SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 44. Petak, 30. studenog 2007.
GRAD RIJEKA
30

133.

Na temelju članka 325. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007. - 2011. godine (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/07) i članka 40. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/ 01, 04/02, 13/02, 03/05, 09/06, 17/06 - pročišćeni tekst i 08/ 07) te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: 350-02/07-04/207, UR. BROJ: 531-06-07-2) od 28. studenoga 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici 29. studenoga 2007. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
zemaljskog putničkog terminala »Zapadna Žabica«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja zemaljskog putničkog terminala »Zapadna Žabica« (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi cca 5,70 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi:

A/ Tekstualni dio:

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu

DPU-a

1.2. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.3. Prometna, telekomunikacijska, energetska i

komunalna opremljenost

1.3.1. Prometna opremljenost

1.3.2. Telekomunikacije

1.3.3. Energetski sustav

1.3.4. Vodnogospodarski sustav

1.3.5. Sustav gospodarenja otpadom

1.4. Obveze iz planova šireg područja

1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN UREĐENJA PROSTORA

2.1. Program gradnje i uređenja površina zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža

2.3.1. Cestovni promet

2.3.2. Željeznički promet

2.3.3. Pomorski promet

2.3.4. Telekomunikacije

2.3.5. Elektroopskrba

2.3.6. Plinoopskrba

2.3.7. Vodnogospodarski sustav

2.3.8. Građevine i površine za gospodarenje otpadom

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i

zaštitnih zelenih površina

2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje

građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevine

2.3. Namjena građevina

2.3.1. Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena

2.3.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena

2.3.3. Zemaljski putnički terminal

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,

komunalnom i telekomunikacijskom

infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i

ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

3.1.2. Površine za javni prijevoz

3.1.3. Javna parkirališta i garaže

3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale

prometne mreže

3.2.1. Željeznički promet

3.2.2. Pomorski promet

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar

prometnih i drugih javnih površina

3.4.1 Uvjeti gradnje i rekonstrukcije plinske mreže

3.4.2. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbne

mreže i javne rasvjete

3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

vodovodne mreže

3.4.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže

odvodnje otpadnih voda

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih

cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere posebne zaštite

9.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja

9.2. Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

9.3. Mjere zaštite od nesreća u prijevozu većih količina

opasnih tvari

9.4. Mjere zaštite od plavljenja visokim podzemnim

vodama mora

9.5. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja od

katastrofa i većih nesreća

10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.1. Mjere u fazi planiranja i projektiranja zahvata

10.2. Mjere u fazi gradnje

10.3. Mjere u fazi korištenja zahvata

11. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena

protivna planiranoj namjeni

B/ Grafički dio

1. Detaljna namjena površina M 1:1000

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža

2a1. Promet - 1. faza M 1:1000

2a2. Promet - 2. faza M 1:1000

2b. Telekomunikacije M 1:1000

2c. Energetski sustav M 1:1000

2d. Vodnogospodarski sustav M 1:1000

3. Uvjeti korištenja, ujređenja i zaštite

površina M 1:1000

4. Uvjeti gradnje - plan parcelacije

4a. Plan parcelacije M 1:1000

4b. Uvjeti gradnje M 1:1000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Namjena površina na području obuhvata ovoga Plana prikazana je kartografskim prikazom broj 1. te se određuje kako slijedi:

1) Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1),

2) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2),

3) Zemaljski putnički terminal (AK),

4) Javna zelena površina (Z1),

5) Pješačke površine (PP),

6) Površine infrastrukturnih sustava (IS)

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4b., a prostorni pokazatelji za građevne čestice i građevine prikazani su tabelarnim prikazom broj 2.

Korištenje i uređenje građevnih čestica i građevina unutar područja obuhvata ovoga Plana potrebno je provoditi u skladu s namjenom površina, uređenjem postojeće i gradnjom/dogradnjom nove cestovne mreže i pješačkih površina, dogradnjom postojeće i gradnjom nove komunalne infrastrukture te zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 6.

Veličina i oblik građevne čestice određeni su kartografskim prikazom broj 4a. i 4b.

Površina građevnih čestica, izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti građevnih čestica prikazani su tabelarnim prikazom broj 2.

Članak 7.

Izgrađenost građevne čestice, u smislu ove Odluke, jest vertikalna projekcija ukupne površine svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevnu česticu, osim balkona, uključujući površinu svih ukopanih i poluukopanih dijelova građevine.

U izgrađenost građevne čestice ne uračunava se površina kolnog pristupa, manipulativne površine i parkirališta.

Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice prikazana je kartografskim prikazom broj 4b.

2.2. Veličina i površina građevine

Članak 8.

Veličina, oblik površine za gradnju građevina i najveći dozvoljeni broj etaža određeni su kartografskim prikazom broj 4b.

Za postojeće građevine na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 nije dozvoljeno povećanje zatečene izgrađenosti i iskoristivosti građevnih čestica te koeficijenta mase.

Za građevinu zemaljskog putničkog terminala planiranu za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1 najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0, a najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 3,9.

Članak 9.

Visina građevine, u smislu ove Odluke, jest visina mjerena uz rub građevine od konačno uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine.

Suteren, u smislu ovih Odredbi, jest etaža koja ima vanjski pristup i najviše je polovinom svog volumena sa tri strane djelomično ili potpuno ukopana u teren.

Članak 10.

Na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 nije dozvoljeno povećanje visine postojeće građevine.

Visina građevine zemaljskog putničkog terminala planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1, mjerena od kote konačno uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine, ne smije biti veća od visine postojeće građevine na građevnoj čestici oznake M2-1, odnosno ne smije biti veća od 24,00 m.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, dijelovi građevine (dimnjak, strojarnica lifta, termotehnička oprema, stubišta i slično) mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa građevine.

Članak 11.

Na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 nije dozvoljeno povećanje katnosti postojeće građevine.

Najveća dozvoljena katnost građevine planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1 iznosi Su+P+5 odnosno najviše 7 etaža.

2.3. Namjena građevine

Članak 12.

Namjena građevine na području obuhvata ovoga Plana određena je kartografskim prikazima broj 1., 4a. i 4b.

2.3.1. Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena

Članak 13.

Na građevnoj čestici oznake K1-1 dozvoljava se rekonstrukcija postojeće jednonamjenske građevine u građevinu za obavljanje uslužnih i njima pratećih i srodnih djelatnosti.

2.3.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena

Članak 14.

Na građevnim česticama oznake M2-1 i M2-2 dozvoljava se prenamjena postojećih građevina u građevine mješovite - pretežito poslovne namjene te uređenje poslovnog i stambenog prostora, prostora i površina za obavljanje javne i društvene djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti i hotela, kao prateće djelatnosti, koje količinom prometa, bukom i štetnim imisijama u zrak, vode i tlo ne narušavaju kvalitetu stanovanja.

2.3.3. Zemaljski putnički terminal

Članak 15.

Na građevnoj čestici AK-1 dozvoljava se gradnja građevine zemaljskog putničkog terminala.

Na građevnoj čestici oznake AK-1 dozvoljava se gradnja i uređenje površina u funkciji zemaljskog putničkog terminala, garaže, površina za pristup kolosijeku za ukrcaj/iskrcaj automobila iz auto-vagona, površina za obavljanje poslovne (uredske, uslužne, trgovačke) i ugostiteljske djelatnosti te površina druge prateće djelatnosti.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 16.

Površina unutar koje se mogu smjestiti građevine na građevnoj čestici (gradivi dio) te građevinski i regulacijski pravci određeni su kartografskim prikazom broj 4b.

Članak 17.

Na građevnoj čestici oznake AK-1 dozvoljeno je zadržavanje dijela postojeće građevine (skladišta) uz mogućnost nadogradnje u sklopu građevine zemaljskog putničkog terminala, sukladno kartografskim prikazima broj 3. i 4b. te

uvjetima zaštite Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 18.

Građevina se može graditi isključivo unutar gradivog dijela građevne čestice.

Izvan gradivog dijela građevne čestice oznake K1-1 dozvoljena je gradnja pristupne rampe do auto-vagona i ostale pristupne površine (rampa, kolni i pješački pristup, požarni prilazi i slično), postava reklamne table, panoa, natpisa, jarbola za zastave, informacijskog i rasvjetnog stupa te priključnih elementa infrastrukture.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 19.

Vrsta krova nije određena.

Ako se krov izvodi kao ravni krov, dozvoljava se izvedba neprohodne ili prohodne terase.

Ako se krov na građevnoj čestici oznake AK-1 izvodi kao ravni krov, onda je najmanje 20% ukupne površine ravnog krova potrebno ozeleniti.

Najveći dozvoljeni nagib kosog krova građevine iznosi 15%.

Članak 20.

Oblikovanje postojećih građevina na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 potrebno je prilagoditi morfologiji cjeline i uvjetima zaštite Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Konstruktivni dijelovi građevina te materijali koji se koriste za ispune i za oblaganje pročelja mogu biti i polugotov proizvod koji se postavlja montažno ili polumontažno.

Prilikom odabira građevnog materijala potrebno je voditi računa o konačnom izgledu i otpornosti građevine na atmosferske uvjete.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 21.

Na građevnim česticama potrebno je osigurati pristupe za teško pokretne i invalidne osobe sukladno pozitivnim propisima.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Članak 22.

Zahvate na planiranoj infrastrukturi potrebno je poduzimati nakon što se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

Članak 23.

Gradnju i uređenje planiranih te rekonstrukciju postojećih cesta potrebno je izvoditi u suglasju s pravilima o sigurnosti prometa, pravilima tehničke struke te odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne mreže prikazani su kartografskim prikazom broj 1., 2a1. i 2a2.

Članak 24.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja ili rekonstrukcija cesta/ulica kako slijedi:

- na građevnoj čestici oznake IS-1/a, IS-1/b, IS-1/c i IS-5/ b planirana je gradnja spojne ceste ŽABICA - PUTNIČKI TERMINAL - MLAKA kao produljenje Ulice Riva prema Mlaci,

- na građevnoj čestici oznake IS-2/a, IS-2/b, IS-2/c, IS-2/d i IS-2/e planirana je rekonstrukcija Krešimirove ulice uz zadržavanje postojećeg podvožnjaka,

- na građevnoj čestici oznake IS-3/a i IS-3/b planirana je rekonstrukcija Trga Žabica.

Dionicu spojne ceste do ulaza u građevinu zemaljskog putničkog terminala planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1 predviđeno je izvesti nadzemno, a dionicu ceste ispod mreže kolosijeka željezničkog kolodvora kao tunelsku dionicu.

Gradnja cesta/ulica predviđena je u dvije faze sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 25.

Kod izrade glavnog projekta prometnica, unutar građevne čestice ceste dozvoljena su odstupanja od elemenata poprečnog profila utvrđenih ovim Planom.

Režim prometa utvrđen ovim Planom nije obvezujući.

Kolni ulazi na građevnu česticu označeni su kartografskim prikazom broj 4b.

3.1.2. Površine za javni prijevoz

Članak 26.

Površine za javni gradski prijevoz prikazane su kartografskim prikazom broj 2a1. i 2a2.

Članak 27.

Na području obuhvata Plana predviđene su sljedeće trase javnog gradskog prijevoza:

- na građevnoj čestici oznake IS-3/a i IS-3/b tzv. »žuti« prometni trak autobusnog prijevoza,

- na građevnoj čestici oznake IS-5/a, IS-5/b i IS-5/c linija gradske željeznice.

Članak 28.

Stajališta javnog gradskog autobusnog prijevoza planirana su na južnoj strani Krešimirove ulice (dio građevne čestice oznake IS-2/a) i na istočnoj strani Trga Žabica u prvoj fazi rekonstrukcije te na sjevernoj strani Trga Žabica (dio građevne čestice oznake IS-3/a) u drugoj fazi rekonstrukcije.

Osim površina utvrđenih člankom 26. i 27. ove Odluke te stajališta utvrđenih stavkom 1. ovoga članka, dozvoljava se gradnja i uređenje istih i na drugim lokacijama, ako se projektom organizacije javnog gradskog (autobusnog) prijevoza to utvrdi potrebnim.

3.1.3. Javna parkirališta i garaže

Članak 29.

U sklopu građevine zemaljskog putničkog terminala planirana je gradnja i uređenje javne garaže s najmanje 800 garažnih/parkirnih mjesta, kojom je potrebno osigurati parkirališne potrebe svih građevina i površina u obuhvatu ovoga Plana.

3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 30.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja/rekonstrukcija trgova i većih pješačkih površina kako slijedi:

- na građevnoj čestici oznake PP-1 planirana je gradnja gradskog trga,

- na građevnoj čestici oznake PP-2 i IS-4/b planirana je gradnja pješačkog pothodnika kojim se omogućuje pristup planiranoj građevini zemaljskog putničkog terminala ispod magistralne pruge,

- na građevnoj čestici oznake PP-3 planirana je gradnja/ uređenje pješačke pristupne površine do pješačkog pothodnika (PP-2),

- na građevnim česticama oznake IS-2/b, IS-2/d i IS-2/e planirana je gradnja pješačkog pothodnika koji će povezivati pješački promet Krešimirove ulice istočno i zapadno od koridora magistralne pruge,

- na građevnoj čestici oznake IS-3/a, na istočnom i zapadnom dijelu Trga Žabica, planirana je gradnja pješačkih površina,

- na građevnoj čestici oznake IS-4/a planirana je rekonstrukcija pješačkog mosta.

Površine iz stavka 1. ovoga članka moraju imati čvrstu, protuklizno obrađenu površinu.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.2.1. Željeznički promet

Članak 31.

Gradnju planiranih i uređenje i postojećih željezničkih kolosijeka potrebno je provoditi u suglasju s pravilima o sigurnosti prometa, pravilima tehničke struke te odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne mreže prikazani su kartografskim prikazima broj 1., 2a1. i 2a2.

Članak 32.

Ovim Planom predviđena je rekonstrukcija, odnosno dogradnja željezničke pruga M202 Zagreb Glavni Kolodvor - Karlovac - Rijeka na građevnim česticama oznake IS-4/a, IS-4/b i IS-2/b te gradnja/rekonstrukcija željezničkog kolosijeka na građevnoj čestici oznake IS-5/a, IS-5/b i IS-5/c.

Rekonstrukciju željezničke pruge na građevnoj čestici oznake IS-4/a, IS-4/b i IS-2/b potrebno je izvesti dogradnjom drugog kolosijeka.

Prilikom rekonstrukcije pruge iz stavka 2. ovoga članka potrebno je zadržati prijelaz u nivou na križanju pruge sa Krešimirovom ulicom.

Rekonstrukciju/gradnju željezničkog kolosijeka planirane na građevnoj čestici oznake IS-5/a, IS-5/b i IS-5/c potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Članak 33.

Zaštitni koridor željezničke pruge planirane za gradnju/ rekonstrukciju na građevnoj čestici oznake IS-4/a, IS-4/b i IS-2/b od osi posljednjeg kolosijeka iznosi 6,0 m.

Unutar zaštitnog koridora iz stavka 1. ovoga članka gradnja i zahvati u prostoru dozvoljeni su isključivo u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih željeznica - infrastruktura d.o.o.

Najmanja dozvoljena udaljenost od osi željezničkog kolosijeka planirane za gradnju/rekonstrukciju na građevnoj čestici oznake IS-5/a i IS-5/b do ruba prometne trake iznosi 2,50 m.

Članak 34.

Pristup kolosijecima za ukrcaj/iskrcaj automobila iz auto-vagona potrebno je riješiti kroz dvije faze gradnje produžetka Ulice Riva.

U prvoj fazi gradnje produžetka Ulice Riva potrebno je formirati ulaznu i izlaznu traku sukladno kartografskom prikazu broj 2a1., a u drugoj fazi pristup do kolosijeka za ukrcaj/iskrcaj automobila s auto-vagona potrebno je omogućiti kroz građevinu zemaljskog putničkog terminala, sukladno kartografskom prikazu broj 2a2.

U prizemnoj etaži građevine zemaljskog putničkog terminala potrebno je osigurati površinu za zadržavanje automobila, korisnika usluga Hrvatskih željeznica, kapaciteta oko 40 vozila.

Ukoliko se površina koja se ovim Planom predviđa kao površina za pristup kolosijecima za ukrcaj/iskrcaj automobila iz auto-vagona, sukladno planu razvoja Hrvatskih željeznica - infrastruktura d.o.o., izgradi i uredi na drugoj lokaciji, moguće je ovu površinu prenamijeniti u površinu za proširenje funkcije zemaljskog putničkog terminala.

3.2.2. Pomorski promet

Članak 35.

Na građevnoj čestici oznake IS-6 dozvoljen je privremeni smještaj građevine/objekta stalnog međunarodnog pomorskog prijelaza I. kategorije, nakon uklanjanja tih objekata na građevnoj čestici oznake IS-5/c.

Veličina i oblik površine za smještaj građevine/objekta stalnog međunarodnog pomorskog prijelaza I. kategorije na građevnoj čestici IS-6 te najveći dozvoljeni broj etaža određeni su kartografskim prikazom broj 4b.

Najveća dozvoljena visina građevine/objekta stalnog međunarodnog pomorskog prijelaza I. kategorije iznosi 6,0 m, a vrsta krova nije određena.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 36.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije DTK mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2b.

Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) te priključak građevine na telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvoditi u skladu s pozitivnim propisima, pravilima tehničke struke te odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Članak 37.

Uvjeti gradnje DTK mreže po javnim površinama (glavne trase) utvrđuju se kako slijedi:

- potrebno je graditi distributivnu telekomunikacijsku kabelsku kanalizaciju (DTK),

- za gradnju DTK potrebno je koristiti cijevi PVC 1 110, PHD 1 75 i PHD 1 50,

- za odvajanje, ulazak te skretanje DTK mreže u građevinu potrebno je koristiti montažne HT zdence tipa D1, D2 i D3, a za odvajanje DTK preko kolnika potrebno je koristiti HT zdence s nastavkom (D1E, D2E, D3E).

Članak 38.

Prije priključka objekata na javnu DTK mrežu potrebno je izgraditi privodnu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) od građevine do granice građevne čestice a sve u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Članak 39.

Za smještaj elemenata telekomunikacijske mreže koji se postavljaju na javnim površinama potrebno je osigurati prostor kako slijedi:

- za smještaj javne telefonske govornice potrebno je osigurati 1 m2 prostora,

- za smještaj ormara (kabineta) UPS-a potrebno je osigurati najmanje 10 m2 prostora,

- za smještaj kabelskih izvoda i montažnih kabelskih zdenaca potrebno je osigurati prostor prema projektnom rješenju.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.4.1 Uvjeti gradnje i rekonstrukcije plinske mreže

Članak 40.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije plinske mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2c.

Svu priključnu plinsku instalaciju potrebno je izvesti sukladno pozitivnim propisima i posebnim uvjetima isporučitelja plina, odnosno nadležnog distributera.

Priključni plinovod potrebno je izvesti od spoja na magistralni plinovod do kućnog plinskog energetskog ormarića opremljenog regulatorom tlaka.

Vanjski slobodno vođeni plinovod ili plinovod vođen unutar građevina, obvezno se mora oličiti žutom bojom.

3.4.2. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbne mreže i javne rasvjete

Članak 41.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbne mreže i javne rasvjete određeni su kartografskim prikazom broj 2c.

Planirane građevine potrebno je priključiti na niskonaponsku mrežu podzemnim kabelom sukladno posebnim uvjetima nadležne elektrodistribucije.

Unutar građevine zemaljskog putničkog terminala planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1 predviđena je gradnja 10(20)/0,4 kV trafostanice. Lokaciju trafostanice unutar građevine te kapacitet trafostanice potrebno je utvrditi projektnom dokumentacijom.

Prilikom izrade projektne dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka dozvoljena su manja odstupanja od trase elektroenergetskih vodova radi utvrđivanja točne lokacije planirane trafostanice.

Javna rasvjeta ulica, trgova i javnih površina unutar obuhvata ovoga Plana utvrdit će se projektnom dokumentacijom.

3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže

Članak 42.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodoopskrbne mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2d.

Prilikom rekonstrukcije Krešimirove ulice, na području obuhvata ovoga Plana obavezna je rekonstrukcija postojećeg glavnog vodoopskrbnog cjevovoda zamjenom lijevanoželjeznih cijevi DN 275 mm duktilnim cijevima DN 300 mm, rekonstrukcija svih uređaja i objekata na njemu (kućni priključci, hidranti, zasunska i ostala okna, i drugo) te rekonstrukcija postojećih cjevovoda na mjestu planiranog pothodnika.

Vodovodnu mrežu potrebno je izvesti sukladno pozitivnim propisima te posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Raspored nadzemnih hidranata unutar građevnih čestica potrebno je odrediti izvedbenom tehničkom dokumentacijom na temelju pozitivnih propisa kojima se regulira protupožarna zaštita.

Najveći dozvoljeni razmak između hidranata mora iznositi 150 m.

3.4.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje otpadnih voda

Članak 43.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja kanalizacijske mreže i uređaja određeni su kartografskim prikazom broj 2d.

Planiranje i gradnju odvodnih sustava kanalizacijske mreže iz stavka 1. ovoga članka potrebno je prilagoditi postojećem sustavu odvodnje.

U javni odvodni sustav nije dozvoljeno upuštati:

- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od dozvoljenih,

- vode koje sadrže tvari koje razvijaju opasne ili zapaljive plinove,

- vode koje imaju temperaturu veću od 30o C,

- vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju.

Prije priključka sistema odvodnje otpadnih voda građevine na javni sustav potrebno je projektirati i izvesti kontrolno okno.

Na svim lomovima trase i na mjestima priključaka pojedinih objekata obavezno je predvidjeti reviziona okna.

Kanalizacijske cijevi moraju biti izrađene od materijala koji u potpunosti osigurava vodonepropusnost sistema odvodnje.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 44.

Na česticama oznake Z1-1 do Z1-2 planirano je uređenje javnih zelenih površina.

Postojeće drveće na javnim zelenim površinama potrebno je sustavno pregledati, ocijeniti njihovo stanje te prilikom uređenja zadržati postojeća stabla u najvećoj mogućoj mjeri.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 45.

Posebno vrijednim i osjetljivim područjima i cjelinama unutar obuhvata ovoga Plana smatraju se kulturno-povijesna cjelina - Urbanistička cjelina grada Rijeke i prirodne vrijednosti - povijesni gradski drvored u Krešimirovoj ulici.

Za gradnju građevina unutar područja obuhvata Plana potrebno je ishoditi uvjete Ureda za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Postojeći povijesni gradski drvored u Krešimirovoj ulici potrebno je trajno održavati, a bolesno i na drugi način oštećeno drvo potrebno je ukloniti i zamijeniti sadnicom iste vrste.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 46.

Uvjeti i način gradnje određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4b. te tabelarnim prikazom broj 2.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 47.

Područje obuhvata Plana djelomično se nalazi unutar zaštićenog kulturnog dobra - Urbanističke cjeline grada Rijeke te je za svaki zahvat unutar područja obuhvata Plana potrebno ishoditi suglasnost Ureda za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Ovim se Planom kao krajobrazna vrijednost štiti Krešimirova ulica s pripadajućom izgradnjom i vizurama te cijelo područje obuhvata kao povijesna graditeljska cjelina.

Na dijelovima prirode određenim kao krajobrazna vrijednost od značaja za grad Rijeku, dozvoljeni su zahvati koji ih ne oštećuju i kojima se ne mijenjaju svojstva zbog kojih su ocijenjeni kao krajobrazna vrijednost.

Na građevnoj čestici oznake AK-1 prema Krešimirovoj ulici potrebno je formirati jedno od glavnih pročelja budućeg zemaljskog putničkog terminala.

Na građevnoj čestici oznake AK-1 dozvoljeno je zadržavanje dijela postojeće građevine (skladišta) uz mogućnost nadogradnje u sklopu građevine zemaljskog putničkog terminala.

Ovim se Planom štite i postojeće građevine na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 koje nisu registrirane i zaštićene kao kulturno dobro, ali posjeduju izražena stilska obilježja, urbanu, arhitektonsku i oblikovnu kvalitetu razdoblja secesije.

Na građevinama iz stavka 6. ovoga članka nisu dozvoljeni zahvati:

- kojima se mijenjaju izvorni gabariti građevine,

- kojima se intervenira u dimenzije i formate pročelja u cijelosti i/ili otvora na njima,

- dogradnje, nadogradnje i gradnje krovova nesukladnih građevini,

- ostakljenja lođa,

- gradnje nadstrešnica nad ulazima i otvorima na pročelju,

- promjene materijala i tehnike obrade pročelja i materijala vanjske stolarije,

- purifikacije stilskih obilježja,

- unošenja neprimjerenih elemenata arhitektonskog izraza

- uporabe arhitektonskog izraza primorskog sloga i slično.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 48.

Za izgradnju građevine zemaljskog putničkog terminala na građevnoj čestici oznake AK-1 obavezna je izrada procjene utjecaja na okoliš.

Članak 49.

Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju nekretnina, kada to ne remeti provedbu Plana.

Članak 50.

Građevina zemaljskog putničkog terminala planirana za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1 može se staviti u upotrebu nakon gradnje 1. faze produžetka Ulice Riva i rekonstrukcije Trga Žabica (1. faza) te nakon priključenja građevine na infrastrukturnu mrežu.

Rekonstrukciji 2. faze Trga Žabica može se pristupiti tek nakon gradnje 2. faze produžetka Ulice Riva.

Članak 51.

Područje obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora te se korištenje, uređenje i zaštita površina mora provoditi u skladu s pozitivnim propisima koji reguliraju zaštićeno obalno područje mora.

Dijelovi područja produžetka Ulice Riva i Trga Žabica temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Stari grad (»Narodne novine« broj 100/02) određeni su kao područje pomorskog dobra te je korištenje, uređenje i zaštitu tih površina potrebno provoditi u skladu s pozitivnim propisima koji reguliraju pomorsko dobro.

9. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 52.

Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati zaštitu i smanjenje posljedica sljedećih izvanrednih događaja:

- rušenja i mehaničkih oštećenja građevina uzrokovanih potresom (8+)0 MCS i olujnim vjetrom (› 8 Bofora),

- požara u zahtjevnim građevinama (skupina 2 prema Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine broj 58/93 i 33/05),

- nesreća u prijevozu većih količina opasnih tvari željeznicom i cestama u neposrednom okruženju,

- plavljenja visokim podzemnim vodama mora,

- ratnih razaranja i terorizma.

Članak 53.

Mjere posebne zaštite potrebno je provoditi primjenom pozitivnih propisa te prostornih normativa i standarda koji osiguravaju:

- racionalnu otpornost objekta,

- brzo napuštanje ugroženog objekta, dijela objekta i lokaliteta,

- sigurnost susjednog objekta u odnosu na ugroženi objekt,

- pristupačnost objektu odnosno lokalitetu za potrebe intervencija i pružanja prve pomoći,

- sklanjanje.

9.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja

Članak 54.

Građevine moraju biti projektirane i građene sukladno propisima koji reguliraju protupotresnu gradnju.

Prilikom gradnje/rekonstrukcije građevina potrebno je osigurati stabilnost i otpornost građevina na mehanička oštećenja koja bi mogla biti uzrokovana potresom do (8+) oMCS i olujnim vjetrom (› 8 Bofora).

Projektna dokumentacija gradnje/rekonstrukcije građevina mora sadržavati proračun dometa ruševina.

Članak 55.

Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati međusobni razmak građevina i druge prostorne standarde i normative sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).

Međusobni razmak građevina može biti i manji od propisanog ako se projektnom dokumentacijom dokaže da nji

hovo rušenje neće u većem opsegu ugroziti živote i izazvati oštećenja na susjednim građevinama.

Članak 56.

Kod rekonstrukcije građevina koje rušenjem mogu ugroziti živote i izazvati oštećenja na susjednim građevinama, potrebno je pojačati njihovu stabilnost i otpornost na mehanička oštećenja.

Članak 57.

Građevine je potrebno redovito održavati i rekonstruirati kako bi se osigurali bitni zahtjevi za stabilnost i otpornost na mehanička oštećenja za cijelo vrijeme trajanja građevine.

Članak 58.

Posebno osjetljivom komunalnom infrastrukturnom, u smislu ove Odluke, podrazumijeva se infrastruktura kojom se osigurava opskrba grada vodom za piće, vodom za gašenje požara, električnom energijom te plinom i toplom vodom za grijanje.

Kod projektiranja infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka potrebno je primijeniti sljedeće:

- opremati podzemne spremnike goriva indikatorima mjesta oštećenja,

- izvesti zajednički instalacijski tunel sa elastičnim ili žilavim spojevima,

- koristiti elastične ili žilave cijevi i cijevne spojeve,

- na područjima izgrađenim prije primjene propisa o protupotresnom građenju obvezno je redukcione stanice i glavne zaporne ventile plinske mreže smještati izvan dosega ruševina,

- projekt vanjske hidrantske mreže za gašenje požara mora sadržavati rješenja za zaštitu hidranata od zarušavanja.

9.2. Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

Članak 59.

Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93 i 33/05) i propisima donesenim temeljem njega, procjeni ugroženosti i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 20/ 05), posebnim uvjetima nadležnih tijela i važećim pravilima tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Članak 60.

Građevine moraju biti projektirane i građene tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područja zaštite od požara propisane pozitivnim propisima koji reguliraju zaštitu od požara.

Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u glavnom projektu građevina koje u pogledu mjera zaštite od požara pripadaju zahtjevnim građevinama (građevine skupine 2) potrebno je utvrditi temeljem elaborata zaštite od požara koji treba izraditi ovlaštena stručna osoba.

Bitni zahtjevi za građevine glede zaštite od požara moraju biti osigurani cijelo vrijeme trajanja građevine redovitim održavanjem i rekonstrukcijom građevine u svrhu provedbe mjera za poboljšanje stanja zaštite od požara.

Članak 61.

Za izradu procjene ugroženosti od požara poslovnih i pretežito poslovnih građevina te drugih javnih građevina u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod projektiranja trgovačkih prostora u vidu shopping mall-a, potrebno je primjenjivati austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139, američku NFPA 101/2000 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Prilikom projektiranja i gradnje garaža potrebno je primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.

Članak 62.

Na području obuhvata Plana određuju se dvije zone zaštite od požara i to:

1. površina određena vanjskim granicama građevnih čestica oznake M2-1, M2-2 i AK-1,

2. površina određena vanjskom granicom građevne čestice oznake K1-1.

Za vatrobrane pojase zona iz stavka 1. određuju se površine postojeće i planirane željezničke i cestovne infrastrukture.

Članak 63.

Kod projektiranja novih gradskih ulica i ceste nadmjesnog značenja ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa građevinama u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/ 06).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije plinovodne mreže potrebno je redukcione stanice i glavne zaporne ventile locirati izvan mogućeg dosega ruševina.

Članak 64.

Za gradnju građevina koje u pogledu mjera zaštite od požara pripadaju zahtjevnim građevinama (građevine skupine 2) potrebno je u postupku izdavanja građevinske dozvole pribaviti potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Rijeka o usklađenosti glavnog projekta s uvjetima za gradnju propisanim Zakonom o zaštiti od požara i mjerama zaštite od požara utvrđenim ovim Planom.

9.3. Mjere zaštite od nesreća u prijevozu većih količina opasnih tvari

Članak 65.

Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je osigurati zaštitu od nesreća koje bi mogle biti uzrokovane cestovnim i željezničkim prometom većih količina opasnih tvari.

Područjem obuhvata Plana veće količine opasnih tvari potrebno je prevoziti u vrijeme najveće sigurnosti prometa i boravka najmanjeg broja ljudi.

Tijekom prijevoza potrebno je poduzimati mjere propisane Zakonom o prijevozu opasnih tvari (»Narodne novine« broj 97/93, 34/95 i 151/03) i propisima donesenim temeljem njega.

9.4. Mjere zaštite od plavljenja visokim podzemnim vodama

Članak 66.

Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati zaštitu od plavljenja podzemnih vodama, uzimajući u obzir očekivani porast razine mora za 86 cm.

Kod planiranja i gradnje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je utvrditi rješenje za odvodnju oborinskih voda za slučaj nemogućnosti korištenja »rasteretnog kanala Žabica«.

Članak 67.

Projektna dokumentacija za gradnju i rekonstrukciju prometnica mora sadržavati rješenja za sprječavanje prodora poraslih podzemnih voda u podvožnjake i pothodnike kojima se mora osigurati njihova nepropusnost i u uvjetima izloženosti potresa i dugotrajne izloženosti vibracijama uzrokovanim planiranim željezničkim i cestovnim prometom te način održavanja i provedbe kontrole objekata na propuštanje podzemnih voda.

Članak 68.

Podrumske i prizemne prostorije postojećih građevina potrebno je rekonstruirati radi osiguranja zaštite od prodora poraslih podzemnih voda i koristiti ih za namjene manje osjetljive na poplavu.

Projektna dokumentacija za gradnju zemaljskog putničkog terminala mora sadržavati rješenja za temeljenje i gradnju podzemnih dijelova građevine na način da se ne sprječava drenaža podzemnih voda uzrokovanih promjenama morske razine te rješenja za zaštitu podrumskih prostorija od oštećenja koja bi uzrokovala prodor podzemne vode i u uvjetima potresa.

Članak 69.

Projekti organizacije gradnje i rekonstrukcije građevina na području obuhvata Plana moraju sadržavati rješenja kojima se osigurava zaštita podvožnjaka i pothodnika od oštećenja ili većem pritisku podzemnih voda koja bi mogla uzrokovati prodor voda.

9.5. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja od katastrofa i većih nesreća

Članak 70.

Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati provedbu mjera zaštite i spašavanja od katastrofa i većih nesreća koje će se utvrditi Planom zaštite i spašavanja grada Rijeke i operativnim planovima zaštite i spašavanja pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti.

Na građevinama i objektima dozvoljeno je postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana.

Članak 71.

Sklanjanje ljudi sa područja obuhvata ovoga Plana planirano je na Trgu Žabica, lučkom području te u najbližim javnim skloništima.

Veličina ukupne površine za sklanjanje ne može biti manja od 4 m2 po stanovniku te takve površine moraju biti od susjednih građevina / objekata udaljene najmanje za polovinu visine susjedne građevine.

Broj sklonišnih mjesta potrebnih za sklanjanje ljudi sa područja obuhvata Plana potrebno je odrediti sukladno procjeni ugroženosti i Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke odnosno prema standardima i normativima određenim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).

Članak 72.

Osjetljiva komunalna infrastruktura mora zadovoljiti potrebe provedbe zaštite i spašavanja određene operativnim planovima zaštite i spašavanja osoba koje upravljaju posebno osjetljivim infrastrukturnim sustavima, uvažavajući potrebe koje se utvrde operativnim planovima zaštite i spašavanja pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti te korisnika objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi kao i druge potrebe koje se utvrde Planom zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke.

Vanjska hidrantska mreža mora biti izvedena sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06) i Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (»Narodne novine« 35/94 i 110/05).

Vanjska hidrantska mreža mora imati osiguran izvor vode za napajanje takvog kapaciteta da omogući opskrbu najmanjim propisanim protočnim količinama vode potrebnim za zaštitu požarnog sektora s najvećim požarnim opterećenjem građevine koja se štiti, u trajanju od najmanje 120 minuta i uz propisani tlak na hidrantu. Protočna količina vode koju treba osigurati ne može biti manja od 600 l/min.

Prilikom projektiranja vanjske hidrantske mreže moraju se predvidjeti rješenja za opskrbu iz pričuvnih izvora vode za gašenje požara iz članka 73. ove Odluke.

Članak 73.

Za provedbu mjera zaštite i spašavanja od katastrofa i većih nesreća ovim Planom određuje se zaštita izvora podzemnih voda Beli Kamik i Žabica, kao mogućih (pričuvnih) izvora vode za piće i gašenje požara.

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 74.

Na području obuhvata ovoga Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi te ugrožavale okoliš iznad propisima dopuštenih vrijednosti, a zemljište se ne smije uređivati ili koristiti na način koji bi eventualno izazvao štetne posljedice na okoliš.

Prije poduzimanja bilo kakvog zahvata u prostoru, potrebno je utvrditi moguće utjecaje zahvata na okoliš, mjere zaštite okoliša i program monitoringa idejnim rješenjem ili idejnim projektom, stručnom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole ili studijom utjecaja na okoliš, izradu kojih osigurava nositelj zahvata u svrhu pripreme namjeravanog zahvata u prostoru.

Članak 75.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s osjetljivošću okoliša.

Osjetljivost okoliša na području obuhvata Plana utvrđuje se kako slijedi:

- tlo na području zahvata je nabačaj vrlo heterogenog sastava, različite zbijenosti i udjela glinovite komponente,

- visina nabačaja iz podstavka 1. ovoga stavka iznosi 3-4 m.n.m., a južna granica obuhvata Plana je na udaljenosti manjoj od 100 m od morske obale,

- tlo pripada kategoriji »slabog tla« za građenje u seizmičkim područjima, stupanj seizmičnosti MCS ljestvice iznosi (8+,) a koeficijent seizmičnosti (Kc) iznosi 0.080,

- područje obuhvata nalazi se na području stalnog istjecanja »sliva izvora u Rijeci«,

- područje obuhvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće,

- unutar područja obuhvata nivo podzemne vode mora blizu je površine tla,

- područje obuhvata izloženo je utjecaju porasta razine mora uzrokovanom klimatskim promjenama, predviđa se porast razine mora za 86 cm,

- na području obuhvata propisana je II. kategorija kakvoće voda natkrivenih vodotoka,

- natkriveni vodotoci na području obuhvata osjetljivi su na oštećenje,

- područje obuhvata nalazi se u području II. kategorije kakvoće zraka,

- područje obuhvata nalazi se u području 4. zone zaštite od buke, a na pješačkim trgovima unutar građevine zemaljskog putničkog terminala buka ne smije biti viša od 40 dBA,

- područje obuhvata na sjeveru graniči sa područjem mješovite - pretežito stambene namjene,

- duž sjevernog ruba područja obuhvata Plana nalazi se zaštićeni povijesni gradski drvored.

Područje obuhvata ovoga Plana osjetljivo je na ekološke nesreće koja bi mogle biti prouzročene željezničkim i cestovnim prijevozom opasnih tvari.

Planirane namjene na području obuhvata ovoga Plana nisu osjetljivije na kakvoću okoliša od namjena na okolnom području.

10.1. Mjere u fazi planiranja i projektiranja zahvata

Članak 76.

U svrhu predviđanja nepovoljna utjecaja na okoliš i izrade projektnih rješenja na području obuhvata Plana i njegovom bližem okruženju potrebno je ispitati postojeće stanje okoliša, a osobito:

- stanje vodnog režima natkrivenih vodotoka te nivoa podzemnih voda mora,

- kakvoću zraka i utjecaja strujanja zraka na onečišćenje zraka,

- ljetne temperature zraka,

- onečišćenje tla,

- stanje buke,

- stanje i ugroženost povijesnog drvoreda u Krešimirovoj ulici.

Članak 77.

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07) i Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 10/05 i 12/05) na području obuhvata ovog Plana potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat gradnje zemaljskog putničkog terminala.

Postupak je potrebno provesti sukladno Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00, 136/04 i 85/06).

Članak 78.

Studijom utjecaja na okoliš zemaljskog putničkog terminala potrebno je osobito obuhvatiti utjecaj na okoliš sljedećih zahvata:

- rušenje postojećih građevina,

- gradnja i korištenje građevine zemaljskog putničkog terminala,

- prestanak korištenja postojećeg autobusnog kolodvora na Trgu Žabica,

- gradnja i korištenje dijela nove ulice (produljena Riva),

- promjena režima korištenja drugih prometnica koje će se koristiti za prilaz zemaljskom putničkom terminalu.

Članak 79.

U postupku procjene utjecaja na okoliš zemaljskog putničkog terminala potrebno je utvrditi osobito:

- mjere zaštite planirane kakvoće voda podzemnih vodotoka i voda mora koje su njihov recipijent,

- mjere osiguranja vodnog režima podzemnih vodotoka,

- postupanje s otpadom građevinskih iskopa, rušenja postojećih i gradnje novih građevina,

- mjere zaštite povijesnog drvoreda u Krešimirovoj ulici,

- utjecaj na krajobraz.

Članak 80.

Projektna dokumentacija za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina na području obuhvata ovoga Plana mora sadržavati rješenja za zadovoljenje bitnih zahtjeva za građevinu glede higijene, zaštite zdravlja i okoliša te rješenja za energetski štedljivu i učinkovitu gradnju.

Projektna dokumentacija zemaljskog putničkog terminala treba sadržavati rješenja za:

- osiguranje dobrog provjetravanja Krešimirove ulice,

- prirodno provjetravanje prostora za putnike (trgovi, peroni),

- izbjegavanje refleksije zvuka od pročelja prema Krešimirovoj ulici,

- smanjenju efekta »toplinskog otoka« osobito krovnih površina i pročelja prema Krešimirovoj ulici te neizgrađenih površina,

- osiguranje nesmetanog protjecanja vode (vodnog režima) natkrivenih vodotoka.

Članak 81.

Prije početka gradnje na području obuhvata Plana izvođači su dužni izraditi projekt organizacije gradnje s razradom radova i mjera zaštite koje će jamčiti izvršenje radova u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i zaštite od iznenadnih zagađenja.

Projekt organizacije gradnje mora sadržavati osobito sljedeće iskaze i rješenja od značaja za planiranje i provedbu mjera zaštite:

- opis karakterističnih radova,

- iskaz količina osnovnih materijala,

- iskaz vrsta i količina opasnih tvari,

- prikaz izvorišta osnovnih materijala i potrebe organiziranja kamenoloma, šljunčara i slično,

- rješenje vanjskog transporta,

- opis potrebne mehanizacije,

- način opskrbe gradilišta potrebnom energijom, pitkom i tehnološkom vodom i drugo,

- izrada vremenskog plana građenja za pojedine radne aktivnosti, pristizanje materijala, radnu snagu i mehanizaciju,

- rješenje uređenja gradilišta (smještaj objekata, rješenje unutrašnjeg transporta, privremenih prometnica i veza s vanjskim prometnicama, rješenje otvorenog i zatvorenog skladišta, rješenje prostora za smještaj i održavanje mehanizacije, rješenje osvjetljenja gradilišta itd.),

- rješenje osiguranja vodnog režima odnosno sprječavanja oštećenja natkrivenih vodotoka tijekom gradnje.

