30.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 26b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 325. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i članka 20. Statuta Općine Vinodolske (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01, 3/02, 9/02 i 19/06 - pročišćeni tekst 19/06), Općinsko vijeće Općine Vinodolske, na 16. redovitoj sjednici održanoj 16. studenoga 2007. godine donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
NASELJA DRIVENIK - UPU 4

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Drivenik - UPU 4 (u nastavku: Plan).

Članak 2.

Plan se donosi za dio građevinskog područja naselja Drivenik (NA 4₁) u granicama određenim kartografskim prikazom broj 4. Prostornog plana uređenja Općine Vinodolske (»Službene novine« broj 01/06), u daljnjem tekstu:PPUOV.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 0,8 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.

Članak 3.

Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području dijela naselja Drivenik.

Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje naselja Drivenik.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja naselja Drivenik« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:

U V O D

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Drivenik u prostoru Općine Vinodolske

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat

1.1.1.2. Numerički pokazatelji

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.2.1. Prometno - geografski položaj naselja Drivenik

1.1.2.2. Podneblje

1.1.2.3. Geološko litološke osobine tla

1.1.2.4. Prostorno - urbanistički razvitak naselja Drivenik

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.3.1.1. Promet

1.3.1.2. Komunalni sustav

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.4.1. Zaštita prirodne baštine

1.1.4.2. Zaštita graditeljske baštine

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.5.1. Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske (»Službene novine« broj 01/06)

1.1.5.2. Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodolske doline (»Službene novine« broj 30/04)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

1.1.6.1. Demografski pokazatelji

1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji

1.1.6.3. Prostorni pokazatelji

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja Drivenik

2.1.5. Razvoj društvenih sjelatnosti

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora naselja Drivenik

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Stambena namjena (S)

3.2.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

3.2.3. Gospodarska namjena - poslovna (K)

3.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.5. Zaštitne zelene površine (Z)

3.2.6. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.3.1. Namjena površina

3.3.2. Način korištenja prostora

3.3.3. Način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovni promet

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.1.1. Pošta

3.5.1.2. Javne telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Distributivna plinska mreža

3.5.2.2. Elektroenergetska mreža

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih oda

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje (uvjeti neposredne provedbe plana)

3.6.1.1. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina stambene namjene

3.6.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje pomoćnih i manjih građevina gospodarske namjene

3.6.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina mješovite - pretežito poslovne namjene

3.6.1.4. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarske - poslovne namjene

3.6.1.5. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina sportsko - rekreacijske namjene

3.6.1.6. Uvjeti i način uređenja javnih zelenih površina

3.6.1.7. Uvjeti i način gradnje ostalih građevina

3.6.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (uvjeti posredne provedbe plana)

3.6.2.1. Detaljni planovi uređenja

3.6.3. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih i ambijentalih cjelina

3.6.3.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

3.6.3.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita zraka

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.4. Zaštita voda

3.7.5. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplave, požara i potresa)

3.7.5.1. Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara

3.7.5.2. Zaštita od požara i eksplozije

3.7.5.3. Zaštita od rušenja i potresa

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Stambena namjena (S)

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

1.3. Gospodarska namjena - poslovna (K)

1.4. Sportsko - rekreacijska namjena (R)

1.5. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene (IS)

1.6. Ostale građevine

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

3.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih stambenih građevina

3.2. Uvjeti smještaja i način manjih stambenih građevina do 3 stana

4. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

4.1.1. Cestovni promet

4.1.2. Javna parkirališta i garaže

4.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

4.1.4. Pješačke površine

4.1.5. Javni autobusni promet

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.3.1. Energetski sustav

4.3.2. Vodnogospodarski sustav

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

6.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita zraka

8.2. Zaštita od prekomjerne buke

8.3. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.4. Zaštita prostora

8.5. Zaštita od požara i eksplozije

8.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od potresa

8.6.3. Zaštita od rušenja

9. Mjere provedbe plana

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet

2.B. Pošta i telekomunikacije; energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A.1. Uvjeti korištenja

3.A.2. Uvjeti korištenja

3.B. Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, oblici korištenja

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Jedan elaborat koji čini tekstualni i grafički dio Plana iz stavka 2. i 3. ovog članka, ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Vinodolske i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vinodolske, pohranjen je u pismohrani Općine Vinodolske i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 5.

U smislu ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

- građevine stambene namjene utvrđene ovim Planom dijele se prema broju stanova i tipu gradnje i mogu biti:

prema broju stanova stambene građevine mogu biti:

- isključivo obiteljske stambene građevine

- prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu

- u sklopu stambenih građevina moguće je graditi i poslovne sadržaje, uz uvjet da površina poslovnih sadržaja ne prelazi 40% ukupne brutto razvijene površine građevine te da poslovni sadržaji ne utječu negativno na kvalitetu stanovanja (utjecaj prometa, buke, prašine i slično)

- pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m² i sl.)

- građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama

- podrum je dio građevine (etaža) koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od kote konačno zaravnatog terena

- potkrovlje se smatra prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije može biti najviše 1,50 m, a može se koristiti u stambene ili poslovne svrhe

- etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svijetlu visinu 2,40 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža

- koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren te pergole, brajde i roštilji do 2,5 m² ukoliko nisu sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine

- koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine

- nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor

- visina građevine (h) je udaljenost u metrima mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže

- regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene

- građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine

- infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja

- lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, vode, zelenilo

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta

- ambijentalne vrijednosti

- veličina i izgrađenost građevnih čestica

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina

- komunalna oprema

- druge vrijednosti i posebnosti.

- kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3,0 m.

- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata Plana su:

- stambena namjena (S)

- mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)

- gospodarska namjena - poslovna

- pretežito uslužna (K1)

- komunalno-servisna (K3)

- sportsko-rekreacijska namjena (R)

- zaštitne zelene površine (Z)

- površine infrastrukturnih sustava

- kolne površine (IS1)

- veće javno parkiralište (IS3).

1.1. Stambena namjena (S)

Članak 7.

Građevine stambene namjene (S) prema broju stanova i tipu gradnje su isključivo obiteljske stambene građevine.

Prema tipu gradnje obiteljske stambene građevine mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu.

U sklopu stambenih građevina moguće je graditi i poslovne sadržaje (za uslužne i proizvodne obrtničke, ugostiteljske, trgovačke, komunalne i poslovne namjene), uz uvjet da površina poslovnih sadržaja ne prelazi 40% ukupne brutto razvijene površine građevine te da poslovni ne utječu negativno na kvalitetu stanovanja (utjecaj prometa, buke, prašine i slično).

1.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)

Članak 8.

Na području namjene zone mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) dozvoljena je gradnja građevina stambeno - poslovne namjene.

Prizemlje građevine poslovne i stambene namjene potrebno je urediti kao poslovni prostor (trgovina, usluge, uredi, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju), a etaže iznad prve nadzemne etaže moguće je urediti kao poslovni prostor ili stambeni prostor.

U područjima iz stavka 1. ovoga članka osim poslovnih i stambeno poslovnih građevina nije isključena gradnja:prostora za javne i društvene građevine, prateće sadržaje, trgovačke, uslužne, i ugostiteljske sadržaje, vjerskih građevina, manjih prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš, te manjih zelenih površina i dječjih igrališta. Sadržaj stanovanja planira se u odnosu na pojedinu građevnu česticu, odnosno zahvat u prostoru i može zauzimati najviše 40% bruto stambene površine.

Sadržaj stanovanja planira se u odnosu na pojedinu građevnu česticu, odnosno zahvat u prostoru i može zauzimati najviše 40% bruto stambene površine.

U područjima iz stavka 1. ovoga članka na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena:

- javne zelene površine i parkovi

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

1.3. Gospodarska namjena / poslovna (K)

Članak 9.

Na području gospodarske namjene - poslovne (K) mogu se graditi građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Zatečene građevine gospodarske namjene zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Članak 10.

Za potrebe gospodarske / poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) može se koristiti zgrada bivše osnovne škole u njenim postojećim gabaritima.

Postojeća zelena površina ispred građevine trebala bi se zadržati i oplemeniti.

Kao mogući gospodarski - poslovni sadržaji koji se mogu locirati u ovoj zgradi su oni koji razvijaju vrlo malu razinu buke, odnosno oni koji na bilo koji način ne onečišćuju okoliš (tihi obrt sa uredima i slično).

Članak 11.

Planska oznaka K3 odnosi se na postojeću građevinu UPS-a (udaljeni pretplatnički stupanj ili telefonska centrala), koja se nalazi s južne strane ceste za stari grad Drivenik.

1.4. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 12.

Za područje sportsko-rekreacijske namjene (lokacija iza zgrade bivšeg društvenog doma i trgovine) planira se izgradnja:

- boćališta sa 4 staze (natkriveno)

- pomoćne građevine (sadržaj:svlačionice sa sanitarijama, spremište, javni WC).

Navedeni zahvat u prostoru planiran je prema Idejnom rješenju centra Drivenika (izrađivač: STUDIO REMIK d.o.o. iz Rijeke, 1999. godina)

U sklopu uređenje sportsko-rekreacijskog centra planira se uređenje pješačkih površina i hortikulturno uređenje zone.

1.5. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene (IS)

Članak 13.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike.

1.6. Ostale građevine

Članak 14.

Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se:

- montažne građevine

- kiosci

- reklamni panoi.

Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u pogledu oblikovnih zahtjeva.

Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Općine Vinodolske utvrđuju se Planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Vinodolske, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s Planom rasporeda kioska.

Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 15.

Pod građevinama gospodarskih djelatnosti, u smislu ove Odluke, podrazumijevaju se građevine gospodarske namjene - poslovne (K) u kojima se obavljaju pretežito uslužne djelatnosti (planska oznaka K1) i komunalno - servisne (planska oznaka K3).

Građevine iz prethodnog stavka smještaju se u područje gospodarske / poslovne namjene - pretežito uslužne (K) i komunalno-servisne namjene (K3) prikazane na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

Članak 16.

Gradnja građevina gospodarske namjene / poslovne - pretežito uslužne dozvoljena je uz pridržavanje slijedećih smjernica (lokacijskih uvjeta) za smještaj i gradnju:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m²

- površina građevne čestice može biti i manja ali ne manja od 250 m² i to ukoliko se na građevnoj čestici gradi manja građevina (do 100 m² brutto razvijene površine) unutar već izgrađenog dijela građevinskog područja naselja

- građevine se mogu planirati kao samostojeće, ugrađene ili polugrađene

- na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi jedna ili više građevina

- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice

- građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađen pristup na javnu prometnicu koji mora biti minimalne širine 5,5 m

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,50

- maksimalni koeficijent (iskorištenosti iznosi (k_is) 1,0

- dozvoljena etažnost građevine je najviše 2 etaže

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m

- krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine

- građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 17.

Gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina Planom je planirana u području stambene namjene (S).

Nove stambene građevine se mogu graditi isključivo kao obiteljske stambene građevine.

Članak 18.

Građevine stambene namjene koje će se graditi kao slobodnostojeće stambene građevine, poluotvorene stambene građevine ili kao stambene građevine u nizu moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice.

Iznimno, ukoliko lokalni uvjeti to ne dopuštaju, može se odstupiti od stavka 1. ovog članka, tako da udaljenost od granice građevne čestice ne smije biti manja od 2,0 m, uz uvjet da građevina na toj strani nema otvora, i da su zadovoljene dodatne, pojačane mjere zaštite od požara, a prilikom ishođenja građevinske dozvole potrebno je ishoditi suglasnosti nadležnog tijela.

Članak 19.

Na građevnoj čestici stambene građevine mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne).

Poslovnim sadržajima iz stavka 1. ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije:prvenstveno uslužne i proizvodne obrtničke, trgovačke, ugostiteljske, poslovne, male poljoprivredno-prerađivačke djelatnosti i sl.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, uz uvjet da:

0 - maksimalna dozvoljena visina iznosi 5,0 m

1 - tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih građevnih čestica iznosi, ovisno o načinu izgradnje:

- za slobodnostojeće građevine minimalno 3,0 m

- poluotvorene građevine moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice

- građevine u nizu moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

Članak 20.

Garaže se mogu graditi u sklopu svih vrsta stambenih građevina kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice.

Parkiranje i garažiranje vozila za stambene i gospodarske građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine.

Članak 21.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren.

Iznimno, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici

(u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 22.

Visina garaže, osim garaža koje se grade na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja, ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže.

Visina garaže mora zadovoljavati potrebnu visinu za smještaj vozila, ali ne smije biti viša od 6,0 m niti manja od 2,2 m.

Članak 23.

Arhitektonsko oblikovanje stambenih građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika (priobalje i planinsko zaleđe) i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 22^o i 30^o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Pojedinačne intervencije na pročeljima i krovištima višestambenih građevina nisu dozvoljene.

Priključak na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

3.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih stambenih građevina

Članak 24.

Obiteljske stambene građevine grade se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar zona stambene namjene (S) označenih na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000.

Uz građevine iz stavka 1. ovog članka, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog Plana, moguća je gradnja građevina pomoćnih građevina i manjih građevine gospodarske namjene.

Građevine iz stavka 2. ovog članka uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

Članak 25.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice obiteljskih stambenih građevina u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Drivenik:

VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNIH ČESTICA:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 250 m²

- za dvojne građevine 200 m²

- za građevine u nizu 150 m²

- iznimno, odredbe o najmanjoj dozvoljenoj veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenim dijelovima naselja pod uvjetom da su prilikom gradnje ispunjeni uvjeti o najvećem dopuštenom koeficijentu izgrađenosti i iskoristivosti, te najmanjim udaljenostima građevine od javne prometne površine i granice građevne čestice

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine 0,30

- za dvojne građevine 0,40

- za građevine u nizu 0,50

- pokazatelji koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice odnose se na izgrađeni dio građevine iznad zemlje

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,60

- za dvojne građevine 0,80

- za građevine u nizu 1,0

- iznimno, u izgrađenom dijelu naselja Drivenik sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 1,0 za sve tipove gradnje, s tim da u obiteljskoj stambenoj građevini moraju biti sadržani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

NAČIN GRADNJE, VELIČINA I SMJEŠTAJ GRAĐEVINA:

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

- za građevine u nizu: 50 m²

- najveća dopuštena razvijena građevinska (brutto) površina iznosi 400 m²

- najveći dopušteni broj etaža obiteljske stambene građevine iznosi 2 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i stambenog potkrovlja

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca ili gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže

- najmanja dozvoljena udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: h/2 ali ne manje od 3,0 m

- za dvojne građevine: h/2 ali ne manje od 3,0 m

- za građevine u nizu: h/2 ali ne manje od 3,0 m

- najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca za razvrstane ceste (državne, županijske i i lokalne) ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje tim cestama, a postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih navedenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca

- u stambenoj građevini smještenoj unutar područja stambene namjene, isključivo u etaži prizemlja, odnosno etaži koja ima neposredan pristup javnoj prometnoj površini, moguće je do 30% ukupno bruto razvijene površine, koristiti kao poslovni prostor (npr. trgovine robe svakodnevne potrošnje, obavljanje obrta i pružanje usluga, ugostiteljska djelatnost i slično), uz uvjet da se na čestici osigura prostor za dostavu i parkirna mjesta prema normativima ove Odluke

- na građevinskoj čestici može se planirati gradnja pomoćne građevine, visine najviše jedne etaže, a površina pomoćne građevine ulazi u izračun bruto razvijene površine građevine na građevnoj čestici

- na pomoćnoj građevini nije moguće planirati otvore prema susjednoj građevinskoj čestici te se njenom gradnjom ne smije umanjiti kvaliteta stanovanja na susjednoj građevinskoj čestici (npr. osunčanje stambene građevine, buka i drugi uvjeti)

- pomoćnu građevinu dozvoljeno je graditi isključivo unutar gradivog dijela građevne čestice

- izuzetno, pomoćna građevina garaže smije se graditi u razini pristupne ceste na najmanjoj udaljenosti od 3,0 m od regulacijskog pravca, a najveća dozvoljena visina garaže iznosi 3,0 m, pri čemu je suterenski dio garaže dozvoljeno urediti i koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i slično

UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA I NAČIN PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA PROMETNU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU:

- najmanje 20% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti visokim i niskim zelenilom

- terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja

- prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta

- u planiranju i projektiranju potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo

- vanjsko stubište koje se projektira i izvodi u funkciji pristupa etaži građevine iznad etaže prizemlja, mora biti smješteno unutar gradivog dijela građevne čestice i obračunava se u bruto razvijenu površinu građevine

- najmanja širina kolno - pješačkog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 4,5 m, a njegova najveća dužina 50 m

- građevna čestica obiteljske stambene građevine može imati isključivo jedan kolni prilaz na javnu prometnu površinu

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban broj parkirnih mjesta prema normativima koji su ovom Odlukom

- na građevnoj čestici nije dozvoljeno parkiranje kamiona, autobusa i građevinskih strojeva

- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postavljati i izvan gradivog dijela građevne čestice, ukoliko je to neophodno radi zadovoljavanja tehničkih uvjeta postave spremnika

- ograde se s ulične strane mogu se graditi od kamena, opeke, betona, metala, u skladu s lokalnim uvjetima i do najviše 1,8 m visine; ograde prema susjednim građevinskim česticama osim iz navedenih materijala, mogu se izvoditi i kao zelene ograde - živice, u visini do 1,8 m

- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, pri čemu visina ograde između susjednih građevnih čestica može biti najviše 1,80 m

- podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom

- radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 150 cm.

- iznimno, gdje lokalni i terenski uvjeti to zahtijevaju, ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim i terenskim uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti 2,0 - 3,0 m.

- ograda se može izvesti kao puna u visini do najviše 1,0 m.

UVJETI REKONSTRUKCIJE, DOGRADNJE I NADOGRADNJE GRAĐEVINA:

- postojeće građevine koje u bilo kojem segmentu ovdje datih normativa izlaze iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju, ali bez njihova povećavanja

- ukoliko zatečena izgrađenost građevinske čestice prelazi propisani koeficijent izgrađenosti isti se rekonstrukcijom ne može povećavati, a zahvat u prostoru potrebno je uskladiti s koeficijentom iskoristivosti određenim ovim Odredbama

- prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati zatečenu udaljenost građevine od ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja od udaljenosti propisane ovim Planom, ali se rekonstrukcijom navedena udaljenost ne smije smanjivati

- tavanske je prostore moguće prenamijeniti u stambene ukoliko isto ne iziskuje izmjene vanjskih gabarita građevina, uz obvezno poštivanje parkirališnih normativa propisanih ovim Planom

- ukoliko se etažiranjem povećava broj stambenih jedinica, također je potrebno zadovoljiti parkirališne normative ovoga Plana

- neposrednom provedbom ovoga Plana nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

3.2. Uvjeti smještaja i način gradnje manjih stambenih građevina do 3 stana

Članak 26.

Manje stambene građevine do 3 stana mogu se graditi neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar zone mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) označene na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000 i to kao stambeno - poslovne građevine u kojima površina BRP-a stambene namjene ne može iznositi više od 40% BRP-a čitave građevine.

Uz građevine iz stavka 1. ovog članka, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog Plana, moguća je gradnja pomoćnih građevina i manjih građevina gospodarske namjene.

Građevine iz prethodnog stavka uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

U prizemlju ili podrumu građevina iz stavka 1. ovog članka moguće je planirati poslovne sadržaje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.

Članak 27.

Za izgradnju stambeno-poslovnih građevina u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) propisuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 400 m²

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m²

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,50

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,20

- najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i potkrovlja

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca ili gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže.

Članak 28.

Za oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) propisuju se sljedeći uvjeti:

- arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima

- na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta

- izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije

- krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa, a ukoliko se izvode kao kosa nagib je između 22^o i 30^o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa

- dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta)

- građevna čestice uređivati će se na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta

- terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja

- najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom

- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, a visina ograde između susjednih građevnih čestica može biti najviše 1,80 m

- radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 1,50 m, a podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom

- iznimno, gdje lokalni i terenski uvjeti to zahtijevaju, ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim i terenskim uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti 2,0 - 3,0 m.

4. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama

Članak 29.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa, pošte i veza (cestovni, pješački, poštanski i telekomunikacijski)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija)

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 30.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1:1.000:

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta i telekomunikacije; energetski sustav

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža , 2.C. - Vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora).

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili općinskog značaja.

Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena gradnja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture unutar koridora koji su određeni Planom utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 31.

Sve javne prometne površine unutar područja obuhvata Plana na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 32.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo - stanice, mjerno - redukcijske stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 33.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 34.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

4.1.1. Cestovni promet

Članak 35.

Cestovne prometnice na području obuhvaćenom Planom svrstane su u sljedeće kategorije:

županijske ceste

- Ž 5064 (Kraljevica (D8) - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski (D8)

lokalne ceste

- cesta prema starom gradu Driveniku i župnoj crkvi sv. Dujma

Članak 36.

Koridori cestovnih prometnica iz prethodnog članka (karakteristični poprečni presjeci) grafički su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000.

Članak 37.

Za glavnu ulicu (GU₁) - županijsku cestu Kraljevica - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski

minimalna širina kolnika iznosi 7,0 m (3,50 + 3,50) m, a pješački pločnik se planira kao obostrani sa minimalnom širinom 1,50 m.

Za sabirnu ulicu (SU₁) - lokalnu cestu prema starom gradu Driveniku i župnoj crkvi sv. Dujma najmanja širina kolnika iznosi 5,5 m za dvosmjeran promet.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca ulica od ruba kolnika ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

4.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 38.

Planom se potrebe za prometom u mirovanju zadovoljavaju javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama).

Za parkiranje osobnih vozila kao javno parkiralište može se koristiti prostor uz kolnik kada širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći.

Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida prema posebnim propisima.

Članak 39.

Planom se utvrđuju normativi kojima se utvrđuje parkirna potreba koju treba osigurati za određenu namjenu:

- parkiranje i garažiranje vozila za obiteljske stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine

- parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene rješava se na građevnoj čestici te namjene

- ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima:

Namjena prostora	Potrebni broj parkirališno - garažnih mjesta (PGM/stan ili PGM/1.000 m² BRP-a)
stanovanje stambena građevina	1 / stan
proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji	4 - 8 / 1.000 m² BRP-a
trgovački sadržaji	20 - 40 / 1.000 m² BRP-a
uredi	10 - 20 / 1.000 m² BRP-a
drugi poslovni sadržaji	15 / 1.000 m² BRP-a

Članak 40.

Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.

Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).

4.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 41.

Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, stepeništa te prilazi i šetališta.

Planom je predložen je sistem regulacije prometa u središtu naselja, kojim se planira izgradnja većih pješačkih površina (trgova), i to u centru naselja.

Svi postojeći prilazni putevi u izgrađenim dijelovima naselja koji ne mogu zadovoljiti propisane ulične profile zadržavaju se kao kolno - pješačke površine.

Planom se zadržavaju postojeći kolni i kolno - pješački prilazi koji imaju prometne standarde manje od ostalih ulica (prosječna širina od 3,0 m).

4.1.4. Pješačke površine

Članak 42.

Širina pješačkih treba iznositi višekratnik širine jedne pješačke trake koja iznosi 0,75 m, no minimalna prikladna širina staze trebala bi iznositi barem 1,50 m.

Pješačke pločnike je potrebno izvoditi na svim prometnicama na kojima se izvode rekonstrukcije, a obavezno na svim na novoplaniranim prometnicama. Za popločavanje pješačkih površina potrebno je preferirati posebne materijale npr. betonske elemente što doprinosi sigurnosti odvijanja pješačkog prometa.

Pješačke površine su, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, odvojene od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3.0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m).

4.1.5. Javni autobusni promet

Članak 43.

Planom se omogućava korištenje glavne ulice - županijske ceste Ž5064 za javni prijevoz autobusima.

U ulicama iz stavka 1. ovog članka moraju se na mjestima određenim za stajališta, a prema posebnim propisima, predvidjeti ugibališta s nadstrešnicama za putnike.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 44.

Telekomunikacijki sustav prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta i telekomunikacije; energetski sustav u mjerilu 1:1.000.

U Driveniku je izgrađen udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) povezan na AXE centralu u Crikvenici optičkim sustavom prijenosa, kapaciteta 384 telefonskih priključaka, a kapacitet tk mreže je 600 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima.

Na području UPU-a izgrađena je distributivna telekomunikacijska kanalizacija tako da je u gotovo svim ulicama položen odgovarajući broj cijevi i zdenaca, kroz koje su uvučeni telekomunikacijski kabeli TK mreže, kao i svjetlovodni kabeli za međusobno povezivanje telekomunikacijskih objekata. Na širem području naselja telekomunikacijska mreža uglavnom je izvedena polaganjem TK kabela u zemlju, a svjetlovodni kabeli su uvučeni u položene cijevi.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 45.

Zadržava se poštanski ured 51 242 DRIVENIK u Driveniku.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.3.1. Energetski sustav

Članak 46.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- elektroenergetsku mrežu i

- plinsku mrežu.

Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta i telekomunikacije; energetski sustav u mjerilu 1:1.000.

4.3.1.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 47.

Na području obuhvata UPU-a nema izgrađenih trafostanica napona TS 35/10(20) kV niti je njihova izgradnja planirana na području obuhvata UPU-a.

Distribucija električne energije do sadašnjih i budućih potrošača vršit će se kao i do sada na 20 kV naponskom nivou. Napojne točke 20 kV mreže bit će kao i danas:trafostanica 110/20 kV Crikvenica i trafostanica 35/20 kV Novi, koju će nakon izgradnje zamijeniti trafostanica 110/20 kV Novi.

Područje naselja Drivenik opskrbljuje se električnom energijom iz trafostanice locirane izvan područja obuhvata Plana.

Članak 48.

S obzirom na Planom predviđene sadržaje biti će potrebno postojeću 20 kV mrežu proširiti izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućim 20 kV priključcima.

Određivanje točnih lokacija novih trafostanica napona 20 kV nije predmet ovog Plana.

Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV vodova osigurat će se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne distribucije. Planirana mreža novih objekata naponske mreže 20 kV, koja uključuje trafostanice 20/0,4 kV i priključne i spojne 20 kV dalekovode gradii će se prema slijedećim temeljnim parametrima:

- izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade, ili čijim se potrebama pojedini objekti prilagođavaju (po lokaciji - jer dolazi do promjena težišta potrošnje)

- pojava novih većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji, te UPU-om nije moguće niti približno odrediti lokacije za nove trafostanice 20/0,4 kV

- mikrolokacija elektroenergetskih objekata ove naponske razine, posebice u urbaniziranim zonama, izravno je uvjetovana rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa

- gdje god je to moguće, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati njihov smještaj u sastavu većih građevina (stambene zgrade ili proizvodno - poslovni objekti)

- trase priključnih dalekovoda 20 kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice

- gdje god je to moguće, priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama, osim gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača.

Vodovi će se izvoditi podzemnim 10(20) kV kabelima u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda, ...), ili kao nadzemni na betonskim ili željeznim stupovima. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima i po fasadama zgrada ili podzemnim kabelima.

Članak 49.

Javna rasvjeta će se prema potrebama i dinamici gradnje novih sadržaja dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Izgradnja javne rasvjete na području obuhvata Plana usmjerava na:

- gradnju na postojećim javnim površinama na kojima još nije izgrađena

- gradnju na novoplaniranim cestama i pješačkim komunikacijama

- gradnju na postojećim i planiranim parkovnim i zelenim površinama

- tipizaciju javne rasvjete kod rekonstrukcije i izgradnje nove.

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

4.3.1.2. Plinska mreža

Članak 50.

Koncepcija plinifikacije Vinodolske doline a time i naselja Drivenik se temelji na studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije, prema kojem je za opskrbu prirodnim plinom Vinodolske doline predviđena izgradnja tri redukcijske stanice (RS Vinodolska 1, 2 i 3). Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko - goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Buduće polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom. Plinovodi će se polagati u javnoj površini, obostrano na dubini 0,8 do 1,3 m, a priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.

Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

U novoplaniranim građevinama (višestambena gradnja, javni i društveni sadržaji, poslovni prostori i sl.) svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina za korištenje za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje ili klimatizaciju.

Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

Članak 51.

Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

4.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 52.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i

- odvodnju otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:1.000.

Vodoopskrba Drivenika s okolicom se vrši iz riječkog vodoopskrbnog sustava, putem PVC cijevi profila 1 150 mm položene u trupu glavne prometnice - Ž5064 (Kraljevica (D8) - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski (D8). Na ovu cijev priključen je vodoopskrbni cjevovod profila 1 100 mm, položen u trup ceste prema koja vodi prema župnoj crkvi sv. Dujma i groblju (izvan obuhvata UPU-a).

Članak 53.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

4.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 54.

Vodoopskrba Drivenika s okolicom se vrši iz riječkog vodoopskrbnog sustava, putem PVC cijevi profila o150 mm položene u trupu glavne prometnice - Ž5064 (Kraljevica (D8) - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski (D8).

Članak 55.

Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Općine Vinodolske. Širenjem naselja paralelno se izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe koji se veže na postojeću vodovodnu mrežu.

Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Kada nije iz objektivnih okolnosti moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti od drugih instalacija, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Članak 56.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

Članak 57.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante u zelenom pojasu prometnice ili uz vanjski rub pješačkog hodnika, na međusobnoj udaljenosti određenoj prema posebnom propisu.

4.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 58.

Na području naselja Drivenik nema izvedenog javnog kanalizacijskog sustava, a fekalne vode se zbrinjavaju putem septičkih jama.

Oborinske otpadne vode slobodnim tokom završavaju u okolnom terenu.

Članak 59.

Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Prema »Idejnom rješenju kanalizacijskog sustava Bribir - Grižane - Tribalj« (izrađivač:IGH, PC Rijeka, 2006.) planira se izgradnja kanalizacijskog podsustava Tribalj, koji obuhvaća područje od naselja Šimići na sjeverozapadu do naselja Jurčići na jugoistoku podsustava Tribalj. Kolektorskim sustavom bi se prikupljale sanitarno potrošne otpadne vode naselja Tribalj i Drivenik s okolnim naseljima te odvodile na biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Tribalj blizu naselja Semičevci (tako da bi se mogao koristiti dio sustava koji je predviđen u I i II etapi) uz obalu potoka Dubračina, te pročišćene vode ispuštao u potok.

Članak 60.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene prema »Idejnom rješenju kanalizacijskog sustava Bribir - Grižane - Tribalj«.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno članku 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95).

Članak 61.

Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je min. 1,0 m i proizlazi iz uvjeta održavanja.

Članak 62.

Do izgradnje sustava javne odvodnje ovisno o vrsti građevine može se predvidjeti ili izgradnja nepropusnih septičkih jama, ili izgradnja individualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (ovisno o vrsti i veličini građevine, odnosno broju korisnika), uz prethodno ishodovanje vodopravnih uvjeta.

Članak 63.

Zbrinjavanje oborinskih voda sa javnih prometnih površina (veća parkirališta ili manipulativne površine) treba obvezno vršiti preko separatora ulja, a odvodnja tako pročišćenih oborinskih voda će se rješavati lokalno upuštanjem u teren ili u korito najbližeg vodotoka.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 64.

Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:

- dječjih igrališta

- staza, odmorišta i sl.

- pješačkih puteva

- otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana.

Građevine iz alineje 4. prethodnog stavka ovog članka moraju biti prizemne, površine najviše do 20 m² te oblikovanjem moraju biti u skladu s uređenjem prostora u kojemu se grade.

Članak 65.

Planom je u sklopu zaštitnih zelenih površina moguće urediti ili izgraditi:

- športsko-rekreacijske površine i igrališta

- kolne i pješačke puteve

- građevine koje služe zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, ograde i slično.

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 66.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1.000.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.

Izmjenom Plana ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, a koja je donešena u skladu s posebnim zakonom i propisima.

6.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 67.

Cijela Vinodolska dolina predstavlja kultivirani krajobraz, uključivo sva naselja, pa tako i naselje Drivenik.

Kultivirani krajobraz štiti se i unaprijeđuje tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju se i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore

Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su:

- uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih materijala

- uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima.

Članak 68.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog krajobraza Vinodolska dolina.

U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju

karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina te karakteristične i vrijedne vizure.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Članak 69.

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture je za području obuhvata Plana utvrdila je temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode slijedeće uvjete za zaštitu prirode:

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza obzirom na prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planrati izgradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza

- prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija

- na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati površinu koja mora ostati obrasla vegetacijom

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

Članak 70.

U cilju poboljšanja ekoloških i mikroklimatskih prilika u urbanim naseljima se mora stvoriti kvalitetan zeleni sustav naselja, u vidu mreže prirodnih zelenih površina, oblikovanih zelenih površina, parkova, i drvoreda koja prožima taj dio područja te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja kao važnim ekološkim osloncem.

Planirani zeleni sustav nastavlja se na postojeće stanje u kojem se, prema potrebi, inkorporiranjem javnih novih zelenih površina planira gušća mreža zelenila.

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je:

- izvršiti analizu krajobraza obzirom na prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja

- istaknuti posebnosti krajobraza

- odrediti značajne vizure

- utvrditi problemska područja i zahvate koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti

- na osnovu analize krajobraza utvrditi konkretne mjere zaštite.

Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače često nekontroliranu izgradnju objekata odnosno širenje naselja. Katnost izgradnje treba biti takva da se u pogledu visine objekata zadrži relativno očuvana slika naseljenih predjela.

6.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 71.

Područje obuhvata UPU-a 4 nije zaštićena spomenička cjelina niti unutar područja obuhvata Plana postoje zaštićene ili evidentirane građevine spomeničke baštine.

7. Postupanje s otpadom

Članak 72.

Odlagalište komunalnog otpada i planirano reciklažno dvorište kojim se koristi i Općina Vinodolska nalazi se izvan obuhvata ovog Prostornog plana.

Članak 73.

Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata Plana:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

- odlaganjem otpada na odlagališta

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 34/1995) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96)

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97)

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/96)

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98).

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Vinodolska, odnosno ovlaštena pravna osoba.

Članak 74.

Komunalni otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 75.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se putem tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.:papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Članak 76.

Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini - na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave, u spremnike postavljene za tu namjenu. Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 77.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse utvrđuju se Programom zaštite okoliša Općine Vinodolske.

Članak 78.

Unutar građevnog područja naselja Drivenik, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

8.1. Zaštita zraka

Članak 79.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području naselja Drivenik prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Za zaštitu zraka potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97)

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.2. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 80.

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni nivo buke jest 55 dBA danju i 45 dBA noću.

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) potrebno je izraditi pravilnik o buci koja je štetna po zdravlje tj. provedbeni propis koji regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o vremenu i mjestu nastanka.

Do donošenja propisa iz članka 2. Zakona o zaštiti od buke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o dopuštenim razinama buke (»Narodne novine« broj 145/04).

Općina Vinodolska dužna je temeljem Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) izraditi kartu buke koja predstavlja sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

S ciljem da se na području obuhvata Plana onemogući ugrožavanje bukom, Planom su predviđene slijedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima (škole, predškolske ustanove, parkovi i sl.),

- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),

- provodit će se urbanističke mjere zaštite:dislociranje tranzitnog prometa, ograničenje cestovnog prometa u centru grada, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice.

8.3. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 81.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko - vinodolskom području (»Službene novine« broj 1/99).

Područje obuhvata Plana se ne nalazi unutar utvrđenih zona sanitarne zaštite.

Članak 82.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja, te prioritetno izgradnjom sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

8.4. Zaštita prostora

Članak 83.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora naselja, pri čemu je naročito potrebno štititi one dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene površina na području Plana racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja naselja.

8.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 84.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Općine Vinodolske.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Članak 85.

Kod projektiranja se je potrebno pridržavati zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Vinodolske.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidranstskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i/ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i drugim propisima.

Članak 86.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94).

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

8.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 87.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Naselje Drivenik ulazi u kategoriju IV. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi) u kojima je planirana zaštita stanovništva i materijalnih dobara u zaklonima i podrumima na cijelom području.

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Vinodolske, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

8.6.2. Zaštita od potresa

Članak 88.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

8.6.3. Zaštita od rušenja

Članak 89.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Detaljnim planovima uređenja je potrebno definirati i dimenzionirati sustav ulazno - izlaznih prometnica, te analizirati otpornost građevina (posebno na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventual

nih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

9. Mjere provedbe plana

Članak 90.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

Članak 91.

Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i u obvezi izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja kojima se utvrđuje urbana organizacija i parcelacija.

Prioriteti izrade dokumenata prostornog uređenja te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se »Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vinodolske«.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 92.

Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na površinama predviđenim Planom za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, održavati i adaptirati, odnosno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu sa smjernicama ovog Plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

Članak 93.

Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12,0 m²

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor

- izgradnja zamjenske građevine u gabaritima postojeće ukoliko nije moguća rekonstrukcija postojeće.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja naselja Drivenik potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Vinodolske.

Dva izvornika čuvaju se u pismohrani Općine Vinodolske, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Crikvenica

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije

- Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vinodolske.

Članak 95.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/9

Ur. broj: 2107-03/07-01-16-03-6

Bribir, 16. listopada 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VINODOLSKE

Predsjednik
Općinskog vijeća
Željko Citković, v. r.