133.
Na temelju članka 325. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
za razdoblje 2007. - 2011. godine (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 17/07) i članka 40. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 23/ 01, 04/02, 13/02, 03/05, 09/06, 17/06 -
pročišćeni tekst i 08/ 07) te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: 350-02/07-04/207, UR. BROJ:
531-06-07-2) od 28. studenoga 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Rijeke na
sjednici 29. studenoga 2007. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
zemaljskog putničkog terminala »Zapadna Žabica«
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja zemaljskog putničkog terminala »Zapadna
Žabica« (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi cca 5,70 ha.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana kako slijedi:
A/ Tekstualni dio:
I. OBRAZLOŽENJE
UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu
DPU-a
1.2. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih
vrijednosti
1.3. Prometna, telekomunikacijska, energetska i
komunalna opremljenost
1.3.1. Prometna opremljenost
1.3.2. Telekomunikacije
1.3.3. Energetski sustav
1.3.4. Vodnogospodarski sustav
1.3.5. Sustav gospodarenja otpadom
1.4. Obveze iz planova šireg područja
1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN UREĐENJA PROSTORA
2.1. Program gradnje i uređenja površina zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.3.1. Cestovni promet
2.3.2. Željeznički promet
2.3.3. Pomorski promet
2.3.4. Telekomunikacije
2.3.5. Elektroopskrba
2.3.6. Plinoopskrba
2.3.7. Vodnogospodarski sustav
2.3.8. Građevine i površine za gospodarenje otpadom
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i
zaštitnih zelenih površina
2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i
građevina ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje
građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevine
2.3. Namjena građevina
2.3.1. Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena
2.3.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena
2.3.3. Zemaljski putnički terminal
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i
ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja
3.1.2. Površine za javni prijevoz
3.1.3. Javna parkirališta i garaže
3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale
prometne mreže
3.2.1. Željeznički promet
3.2.2. Pomorski promet
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar
prometnih i drugih javnih površina
3.4.1 Uvjeti gradnje i rekonstrukcije plinske mreže
3.4.2. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbne
mreže i javne rasvjete
3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
vodovodne mreže
3.4.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže
odvodnje otpadnih voda
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih
cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere posebne zaštite
9.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja
9.2. Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija
9.3. Mjere zaštite od nesreća u prijevozu većih količina
opasnih tvari
9.4. Mjere zaštite od plavljenja visokim podzemnim
vodama mora
9.5. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja od
katastrofa i većih nesreća
10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10.1. Mjere u fazi planiranja i projektiranja zahvata
10.2. Mjere u fazi gradnje
10.3. Mjere u fazi korištenja zahvata
11. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
B/ Grafički dio
1. Detaljna namjena površina M 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2a1. Promet - 1. faza M 1:1000
2a2. Promet - 2. faza M 1:1000
2b. Telekomunikacije M 1:1000
2c. Energetski sustav M 1:1000
2d. Vodnogospodarski sustav M 1:1000
3. Uvjeti korištenja, ujređenja i zaštite
površina M 1:1000
4. Uvjeti gradnje - plan parcelacije
4a. Plan parcelacije M 1:1000
4b. Uvjeti gradnje M 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
Namjena površina na području obuhvata ovoga Plana prikazana je kartografskim
prikazom broj 1. te se određuje kako slijedi:
1) Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1),
2) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2),
3) Zemaljski putnički terminal (AK),
4) Javna zelena površina (Z1),
5) Pješačke površine (PP),
6) Površine infrastrukturnih sustava (IS)
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I
GRAĐEVINA
Članak 5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4b., a prostorni pokazatelji za
građevne čestice i građevine prikazani su tabelarnim prikazom broj 2.
Korištenje i uređenje građevnih čestica i građevina unutar područja obuhvata
ovoga Plana potrebno je provoditi u skladu s namjenom površina, uređenjem
postojeće i gradnjom/dogradnjom nove cestovne mreže i pješačkih površina,
dogradnjom postojeće i gradnjom nove komunalne infrastrukture te zaštitom od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 6.
Veličina i oblik građevne čestice određeni su kartografskim prikazom broj
4a. i 4b.
Površina građevnih čestica, izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti građevnih čestica prikazani su tabelarnim prikazom broj 2.
Članak 7.
Izgrađenost građevne čestice, u smislu ove Odluke, jest vertikalna
projekcija ukupne površine svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevine na građevnu česticu, osim balkona,
uključujući površinu svih ukopanih i poluukopanih dijelova građevine.
U izgrađenost građevne čestice ne uračunava se površina kolnog pristupa,
manipulativne površine i parkirališta.
Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice prikazana je kartografskim
prikazom broj 4b.
2.2. Veličina i površina građevine
Članak 8.
Veličina, oblik površine za gradnju građevina i najveći dozvoljeni broj
etaža određeni su kartografskim prikazom broj 4b.
Za postojeće građevine na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 nije
dozvoljeno povećanje zatečene izgrađenosti i iskoristivosti građevnih čestica
te koeficijenta mase.
Za građevinu zemaljskog putničkog terminala planiranu za gradnju na građevnoj
čestici oznake AK-1 najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig) iznosi 1,0, a najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti
građevne čestice (kis) iznosi 3,9.
Članak 9.
Visina građevine, u smislu ove Odluke, jest visina mjerena uz rub građevine
od konačno uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine.
Suteren, u smislu ovih Odredbi, jest etaža koja ima vanjski pristup i
najviše je polovinom svog volumena sa tri strane djelomično ili potpuno ukopana
u teren.
Članak 10.
Na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 nije dozvoljeno povećanje
visine postojeće građevine.
Visina građevine zemaljskog putničkog terminala planirane za gradnju na
građevnoj čestici oznake AK-1, mjerena od kote konačno uređenog terena do
gornjeg ruba krovnog vijenca građevine, ne smije biti veća od visine postojeće
građevine na građevnoj čestici oznake M2-1, odnosno ne smije biti veća od 24,00
m.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, dijelovi građevine (dimnjak,
strojarnica lifta, termotehnička oprema, stubišta i slično) mogu se
planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako
je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa građevine.
Članak 11.
Na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i M2-2 nije dozvoljeno povećanje
katnosti postojeće građevine.
Najveća dozvoljena katnost građevine planirane za gradnju na građevnoj
čestici oznake AK-1 iznosi Su+P+5 odnosno najviše 7 etaža.
2.3. Namjena građevine
Članak 12.
Namjena građevine na području obuhvata ovoga Plana određena je kartografskim
prikazima broj 1., 4a. i 4b.
2.3.1. Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena
Članak 13.
Na građevnoj čestici oznake K1-1 dozvoljava se rekonstrukcija postojeće
jednonamjenske građevine u građevinu za obavljanje uslužnih i njima pratećih i
srodnih djelatnosti.
2.3.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena
Članak 14.
Na građevnim česticama oznake M2-1 i M2-2 dozvoljava se prenamjena
postojećih građevina u građevine mješovite - pretežito poslovne namjene te
uređenje poslovnog i stambenog prostora, prostora i površina za obavljanje
javne i društvene djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti i hotela, kao prateće
djelatnosti, koje količinom prometa, bukom i štetnim imisijama u zrak, vode i
tlo ne narušavaju kvalitetu stanovanja.
2.3.3. Zemaljski putnički terminal
Članak 15.
Na građevnoj čestici AK-1 dozvoljava se gradnja građevine zemaljskog
putničkog terminala.
Na građevnoj čestici oznake AK-1 dozvoljava se gradnja i uređenje površina u
funkciji zemaljskog putničkog terminala, garaže, površina za pristup kolosijeku
za ukrcaj/iskrcaj automobila iz auto-vagona, površina za obavljanje poslovne
(uredske, uslužne, trgovačke) i ugostiteljske djelatnosti te površina druge
prateće djelatnosti.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 16.
Površina unutar koje se mogu smjestiti građevine na građevnoj čestici
(gradivi dio) te građevinski i regulacijski pravci određeni su kartografskim
prikazom broj 4b.
Članak 17.
Na građevnoj čestici oznake AK-1 dozvoljeno je zadržavanje dijela postojeće
građevine (skladišta) uz mogućnost nadogradnje u sklopu građevine zemaljskog
putničkog terminala, sukladno kartografskim prikazima broj 3. i 4b. te
uvjetima zaštite Uprave za zaštitu kulturne baštine -
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak 18.
Građevina se može graditi isključivo unutar gradivog dijela građevne
čestice.
Izvan gradivog dijela građevne čestice oznake K1-1 dozvoljena je gradnja pristupne
rampe do auto-vagona i ostale pristupne površine (rampa, kolni i pješački
pristup, požarni prilazi i slično), postava reklamne table, panoa, natpisa,
jarbola za zastave, informacijskog i rasvjetnog stupa te priključnih elementa
infrastrukture.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 19.
Vrsta krova nije određena.
Ako se krov izvodi kao ravni krov, dozvoljava se izvedba neprohodne ili
prohodne terase.
Ako se krov na građevnoj čestici oznake AK-1 izvodi kao ravni krov, onda je
najmanje 20% ukupne površine ravnog krova potrebno ozeleniti.
Najveći dozvoljeni nagib kosog krova građevine iznosi 15%.
Članak 20.
Oblikovanje postojećih građevina na građevnim česticama oznake K1-1, M2-1 i
M2-2 potrebno je prilagoditi morfologiji cjeline i uvjetima zaštite Uprave za
zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Konstruktivni dijelovi građevina te materijali koji se koriste za ispune i
za oblaganje pročelja mogu biti i polugotov proizvod koji se postavlja montažno
ili polumontažno.
Prilikom odabira građevnog materijala potrebno je voditi računa o konačnom
izgledu i otpornosti građevine na atmosferske uvjete.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 21.
Na građevnim česticama potrebno je osigurati pristupe za teško pokretne i
invalidne osobe sukladno pozitivnim propisima.
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I
TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
Članak 22.
Zahvate na planiranoj infrastrukturi potrebno je poduzimati nakon što se
prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje
kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja
Članak 23.
Gradnju i uređenje planiranih te rekonstrukciju postojećih cesta potrebno je
izvoditi u suglasju s pravilima o sigurnosti prometa, pravilima tehničke struke
te odgovarajuće tehničke dokumentacije.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne mreže prikazani su
kartografskim prikazom broj 1., 2a1. i 2a2.
Članak 24.
Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja ili rekonstrukcija
cesta/ulica kako slijedi:
- na građevnoj čestici oznake IS-1/a, IS-1/b, IS-1/c i IS-5/ b planirana je
gradnja spojne ceste ŽABICA - PUTNIČKI TERMINAL - MLAKA kao produljenje Ulice
Riva prema Mlaci,
- na građevnoj čestici oznake IS-2/a, IS-2/b, IS-2/c, IS-2/d i IS-2/e
planirana je rekonstrukcija Krešimirove ulice uz zadržavanje postojećeg
podvožnjaka,
- na građevnoj čestici oznake IS-3/a i IS-3/b planirana je rekonstrukcija
Trga Žabica.
Dionicu spojne ceste do ulaza u građevinu zemaljskog putničkog terminala
planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake AK-1 predviđeno je izvesti
nadzemno, a dionicu ceste ispod mreže kolosijeka željezničkog kolodvora kao tunelsku
dionicu.
Gradnja cesta/ulica predviđena je u dvije faze sukladno točki 2.3.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 25.
Kod izrade glavnog projekta prometnica, unutar građevne čestice ceste
dozvoljena su odstupanja od elemenata poprečnog profila utvrđenih ovim Planom.
Režim prometa utvrđen ovim Planom nije obvezujući.
Kolni ulazi na građevnu česticu označeni su kartografskim prikazom broj 4b.
3.1.2. Površine za javni prijevoz
Članak 26.
Površine za javni gradski prijevoz prikazane su kartografskim prikazom broj
2a1. i 2a2.
Članak 27.
Na području obuhvata Plana predviđene su sljedeće trase javnog gradskog
prijevoza:
- na građevnoj čestici oznake IS-3/a i IS-3/b tzv. »žuti« prometni trak
autobusnog prijevoza,
- na građevnoj čestici oznake IS-5/a, IS-5/b i IS-5/c linija gradske
željeznice.
Članak 28.
Stajališta javnog gradskog autobusnog prijevoza planirana su na južnoj
strani Krešimirove ulice (dio građevne čestice oznake IS-2/a) i na istočnoj
strani Trga Žabica u prvoj fazi rekonstrukcije te na sjevernoj strani Trga
Žabica (dio građevne čestice oznake IS-3/a) u drugoj fazi rekonstrukcije.
Osim površina utvrđenih člankom 26. i 27. ove Odluke te stajališta utvrđenih
stavkom 1. ovoga članka, dozvoljava se gradnja i uređenje istih i na drugim
lokacijama, ako se projektom organizacije javnog gradskog (autobusnog)
prijevoza to utvrdi potrebnim.
3.1.3. Javna parkirališta i garaže
Članak 29.
U sklopu građevine zemaljskog putničkog terminala planirana je gradnja i
uređenje javne garaže s najmanje 800 garažnih/parkirnih mjesta, kojom je
potrebno osigurati parkirališne potrebe svih građevina i površina u obuhvatu
ovoga Plana.
3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 30.
Na području obuhvata Plana planirana je gradnja/rekonstrukcija trgova i
većih pješačkih površina kako slijedi:
- na građevnoj čestici oznake PP-1 planirana je gradnja gradskog trga,
- na građevnoj čestici oznake PP-2 i IS-4/b planirana je gradnja pješačkog
pothodnika kojim se omogućuje pristup planiranoj građevini zemaljskog putničkog
terminala ispod magistralne pruge,
- na građevnoj čestici oznake PP-3 planirana je gradnja/ uređenje pješačke
pristupne površine do pješačkog pothodnika (PP-2),
- na građevnim česticama oznake IS-2/b, IS-2/d i IS-2/e planirana je gradnja
pješačkog pothodnika koji će povezivati pješački promet Krešimirove ulice
istočno i zapadno od koridora magistralne pruge,
- na građevnoj čestici oznake IS-3/a, na istočnom i zapadnom dijelu Trga
Žabica, planirana je gradnja pješačkih površina,
- na građevnoj čestici oznake IS-4/a planirana je rekonstrukcija pješačkog
mosta.
Površine iz stavka 1. ovoga članka moraju imati čvrstu, protuklizno obrađenu
površinu.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
3.2.1. Željeznički promet
Članak 31.
Gradnju planiranih i uređenje i postojećih željezničkih kolosijeka potrebno
je provoditi u suglasju s pravilima o sigurnosti prometa, pravilima tehničke
struke te odgovarajuće tehničke dokumentacije.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne mreže prikazani su
kartografskim prikazima broj 1., 2a1. i 2a2.
Članak 32.
Ovim Planom predviđena je rekonstrukcija, odnosno dogradnja željezničke
pruga M202 Zagreb Glavni Kolodvor - Karlovac - Rijeka na građevnim česticama
oznake IS-4/a, IS-4/b i IS-2/b te gradnja/rekonstrukcija željezničkog
kolosijeka na građevnoj čestici oznake IS-5/a, IS-5/b i IS-5/c.
Rekonstrukciju željezničke pruge na građevnoj čestici oznake IS-4/a, IS-4/b
i IS-2/b potrebno je izvesti dogradnjom drugog kolosijeka.
Prilikom rekonstrukcije pruge iz stavka 2. ovoga članka potrebno je zadržati
prijelaz u nivou na križanju pruge sa Krešimirovom ulicom.
Rekonstrukciju/gradnju željezničkog kolosijeka planirane na građevnoj
čestici oznake IS-5/a, IS-5/b i IS-5/c potrebno je izvesti sukladno točki
2.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 33.
Zaštitni koridor željezničke pruge planirane za gradnju/ rekonstrukciju na
građevnoj čestici oznake IS-4/a, IS-4/b i IS-2/b od osi posljednjeg kolosijeka
iznosi 6,0 m.
Unutar zaštitnog koridora iz stavka 1. ovoga članka gradnja i zahvati u
prostoru dozvoljeni su isključivo u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih
željeznica - infrastruktura d.o.o.
Najmanja dozvoljena udaljenost od osi željezničkog kolosijeka planirane za
gradnju/rekonstrukciju na građevnoj čestici oznake IS-5/a i IS-5/b do ruba
prometne trake iznosi 2,50 m.
Članak 34.
Pristup kolosijecima za ukrcaj/iskrcaj automobila iz auto-vagona potrebno je
riješiti kroz dvije faze gradnje produžetka Ulice Riva.
U prvoj fazi gradnje produžetka Ulice Riva potrebno je formirati ulaznu i
izlaznu traku sukladno kartografskom prikazu broj 2a1., a u drugoj fazi pristup
do kolosijeka za ukrcaj/iskrcaj automobila s auto-vagona potrebno je omogućiti
kroz građevinu zemaljskog putničkog terminala, sukladno kartografskom prikazu
broj 2a2.
U prizemnoj etaži građevine zemaljskog putničkog terminala potrebno je
osigurati površinu za zadržavanje automobila, korisnika usluga Hrvatskih
željeznica, kapaciteta oko 40 vozila.
Ukoliko se površina koja se ovim Planom predviđa kao površina za pristup
kolosijecima za ukrcaj/iskrcaj automobila iz auto-vagona, sukladno planu
razvoja Hrvatskih željeznica - infrastruktura d.o.o., izgradi i uredi na drugoj
lokaciji, moguće je ovu površinu prenamijeniti u površinu za proširenje
funkcije zemaljskog putničkog terminala.
3.2.2. Pomorski promet
Članak 35.
Na građevnoj čestici oznake IS-6 dozvoljen je privremeni smještaj
građevine/objekta stalnog međunarodnog pomorskog prijelaza I. kategorije, nakon
uklanjanja tih objekata na građevnoj čestici oznake IS-5/c.
Veličina i oblik površine za smještaj građevine/objekta stalnog međunarodnog
pomorskog prijelaza I. kategorije na građevnoj čestici IS-6 te najveći
dozvoljeni broj etaža određeni su kartografskim prikazom broj 4b.
Najveća dozvoljena visina građevine/objekta stalnog međunarodnog pomorskog
prijelaza I. kategorije iznosi 6,0 m, a vrsta krova nije određena.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 36.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije DTK mreže određeni su kartografskim prikazom
broj 2b.
Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) te priključak građevine
na telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvoditi u skladu s pozitivnim
propisima, pravilima tehničke struke te odgovarajuće tehničke dokumentacije.
Članak 37.
Uvjeti gradnje DTK mreže po javnim površinama (glavne trase) utvrđuju se
kako slijedi:
- potrebno je graditi distributivnu telekomunikacijsku kabelsku kanalizaciju
(DTK),
- za gradnju DTK potrebno je koristiti cijevi PVC 1 110, PHD 1 75 i PHD 1
50,
- za odvajanje, ulazak te skretanje DTK mreže u građevinu potrebno je
koristiti montažne HT zdence tipa D1, D2 i D3, a za odvajanje DTK preko kolnika
potrebno je koristiti HT zdence s nastavkom (D1E, D2E, D3E).
Članak 38.
Prije priključka objekata na javnu DTK mrežu potrebno je izgraditi privodnu
distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) od građevine do granice
građevne čestice a sve u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.
Članak 39.
Za smještaj elemenata telekomunikacijske mreže koji se postavljaju na javnim
površinama potrebno je osigurati prostor kako slijedi:
- za smještaj javne telefonske govornice potrebno je osigurati 1 m2
prostora,
- za smještaj ormara (kabineta) UPS-a potrebno je osigurati najmanje 10 m2
prostora,
- za smještaj kabelskih izvoda i montažnih kabelskih zdenaca potrebno je
osigurati prostor prema projektnom rješenju.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.4.1 Uvjeti gradnje i rekonstrukcije plinske mreže
Članak 40.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije plinske mreže određeni su kartografskim
prikazom broj 2c.
Svu priključnu plinsku instalaciju potrebno je izvesti sukladno pozitivnim
propisima i posebnim uvjetima isporučitelja plina, odnosno nadležnog
distributera.
Priključni plinovod potrebno je izvesti od spoja na magistralni plinovod do
kućnog plinskog energetskog ormarića opremljenog regulatorom tlaka.
Vanjski slobodno vođeni plinovod ili plinovod vođen unutar građevina,
obvezno se mora oličiti žutom bojom.
3.4.2. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbne mreže i javne
rasvjete
Članak 41.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbne mreže i javne rasvjete
određeni su kartografskim prikazom broj 2c.
Planirane građevine potrebno je priključiti na niskonaponsku mrežu podzemnim
kabelom sukladno posebnim uvjetima nadležne elektrodistribucije.
Unutar građevine zemaljskog putničkog terminala planirane za gradnju na
građevnoj čestici oznake AK-1 predviđena je gradnja 10(20)/0,4 kV trafostanice.
Lokaciju trafostanice unutar građevine te kapacitet trafostanice potrebno je
utvrditi projektnom dokumentacijom.
Prilikom izrade projektne dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka dozvoljena
su manja odstupanja od trase elektroenergetskih vodova radi utvrđivanja točne
lokacije planirane trafostanice.
Javna rasvjeta ulica, trgova i javnih površina unutar obuhvata ovoga Plana
utvrdit će se projektnom dokumentacijom.
3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže
Članak 42.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodoopskrbne mreže određeni su
kartografskim prikazom broj 2d.
Prilikom rekonstrukcije Krešimirove ulice, na području obuhvata ovoga Plana
obavezna je rekonstrukcija postojećeg glavnog vodoopskrbnog cjevovoda zamjenom
lijevanoželjeznih cijevi DN 275 mm duktilnim cijevima DN 300 mm, rekonstrukcija
svih uređaja i objekata na njemu (kućni priključci, hidranti, zasunska i ostala
okna, i drugo) te rekonstrukcija postojećih cjevovoda na mjestu planiranog
pothodnika.
Vodovodnu mrežu potrebno je izvesti sukladno pozitivnim propisima te
posebnim uvjetima nadležnog distributera.
Raspored nadzemnih hidranata unutar građevnih čestica potrebno je odrediti
izvedbenom tehničkom dokumentacijom na temelju pozitivnih propisa kojima se
regulira protupožarna zaštita.
Najveći dozvoljeni razmak između hidranata mora iznositi 150 m.
3.4.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje otpadnih
voda
Članak 43.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja kanalizacijske mreže i uređaja
određeni su kartografskim prikazom broj 2d.
Planiranje i gradnju odvodnih sustava kanalizacijske mreže iz stavka 1.
ovoga članka potrebno je prilagoditi postojećem sustavu odvodnje.
U javni odvodni sustav nije dozvoljeno upuštati:
- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od
dozvoljenih,
- vode koje sadrže tvari koje razvijaju opasne ili zapaljive plinove,
- vode koje imaju temperaturu veću od 30o C,
- vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti
kanal i ugroziti sustav za odvodnju.
Prije priključka sistema odvodnje otpadnih voda građevine na javni sustav
potrebno je projektirati i izvesti kontrolno okno.
Na svim lomovima trase i na mjestima priključaka pojedinih objekata obavezno
je predvidjeti reviziona okna.
Kanalizacijske cijevi moraju biti izrađene od materijala koji u potpunosti
osigurava vodonepropusnost sistema odvodnje.
4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 44.
Na česticama oznake Z1-1 do Z1-2 planirano je uređenje javnih zelenih
površina.
Postojeće drveće na javnim zelenim površinama potrebno je sustavno
pregledati, ocijeniti njihovo stanje te prilikom uređenja zadržati postojeća
stabla u najvećoj mogućoj mjeri.
5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak 45.
Posebno vrijednim i osjetljivim područjima i cjelinama unutar obuhvata ovoga
Plana smatraju se kulturno-povijesna cjelina - Urbanistička cjelina grada
Rijeke i prirodne vrijednosti - povijesni gradski drvored u Krešimirovoj ulici.
Za gradnju građevina unutar područja obuhvata Plana potrebno je ishoditi
uvjete Ureda za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Postojeći povijesni gradski drvored u Krešimirovoj ulici potrebno je trajno
održavati, a bolesno i na drugi način oštećeno drvo potrebno je ukloniti i
zamijeniti sadnicom iste vrste.
6. UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak 46.
Uvjeti i način gradnje određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4b. te
tabelarnim prikazom broj 2.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 47.
Područje obuhvata Plana djelomično se nalazi unutar zaštićenog kulturnog
dobra - Urbanističke cjeline grada Rijeke te je za svaki zahvat unutar područja
obuhvata Plana potrebno ishoditi suglasnost Ureda za zaštitu kulturne baštine -
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Ovim se Planom kao krajobrazna vrijednost štiti Krešimirova ulica s
pripadajućom izgradnjom i vizurama te cijelo područje obuhvata kao povijesna
graditeljska cjelina.
Na dijelovima prirode određenim kao krajobrazna vrijednost od značaja za
grad Rijeku, dozvoljeni su zahvati koji ih ne oštećuju i kojima se ne mijenjaju
svojstva zbog kojih su ocijenjeni kao krajobrazna vrijednost.
Na građevnoj čestici oznake AK-1 prema Krešimirovoj ulici potrebno je
formirati jedno od glavnih pročelja budućeg zemaljskog putničkog terminala.
Na građevnoj čestici oznake AK-1 dozvoljeno je zadržavanje dijela postojeće
građevine (skladišta) uz mogućnost nadogradnje u sklopu građevine zemaljskog
putničkog terminala.
Ovim se Planom štite i postojeće građevine na građevnim česticama oznake
K1-1, M2-1 i M2-2 koje nisu registrirane i zaštićene kao kulturno dobro, ali
posjeduju izražena stilska obilježja, urbanu, arhitektonsku i oblikovnu
kvalitetu razdoblja secesije.
Na građevinama iz stavka 6. ovoga članka nisu dozvoljeni zahvati:
- kojima se mijenjaju izvorni gabariti građevine,
- kojima se intervenira u dimenzije i formate pročelja u cijelosti i/ili
otvora na njima,
- dogradnje, nadogradnje i gradnje krovova nesukladnih građevini,
- ostakljenja lođa,
- gradnje nadstrešnica nad ulazima i otvorima na pročelju,
- promjene materijala i tehnike obrade pročelja i materijala vanjske
stolarije,
- purifikacije stilskih obilježja,
- unošenja neprimjerenih elemenata arhitektonskog izraza
- uporabe arhitektonskog izraza primorskog sloga i slično.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 48.
Za izgradnju građevine zemaljskog putničkog terminala na građevnoj čestici
oznake AK-1 obavezna je izrada procjene utjecaja na okoliš.
Članak 49.
Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice,
sukladno zemljišno-knjižnom stanju nekretnina, kada to ne remeti provedbu
Plana.
Članak 50.
Građevina zemaljskog putničkog terminala planirana za gradnju na građevnoj
čestici oznake AK-1 može se staviti u upotrebu nakon gradnje 1. faze produžetka
Ulice Riva i rekonstrukcije Trga Žabica (1. faza) te nakon priključenja
građevine na infrastrukturnu mrežu.
Rekonstrukciji 2. faze Trga Žabica može se pristupiti tek nakon gradnje 2.
faze produžetka Ulice Riva.
Članak 51.
Područje obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog
područja mora te se korištenje, uređenje i zaštita površina mora provoditi u
skladu s pozitivnim propisima koji reguliraju zaštićeno obalno područje mora.
Dijelovi područja produžetka Ulice Riva i Trga Žabica temeljem Uredbe Vlade
Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Stari
grad (»Narodne novine« broj 100/02) određeni su kao područje pomorskog dobra te
je korištenje, uređenje i zaštitu tih površina potrebno provoditi u skladu s
pozitivnim propisima koji reguliraju pomorsko dobro.
9. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak 52.
Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati zaštitu i smanjenje
posljedica sljedećih izvanrednih događaja:
- rušenja i mehaničkih oštećenja građevina uzrokovanih potresom (8+)0 MCS i
olujnim vjetrom (› 8 Bofora),
- požara u zahtjevnim građevinama (skupina 2 prema Zakonu o zaštiti od
požara (»Narodne novine broj 58/93 i 33/05),
- nesreća u prijevozu većih količina opasnih tvari željeznicom i cestama u
neposrednom okruženju,
- plavljenja visokim podzemnim vodama mora,
- ratnih razaranja i terorizma.
Članak 53.
Mjere posebne zaštite potrebno je provoditi primjenom pozitivnih propisa te
prostornih normativa i standarda koji osiguravaju:
- racionalnu otpornost objekta,
- brzo napuštanje ugroženog objekta, dijela objekta i lokaliteta,
- sigurnost susjednog objekta u odnosu na ugroženi objekt,
- pristupačnost objektu odnosno lokalitetu za potrebe intervencija i
pružanja prve pomoći,
- sklanjanje.
9.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja
Članak 54.
Građevine moraju biti projektirane i građene sukladno propisima koji
reguliraju protupotresnu gradnju.
Prilikom gradnje/rekonstrukcije građevina potrebno je osigurati stabilnost i
otpornost građevina na mehanička oštećenja koja bi mogla biti uzrokovana
potresom do (8+) oMCS i olujnim vjetrom (› 8 Bofora).
Projektna dokumentacija gradnje/rekonstrukcije građevina mora sadržavati
proračun dometa ruševina.
Članak 55.
Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati međusobni razmak građevina
i druge prostorne standarde i normative sukladno Pravilniku o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).
Međusobni razmak građevina može biti i manji od propisanog ako se projektnom
dokumentacijom dokaže da nji
hovo rušenje neće u većem opsegu ugroziti živote i izazvati
oštećenja na susjednim građevinama.
Članak 56.
Kod rekonstrukcije građevina koje rušenjem mogu ugroziti živote i izazvati
oštećenja na susjednim građevinama, potrebno je pojačati njihovu stabilnost i
otpornost na mehanička oštećenja.
Članak 57.
Građevine je potrebno redovito održavati i rekonstruirati kako bi se
osigurali bitni zahtjevi za stabilnost i otpornost na mehanička oštećenja za
cijelo vrijeme trajanja građevine.
Članak 58.
Posebno osjetljivom komunalnom infrastrukturnom, u smislu ove Odluke, podrazumijeva
se infrastruktura kojom se osigurava opskrba grada vodom za piće, vodom za
gašenje požara, električnom energijom te plinom i toplom vodom za grijanje.
Kod projektiranja infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
primijeniti sljedeće:
- opremati podzemne spremnike goriva indikatorima mjesta oštećenja,
- izvesti zajednički instalacijski tunel sa elastičnim ili žilavim
spojevima,
- koristiti elastične ili žilave cijevi i cijevne spojeve,
- na područjima izgrađenim prije primjene propisa o protupotresnom građenju
obvezno je redukcione stanice i glavne zaporne ventile plinske mreže smještati
izvan dosega ruševina,
- projekt vanjske hidrantske mreže za gašenje požara mora sadržavati
rješenja za zaštitu hidranata od zarušavanja.
9.2. Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija
Članak 59.
Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93 i 33/05) i
propisima donesenim temeljem njega, procjeni ugroženosti i Planu zaštite od
požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada Rijeke (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 20/ 05), posebnim uvjetima nadležnih tijela i
važećim pravilima tehničke prakse iz područja zaštite od požara.
Članak 60.
Građevine moraju biti projektirane i građene tako da ispunjavaju bitne
zahtjeve iz područja zaštite od požara propisane pozitivnim propisima koji
reguliraju zaštitu od požara.
Mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u glavnom projektu
građevina koje u pogledu mjera zaštite od požara pripadaju zahtjevnim
građevinama (građevine skupine 2) potrebno je utvrditi temeljem elaborata
zaštite od požara koji treba izraditi ovlaštena stručna osoba.
Bitni zahtjevi za građevine glede zaštite od požara moraju biti osigurani
cijelo vrijeme trajanja građevine redovitim održavanjem i rekonstrukcijom
građevine u svrhu provedbe mjera za poboljšanje stanja zaštite od požara.
Članak 61.
Za izradu procjene ugroženosti od požara poslovnih i pretežito poslovnih
građevina te drugih javnih građevina u kojima se okuplja ili boravi veći broj
ljudi potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće
priznatu metodu.
Kod projektiranja trgovačkih prostora u vidu shopping mall-a, potrebno je
primjenjivati austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139, američku NFPA
101/2000 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Prilikom projektiranja i gradnje garaža potrebno je primijeniti austrijske
smjernice TRVB N106.
Članak 62.
Na području obuhvata Plana određuju se dvije zone zaštite od požara i to:
1. površina određena vanjskim granicama građevnih čestica oznake M2-1, M2-2
i AK-1,
2. površina određena vanjskom granicom građevne čestice oznake K1-1.
Za vatrobrane pojase zona iz stavka 1. određuju se površine postojeće i
planirane željezničke i cestovne infrastrukture.
Članak 63.
Kod projektiranja novih gradskih ulica i ceste nadmjesnog značenja ili
rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa
građevinama u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne
novine broj 35/94, 55/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim
normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/
06).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije plinovodne mreže potrebno je redukcione
stanice i glavne zaporne ventile locirati izvan mogućeg dosega ruševina.
Članak 64.
Za gradnju građevina koje u pogledu mjera zaštite od požara pripadaju
zahtjevnim građevinama (građevine skupine 2) potrebno je u postupku izdavanja
građevinske dozvole pribaviti potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova,
Policijske uprave Rijeka o usklađenosti glavnog projekta s uvjetima za gradnju
propisanim Zakonom o zaštiti od požara i mjerama zaštite od požara utvrđenim
ovim Planom.
9.3. Mjere zaštite od nesreća u prijevozu većih količina opasnih tvari
Članak 65.
Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je osigurati zaštitu od nesreća
koje bi mogle biti uzrokovane cestovnim i željezničkim prometom većih količina
opasnih tvari.
Područjem obuhvata Plana veće količine opasnih tvari potrebno je prevoziti u
vrijeme najveće sigurnosti prometa i boravka najmanjeg broja ljudi.
Tijekom prijevoza potrebno je poduzimati mjere propisane Zakonom o prijevozu
opasnih tvari (»Narodne novine« broj 97/93, 34/95 i 151/03) i propisima
donesenim temeljem njega.
9.4. Mjere zaštite od plavljenja visokim podzemnim vodama
Članak 66.
Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati zaštitu od plavljenja
podzemnih vodama, uzimajući u obzir očekivani porast razine mora za 86 cm.
Kod planiranja i gradnje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je utvrditi
rješenje za odvodnju oborinskih voda za slučaj nemogućnosti korištenja
»rasteretnog kanala Žabica«.
Članak 67.
Projektna dokumentacija za gradnju i rekonstrukciju prometnica mora
sadržavati rješenja za sprječavanje prodora poraslih podzemnih voda u
podvožnjake i pothodnike kojima se mora osigurati njihova nepropusnost i u
uvjetima izloženosti potresa i dugotrajne izloženosti vibracijama uzrokovanim
planiranim željezničkim i cestovnim prometom te način održavanja i provedbe
kontrole objekata na propuštanje podzemnih voda.
Članak 68.
Podrumske i prizemne prostorije postojećih građevina potrebno je
rekonstruirati radi osiguranja zaštite od prodora poraslih podzemnih voda i
koristiti ih za namjene manje osjetljive na poplavu.
Projektna dokumentacija za gradnju zemaljskog putničkog terminala mora
sadržavati rješenja za temeljenje i gradnju podzemnih dijelova građevine na
način da se ne sprječava drenaža podzemnih voda uzrokovanih promjenama morske
razine te rješenja za zaštitu podrumskih prostorija od oštećenja koja bi
uzrokovala prodor podzemne vode i u uvjetima potresa.
Članak 69.
Projekti organizacije gradnje i rekonstrukcije građevina na području
obuhvata Plana moraju sadržavati rješenja kojima se osigurava zaštita
podvožnjaka i pothodnika od oštećenja ili većem pritisku podzemnih voda koja bi
mogla uzrokovati prodor voda.
9.5. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja od katastrofa i većih
nesreća
Članak 70.
Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati provedbu mjera zaštite i
spašavanja od katastrofa i većih nesreća koje će se utvrditi Planom zaštite i
spašavanja grada Rijeke i operativnim planovima zaštite i spašavanja pravnih
osoba, redovnih službi i djelatnosti.
Na građevinama i objektima dozvoljeno je postavljanje instalacija i uređaja
za uzbunjivanje građana.
Članak 71.
Sklanjanje ljudi sa područja obuhvata ovoga Plana planirano je na Trgu
Žabica, lučkom području te u najbližim javnim skloništima.
Veličina ukupne površine za sklanjanje ne može biti manja od 4 m2
po stanovniku te takve površine moraju biti od susjednih građevina / objekata
udaljene najmanje za polovinu visine susjedne građevine.
Broj sklonišnih mjesta potrebnih za sklanjanje ljudi sa područja obuhvata
Plana potrebno je odrediti sukladno procjeni ugroženosti i Planu zaštite i
spašavanja za područje grada Rijeke odnosno prema standardima i normativima
određenim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj
29/83, 36/85 i 42/86).
Članak 72.
Osjetljiva komunalna infrastruktura mora zadovoljiti potrebe provedbe
zaštite i spašavanja određene operativnim planovima zaštite i spašavanja osoba
koje upravljaju posebno osjetljivim infrastrukturnim sustavima, uvažavajući
potrebe koje se utvrde operativnim planovima zaštite i spašavanja pravnih
osoba, redovnih službi i djelatnosti te korisnika objekata u kojima se okuplja
veći broj ljudi kao i druge potrebe koje se utvrde Planom zaštite i spašavanja
za područje grada Rijeke.
Vanjska hidrantska mreža mora biti izvedena sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06) i Pravilniku o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (»Narodne novine«
35/94 i 110/05).
Vanjska hidrantska mreža mora imati osiguran izvor vode za napajanje takvog
kapaciteta da omogući opskrbu najmanjim propisanim protočnim količinama vode
potrebnim za zaštitu požarnog sektora s najvećim požarnim opterećenjem
građevine koja se štiti, u trajanju od najmanje 120 minuta i uz propisani tlak
na hidrantu. Protočna količina vode koju treba osigurati ne može biti manja od
600 l/min.
Prilikom projektiranja vanjske hidrantske mreže moraju se predvidjeti
rješenja za opskrbu iz pričuvnih izvora vode za gašenje požara iz članka 73.
ove Odluke.
Članak 73.
Za provedbu mjera zaštite i spašavanja od katastrofa i većih nesreća ovim
Planom određuje se zaštita izvora podzemnih voda Beli Kamik i Žabica, kao
mogućih (pričuvnih) izvora vode za piće i gašenje požara.
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 74.
Na području obuhvata ovoga Plana ne smiju se graditi građevine koje bi
svojim postojanjem ili uporabom neposredno ili potencijalno ugrožavale život,
zdravlje i rad ljudi te ugrožavale okoliš iznad propisima dopuštenih
vrijednosti, a zemljište se ne smije uređivati ili koristiti na način koji bi
eventualno izazvao štetne posljedice na okoliš.
Prije poduzimanja bilo kakvog zahvata u prostoru, potrebno je utvrditi
moguće utjecaje zahvata na okoliš, mjere zaštite okoliša i program monitoringa
idejnim rješenjem ili idejnim projektom, stručnom podlogom za izdavanje
lokacijske dozvole ili studijom utjecaja na okoliš, izradu kojih osigurava
nositelj zahvata u svrhu pripreme namjeravanog zahvata u prostoru.
Članak 75.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s
osjetljivošću okoliša.
Osjetljivost okoliša na području obuhvata Plana utvrđuje se kako slijedi:
- tlo na području zahvata je nabačaj vrlo heterogenog sastava, različite
zbijenosti i udjela glinovite komponente,
- visina nabačaja iz podstavka 1. ovoga stavka iznosi 3-4 m.n.m., a južna
granica obuhvata Plana je na udaljenosti manjoj od 100 m od morske obale,
- tlo pripada kategoriji »slabog tla« za građenje u seizmičkim područjima,
stupanj seizmičnosti MCS ljestvice iznosi (8+,) a koeficijent seizmičnosti (Kc)
iznosi 0.080,
- područje obuhvata nalazi se na području stalnog istjecanja »sliva izvora u
Rijeci«,
- područje obuhvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće,
- unutar područja obuhvata nivo podzemne vode mora blizu je površine tla,
- područje obuhvata izloženo je utjecaju porasta razine mora uzrokovanom
klimatskim promjenama, predviđa se porast razine mora za 86 cm,
- na području obuhvata propisana je II. kategorija kakvoće voda natkrivenih
vodotoka,
- natkriveni vodotoci na području obuhvata osjetljivi su na oštećenje,
- područje obuhvata nalazi se u području II. kategorije kakvoće zraka,
- područje obuhvata nalazi se u području 4. zone zaštite od buke, a na
pješačkim trgovima unutar građevine zemaljskog putničkog terminala buka ne
smije biti viša od 40 dBA,
- područje obuhvata na sjeveru graniči sa područjem mješovite - pretežito
stambene namjene,
- duž sjevernog ruba područja obuhvata Plana nalazi se zaštićeni povijesni
gradski drvored.
Područje obuhvata ovoga Plana osjetljivo je na ekološke nesreće koja bi
mogle biti prouzročene željezničkim i cestovnim prijevozom opasnih tvari.
Planirane namjene na području obuhvata ovoga Plana nisu osjetljivije na kakvoću
okoliša od namjena na okolnom području.
10.1. Mjere u fazi planiranja i projektiranja zahvata
Članak 76.
U svrhu predviđanja nepovoljna utjecaja na okoliš i izrade projektnih
rješenja na području obuhvata Plana i njegovom bližem okruženju potrebno je
ispitati postojeće stanje okoliša, a osobito:
- stanje vodnog režima natkrivenih vodotoka te nivoa podzemnih voda mora,
- kakvoću zraka i utjecaja strujanja zraka na onečišćenje zraka,
- ljetne temperature zraka,
- onečišćenje tla,
- stanje buke,
- stanje i ugroženost povijesnog drvoreda u Krešimirovoj ulici.
Članak 77.
Sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07) i
Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 10/05 i 12/05) na području
obuhvata ovog Plana potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš za
namjeravani zahvat gradnje zemaljskog putničkog terminala.
Postupak je potrebno provesti sukladno Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš
(»Narodne novine« broj 59/00, 136/04 i 85/06).
Članak 78.
Studijom utjecaja na okoliš zemaljskog putničkog terminala potrebno je
osobito obuhvatiti utjecaj na okoliš sljedećih zahvata:
- rušenje postojećih građevina,
- gradnja i korištenje građevine zemaljskog putničkog terminala,
- prestanak korištenja postojećeg autobusnog kolodvora na Trgu Žabica,
- gradnja i korištenje dijela nove ulice (produljena Riva),
- promjena režima korištenja drugih prometnica koje će se koristiti za
prilaz zemaljskom putničkom terminalu.
Članak 79.
U postupku procjene utjecaja na okoliš zemaljskog putničkog terminala
potrebno je utvrditi osobito:
- mjere zaštite planirane kakvoće voda podzemnih vodotoka i voda mora koje
su njihov recipijent,
- mjere osiguranja vodnog režima podzemnih vodotoka,
- postupanje s otpadom građevinskih iskopa, rušenja postojećih i gradnje
novih građevina,
- mjere zaštite povijesnog drvoreda u Krešimirovoj ulici,
- utjecaj na krajobraz.
Članak 80.
Projektna dokumentacija za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih
građevina na području obuhvata ovoga Plana mora sadržavati rješenja za
zadovoljenje bitnih zahtjeva za građevinu glede higijene, zaštite zdravlja i
okoliša te rješenja za energetski štedljivu i učinkovitu gradnju.
Projektna dokumentacija zemaljskog putničkog terminala treba sadržavati
rješenja za:
- osiguranje dobrog provjetravanja Krešimirove ulice,
- prirodno provjetravanje prostora za putnike (trgovi, peroni),
- izbjegavanje refleksije zvuka od pročelja prema Krešimirovoj ulici,
- smanjenju efekta »toplinskog otoka« osobito krovnih površina i pročelja
prema Krešimirovoj ulici te neizgrađenih površina,
- osiguranje nesmetanog protjecanja vode (vodnog režima) natkrivenih
vodotoka.
Članak 81.
Prije početka gradnje na području obuhvata Plana izvođači su dužni izraditi
projekt organizacije gradnje s razradom radova i mjera zaštite koje će jamčiti
izvršenje radova u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i zaštite od iznenadnih
zagađenja.
Projekt organizacije gradnje mora sadržavati osobito sljedeće iskaze i rješenja
od značaja za planiranje i provedbu mjera zaštite:
- opis karakterističnih radova,
- iskaz količina osnovnih materijala,
- iskaz vrsta i količina opasnih tvari,
- prikaz izvorišta osnovnih materijala i potrebe organiziranja kamenoloma,
šljunčara i slično,
- rješenje vanjskog transporta,
- opis potrebne mehanizacije,
- način opskrbe gradilišta potrebnom energijom, pitkom i tehnološkom vodom i
drugo,
- izrada vremenskog plana građenja za pojedine radne aktivnosti, pristizanje
materijala, radnu snagu i mehanizaciju,
- rješenje uređenja gradilišta (smještaj objekata, rješenje unutrašnjeg
transporta, privremenih prometnica i veza s vanjskim prometnicama, rješenje
otvorenog i zatvorenog skladišta, rješenje prostora za smještaj i održavanje
mehanizacije, rješenje osvjetljenja gradilišta itd.),
- rješenje osiguranja vodnog režima odnosno sprječavanja oštećenja
natkrivenih vodotoka tijekom gradnje.
10.2. Mjere u fazi gradnje
Članak 82.
U fazi gradnje potrebno je provoditi mjere utvrđene projektom organizacije
gradnje.
Mjere u fazi gradnje moraju sadržavati osobito rješenja za:
- sprječavanje zagađenja tla mazivima, gorivima i kemikalijama,
- postupanje sa svim vrstama i količinama otpada,
- sprječavanje prašenja i raznošenja blata, dima i neugodnih mirisa,
- odvodnju otpadnih i oborinskih voda,
- zaštitu od buke,
- zaštitu od svjetlosnog zagađenja,
- sprječavanje oštećenja natkrivenih vodotoka i drugih vrijednih dijelova
prirodnog i antropogenog okoliša,
- sprječavanje izvanrednih događaja (požar, eksplozija, ispuštanje većih
količina opasnih tvari, velike oborinske vode),
- održavanje urednog izgleda i reda na gradilištu.
Oštećenja okoliša nastala u fazi gradnje dužan je sanirati investitor.
10.3. Mjere u fazi korištenja zahvata
Članak 83.
Zabranjuje se ispuštanje otpadnih voda u okoliš.
S otpadnim i oborinskim vodama mora se postupati sukladno točki 2.3.7.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu 2d.
Uređaje za predobradu otpadnih voda potrebno je redovito kontrolirati,
čistiti i popravljati oštećenja, a izvađeni sadržaj potrebno je odgovarajuće
zbrinjavati.
Na području obuhvata Plana potrebno je provoditi ispitivanje kakvoće
podzemnih voda i nadzor potencijalnih izvora zagađenja.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu
s posebnim propisima.
Stanje natkrivenih vodotoka potrebno je nadzirati.
Članak 84.
Sa svim vrstama i količinama otpada koji nastaje na području obuhvata ovog
Plana potrebno je gospodariti sukladno pozitivnim propisima, planovima
gospodarenja otpadom, dokumentima prostornog uređenja šireg područja i ovom
Odlukom.
S otpadom se mora rukovati tako da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje
i ne koriste postupci koji bi mogli štetiti okolišu, a osobito da se izbjegnu
rizici od onečišćenja mora, voda, tla i zraka, pojava buke i neugodnih mirisa,
ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na području
kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, nastajanje eksplozije,
požara i slično.
Članak 85.
Zabranjuje se onečišćenje okoliša odlaganjem ili prosipanjem otpada. Uočeni
otpad potrebno je odmah ukloniti, a onečišćeno tlo ukloniti i zamijeniti
čistim.
Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati odvojeno skupljanje svih
vrsta i količina generiranog otpada i dnevni odvoz ostatka komunalnog otpada.
Članak 86.
Na području obuhvata ovoga Plana ne dozvoljava se postava spremnika za
dnevno odlaganje otpada na otvorenim javnim i pješačkim površinama, već
isključivo postava košarica za skupljanje sitnog uličnog otpada.
Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada do predaje skupljaču potrebno je
provoditi u prostoru unutar građevina do kojeg treba osigurati pristup vozilima
za skupljanje otpada i vatrogasnim vozilima.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja instalacija za skupljanje i
pneumatski transport otpada.
Odvoz otpada potrebno je organizirati u vrijeme kada to najmanje smeta
korisnicima prostora unutar i u okruženju područja obuhvata Plana.
Članak 87.
Najviše dopuštene ocjenske razine buke LRAeq koje se ne smiju prekoračiti na
vanjskim prostorima na području obuhvata Plana iznose za dan i večer 65 dB(A),
a za noć 50 dB(A).
Korištenjem novih ili rekonstruiranih građevina ne smije se povećati
postojeća razina buke.
Članak 88.
Bitne zahtjeve za građevine glede zaštite od buke potrebno je osigurati
rješenjima koja će se utvrditi projektnom dokumentacijom (projekt fizike
građevine).
Širenje buke izvan prostorija ugostiteljskih objekata potrebno je
sprječavati kontroliranim korištenjem zvučnih uređaja, akustičkom izolacijom
prostorija te izvedbom otvora na građevini (prozora i vrata) protiv širenja
buke.
Zaštitu od buke nastalu od opreme i uređaja (klima uređaji, rashladne
vitrine, zvučnici, TV i radioprijemnici i slično) koji se privremeno ili trajno
postavljaju na otvorenom prostoru ili na dijelove građevina treba provoditi
nadzorom njihove zvučne snage.
Zaštitu od buke za postojeće zahvate potrebno je provesti prilikom njihove
prve rekonstrukcije.
Članak 89.
Na području obuhvata Plana kao energent za grijanje potrebno je koristiti
plinsko gorivo.
Članak 90.
Javnu rasvjetu potrebno je izvesti tako da se osvjetljava prvenstveno
površina kojoj je rasvjeta namijenjena.
Javna rasvjeta ne smije ometati korištenje drugih površina i prostora te
narušavati odmor i prometnu sigurnost.
Članak 91.
Na području obuhvata ovoga Plana zabranjena je uporaba izvora elektromagnetskih
polja čije razine elektromagnetskih polja prekoračuju granične razine utvrđene
Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03
i 15/04).
Za gradnju i uporabu trafostanice, koja se temeljem ovog Plana gradi unutar
građevine zemaljskog putničkog terminala, investitor je dužan pribaviti
odobrenje ministra zdravstva, u postupku utvrđenom Pravilnikom o zaštiti od
elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03 i 15/04).
10. UKLANJANJE I REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 92.
Građevine koje su ovim Planom predviđene za uklanjanje prikazane su
kartografskim prikazom broj 3.
Za građevine iz stavka 1. ovoga članka, do njihova uklanjanja, dozvoljena je
isključivo rekonstrukcija radi nužnog održavanja građevine.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Članak 94.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za
razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Uredu
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove, Županijskom zavodu
za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 95.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.
Članak 96.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/07-01/140
Ur. broj: 2170-01-10-07-2
Rijeka, 29. studenoga 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.