10.2. Mjere u fazi gradnje

Članak 82.

U fazi gradnje potrebno je provoditi mjere utvrđene projektom organizacije gradnje.

Mjere u fazi gradnje moraju sadržavati osobito rješenja za:

- sprječavanje zagađenja tla mazivima, gorivima i kemikalijama,

- postupanje sa svim vrstama i količinama otpada,

- sprječavanje prašenja i raznošenja blata, dima i neugodnih mirisa,

- odvodnju otpadnih i oborinskih voda,

- zaštitu od buke,

- zaštitu od svjetlosnog zagađenja,

- sprječavanje oštećenja natkrivenih vodotoka i drugih vrijednih dijelova prirodnog i antropogenog okoliša,

- sprječavanje izvanrednih događaja (požar, eksplozija, ispuštanje većih količina opasnih tvari, velike oborinske vode),

- održavanje urednog izgleda i reda na gradilištu.

Oštećenja okoliša nastala u fazi gradnje dužan je sanirati investitor.

10.3. Mjere u fazi korištenja zahvata

Članak 83.

Zabranjuje se ispuštanje otpadnih voda u okoliš.

S otpadnim i oborinskim vodama mora se postupati sukladno točki 2.3.7. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu 2d.

Uređaje za predobradu otpadnih voda potrebno je redovito kontrolirati, čistiti i popravljati oštećenja, a izvađeni sadržaj potrebno je odgovarajuće zbrinjavati.

Na području obuhvata Plana potrebno je provoditi ispitivanje kakvoće podzemnih voda i nadzor potencijalnih izvora zagađenja.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

Stanje natkrivenih vodotoka potrebno je nadzirati.

Članak 84.

Sa svim vrstama i količinama otpada koji nastaje na području obuhvata ovog Plana potrebno je gospodariti sukladno pozitivnim propisima, planovima gospodarenja otpadom, dokumentima prostornog uređenja šireg područja i ovom Odlukom.

S otpadom se mora rukovati tako da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne koriste postupci koji bi mogli štetiti okolišu, a osobito da se izbjegnu rizici od onečišćenja mora, voda, tla i zraka, pojava buke i neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na području kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, nastajanje eksplozije, požara i slično.

Članak 85.

Zabranjuje se onečišćenje okoliša odlaganjem ili prosipanjem otpada. Uočeni otpad potrebno je odmah ukloniti, a onečišćeno tlo ukloniti i zamijeniti čistim.

Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati odvojeno skupljanje svih vrsta i količina generiranog otpada i dnevni odvoz ostatka komunalnog otpada.

Članak 86.

Na području obuhvata ovoga Plana ne dozvoljava se postava spremnika za dnevno odlaganje otpada na otvorenim javnim i pješačkim površinama, već isključivo postava košarica za skupljanje sitnog uličnog otpada.

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada do predaje skupljaču potrebno je provoditi u prostoru unutar građevina do kojeg treba osigurati pristup vozilima za skupljanje otpada i vatrogasnim vozilima.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja instalacija za skupljanje i pneumatski transport otpada.

Odvoz otpada potrebno je organizirati u vrijeme kada to najmanje smeta korisnicima prostora unutar i u okruženju područja obuhvata Plana.

Članak 87.

Najviše dopuštene ocjenske razine buke LRAeq koje se ne smiju prekoračiti na vanjskim prostorima na području obuhvata Plana iznose za dan i večer 65 dB(A), a za noć 50 dB(A).

Korištenjem novih ili rekonstruiranih građevina ne smije se povećati postojeća razina buke.

Članak 88.

Bitne zahtjeve za građevine glede zaštite od buke potrebno je osigurati rješenjima koja će se utvrditi projektnom dokumentacijom (projekt fizike građevine).

Širenje buke izvan prostorija ugostiteljskih objekata potrebno je sprječavati kontroliranim korištenjem zvučnih uređaja, akustičkom izolacijom prostorija te izvedbom otvora na građevini (prozora i vrata) protiv širenja buke.

Zaštitu od buke nastalu od opreme i uređaja (klima uređaji, rashladne vitrine, zvučnici, TV i radioprijemnici i slično) koji se privremeno ili trajno postavljaju na otvorenom prostoru ili na dijelove građevina treba provoditi nadzorom njihove zvučne snage.

Zaštitu od buke za postojeće zahvate potrebno je provesti prilikom njihove prve rekonstrukcije.

Članak 89.

Na području obuhvata Plana kao energent za grijanje potrebno je koristiti plinsko gorivo.

Članak 90.

Javnu rasvjetu potrebno je izvesti tako da se osvjetljava prvenstveno površina kojoj je rasvjeta namijenjena.

Javna rasvjeta ne smije ometati korištenje drugih površina i prostora te narušavati odmor i prometnu sigurnost.

Članak 91.

Na području obuhvata ovoga Plana zabranjena je uporaba izvora elektromagnetskih polja čije razine elektromagnetskih polja prekoračuju granične razine utvrđene Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03 i 15/04).

Za gradnju i uporabu trafostanice, koja se temeljem ovog Plana gradi unutar građevine zemaljskog putničkog terminala, investitor je dužan pribaviti odobrenje ministra zdravstva, u postupku utvrđenom Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03 i 15/04).

10. UKLANJANJE I REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 92.

Građevine koje su ovim Planom predviđene za uklanjanje prikazane su kartografskim prikazom broj 3.

Za građevine iz stavka 1. ovoga članka, do njihova uklanjanja, dozvoljena je isključivo rekonstrukcija radi nužnog održavanja građevine.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Članak 94.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove, Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 95.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 96.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/140

Ur. broj: 2170-01-10-07-2

Rijeka, 29. studenoga 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr