SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 37. Petak, 5. listopada 2007.
GRAD KRK
30

17.

Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/ 02 i 100/04), Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/ 00 i 18/00, 27/03 i 17/04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 06/03 i 27/03 i 14/07), Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 07/07) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/01), te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350- 02/07-04/79; Ur. broj: 531-06-07-2 od 5. srpnja 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 28. rujna 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela područja
Kružnog toka i Ulice Slavka Nikolića u Gradu Krku

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja dijela područja Kružnog toka i Ulice Slavka Nikolića u Gradu Krku.

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od 1. do 4. Ukupna površina obuhvata Plana -

površina katastarskih čestica planiranih za regulaciju je približno 5,3 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja

3.1.2. Gradske i pristupne ulice

3.1.3. Javna parkirališta

3.1.4. Smještaj vozila

3.1.5. Pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.3.1. Opskrba vodom

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti i način gradnje/Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina

6. Mjere provedbe plana

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

Detaljni plan uređenja u grafičkom dijelu sadrži kartografske prikaze i to:

0. Postojeće stanje

1. Detaljna namjena površina

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi :

1) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)

2) Stambena namjena (S)

3) Javne zelene površine (Z1)

4) Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža

Ulica (U)

Javno parkiralište (P)

Trafo stanica (TS)

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 6.

Veličina, oblik i površina građevnih čestica, te izgrađenost građevnih čestica i gustoća izgrađenosti određeni su kartografskim prikazom broj 4.

Članak 7.

Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima iskoristivost (kis, Kis) i gustoćom izgrađenosti (Gig) tako da je:

kig - koeficijent izgrađenosti (kig) odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine;

kis - koeficijent iskoristivosti (kis) odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice;

Gig - odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica

Kis - odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica

Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivost (kis) građevnih čestica iznose:

- za građevnu česticu oznake M2-7

- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti - kig - 0,25

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti - kis - 0,50

- Najveći broj nadzemnih etaža - 2 - P+1

- Ukoliko se ispod građevine gradi podrum

najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - kis - 0,75.

-za građevne čestice oznake / S8, S-9, S-10, S-11, S-12, S-13, S-14, S-15:

- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti - kig - 0,25

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti - kis - 0,50

- Najveći broj nadzemnih etaža - 2 - P+1

- Ukoliko se ispod građevine gradi podrum

najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - kis - 0,75

-za građevne čestice oznake / S-16, S17, S-18, S-19, S-20, S- 21, S-22, S-23, S-24, S-25, S-26, S-27, S-28, S-29, S-30, S-31, S-32, S-33

- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti - kig - 0,25

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti - kis - 0,75

- Najveći broj nadzemnih etaža - 3 - S+P+M

- Ukoliko se ispod građevine gradi podrum

najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - kis - 1,00

- za građevnu česticu oznake TS-34

- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti - kig - 0,50

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti - kis - 0,50

- Najveći broj etaža - 1 - P

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m2.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 8.

Približne površine građevnih čestica i površine njihovog gradivog dijela, izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i gustoća izgrađenosti prikazani su kartografskim prikazom br. 4.

Nivelacijska kota novih građevina određena je kotom prizemlja građevine koja iznosi najviše 0.3 m iznad kote konačno zaravnjene obodne. Nivelacijska kota novih građevina određena je u kartografskom prikazu broj 4.

Suteren je dio građevine - etaža koja ima od 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopane fasade.

Podrum je dio građevine - etaža koja je ukopana sa svih strana u teren, s time da kota poda najniže nadzemne etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,3 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

Potkrovlje je dio građevine - etaža između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina sljemena je 4,0 metra.

Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m.

Etažom se smatra bilo koji kat građevine: podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje.

Članak 9.

Pod visinom građevine podrazumijeva se visina mjerena od najniže kote konačno uređenog okolnog terena uz rub građevine do završnog ruba krovnog vijenca građevine.

Najveća dozvoljena visina građevina:

- za građevnu česticu oznake M2-7 je 6,5m.


Najveća visina sljemena je 9,5 m.

-za građevne čestice oznake od S8, S-9, S-10, S-11, S-12, S- 13, S-14, S-15 je 6,5m.


Najveća visina sljemena je 9,5 m.

-za građevne čestice oznake od S-16, S17, S-18, S-19, S-20, S-21, S-22, S-23, S-24, S-25, S-26, S-27, S-28, S-29, S-30, S- 31, S-32, S-33 je 8,0 m.


Najveća visina sljemena je 10,5 m.

- za građevnu česticu oznake TS-42 je 4,5m.


Najveća visina sljemena je 5,5 m.

Članak 10.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina sa najvećim brojem etaže:

- za građevnu česticu oznake M2-7


/ podrum, prizemlje i kat - Po+P+1

-za građevne čestice oznake / S8, S-9, S-10, S-11, S-12, S-13, S-14, S-15:


/ podrum, prizemlje i kat - Po+P+1

-za građevne čestice oznake / S-16, S17, S-18, S-19, S-20, S- 21, S-22, S-23, S-24, S-25, S-26, S-27, S-28, S-29, S-30, S-31, S-32, S-33


/ podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje
(mansarda) - Po+S+P+M

- za građevnu česticu oznake TS-34


/prizemlje - P

2.3. Namjena građevina

Članak 11.

Na području namjene: Mješovita namjena - (M2) uz pretežito poslovnu namjenu (poslovne,uslužne i trgovačke sadržaje) kojom se ne remeti javni red i mir i ne narušava status okoliša dozvoljava se i stambena namjena. Smještaj sadržaja poslovne namjene uvjetuje se u prizemnoj etaži.

Članak 12.

Na području namjene: Stambena namjena - (S) uz pretežito stambenu namjenu dozvoljavaju se sve poslovne, uslužne i trgovačke namjene (u suterenskim, prizemnim i višim etažama) kojim se ne remeti javni red i mir i ne narušava status okoliša.

U građevinama stambene namjene (tip »stambena građevina«), koje po tipu gradnje moraju biti slobodnostojeće, moguće je organizirati najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju i broj poslovnih prostora u

suterenu ili prizemlju koji je izbalansiran s propisanim standardima koji određuju broj parkirališta za motorna vozila.

Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

Članak 13.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne. Visina građevine ne smije prelaziti 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine. Tlocrtna površina pomoćnih građevina može bit najviše 50 m2.

Krovišta mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha 23o i s pokrovom od opečnog ili betonskog crijepa mediteranskog tipa.

Članak 14.

Na području namjene Površina infrastrukturnog sustava / (IS) planirana je izgradnja prometnice.

Na području svih namjene dozvoljava se podzemna izgradnja pratećih infrastrukturnih sustava.

Članak 15.

U sklopu pješačkih površne dozvoljena je postava nadstrešnica, klupa, posuda (elemenata) sa zelenilom, javne rasvjete i drugih elemenata urbane opreme, ali sve pod uvjetom da ne smanjuju širinu pješačkog puta te ne ometaju promet.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 16.

Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

Gradivi dio građevne čestice određen je na grafičkom prikazu 4.

Članak 17.

Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Obvezni građevni pravac, kao udaljenost pojedinih dijelova građevine od javnih i prometnih površina, određen je kartografskim prikazom broj 4.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca - javnih i prometnih površina - je 6 m.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca na građevnim česticama kod kružnog toka - javne i prometne površine kružnog toka - je 16.5 m.

Građevina se s najmanje 2/3 svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obaveznog građevnog pravca, dozvoljava se gradnja: ulaznih nadstrešnica (koji mogu biti udaljeni najviše 1,5 m od osnovnog korpusa); postavljati konstrukcije za mobilne nadstrešnice (tende), pergolu, elemente označavanja djelatnosti - reklame, svjetleći i drugi elemenata urbane opreme, pod uvjetom da se ne ometa pješački ili kolni promet.

Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od granice susjedne građevne čestice najmanje 4 m ili pola svoje visine.

Članak 18.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:

- gradnja potpornih zidova, stubišta i vanjskih terasa čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,0 m,

- postava elemenata za ozelenjenu pergolu - sjenicu čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m,

- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i - postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 19.

Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.

Nema ograničenja u primjeni tipova konstrukcijskih sistema.

Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti.

Članak 20.

Krovišta mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha 23o i s pokrovom od opečnog ili betonskog crijepa mediteranskog tipa.

Ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

Članak 21.

Na pročelju građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za termotehničke i druge instalacijske sustave (klimatizaciju, ventilaciju i sl.).

Za tovrsnu opremu potrebno je u fazi projektiranja predvidjeti pozicije u sklopu korpusa građevine.

Članak 22.

Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža sunčanih kolektora, pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža uređajaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se za njih predvide sustavi vizualnih barijera koji su kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 23.

Način uređenja i korištenja građevne čestice određen je kartografskim prikazom broj 3.

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno, potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili ozelenjenu površinu.

Članak 24.

Najmanja 40 % površina građevne čestice mora biti smisleno ozelenjeno visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti autohtonim raslinjem, a sve prema hortikulturnom uređenju građevnih čestica.

Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod koji su podzemno izgrađeni dozvoljava se izgradnja svjetlika, ali pod uvjetom da ne ometa prometni pristup građevinama.

Površina nadzemnih dijelova svjetlika uključuje se u ukupni zbroj pri izračunu koeficijenta izgrađenosti (kig).

Članak 25.

Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije, potrebno je iznivelirati ili adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida / potpornih zidova visine do najviše 1,5 m.

Terenske denivelacije veće od 1,5 m rješavati terasasto ili kao građevinski oblikovane strukture.

Kaskade-terase potpornih zidova potrebno je ozeleniti adekvatnim raslinjem.

Uređenje terena oko građevine, izgradnja ograde, potpornih zidova, terase, stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.

Članak 26.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica.

Ograde od monolitnog materijala (kamen, beton, ožbukani građevinski blokovi) mogu biti najveće visine od 1,1 m.

Osnovni materijali za gradnju ograda i zidova su: kamen, strukturirani i žbukani beton, žbukani zidovi od prefabriciranih građevinskih blokova i metalni profili. Ograde mogu biti od oblikovanog nasada.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže.

Članak 27.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.

Članak 28.

Svaka građevna čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja

Članak 29.

Na području obuhvata Plana ne postoje evidentirane ulice i ceste nadmjesnog značaja.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice

Članak 30.

Na području obuhvata Plana nalaze se sljedeće gradske i pristupne prometnice:

- Postojeća gradska primarna prometnica Kružni tok / oznaka U-1;

- Postojeća gradska prometnica Kvarnerska ulica (dio) / oznaka U-1.1;

- Postojeća gradska primarna prometnica Ulica Slavka Nikolića (dio) / oznaka U-2;

- Planirana gradska primarna prometnica / oznaka U-3;

- Planirana pristupna prometnica / oznaka U-3.1;

- Spoj gradska prometnica Ulice Tina Ujevića/ oznaka U-6 s planiranom gradskom primarnom prometnicom / oznake U-3;

Članak 31.

Za prometnice unutar plana propisuju se sljedeći elementi:

- Prometnica Kružni tok / oznaka U-1; - definirani elementi postojećim stanjem;

- Prometnica Kvarnerska ulica (dio) / oznaka U-1.1; - rekonstrukcija izgradnja jrdnostranog nogostupa širine prilagođene postojećem profilu ulice;

- Prometnica Ulica Slavka Nikolića (dio) / oznaka U-2; - definirani elementi postojećim stanjem;

- rekonstrukcija profila u dijelu spoja prometnice oznaka U-3 radi izgradnje treće trake za lijevo skretanje;

- Prometnica / oznaka U-3;

/ širina kolničke trake: 3,35 m / dvije kolničke trake za dvosmjeran promet

/ parkirališna traka za uzdužno parkiranje - jednostrano

/ širina nogostupa 1,5 m - obostrani nogostup

/ ozelenjeni pojas s drvoredom

- Prometnica / oznaka U-3.1;

/ širina kolničke trake: 4,5 m / kolnička traka za jednosmjerni promet

/ parkiralište duž prometnice - jednostrano i obostrano

/ širina nogostupa 1,5 m - jednostrani nogostup

- Prometnica / oznaka U-6;

/ širina kolničke trake: 4 m / kolnička traka za jednosmjerni promet

3.1.3. Javna parkirališta

Članak 32.

Na području obuhvata Plana planirana je izgradnja javnih parkirališta. Javna parkirališta planirana su na građevinskim česticama oznaka P-4 i P5. Površina javnog parkirališta mora biti ozelenjena visokim zelenilom i to po principu: jedno stablo na četri parkirna mjesta.

Površine za javno parkiranje planirane su u sklopu prometnica oznaka U-3 i oznaka U-3.1, u sklopu parkirališnih traka uzduž trase.

3.1.4. Smještaj vozila

Članak 33.

Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevnih čestica.

Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:

/za stambeni prostor

2 parkirališna mjesta za svaku stambenu jedinicu;

/za poslovni prostor

trgovina - 1 mjesto - 1 zaposlenik

- 30 mjesta - 1000 m2 brutto
izgrađene površine

drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto - 1 zaposlenik

- 15 mjesta - 1000 m2 brutto
izgrađene površine

restorani i kavane - 1 mjesto - 4 sjedećih mjesta

3.1.5. Pješačke površine

Članak 34.

Na području obuhvata Plana, izuzev nogostupa uz kolnike, nisu planirane posebne pješačke i javne površine.

Članak 35.

Završne obrade ploha nogostupa izvesti prema usvojenim standardima za uređenje mjesnih prostora / primorske provinijencije.

Pješačke površine mogu se opremiti elementima urbane opreme prema usvojenim standardima za uređenje mjesnih prostora.

Najmanja širina nogostupa iznosi 1,2 m.

Na pješačkoj površini dozvoljava se postavljanje nadstrešnica i pergola, ali pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 36.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.5. i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima (HT-a d.d. TK centra Rijeka).

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 37.

Trase mreže komunalne infrastrukture određena je grafičkim prikazima broj: 2.2. vodoopskrba, 2.3. odvodnja, 2.4. elektroopskrba.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno, a sve prema posebnim uvjetima nadležnih komunalnih društava i trgovačkih društava s javnim ovlastima.

Mjesta priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture te na javno-prometnu površinu prikazana su kartografskim prikazom broj 4.

3.3.1. Opskrba vodom

Članak 38.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.2. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva (Ponikve d.o.o. Krk).

Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa, primijenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama.

Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.

Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.

Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće. Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se izvodi minimalno 50 cm računajući od tjemena tj. dna cijevi.

Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm.

Prijelaz ispod cesta izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi.

Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri gradnji novih cjevovoda u naseljenom području.

Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80 do max. 150 m.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 39.

Na području Grada Krka mora se postupati u skladu s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (»Službene novine« PGŽ broj 7/01, 10/04).

Odvodnju otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.3. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva (Ponikve d.o.o. Krk).

Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode.

Za parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m2) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u skladu s posebnim uvjetima vlasnika instalacija.

Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen sa lokalnim uvjetima.

Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 40.

Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.4. i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima (DP Elektroprimorje Rijeka).

Niskonaponska mreža unutar obuhvata mora se graditi podzemnim kabelima.

Udaljenost trafostanice od granica građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 41.

Unutar obuhvata Plana planirane su javne zelene površine. Javne zelene površine uređuju se na česticama oznake Z-35, Z-36 i Z-37 sukladno hortikulturnom rješenju ovjerenom od nadležne službe lokalne samouprave.

5. Uvjeti i način gradnje / Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina

Članak 42.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane posebne vrijedne cjeline i građevine.

6. Mjere provedbe plana

Članak 43.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti istovremeno gradnji pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 44.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi od 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03 i 100/04) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/90).

Članak 45.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) uz obavezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka npropisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97 i 133/05).

Članak 46.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Koncepciji odvodnje otpadnih voda na području Grada Krka.

Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni kanalizacijski sustav.

Odvodnju oborinskih voda s javnih kolnih površina rješavati upuštanjem u tlo putem upojnih bunara uz prethodni propisani tretman separacije ulja i masti.

Članak 47.

Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97) i Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96, 50/05).

Na području obuhvata Plana, a unutar građevinske čestice, vlasnici su dužni osigurati mjesto za spremnik otpada prema uvjetima nadležnog komunalnog društva. Pozicija mjesto za spremnik otpada definirati će se u upravnom postupku ishođenja građevinske dozvole.

Moguće je objedinjavanje više domaćinstava u korištenju spremnika. Kapacitiranje spremnika prema standardima nadležnog komunalnog društva.

Uvjetovan je nesmetani pristup komunalnih vozila do spremnika otpada.

8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 48.

Na obuhvatu Plana, na građevnim česticama oznake M- 1-8 i S-14 nalaze se građevine predviđene za uklanjanje.

III. POSEBNE ODREDBE

Članak 49.

Za područje obuhvaćenim Planom nije predviđena gradnja skloništa.

Članak 50.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostonim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 52.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.

Članak 53.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članke 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 54.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-03/07-01/3

Ur. broj: 2142/01-01-07-17

Krk, 28. rujna 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr