SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 37. Petak, 5. listopada 2007.
GRAD KRK
30

19.

Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/ 02 i 100/04), Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/ 00 i 18/00, 27/03 i 17/04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/04 14/07), Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko- goranske županije broj 07/07) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/ 01), te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/07-04/114, Ur. broj: 351-06-07-2 od 17. srpnja 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 28. rujna 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja kompleksa RED
u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku.

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od 1. do 4. Ukupna površina obuhvata Plana - površina katastarskih čestica planiranih za regulaciju je približno 1,77 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje,

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina

(ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4. Uvjeti i način gradnje

5. Mjere provedbe plana

6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Detaljni plan uređenja u grafičkom dijelu sadrži kartografske prikaze i to:

1. Detaljna namjena površina

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi:

1) Gospodarska namjena / Poslovna - pretežito trgovačka namjena (K2)

2) Površine infrastrukturnog sustava

- Infrastrukturne građevine državnog značaja (IS)

3) Komunalna infrastrukturna mreža

- Trafo stanica (TS)

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.

Članak 6.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine izgrađene prema građevinskoj dozvoli s izvršenim tehničkim prijemom i zakonom propisanom uknjižbom ili građevine izgrađene prije 15. 2. 1968. i zakonom propisanom uknjižbom.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 7.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 8.

Približne veličina i površine građevnih čestica i površine njihovog gradivog dijela, izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i gustoča izgrađenosti prikazani su kartografskim prikazom br.4.

Podrum je dio građevine - etaža koja je ukopana sa svih strana u teren, s time da kota poda najniže nadzemne etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,3 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.

Etažom se smatra bilo koji kat građevine: podrum, prizemlje i kat.

Članak 9.

Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima iskoristivost (kis, Kis) i gustoćom izgrađenosti (Gig) tako da je:

kig -koeficijent izgrađenosti (kig) odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine;

kis -koeficijent iskoristivosti (kis) odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice;

Gig -odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica

Kis -odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica

Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig), najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivost (kis) građevnih čestica i broj etaža iznose:

- za građevnu česticu oznake K2-2


- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti - kig - 0,20

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivost - kis - 0,40

- Najveći broj etaža - 3 - Po+P+1
(podrum, prizemlje i kat)

- za građevnu česticu oznake TS-3


- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti - kig - 0,50

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivost - kis - 0,50

- Najveći broj etaža - 1 - P
(prizemlje)

Članak 10.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina sa najvećim brojem etaže:

- za građevnu česticu oznake K2-2


/ podrum, prizemlje i kat - Po+P+1

- za građevnu česticu oznake TS-3


/prizemlje - P

Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija najveća dozvoljena širina iznosi 4,0 m.

Članak 11.

Pod visinom građevine podrazumijeva se visina mjerena od najniže kote konačno uređenog okolnog terena uz rub građevine do gornjeg završnog ruba krovnog vijenca građevine.

Najveća dozvoljena visina građevina:

- za građevnu česticu oznake K2-2 je 7,5 m.


Najveća visina sljemena je 10,0 m.

- za građevnu česticu oznake TS-3 je 4,5m.


Najveća visina sljemena je 5,5 m.

Članak 12.

Nivelacijska kota novih građevina određena je kotom prizemlja građevine koja iznosi najviše 0.3 m iznad kote konačno zaravnjene obodne površine.

Nivelacijska kota novih građevina određena je u kartografskom prikazu broj 4.

2.3. Namjena građevina

Članak 13.

Na području namjene »Gospodarska namjena / Poslovna - pretežito trgovačka namjena (K2) dozvoljava se gradnja građevine za trgovačku djelatnost.

Uz navedenu pretežnu djelatnost dozvoljava se interpolacija djelatnosti ili gradnja građevina za trgovačku, uredsku, ugostiteljsku, servisnu i proizvodnu djelatnost te gradnja i uređenje parkirališnih i zelenih površina.

Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje i gradnja nadzemnih i podzemnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 14.

Na području namjene »Površina infrastrukturnog sustava - IS«, na građevnoj čestici oznake IS-1 dozvoljena je izgradnja pristupa građevno čestici oznake K-2-2 odnosno trake za skretanje / isključivanja iz prometa i rekonstrukcija dijela kolnika državne ceste D102 (Šmrika D8 - Krk - Baška).

Članak 15.

Na području namjene »Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža«, na građevnim česticama oznake TS-3 dozvoljena je gradnja trafostanice.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 16.

Gradivi dio građevne čestice definiran je kartografskim prikazom broj 4.

Građenje građevina dozvoljeno je unutar gradivog dijela građevne čestice.

Udaljenosti gradivog dijela građevne čestice od granice građevine čestice definirane su kartografskim prikazom broj 4.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice je 9,0 m.

Udaljenost trafostanice od granica građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine.

Članak 17.

Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.

Građevni pravac određen je prema javnoj prometnoj površini - ulici U-5.1 (koja je definirana »DPU dijela poslovne »Zone 29« na predjelu Sv. Petar u Krku«).

Udaljenost obveznog građevnog pravca od regulacijskog pravca:

- za građevnu česticu oznake K2-2 je 10,0 m.


- za građevnu česticu oznake TS-3 je 3,0 m.


Građevina se s najmanje dvije trećine svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Članak 18.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:

- postavljanje uređaja i objekata komunalne infrastructure;

- gradnja potpornih zidova, stubišta i terase čija najveća dozvoljena visina / denivelacija ne prelazi 1,50 m.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 19.

Planirane građevine potrebno je projektirati sukladno načelima suvremenog arhitektonskog izraza i načina gradnje te oblikovati primjenom suvremene tehnologije uz izbor kvalitetnih i postojanih materijala.

Članak 20.

Za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema i materijala.

Kolorit pročelja mora biti prevladavajuće zemljane game boja i tonova. Akcentirajuće boje moraju se prostorno ograničiti na elemente ulaza i osnovnog znaka tvrtke.

Članak 21.

Vrsta krova nije određena.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podrumsku etažu mora biti ravan i prohodan za pješački i/ili kolni promet ili uređen kao zelena površina.

Članak 22.

Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 10o.

Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine.

Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala.

Članak 23.

Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, antena radijskog i televizijskog prijema, uređaja za ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.

Uređaje za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.

Članak 24.

Na pročelju građevine ne dozvoljava se postavljanje ventilacijskih i termotehničkih uređaja, odnosno elemenata.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 25.

Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3.

Članak 26.

Na građevnoj čestici oznaka K2-2 formira se osnovni plato na visinskoj koti od +60,00 n.v..

Udaljenost platoa od deniveliranih prometnica, državne ceste D102 - s planskom oznakom IS-1, te planirane javnoj prometnoj površini - ulice U-3.1 (koja je definirana »DPU dijela poslovne »Zone 29« na predjelu Sv. Petar u Krku«) i njihovog križanja mora biti minimalno 12 m.

Denivelacije riješiti pokosima ili potpornim zidovima.

Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu.

Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet.

Članak 27.

Najmanje 25 % površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina.

U graničnom pojasu uz javne prometne površine uvjetuje se sadnja visokog zelenila - drvoreda.

Površine za parkiranje potrebno je ozeleniti sadnjom najmanje jednog stabla između svaka četiri parkirališna mjesta, odnosno dva parkirna mjesta u linearnom sustavu.

Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.

Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod koji su podzemno izgrađeni dozvoljava se izgradnja svjetlika, ali pod uvjetom da ne ometa prometni pristup građevinama. Površina nadzemnih dijelova svjetlika uključuje se u ukupni zbroj pri izračunu koeficijenta izgrađenosti (kig).

Članak 28.

Najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,50 m.

Ako visina denivelacije koja se planira riješiti potpornim zidom prelazi 1,50 m, moguće ju je izvesti kao sustav denivelacijskih terasa s potpornim zidovima. Minimalna širina denivelacijske terase je 2,5 m. Denivelacijske terase potrebno je ozeleniti.

Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i okruženja.

Članak 29.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica.

Ogradu je moguće izvoditi od kamena, metala, betona ili prefabriciranih betonskih elemenata sa žbukanim plohama. Građevne čestice mogu biti ograđene i oblikovanim nasadima (npr. živicom).

Najveća dozvoljena ukupna visina ulične ograde iznosi 1,8 m.

Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m.

Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog posebne zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Najveća dozvoljena visina kompaktnog dijela ograde iznosi 1,00 m, dok ostali dio ograde do visine od 1,8 m, odnosno 2,0 m mora biti od transparentne materijalne strukture.

Članak 30.

Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevnih čestica.

Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:

/za poslovni prostor

trgovina - 1 mjesto - na 1 zaposlenika

- 30 mjesta -na 1000 m2 brutto izgrađene površine

drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto - na 1 zaposlenik

- 15 mjesta -na 1000 m2 brutto izgrađene površin

gospodarska namjena - 1 mjesto - 1 zaposlenik

- 15 mjesta -na 1000 m2 brutto izgrađene površine

restorani i kavane - 1 mjesto - na 4 sjedeća mjesta

Na parkiralištima namijenjenim za korisnike za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 31.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.

Članak 32.

Građevna čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu.

3.1.1. Cesta nadmjesnog značenja i gradske ulice

Članak 33.

Na području obuhvata Plana, na građevnoj čestici oznake IS-1 dozvoljena je izgradnja priključka pristupa građevno čestici oznake K-2-1 odnosno trake za skretanje/ isključivanja iz prometa i rekonstrukcija dijela kolnika državne ceste D102 (Šmrika D8 - Krk - Baška) sukladno kartografskom prikazu broj 2.

Članak 34.

