57.
Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94 60/98, 61/01, 32/ 02 i 100/04), po pribavljenoj suglasnosti Ureda
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove, Ispostava
Crikvenica (klasa: 350-05/07- 01/75, urbroj: 2170-80-01-07-02/BM, datum
25.05.2007.) i članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine« broj
26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 26. sjednici održanoj dana
22. studenoga 2007. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2)
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (UPU2), u
nastavku: Plan.
Članak 2.
Plan se donosi za dio građevinskog područja naselja Crikvenica (NA 12),
u granicama određenim kartografskim prikazom broj 3B. Uvjeti korištenja i
zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite
Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 25/07).
Površina obuhvata Plana iznosi oko 21,42 hektara.
Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.
Članak 3.
Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih
vrijednosti te korištenje i namjena površina na području njegova obuhvata.
Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za
uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapre
đenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za
područje obuhvata Plana.
Članak 4.
Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja
Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2)« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog
dijela.
Tekstualni dio Plana sadrži:
I. OBRAZLOŽENJE
U V O D
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja obuhvata plana u prostoru Grada
Crikvenice
1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE
1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST
1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE
VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI
1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA
1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I
GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ
2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE
2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVATA PLANA
2.2. Ciljevi prostornog uređenja
2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I
PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE,
VRIJEDNOST I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I
AMBIJENTALNIH CJELINA
2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA PODRUČJA OBUHVATA PLANA I STANJA KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE
2.2.3. ZAŠTITA OKOLIŠA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.1.1. KONCEPT PROGRAMA GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PODRUČJA HRUSTA U
CRIKVENICI
3.1.2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA HRUSTE
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ZA GRAĐEVINSKO PODRUČJE HRUSTA (NA 12)
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.3.1. NAMJENA POVRŠINA
3.3.2. NAMJENA PROSTORA
3.3.3. NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. CESTOVNI PROMET
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV
3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.4. ODLAGANJE OTPADA
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE (uvjeti neposredne provedbe plana)
3.6.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE (uvjeti posredne
provedbe plana)
3.6.3. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. ZAŠTITA TLA, ZRAKA I VODA
3.7.2. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
3.7.3. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, požara i
potresa)
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
2.1. Obiteljske kuće
2.2. Stambene građevine
2.3. Pomoćne građevine
3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene - zdravstvene
građevine (D3)
4. Uvjeti i način gradnje gospodarskih / poslovnih - pretežito trgovačkih
građevina (K2)
5. Uvjeti i način gradnje montažnih građevina - kioska
6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
6.1.1. Cestovni promet
6.1.2. Javna parkirališta ili garaže
6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6.3.1. Energetski sustav
6.3.2. Vodnogospodarski sustav
7. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Zaštita zraka
9.2. Zaštita od buke
9.3. Zaštita voda
9.4. Zaštita prostora
9.5. Zaštita od požara i eksplozije
9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja i potresa)
10. Mjere provedbe plana
10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Kartografski dio Plana sadrži:
1.KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA mj. 1 : 2.000
2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Promet mj. 1 : 2.000
2.B. Telekomunikacijsi i energetski sustavi mj. 1 : 2.000
2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 2.000
3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 : 2.000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1 : 2.000.
Članak 5.
Ovim se Odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu
prostora na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja Hrusta (u daljnjem
tekstu: Plana), a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u
sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice,
te uvažavajući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne
uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu
te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora,
način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od
važnosti za područje Hrusta.
Članak 6.
U smislu ovog Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće
značenje:
1. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene
koja je i predviđena ovim Prostornim planom.
2. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće i stambene građevine.
3. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj
građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2
s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju
površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj
građevnoj čestici. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće,
dvojne ili u nizu.
4. Stambena građevina - građevina stambene namjene, koja po tipu gradnje
može biti slobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne
cjeline.
5. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene
osnovne građevine.
6. Etaža - etažom se smatraju:
- bilo koji kat građevine uključujući podrum i prizemlje (prostorije
svijetle visine: stambene namjene najmanje 2,4 m, najviše 3,5 m, pomoćne
prostorije najmanje 2,10 m),
- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 0,50.
7. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih
etaža.
8. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja
i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz
pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan
terena.
9. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na
površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena
mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi
iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
10. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad
prizemlja.
11. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega
kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu je najveća visina
sljemena 3,5 m.
12. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova
građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.
13. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz
pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne
može biti viša od 1,2 m.
14. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena
na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova
(sljemena).
15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena
gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog
Prostornog plana.
16. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu
česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina
i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren,
terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne
površine.
17. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto)
izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum
se ne uzima u izračun brutto izgrađene površine građevine.
18. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno
zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do sljemena (za građevine s kosim
krovom), odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom).
19. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.
20. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na
susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.
21. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u
kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.
22. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a
određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja.
23. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje
ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine
jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne
predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja
samostalne uporabne cjeline.
24. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u
kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 7.
Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i
veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom
prilogu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 2.000, i
to:
1. izgradive površine
- mješovita namjena, pretežito stambena (žuta / M1)
- javna i društvena namjena - zdravstvena (crvena / D3)
- poslovna namjena, pretežito trgovačka (ljubičasta / K2)
2. neizgradive površine
- javne zelene površine (zelena / Z1)
- zaštitne zelene površine (zelena / Z)
3. površine infrastrukturnih sustava (bijela / IS)
Članak 8.
Na području obuhvata Plana dozvoljena je izgradnja građevina sljedećih
namjena:
- građevine stambene građevine:
- obiteljske kuće
- stambene građevine
- pomoćne građevine
- javne i društvene građevine (zdravstvene)
- poslovne građevine - pretežito trgovačke
- kiosci i reklamni panoi
- infrastrukturne građevine
- ostale građevine u skladu s ograničenjima utvrđenim oblicima korištenja
prostora na području obuhvata UPU.
Članak 9.
Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je izvršeno na
sljedeći način:
- površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju:
- postojeće namjene prostora
- odrednica PPUG Crikvenice
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije
- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na
temelju:
- geodetske snimke prostora
- podataka o izvedenom stanju
- odrednica PPUG Crikvenice
- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije
- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite
prostora određene su na temelju:
- odrednica PPUG Crikvenice
- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije
- površine primjene način i uvjeti gradnje određene su na temelju:
- postojeće namjene prostora
- odrednica PPUG Crikvenice
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.
Članak 10.
Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene
te ima neposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna
čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i
dijela katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na
tako formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se
nalazi na dijelu pretežite namjene.
Urbanističko-tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz
prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s
time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.
Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se
grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi odrediti će se iščitavanjem
plana u digitalnom obliku.
2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak 11.
Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u
kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene -
obiteljske kuće, stambene građevine i pomoćne građevine.
U zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) na
zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena
kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene:
- rekreacijska namjena
- javne zelene površine i parkovi
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na
kartografskom prikazu broj 4. -Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1 : 2.000.
(prikaz je izrađen na katastarskim listovima).
Članak 12.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene
i uz nju najviše jedna pomoćna građevina, ukoliko zadovoljava uvjete utvrđene
ovim Planom.
Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna
namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa
bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske,
fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, ugostiteljske građevine
(caffei, buffeti, gostionice, restorani i sl.), ordinacije za zdravstvenu i
stomatološku zaštitu, ljekarne i slično, pri čemu poslovna namjena može
iznositi najviše 20% brutto izgrađene površine građevine stambene namjene.
Članak 13.
Ispod građevina stambene namjene po potrebi se može graditi podrum ili
suteren.
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih
etaža.
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i
ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje
građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.
Članak 14.
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata
i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,20 m, a najveća
visina sljemena je 3,50 m.
Potkrovlje kojem je visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida manja od
0,50 m a visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m ne smatra se etažom nego
tavanom.
Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore i u
slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi bruto razvijenu površinu
građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.
Članak 15.
Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine,
čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m, bez namjene, s minimalnim
otvorima za svjetlo i prozračivanje.
Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba
otvora u kosini krova, odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne
površine 5,0 m2 na svakih 100 m2 tlocrtne površine
tavana.
Članak 16.
Krovište u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod
krovne vode na pripadajuću građevnu česticu.
Kada se građevina gradi na međi vatrobrani zid mora nadvisiti ležeći oluk za
30 cm.
Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih čestica
Članak 17.
Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste iznosi najmanje 3,5
m.
Udaljenost građevine stambene namjene od regulacijskog pravca za razvrstane
ceste ne može biti manja od 6,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima
nadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama.
Postojeće građevine stambene namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje
se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog
pravca.
Kod interpolacija novih građevina stambene namjene u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od propisanih, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
Iznimno, garaža za osobni automobil može se graditi na regulacijskom pravcu
gradske ulice pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po dubini građevne
čestice i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje
garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.
Članak 18.
Građevinama stambene namjene koje se izgrađuju kao slobodnostojeće u smislu
ove Odluke smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne
prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.
Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način
moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne
manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
Članak 19.
Građevinama stambene namjene koje se izgrađuju kao dvojne građevine u smislu
ove Odluke smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na
granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.
Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne moraju s drugim
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine
najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
Članak 20.
Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ove Odluke smatraju se
obiteljske kuće koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice
susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine, a od stražnje će granice
čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m.
Oblikovanje građevina stambene namjene
Članak 21.
Arhitektonsko oblikovanje, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni
građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih
građevina, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju
biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha
ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o.
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.
Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja
ili za solarije (otvorena krovišta).
Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno
izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje)
ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.
Uređenje građevinskih čestica stambene namjene
Članak 22.
Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u
pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i
oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 1,20 m.
Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine
ili načina korištenja.
Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.
Članak 23.
Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama.
Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe.
Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može
biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće
visine do 0,50 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno,
izvedeno od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika ili
izvedeno kao zeleni nasad (živica).
Iznimno, ulične ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno
posebnim propisom.
Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako
nije drugačije određeno posebnim propisom.
Članak 24.
Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine
terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i, ako to način
gradnje dozvoljava, grade se na način da se na jednoj strani građevne čestice
osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0
m.
Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta,
manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde,
metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji,
bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja
okućnice.
Prilikom izvodenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu
građevnu česticu, ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni
zid uz među minimalno 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se maksimalna visina
ograde računa od niže kote terena.
Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti minimalno
1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna
ploha nema pad prema susjednoj čestici.
Promet u mirovanju za potrebe građevina stambene namjene
Članak 25.
Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj
čestici građevine stabmene namjene.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni
prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima iz ovih
Odredbi.
Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa
različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste
i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.
Članak 26.
Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više
razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema
važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u
kontaktnoj zoni osnovne građevine (okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine).
Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže
određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu
za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U
prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara,
prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x
4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu
za autobuse).
Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između
površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi
najviše:
- za uređenje u jednoj razini: 0,80
- za uređenje u dvije ili više razine: 0,60
Priključivanje građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturu
Članak 27.
Unutar područja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a
određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav
vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih
poduzeća.
Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje
se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
2.1. Obiteljske kuće
Članak 28.
Obiteljska kuća je stambena građevina, izgrađena kao samostojeća građevina,
dvojna građevina ili građevina u nizu koja sadrži najviše dvije stambene
jedinice na zasebnoj građevnoj čestici, s najviše dvije nadzemne etaže, pri
čemu se podrum i potkrovlje se ubraja u zbroj etaža. Gradnja obiteljskih kuća
moguća je u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1).
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće u
djelomično izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:
a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće
iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 400 m2
- za dvojne građevine: 350 m2
- građevine u nizu: 300 m2
b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće
iznosi 1.200 m2, za sve tipove gradnje
c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine -
obiteljske kuće - iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 80 m2
- za dvojne građevine: 60 m2
- građevine u nizu: 50 m2
d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine obiteljske
kuće iznosi 120 m2 za sve tipove gradnje
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine: 0,3
- za dvojne građevine: 0,4
- građevine u nizu: 0,5
f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 0,6
- za dvojne građevine: 0,8.
- građevine u nizu: 1,0.
Članak 29.
U izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu,
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 0,8 za
sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti
definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).
Članak 30.
Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće (E) iznosi dvije nadzemne
etaže.
Podrum i potkrovlje se smatraju etažom.
Najveća dopuštena visina obiteljske kuće (V) iznosi 10,0 m do sljemena
građevine, odnosno 7,0 m do završnog ruba vijenca građevine.
2.2. Stambene građevine
Članak 31.
Stambene građevine su građevine stambene namjene, koja po tipu gradnje može
biti slobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne
cjeline, pri čemu se podrum i potkrovlje se ubraja u zbroj etaža. Gradnja
stambenih građevina moguća je u zonama mješovite, pretežito stambene namjene
(M1).
Članak 32.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina u
djelomično izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:
a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene
građevine iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 500 m2
- za dvojne građevine: 400 m2
b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene
građevine iznosi 2.000 m2, za sve tipove gradnje
c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine
iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 150 m2
- za dvojne građevine: 160 m2
d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine
iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje (za dvojne građevine i građevine
u nizu po jedinici dvojne građevine i građevine u nizu)
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine: 0,3
- za dvojne građevine: 0,4
f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 0,9
- za dvojne građevine: 1,2.
Članak 33.
Najveći dopušteni broj etaža (E) stambene građevine iznosi tri nadzemne
etaže.
Podrum i potkrovlje se smatraju etažom.
Najveća dopuštena visina stambene građevine (V) iznosi 13,0 m do sljemena
građevine, odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.
2.3. Pomoćne građevine
Članak 34.
Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću
najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s
kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge
etaže.
Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:
- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca
građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do
završnog ruba vijenca,
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 .
Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. od susjednih građevnih čestica
mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice
građevne čestice,
- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici,
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne
građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti
na toj građevnoj čestici.
Članak 35.
Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini
način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.
Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene - zdravstvene
građevine (D3)
Članak 36.
Postojeća Poliklinika TERME - SELCE, koja se nalazi izvan područja obuhvata
Plana planira na dijelu obuhvata UPU-a, na zemljištu u svojem vlasništvu,
izgraditi slične zdravstvene sadržaje, koji bi bili povezani sa postojećom
poliklinikom podzemnim pješačkim prolazom (ispod Jadranske turističke ceste).
U zoni zdravstvene namjene (D3) predviđena je izgradnja zdravstvenih
građevina i njima pratećih sadržaja, te prostora koji upotpunjuju i služe
osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama, uključivo stacionar.
Osim navedene zdravstvene ustanove na području Hruste moguće je i uređenje
ordinacija za zdravstvenu i stomatološku zaštitu te ljekarni u sklopu
obiteljskih kuća i stambenih građevina (u zoni mješovite - pretežito stambene
namjene - planska oznaka M1), kao i u sklopu zone poslovne - pretežito
trgovačke namjene (K2).
Članak 37.
Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevina javne i društvene namjene
- zdravstvene (D3):
- građevine zdravstvene namjene mogu se graditi uz uvjet da je do građevne
čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m
- površina građevne čestice može iznositi min. 400 m2, a
maksimalna veličina nije određena
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne
čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,50
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,50
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, što
ujedno predstavlja i granicu gradivog dijela čestice
- građevine društvene namjene mogu se graditi do visine od 14,5 m do
sljemena građevine, odnosno do visine od 12,0 m do završnog ruba vijenca, s
najviše 3 etaže
- krovište može biti ravno ili koso, nagiba od 17-23%
- najmanje 30% površine građevne čestice treba hortikulturno urediti
- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina korištenja
- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj
čestici građevine prema normativu 1 PGM/15 m2 BRP-a
- priključak građevine zdravstvene namjene na komunalnu infrastrukturu
utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
4. Uvjeti i način gradnje gospodarskih / poslovnih - pretežito trgovačkih
građevina (K2)
Članak 38.
Za potrebe dnevne opskrbe čitavog naselja Hrusta planirana je površina za
građevine gospodarske / poslovne - pretežito trgovačke namjene za potrebe
dnevne opskrbe stanovništva (planska oznaka K2), površine cca 1.500 m2
BRP-a na lokaciji uz planiranu sabirnu ulicu SU1 i ulicu OU 2.
Pored ovog sadržaja, u zonama mješovite namjene - pretežito stambene
(planska oznaka M1) uz stanovanje mogu biti smješteni i drugi različiti prateći
sadržaji (poslovni,
trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski, manji prostori
za rad i slično).
Način izgradnje detaljno je definiran provedbenim odredbama pri čemu je
nužan preduvjet da se njihovom izgradnjom i funkcioniranjem ne narušava stanje
okoliša ili na bilo koji način snižava kvaliteta života u naselju.
Građevine poslovne namjene mogu se graditi uz uvjet da je do građevne
čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.
Članak 39.
Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevine gospodarske / poslovne
namjene - pretežito trgovačke (K2):
- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m2
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,50
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,00
- najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20,0 m
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, što
ujedno predstavlja i granicu gradivog dijela čestice
- maksimalna visina građevine (V) mjereno u metrima, računajući od najniže
kote zaravnjenog okolnog zemljišta, iznosi 12,5 m do sljemena ili 9,5 m do
vijenca građevine
- visina građevine može iznositi od najviše 2 etaže
- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23%
- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine
građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo
- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina korištenja
- arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti u skladu s funkcijom i
tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja
- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj
čestici građevine prema normativu 1 PGM / 10 m2 BRP-a trgovačke
namjene, odnosno 1 PGM/15 m2 BRP-a ostalih poslovnih sadržaja
- uz građevine osnovne namjene mogu se graditi i pomoćne građevine, te
prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge
građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa
- građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog
oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih
tehnologija građenja
- građevine se mogu graditi i kao montažne
- dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice)
- kote prilaza pojedinim građevnim česticama potrebno je prilagoditi
niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena
- priključak građevina gospodarske namjene /poslovne - pretežito trgovačke
(K2) na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta
komunalnih i javnih poduzeća.
Članak 40.
Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja.
5. Uvjeti i način gradnje montažnih građevina - kioska
Članak 41.
Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni
objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr,
kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji
na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradskog vijeća
Grada Crikvenice.
Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu
Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati
u jednu funkcionalnu cjelinu.
6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama
Članak 42.
Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske
i površinske infrastrukturne građevine, i to za:
- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski);
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)
- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija).
Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu
se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema
posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s
posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i
mjere zaštite okoliša.
Članak 43.
Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz
prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1 :
2.000:
- broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni
promet
- broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i
telekomunikacije; Energetski sustav
- broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa
infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i
građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os
trase je simetrala koridora).
Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj
uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti
infrastrukturnog sustava.
Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka
smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena
nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili
gradskog značaja.
Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog
članka može biti dozvoljena grad
nja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom
broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim
propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.
Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar
koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, vodeći
računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim
okolnostima.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture
potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od
ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih
korisnika infrastrukturnih koridora.
Članak 44.
Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji
neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih
čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući
vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska
i telekomunikacijska mreža).
Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da
se ne ugrožava javni promet.
Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka
obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.
Članak 45.
Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice i slično)
moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.
6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 46.
Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i
rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji
su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. -Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.
Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz
prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i
pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u
prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima
prostornog uređenja užeg područja.
Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz
postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se
rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.
Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.
Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se
neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s
javnim ovlastima.
Članak 47.
Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju,
predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i
sredstvima javnog prijevoza.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako
da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u
svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih
urbanističko - arhitektonskih barijera.
U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika
za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi
spušteni rubnjaci.
6.1.1. Cestovni promet
Članak 48.
Koridori cestovnih prometnica iz prethodnog članka grafički su prikazani na
kartografskom prikazu Plana broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.
Načelne širine cestovnih koridora u građevinskom području Hrusta su za:
- sabirne ulice (SU1 i SU2) - 12,0 m
- ostale ulice (OU1 - OU6) - 11,5 m
Za postojeće ulice izgrađene u punoj širini cestovni koridor se svodi na
parcelu ceste.
Članak 49.
Ulicom smatra se svaka javna cesta, ulica ili put unutar područja obuhvata
Plana uz koji se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju
izravan pristup.
Planom se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju
javnih cesta i ulica prema dokumentima prostornog uređenja i programima Grada
Crikvenice.
Kod gradnje novih ulica, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju,
predlaže se obostrana sadnja drvoreda.
Članak 50.
Javna prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji
neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne
čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica u sustavu
javnih prometnih površina.
Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati
na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.
6.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak 51.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni
prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:
|
namjena građevine
|
potreban broj
parkirališno - garažnih
mjesta (PGM)
|
|
- stanovanje
|
1 - 2 PGM / stan
|
|
- trgovine
|
1 PGM / 10 m2 površine
|
|
- drugi poslovni sadržaji
|
1 PGM / 15 m2 površine
|
Članak 52.
Za trgovačke građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5
ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i
eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o
broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu
opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka
tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.
Članak 53.
Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno
kao javno parkiralište namijenjeno pre
težito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih
sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada
se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za
pješake i invalide. Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog
parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnim uvjetima i
raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.
Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više
razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema
važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u
kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili
garaža«.
Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije
osnovne građevine.
Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim
normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih
javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili
organizacija.
Članak 54.
Minimalna udaljenost garaže kao samostalne građevine od susjedne međe je:
- za jednoetažne garaže koje se izgrađuju na samostojeći način najmanje 3,0
m
- jednoetažne garaže koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način
prislanjaju se na susjedne međe, odnosno uz susjednu građevinu
Visina garaže, osim garaža koje se grade na temelju dokumenta prostornog
uređenja užeg područja, ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže.
Visina garažne jedinice ne smije biti manja od 2,2 m.
Članak 55.
Pojedinačna garaža za osobni automobil može se izgraditi na regulacijskom pravcu
pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po njenoj dubini i pod uvjetom da
je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni
promet i ambijentalne vrijednosti.
Članak 56.
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5
parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na
parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak 57.
Na području obuhvata UPU-a mogu se graditi javne garaže kao dvoetažne
građevine za parkiranje osobnih i drugih vozila kapaciteta do 30 vozila prema
sljedećim uvjetima:
- minimalna veličina građevinske čestice za izgradnju javne garaže iznosi
400 m2, a najveća 1.500 m2
- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5
- najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0
- namanja dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 300 m2
- najveća dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 1.200 m2
- minimalna udaljenost građevina od susjednih parcela iznosi 4,0 m
- minimalna udaljenost građevina od prometnice iznosi 6,0 m ili više ako to
zahtijeva kategorija prometnice
- najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže
- najveća visina građevine iznosi 6,0 m mjereno od nivelacione kote do
završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne
etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju
pokriva građevina) odnosno 9,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke
(sljemena) građevine
- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren (zelene
površine)
- do građevne čestice treba biti izgrađena ili planirana prometnica širine
najmanje 5,5 m
- krovište može biti koso nagiba od 17 do 23o
- arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i
tehnologijom garaže.
6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 58.
Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, pješački
putevi, te prilazi i šetališta.
U sklopu parkovnih površina planirano je uređenje pješačkih puteva.
6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 59.
Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne
telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog
broja priključaka u cijelom urbanom području.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da
se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika,
kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni
kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju
polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 60.
Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže (bazne stanice).
Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od
važnosti za državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim
telekomunikacijama u pokretnoj mreži (NN 58/95) kojim je određeno da područje
pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja,
kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne puteve na
unutrašnjim vodama.
Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je poštivati zakonske odredbe,
kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.
Prilikom izgradnje baznih stanica obavezno je potrebno voditi računa o
urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju.
Do baznih stanica potrebno je osigurati kolni pristup.
6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6.3.1. Energetski sustav
Članak 61.
Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:
- elektroenergetsku mrežu i
- plinsku mrežu.
Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.
Elektroenergetska mreža
Članak 62.
Na području obuhvata Plana izgrađene su tri distributivne trafostanica
20/0,4 kV: HRUSTA 1, HRUSTA 2 i HRUSTA 3.
Članak 63.
S obzrom na očekivani porast potrošnje postojeća 20 kV mreža proširiti će se
izgradnjom dvije nove trafostanice 20/ 0,4 kV (TS HRUSTA 4 i TS HRUSTA 5) sa
pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom.
Članak 64.
Budući 20 kV vodovi unutar površine izvan naselja za izdvojene namjene
moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz
izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog
sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini
trafostanica omogući dvostrano napajanje.
Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima.
Članak 65.
U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu
naponske razine 20 kV planirano je:
- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima
- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/ 0,4 kV i izgradnja
podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača
- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu
osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.
Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje
2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih
potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju.
Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom
nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a gdje postoje prostorne
mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama. Iznimno,
podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih
namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura
neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje
osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Članak 66.
Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu
postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim
stupovima.
Plinska mreža
Članak 67.
Na području Plana planirana je gradnja plinsko distributivne mreže (radnog
tlaka 4 bara) koja se visokotlačnim plinovodom (12 bara) napaja iz RS
Crikvenica 2, kapaciteta 6.000 m3/h.
Opskrba prirodnim plinom područja obuhvata Plana predviđena je
srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara na koji se
priključuju potrošači.
Distribucijski plinovodi polažu se u zelenom pojasu prometnica, a iznimno se
mogu polagati ispod nogostupa. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog
plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.
Iznimno, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura
koridor minimalne širine 2,0 m.
Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.
U novoplaniranim građevinama svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje
plinske instalacije za korištenje prirodnog plina.
Članak 68.
Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno
utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene na
temelju Idejnog projekta plinifikacije prirodnim plinom Primorsko- goranske
županije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji
tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
6.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 69.
Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja
za:
- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i
- odvodnju otpadnih voda.
Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.
Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog
sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne
dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.
Članak 70.
Unutar područja Plana u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje,
a određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav
vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih
poduzeća.
Vodoopskrba
Članak 71.
Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane
su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.
Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se
konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije,
vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja
još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla,
zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje
razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne prilike i
postojeće izgrađene strukture.
Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog
sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima
Grada Crikvenice.
Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih
cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u
cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja
obuhvata Plana.
Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u
koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na
površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se
za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno
poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.
Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih
građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s
uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.
Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice
ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 72.
Odvodnja na prostoru obuhvata Plana rješava se razdjelnim modelom
kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih
sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima.
Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području
obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1
: 2.000.
Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području
obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne
dokumentacije, vodeći računa o:
- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže
- definiranju faza izvođenja
- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih i sanitarnih otpadnih voda
- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i
drugim okolnostima.
Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i zamjena
postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja
obuhvata Plana.
Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi
u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na
površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se
za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno
poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.
Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.
Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.
Članak 73.
Planom je planirano da se sve otpadne vode na području obuhvata ispuštaju u
javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način
propisan od nadležnog distributera.
Samostalno rješavanje otpadnih voda putem septičke jame moguće je samo
privremeno u postojećem izgrađenom dijelu, do mogućnosti priključka na
kanalizacijsku mrežu, i to samo za individualne građevine do najviše 10 ES.
Za potrebe gradnje s više od 10 ES obavezno je potrebno osigurati priključak
na sustav javne odvodnje.
Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u
javnu kanalizaciju putem slivnika s taložnicama. Iznimno, dozvoljeno je
odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren
samo za parkirališta za osobna vozila kapaciteta do 10 PM.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s
posebnim propisima.
7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak 74.
Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u
skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.
U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:
- staza, odmorišta i sl.
- pješačkih puteva.
Članak 75.
Plan utvrđuje jednu javnu zelenu površinu - javni park (planska oznaka Z1),
koji je prikazan na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena
površina, u mjerilu 1:2.000.
Parkovnu površinu treba hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom
urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za
smeće, oprema za igru djece i slično). U sklopu parka moguće je uređenje
dječjeg igrališta.
U parku je moguće graditi fontane, dječja igrališta, te uređivati staze,
odmorišta i slično tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne
površine parka.
8. Postupanje s otpadom
Članak 76.
Grad Crikvenica dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva
uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu,
prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.
Članak 77.
Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim
otpadom na području obuhvata:
- smanjenje količine otpada,
- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),
- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim
fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).
Sustav gospodarenja komunalnim otpadom treba biti organiziran na temelju
odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se
mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno
razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.
Planom se odvojeno prikupljanje (»primarna reciklaža«) korisnog dijela
komunalnog otpada predviđa putem:
- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s
poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno
iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno
staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i
sl.),
- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje
organskog i biološkog otpada.
Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka
potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i
pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila,
ogradom ili sl.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 78.
Ovim se Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi
Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni
utjecaja na okoliš (NN 59/00.) i Prostornim planom Županije (SN 14/00).
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova
(zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi
u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu
problematiku.
Članak 79.
Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se
graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.
9.1. Zaštita zraka
Članak 80.
Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na
području obuhvata Plana prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o
zaštiti zraka treba biti očuvana.
Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski
monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i
prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97 i 105/00),
- održavati javne površine naselja redovitim pranjem,
- uređivati zelene površine unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan
građevne čestice, čime se ostvaruju povoljni uvjeti za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka,
- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog
korisnika.
9.2. Zaštita od buke
Članak 81.
Na području Plana buka ne predstavlja problem i treba je održati na
postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim
propisima.
Unutar područja obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema
tablici:
|
planska oznaka
|
namjena prostora
|
dan (Lday)
|
noć (Lnight)
|
|
M1
|
mješovita namjena, pretežito
stambena
|
55
|
45
|
|
D3
|
javna i društvena namjena
(zdravstvena)
|
65
|
50
|
|
K2
|
gospodarska namjena - poslovna
|
na granici građevne čestice unutar
zone buka ne smije prelaziti 80 dBA
na granici zona - buka ne smije
prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči
|
|
Članak 82.
Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili
smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom
o zaštiti od buke (NN 20/03).
Potrebno je pratiti pojave buke prema kriterijima dozvoljenih razina za
određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi
zakonskih propisa potrebno je izraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu
od buke. S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom Planom su
predviđene slijedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje
neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima,
- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor
buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili
otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog
vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog
prometa, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i drugo.
9.3. Zaštita voda
Članak 83.
Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem
kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr.
ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i
sl.).
Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije
upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog
stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.
Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav
javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu
s posebnim propisima.
najviše dopuštene ocjenske razine
buke imisije LRAeq (u dBA)
9.4. Zaštita prostora
Članak 84.
Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je naročito
potrebno štititi dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane
parkovne i zaštitne zelene površine.
Provođenjem Plana korištenja i namjene prostora racionalizirati će se
korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te
sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja.
9.5. Zaštita od požara i eksplozije
Članak 85.
Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene
ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Crikvenice.
Prilikom svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je
dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse
iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice.
Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od
požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.
Članak 86.
Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne
Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom
dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim
popisima.
Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive
tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih
građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na
građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz
određen prema posebnom propisu.
Članak 87.
Prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.
Članak 88.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih i drugih građevina
provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na
način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
Kod projektiranja planiranih građevina radi veće kvalitativne unificiranosti
u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od
požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode,
odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama,
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u
kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.
Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa
slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za
vatrogasna i druga interventna vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne)
treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.
9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i
potresa)
Članak 89.
Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost
skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti
utvrđeni su posebnim propisima.
Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu
Primorsko-goranske županije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna
izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na
razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se
izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se
izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na
prostorno planiranje.
Članak 90.
Protiv potresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim
novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000
koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade
nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno
projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s
propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente
na djelovanje potresa.
Članak 91.
Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada
i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Prometnice se moraju projektirati na taj način da razmak građevina od
prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju
prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine
prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno
seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom
prilogu).
10. Mjere provedbe plana
Članak 92.
Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na
kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina, u mjerilu 1 : 2.000.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz
obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i
posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza
izrade i donošenja propisana ovim Planom.
Članak 93.
Prioriteti komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata
Plana određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada
Crikvenice.
Članak 94.
Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih građevina
(građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine koje se grade iz
državnog ili gradskog proračuna) Programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru Grada Crikvenice može se utvrditi obveza raspisivanja arhitektonskih,
odnosno urbanističko-arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i javni.
10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 95.
Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina stambene i gospodarske namjene
na području Hrusta (NA31-2) moguća je na način utvrđen člankom 183.
PPUG-a.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i
za nove građevine.
Članak 96.
Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina kojih namjena nije u skladu s
namjenom utvrđenom ovim Planom moguća je uz zadržavanje postojeće namjene (ukoliko
se građevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima) u skladu s
ovim odredbama.
Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina kojih namjena nije u skladu s
namjenom utvrđenom ovim Planom, a nalaze se unutar infrastrukturnih ili energetskih
koridora, moguća je za obiteljske kuće i stambene građevine, u opsegu
neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
Rekonstrukcijom u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada
temeljem odredbi Plana se smatraju:
- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,
- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te
javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima
ovog Plana za novu izgradnju,
- dogradnja i nadogradnja građevina stambene, poslovne,
ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene prema uvjetima određenim
ovim Planom,
- izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne
namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis),
- interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 97.
Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja
Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2) potpisanih od predsjednika i ovjerenih
pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.
Tri izvornika čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice, a po jedan izvornik
zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Republike Hrvatske
- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove,
Ispostava Crikvenica
- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije.
Članak 98.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/04-01/56
Ur. broj: 2107/01-01-07-21
Crikvenica, 22. studenoga 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.
