određenoj prema posebnom propisu.

3.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 40.

Na području obuhvata UPU-a nema izvedenog sustava javne odvodnje.

Oborinske otpadne vode slobodnim tokom završavaju u okolnom terenu.

Članak 41.

S obzirom na konfiguraciju terena i prostornu izdvojenost, odvodnja fekalne otpadne vode na području obuhvata UPU-a u skladu s odredbama članka 83. i 84. Prostornog plana posebnih obilježja Vinodolske doline, ovisno o vrsti građevine može se predvidjeti ili izgradnja nepropusnih septičkih jama, ili izgradnja individualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (ovisno o vrsti i veličini građevine, odnosno broju korisnika), uz prethodno ishodovanje vodopravnih uvjeta.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno članku 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95).

Članak 42.

Zbrinjavanje oborinskih voda sa javnih prometnih površina (veća parkirališta ili manipulativne površine) treba obvezno vršiti preko separatora ulja, a odvodnja tako pročišćenih oborinskih voda će se rješavati lokalno upuštanjem u teren ili u korito najbližeg vodotoka.

3.3.2.3. Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja

Članak 43.

Sa jugozapadne strane obuhvata Plana nalazi se bujica Malenica. Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05) radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je:

- na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina

- u uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje

- u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6 m od vanjskoga ruba regulacijsko - zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla

- u neuređenom inundacijskom pojasu vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla

- na melioracijskim kanalima za odvodnjavanje kojima upravljaju »Hrvatske vode« i do udaljenosti od 5,0 m od tih kanala potrebnoj za njihovo redovno održavanje orati i kopati zemlju, te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje

- u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava

- graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe »Hrvatske vode« mogu odobriti odstupanje od navedenih uvjeta pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećega vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama.

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 44.

Planom je predviđeno uređenje zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

Planom je u sklopu zaštitnih zelenih površina moguće urediti ili izgraditi:

- športsko - rekreacijske površine i igrališta

- kolne i pješačke puteve

- građevine koje služe zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, ograde i slično.

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 45.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1.000.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.

Izmjenom Plana ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, a koja je donešena u skladu s posebnim zakonom i propisima.

5.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 46.

Cijela Vinodolska dolina predstavlja kultivirani krajobraz, uključivo sva naselja, pa tako i područje radne zone Kamenolom.

Kultivirani krajobraz štiti se i unaprijeđuje tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno - povijesnim naslijeđem,

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju se i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke trase

Članak 47.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog krajobraza Vinodolska dolina.

U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina te karakteristične i vrijedne vizure.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Članak 48.

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture je za području obuhvata Plana utvrdila je temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode slijedeće uvjete za zaštitu prirode:

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza obzirom na prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planrati izgradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza

- prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija

- na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati površinu koja mora ostati obrasla vegetacijom

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

5.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

Članak 49.

Područje obuhvata Plana nije zaštićena spomenička cjelina niti unutar područja obuhvata Plana postoje zaštićene ili evidentirane građevine spomeničke baštine.

6. Postupanje s otpadom

Članak 50.

Odlagalište komunalnog otpada i planirano reciklažno dvorište kojim se koristi i Općina Vinodolska nalazi se izvan obuhvata ovog Prostornog plana.

Članak 51.

Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata Plana:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

- odlaganjem otpada na odlagališta

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi posebnih propisa.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Vinodolska, odnosno ovlaštena pravna osoba.

Članak 52.

Komunalni otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 53.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se putem tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.).

Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Članak 54.

Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini - na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave, u spremnike postavljene za tu namjenu. Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 55.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

7.1. Zaštita zraka

Članak 56.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području obuhvata Plana prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Za zaštitu zraka potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97)

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

7.2. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 57.

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni nivo buke jest 55 dBA danju i 45 dBA noću.

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) potrebno je izraditi pravilnik o buci koja je štetna po zdravlje tj. provedbeni propis koji regulira dozvoljenu razinu buke, ovisno o vremenu i mjestu nastanka.

Do donošenja propisa iz članka 2. Zakona o zaštiti od buke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o dopuštenim razinama buke (»Narodne novine« broj 145/04).

Općina Vinodolska dužna je temeljem Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) izraditi kartu buke koja predstavlja sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

S ciljem da se na području obuhvata Plana onemogući ugrožavanje bukom, Planom su predviđene slijedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima (škole, predškolske ustanove, parkovi i sl.),

- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor.

7.3. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 58.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko - vinodolskom području (»Službene novine« broj 1/99).

Područje obuhvata Plana se ne nalazi unutar utvrđenih zona sanitarne zaštite.

Članak 59.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja, te prioritetno izgradnjom sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

7.4. Zaštita prostora

Članak 60.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora naselja, pri čemu je naročito potrebno štititi one dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene površina na području Plana racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja naselja.

7.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 61.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Općine Vinodolske.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Članak 62.

Kod projektiranja se je potrebno pridržavati zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Vinodolske.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidranstskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i/ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i drugim propisima.

Članak 63.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94).

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s

okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

7.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

7.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 64.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Vinodolske, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

7.6.2. Zaštita od potresa

Članak 65.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

7.6.3. Zaštita od rušenja

Članak 66.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Detaljnim planovima uređenja je potrebno definirati i dimenzionirati sustav ulazno - izlaznih prometnica, te analizirati otpornost građevina (posebno na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

8. Mjere provedbe plana

Članak 67.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

Članak 68.

Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i u obvezi izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja kojima se utvrđuje urbana organizacija i parcelacija.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 69.

Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja radne zone Kamenolom potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Vinodolske.

Dva izvornika čuvaju se u pismohrani Općine Vinodolske, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Crikvenica

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije

- Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vinodolske.

Članak 70.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/9

Ur. broj: 2107-03/07-01-16-03-8

Bribir, 16. listopada 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VINODOLSKE

Predsjednik
Općinskog vijeća
Željko Citković, v. r.