Najmanja dozvoljena širina kolnika prometnice iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3,5 m, a najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,20 m.

U zaštitnom pojasu prometnice, u liniji udaljenoj najmanje 5 m od nogostupa uvjetovana je sadnja drvoreda. Uvjetovana je primjena autohtonih vrsta nasada prema općem hortikulturnom planu naselja Krk. Dispozicije drvoreda u zonama križanja moraju biti prilagođene općoj prometnoj preglednosti.

Članak 35.

Režim prometa utvrđen Planom nije obavezan.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 36.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 37.

Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima broj 2.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno.

Članak 38.

Mjesto priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture te na javnu prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 39.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2 i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva (»Ponikve« d.o.o. Krk).

Građevine unutar obuhvata Plana snabdjevati će se pitkom vodom priključkom na javni vodovod.

Svaka zasebna uporabna cjelina mora imati svoj vodomjer s mogućnošću daljinskog očitanja.

Položaj ormarića s vodomjerima i računske jedinice utvrđuje stručna služba »Ponikve« d.o.o. Krk.

Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa, primijenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama vodoopskrbnih rezervoara.

Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.

Za svako građenje i uređenje terena unutar koridora transpornog vodoopskrbnog cjevovoda iz Vodospreme »Lizer«, koji prolazi rubnim dijelom g.č. oznake K2-2, uz državnu cestu D102, potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog komunalnog društva.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 40.

Odvodnju otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2 i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva («Ponikve« d.o.o. Krk).

Odvodnju otpadnih voda potrebno je riješiti upuštanjem u javnu kanalizaciju.

Odvodnju oborinskih voda s internih prometnih površina izvesti će se upuštanjem u tlo putem upojnih bunara, uz zakonom propisan prethodni tretman (odmašćivanja).

Oborinske vode s krovnih površina, ukoliko se ne kanaliziraju u vodoopskrbni rezervoar (cisternu), moraju se upuštati u tlo putem upojnih bunara.

Zabranjeno je upuštati oborinske vode s krovnih površina te oborinske vode s prometnih površina u javnu kanalizaciju otpadnih voda.

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 41.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.

Za potrebe snabdijevanja kompleksa potrebno je izgraditi trafo stanicu. Trafostanice će se izgraditi kao slobodno stojeći objekti, kapaciteta 1x400 (630) kVA. Tlocrtne dimenzije trafostanica su 4,16x2,12 m, a izgraditi će se na zasebnim parcelama uz javnu površinu. Udaljenost trafostanice od granica građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.

Mjerni uređaji za pojedine potrošaće smještati će se u priključno - mjernim ormarićima smještenim na fasadi građevina ili ogradnim zidovima, sukladno posebnim uvjetima nadležnog distributera.

4. Uvjeti i način gradnje

Članak 42.

Za građenje građevina i uređenje površina na građevnoj čestici oznake K-2-1 bit će potrebno regulirati i izgraditi osnovnu prometnu i komunalnu infrastrukturu šireg okružeja »Zone 29«.

5. Mjere provedbe plana

Članak 43.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti istovremeno gradnji pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 44.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03 i 100/04) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/90).

Članak 45.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) uz obavezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II. kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96, 2/97 i 133/05).

Članak 46.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Koncepciji odvodnje otpadnih voda na području Grada Krka.

Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni kanalizacijski sustav.

Odvodnju oborinskih voda s internih prometnih površina izvesti će se upuštanjem u tlo putem upojnih bunara, uz zakonom propisan prethodni tretman - odmašćivanja.

Oborinske vode s krovnih površina, ukoliko se ne kanaliziraju u vodoopskrbni rezervoar (cisternu), te pješačkih površina moraju se upuštati u tlo putem upojnih bunara.

Zabranjeno je upuštati oborinske vode s krovnih površina te oborinske vode s prometnih površina u javnu kanalizaciju otpadnih voda.

Članak 47.

Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01) i Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96 i 50/05).

Unutar građevne čestice potrebno je osigurati mjesto za spremnik otpada, a sve prema uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Vlasnici funkcionalnih cjelina građevine su dužni nabaviti kontejner od minimalno 1100 / DIN 30 700, odnosno drugih dimenzija usuglašenih s njihovim posebnostima tehnološkog procesa.

Mjesto za kontejner je potrebno zaštiti ogradom minimalne visine 70 cm.

Mjesto za spremnik otpada mora biti lako dostupno vozilu za odvoz otpada.

Mikrolokaciju mjesta za smještaj vozila potrebno je prikazati u glavnom projektu.

III. POSEBNE ODREDBE

Članak 48.

Za područje obuhvaćenim Planom nije predviđena gradnja skloništa.

Članak 49.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti u skladu s odredbama Pravilnika o prostonim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 51.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.

Članak 52.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članke 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 53.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-03/07-01/2

Ur. broj: 2142/01-01-07-12

Krk, 28. rujna 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr