SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 36. Petak, 28. rujna 2007.
GRAD RAB
30

42.

Na temelju članka 26.b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94), 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007. - 2011. (»Službene novine« Primorsko- goranske županije broj 18/07), članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01 i 4/06), a po pribavljenom Mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje KLASA: 350-02/07-03/26, UR. BROJ: 2170/1-06-02/2-07-2/TM od 24. kolovoza 2007. godine i Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 350-02/ 07-04/161, Ur. br. 531-06-07-2 od 19. rujna 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj dana 25. rujna 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 43 -
Poslovna zona Mišnjak

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 43 - Poslovna zona Mišnjak (u daljnjem tekstu: Plan)

Članak 2.

Plan iz članka 1. sastoji od:

TEKSTUALNI DIO:

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti poslovne zone u prostoru

grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i

ambijentalne vrijednosti i cjeline

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

gospodarske podatke i prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti poslovne zone

2.2. Ciljevi prostornog uređenja poslovne zone

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.2.2. Unapređenje uređenja poslovne zone i komunalne

infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja, prometne, telekomunikacijske i

komunalne mreže s pripadajućim objektima i

površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Javna parkirališta

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8. Mjere provedbe plana

GRAFIČKI DIO:

kartografski prikazi:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA mj 1:1000

2.a. PROMETNA I ULIČNA MREŽA mj 1:1000

2.b. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREŽA mj 1:1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA mj 1:1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj 1:1000

prilog:

1. PROMETNA I ULIČNA

MREŽA - UZDUŽNI PROFILI mj 1:2000/200

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«.

U prostoru obuhvata plana određene su sljedeće namjene:

- površine gospodarske-poslovne namjene

- površine infrastrukturnih objekata i uređaja

- javne prometne površine

- javne zelene površine

Članak 4.

POVRŠINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NA- MJENE

Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine za organizaciju različitih poslovnih djelatnosti; trgovačkih, skladišnih, uslužnih, proizvodnih-obrtničkih, komunalno- servisnih i sl., uz uvjet da su u skladu s odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Planom, i to:

* Pretežito proizvodna zanatska namjena (I2) određuje se za površine namijenjene primarno organizaciji proizvodnih - zanatskih djelatnosti. U sklopu površina te namjene mogu se organizirati i građevne čestice s uslužnim, komunalno-servisnim, skladišnim i trgovačkim (veletrgovačkim) djelatnostima.

* Pretežito poslovna uslužna namjena (K1) obuhvaća građevnu česticu zajedničkih - pratećih sadržaja poslovne zone (sadržaji ugostiteljstva, uprave, uredskih prostora, izložbenih prostora, banke, servisa i sl.).

* Pretežito poslovna trgovačka namjena (K2) određuje se za površine namijenjene primarno organizaciji trgovačkih, veletrgovačkih i skladišnih djelatnosti. U sklopu te namjene mogu se organizirati i građevne čestice s uslužnim, komunalno-servisnim i proizvodnim-zanatskim djelatnostima.

* Mješovita poslovna namjena (K4) određuje se za površinu namijenjenu uređenju višenamjenskog kompleksa - zabavnog centra, sajamskog prostora, prostora za održavanje priredbi i sl. U sklopu površine te namjene mogu se organizirati i ostale gospodarske - poslovne namjene dopuštene ovim Planom.

U sklopu površina gospodarske - poslovne namjene dio prostora može se namijeniti organizaciji parkirališta za gospodarska vozila.

Članak 5.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I UREĐAJA

* »Odvodnja otpadnih voda« (IS1) je prostor namijenjen gradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda planirane komunalne kanalizacije i upojne građevine u prvoj fazi, do realizacije i priključenja na javni sustav odvodnje otpadnih voda (uređaja i ispusta u uvali Vašibaka). Nakon priključenja na javni sustav kanalizacije, kada se za to steknu uvjeti, uređaj se demontira a prostor se nakon sanacije može privesti gospodarskoj-poslovnoj namjeni.

* »Vodoopskrba« (IS2) je prostor namijenjen gradnji pratećih objekata vodoopskrbe - priključka na magistralni vodovod i protupožarne vodospreme.

* »Trafostanice« (IS3) su površine građevnih čestica namjenjenih gradnji planiranih trafostanica.

* »Telefonska centrala« (IS4) je građevna čestica namijenjena postavi udaljenog pretplatničkog stupnja.

Članak 6.

JAVNE PROMETNE POVRŠINE

* Građevne čestice javnih prometnih površina uključuju planirane pristupne ceste u sklopu zone (s pješačkim nogostupima i proširenjima), kolne priključke građevnih čestica poslovne namjene, izdvojene pješačke puteve i kolno-pješački pristup, kao i pojaseve uređenog zelenila uz prometnice (uključujući pokose).

Zelene površine u strukturi građevnih čestica prometnih površina se hortikulturno uređuju paralelno s realizacijom prometnih površina i platoa, a uz oblikovnu i zaštitnu funkciju mogu biti namijenjene i uređenju objekata prometnica (odvodnja oborinskih otpadnih voda, usjeci, nasipi).

* Javna parkirališta (P) definiraju se kao izdvojene površine uz planiranu građevinu zajedničkih sadržaja, ukupnog kapaciteta 70 mjesta.

Javne prometne površine namijenjuju se i vođenju infrastrukturnih vodova u sklopu komunalnog opremanja zone.

Članak 7.

JAVNE ZELENE POVRŠINE

* Javne zelene površine u obuhvatu plana su zaštitne zelene površine (Z). Definiraju se pretežito u rubnim dijelovima zone kao oblikovni element.

Planira se njihovo ozelenjavanje sadnjom odgovarajuće vegetacije.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Površine za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina«.

Lokacijska dozvola za pojedinu građevinu - građevnu česticu gospodarskih djelatnosti može se izdati neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 9.

Oblik i veličina građevnih čestica određeni su u kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.

Izuzetno se u provedbi plana dopušta objedinjavanje dviju građevnih čestica ili formiranje dvije ili više građevnih čestica u sklopu planom određene građevne čestice, uz slijedeće uvjete:

- da pojedina građevna čestica nije manja od 2000 m2

- da najmanja širina građevne čestice mjereno uz građevni pravac iznosi 25 m

- da je osiguran priključak na javnu prometnu površinu najmanje širine 7,0 m

- da oblik i veličina građevne čestice omogućava organizaciju svih sadržaja tehnološkog procesa (građevina, parkiranje, pomoćni i glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).

Namjena građevina

Članak 10.

Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Građevna čestica br. K1-1 može imati sadržaje ugostiteljstva, uprave, trgovine, usluga, servisa i drugih sadržaja namijenjenih svim korisnicima zone.

Građevna čestica br. K4-1 može imati sadržaje zabavnog centra, sajamskog prostora, prostora za priredbe i sl.

Članak 11.

Uz osnovne građevine, u sklopu građevne čestice mogu se graditi i ostale građevine:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prometne i manipulativne površine i parkirališta,

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Veličina i površina građevina

Članak 12.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice) iznosi kig = 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (odnos ukupne - brutto izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice) iznosi kis = 0,6.

Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi kis = 0,2.

Nadstrešnice - natkriveni otvoreni prostori (iznimno zatvoreni s jedne strane kada se postavljaju uz osnovnu građevinu), veličine do 10% površine građevne čestice, ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice.

Članak 13.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je E = 2 etaže, a najveća dopuštena visina građevina mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina (kote platoa) do sljemena ili najviše kote ravnog krova.je V = 11,0 m.

Nadstrešnice su najveće dopuštene visine V = 5,0 m.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 14.

Gradivi dio građevne čestice određen je u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.

Građevina osnovne namjene i pomoćne građevine mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Iznimno, u slučaju preparcelacije (objedinjavanja ili formiranja više čestica), gradivi dio građevne čestice utvrdit će se lokacijskom dozvolom temeljem idejnog rješenja, a prema uvjetima iz ovih Odredbi za provođenje.

Unutar gradivog dijela građevne čestice veće od 3000 m2 mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene na međusobnom razmaku najmanje 6 m ili kao sklop.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

- prometne i manipulativne površine i parkirališta,

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- nadstrešnice.

Članak 15.

Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 12,0 m, a od ruba uređenog platoa najmanje 9,0 m.

Izuzetno se za građevnu česticu br. K1-1 određuje najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca od 6,0 m.

Granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama građevne čestice je udaljena najmanje 7,0 m od granica građevne čestice i 4,0 m od ruba uređenog platoa. U slučaju preparcelacije - formiranja više građevnih čestica, ta udaljenost je najmanje 5,0 m od ruba novoformirane građevne čestice.

Nadstrešnice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od ruba građevne čestice.

Smještaj građevine na građevnoj čestici mora, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

Oblikovanje građevina

Članak 16.

Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.

Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primjenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primjeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova ne određuje se.

Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.

Uređenje građevnih čestica

Članak 17.

Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i zelenih površina.

Građevne čestice uređuju se kao platoi, s najvećim (vidljivim) visinama usjeka do 5,0 m i nasipa do 3,0 m u odnosu na prirodni teren. Maksimalne površine i orjentacijske nivelacijske kote platoa definirane su u kartografskom prikazu br 4. »Način i uvjeti gradnje«. Nivelacijske kote platoa mogu se prilagođavati - mijenjati obzirom na planirano uređenje građevne čestice i priključak na javnu prometnu površinu.

Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 3,0 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina.

Površine građevne čestice izvan površine određene za uređenje platoa, uz izuzetak uređenog kolnog pristupa, uređuju se kao zelene površine - pokosi usjeka i nasipa.

Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.

Članak 18.

Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala ili prefabriciranih betonskih elemenata.

Ograda se postavlja rubom građevne čestice ili rubom uređenog platoa. Parkirališta za zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz ograđenog dijela građevne čestice - kompleksa.

Članak 19.

Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisani protupožarni pristupi građevini.

Obveza je svakog investitora da osigura unutar građevne čestice određeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema slijedećim odredbama ili prema potrebama tehnološkog procesa:

1 mjesto na 2 zaposlena

1 mjesto za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces

1 mjesto na 20 m2 poslovnog prostora trgovačke, uslužne ili sl. namjene javnog karaktera (stanovnici - korisnici)

1 mjesto na 4 sjedeća mjesta ugostiteljskog sadržaja

1 mjesto na 4 posjetioca zabavnog centra, umanjeno za kapacitet javnih parkirališta (vremenska razlika u korištenju)

Parkirališne potrebe za građevinu centralnih sadržaja (građevna čestica K1-1) rješavaju se uređenjem javnog parkirališta.

U postupku za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.

Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.

Članak 20.

Najmanje 15 % površine građevne čestice uređuje se kao zelena površina. Ozelenjeni pokosi nasipa platoa uključuju se izračun zelene površine

Priključenje građevne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 21.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - pristupnu cestu minimalne širine 7 m.

Članak 22.

Građevna čestica mora biti priključena na elektriku, vodovod i kanalizaciju. Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući način u sklopu građevne čestice.

Članak 23.

Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i platoa i mogu se odrediti na drugoj poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna građevna čestica može imati više kolnih priključaka.

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 24.

Preduvjet gradnje cestovne mreže u obuhvatu plana je realizacija dijela planirane županijske ceste: državna cesta - Kozji Vrh (priključka na planiranu zračnu luku) i raskrižja s državnom cestom, preko kojih se poslovna zona povezuje na mrežu javnih prometnica.

Tehnički elementi planirane cestovne mreže u zoni određeni su u kartografskom prikazu br. 2.a »Prometna i ulična mreža« i u tekstualnom dijelu Plana.

Članak 25.

U kartografskim prikazima br 1. »Korištenje i namjena površina« i 2.a. »Prometna mreža« određene su površine građevnih čestica javnih prometnih površina koje uključuju uređenje kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih površina. Detaljni odnosi između tih površina mogu se izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju ukoliko ne narušavaju planiranu organizaciju prostora i druge odredbe iz Plana.

U sklopu tih površina dopuštena je parcelacija u skladu s planiranom etapnom realizacijom.

Članak 26.

U obuhvatu plana definiraju se ostale - pristupne ceste B-B, C-C, D-D i E-E, u funkciji pristupa oblikovanim platoima - građevnim česticama poslovne namjene.

Članak 27.

Ostale - pristupne ceste planirane su za dvosmjerni promet, najmanje širine kolnika 2 x 3,0 m. U krivinama se predviđa proširenje kolnika te umetanje prijelaznica.

Kolnička konstrukcija treba biti dimenzionirana za teški promet.

Na mjestima oštrih zavoja potrebno je ugraditi odbojnike, a tamo gdje se javljaju potporni zidovi zaštitne ograde.

Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.

Pješački nogostupi uređuju se jednostrano i dijelom dvostrano, najmanje širine 1,5 m.

Članak 28.

Oborinske vode s površina prometnica treba sustavom slivnika i lokalnih kolektora (prema potrebi) prikupiti i sprovesti do upojnih građevina koje se uređuju u sklopu zelenih površina (građ. čestice javne namjene). Na dijelovima gdje nema izgrađenih nogostupa na nižoj strani u poprečnom profilu oborinska voda može se slobodno preljevati preko bankine u okolni teren.

Članak 29.

Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojećih infrastruktura (magistralni vodovod, 20 kV elektroopskrbni kabel, TK kabeli), s ciljem da se izbjegne njihovo oštećivanje. To podrazumjeva striktno poštivanje uvjeta dobivenih od poduzeća u čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.

Članak 30.

Kolno-pješački put je površina kojom se ostvaruje priključenje građevne čestice objekta odvodnje otpadnih voda na javnu prometnu površinu. Mora biti minimalne širine 4,5 m.

Izdvojeni pješački putevi uređuju se minimalne širine 2,0 m.

Uređenje zelenih površina u sklopu građevnih čestica javnih prometnih površina određeno je člankom 44. ovih Odredbi za provođenje.

Članak 31.

Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za kretanje invalida.

3.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA

Članak 32.

Potrebne površine za parkiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu građevnih čestica, prema odredbama iz članka 19. ovih Odredbi za provođenje.

Javno parkiralište (P) kapaciteta 70 PM, predviđeno je u dijelu uz građevinu centralnih sadržaja kao izdvojeno parkiralište i uz pristupnu cestu višenamjenskoj građevnoj čestici (E-E). Parkiralište je namijenjeno potrebama građevine centralnih sadržaja (građevna čestica K1-1) i dijelom višenamjenskog kompleksa - zabavnog centra (građevna čestica K4-1).

Na javnom parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida.

Površina parkirališta uređuje se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.

3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 33.

Na kartografskom prikazu br. 2b. »Komunalna infrastrukturna mreža« prikazana je postojeća TK mreža i planirana TK kanalizacija područja.

Planirani komutacijski čvor (UPS) predviđen je kao samostojeći objekt - kabinet, na izdvojenoj građevnoj čestici. Spojni put sa centralom višeg ranga osigurava se optičkim kabelom, a priključak na niskonaponsku mrežu prema uvjetima elektroopskrbe.

Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija gradi se cijevima PEHD promjera 50 mm. U prekope ugrađuje se PVC cijevi promjera 160 ili 110 mm. Na raskršćima prometnica, mjestima loma DTK, te na priključnim točkama građevnih čestica ugrađuju se betonski zdenci.

Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važečih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Kod izgradnje na pojedinoj građevnoj čestici obaveza investitora građevine je da položi dvije PEHD cijevi 1 50 (40) mm od priključnog zdenca na granici građevne čestice do ormarića koncentracije telekomunikacijskih instalacija unutar građevine. Ormarić se veže na temeljni uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.

Na mjestima križnja planiranih prometnica s trasama postojećeg pretplatničkog i optičkog kabela potrebno je izraditi projekt izmicanja trase i/ili zaštite kabela.

U obuhvatu plana dopušta se postava antene GSM mreže.

3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 34.

Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazom br. 2b. »Komunalna infrastrukturna mreža«.

Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.

U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevnih čestica poslovne namjene.

Vodoopskrba

Članak 35.

Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Plana osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, priključkom na magistralni transportni cjevovod preko redukcijskog ventila.

Za postojeći magistralni vodovod određen je zaštitni koridor širine 6 m.

Članak 36.

Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama. Cijevi su profila 1 100, od »Duktile« nodularnog liva, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.

Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom. Nadsloj nad cjevima je najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).

Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku, te protupožarna vodosprema s hidroforskom stanicom, najmanje zapremine 100 m3.

Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera montiranog ispred ograde građevne čestice.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 37.

Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošnih i sličnih otpadnih voda i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se priključkom lokalne mreže na planirani javni sustav sanitarne kanalizacije »Rab«.

Do trajnog rješenja, te otpadne vode zbrinjavati će se gradnjom kanalske mreže i lokalnog uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja, u sklopu Planom određene površine. Pročišćena otpadna voda upuštat će se u podzemlje upojnom građevinom.

Članak 38.

Prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu, svaki pogon ima obavezu tehnološke otpadne vode zasebnom opremom obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda. U skladu s važećim propisima iz njih se prethodno moraju izdvojiti sve opasne i štetne tvari.

Članak 39.

Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina prikupljaju se i upuštaju upojnim građevinama direktno u podzemlje.

Oborinske vode s cestovnih površina će se preko upojnih građevina uz njihov trup upuštati u tlo, a one s površina javnih parkirališta je potrebno prije toga osloboditi masti i ulja preko tipskih separatora.

Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa rješava se u sklopu pojedine građevne čestice. Ti lokalni sustavi također moraju imati separatore masti i ulja, ukoliko svojom djelatnošću ili veličinom prometnih - parkirnih i manipulativnih površina mogu prouzročiti zagađenje podzemnih voda.

Članak 40.

Trase kanalske mreže unutar obuhvata Plana položene su prema konfiguraciji terena i uzdužnim profilima prometnica po kojima su kanali maksimalno vode.

Kanalska mreža obje kanalizacije predviđena je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila 1 30 i 1 25.

Dimenzioniranje upojnih građevina temelji se na stvarnoj upojnosti tla na određenoj lokaciji.

Elektroenergetika

Članak 41.

Planirane trafostanice će se na električnu mrežu priključiti s tipiziranim 20 kV kabelima na postojeći 20 kV kabel TS 20/0,4 kV Kaštel 2 - TS 20/0,4 kV Mišnjak, odnosno planirani kabelski vod iz pravca TS 110/02 kV Rab do TS 20/0,4 kV Mišnjak.

Trafostanice se grade kao slobodno stojeće građevine, na građevnoj čestici minimalne površine 30 m2 za TS 1x630 kVA. Trafostanice moraju imati osiguran stalni pristup za interventna vozila i kamion s dizalicom.

Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim kabelima iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV. Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.

Javna rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića, napajanje kojih će se osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV.

Prije izrade projekta elektičnih instalacija novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 42.

Javne zelene površine određene u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina su: zaštitne zelene površine (Z) i uređene zelene površine u sklopu površina - građevnih čestica javnih prometnih površina.

Članak 43.

Zaštitne zelene površine (Z), određene ovim Planom u funkciji oblikovanja prostora, predviđaju se ozeleniti. Nova sadnja predviđena je pretežito stablašicama, i to kulturama čempresa i bora.

Površine zelenila u sklopu građevnih čestica javnih prometnih površina uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Na potezima uz ceste sade se drvoredi črnika ili sl. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju se.

Sastavni dio tih površina su i elementi cesta: usjeci, nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih otpadnih voda. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 44.

U samom obuhvatu plana, kao i u njegovom neposrednom okruženju, nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti i cjelina.

Zaštita ambijentalnih vrijednosti šireg prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana u skladu s postavljenim smjernicama i odredbama.

Prilikom svih zemljanih radova potreban je stalni nadzor arheologa-konzervatora.

Svi suhozidi koji se prilikom radova na poslovnoj zoni unište, a na njihovom mjestu se ne planira daljnja izgradnja, moraju se po završetku radova vratiti u prvobitno stanje.

Obzirom da je taj prostor dio zaštićenog obalnog područja mora i vrijednog osjetljivog područja (otok), orjentiranog primarno na turizam, potrebno je planirati umjerenije strukture i općenito pažljivije oblikovati površine poslovne zone.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 45.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 46.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 47.

Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.

Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu svog prostora.

Proizvođač tehnološkog otpada može privremeno skladištiti otpad unutar svog poslovnog prostora.

Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti rasipanje i proljevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.

Članak 48.

Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

Neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi tehnološki otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.

Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

Članak 49.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 50.

Grad Rab Programom zaštite okoliša utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene na unapređenje stanja okoliša.

Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

Članak 51.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša.

Nepovoljni utjecaj na okoliš planiranih djelatnosti u obuhvatu Plana potrebno je svesti na najmanju moguću razinu.

Zaštita tla

Članak 52.

Cjelokupni prostor unutar obuhvata ovog plana je u I. geotehničkoj kategoriji (goli krš), geotehnički najpovoljnijoj u smislu izvođenja građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja.

Prostor nema posebnih vrijednosti kao šumsko ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.

Članak 53.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita zraka

Članak 54.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

Prostor u obuhvata plana je u području I. kategorije kakvoće zraka. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati.

Prije gradnje izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,

- redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

Uz korištenje električne energije, poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.

U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.

Zaštita voda

Članak 55.

Zaštita voda se provodi sukladno Zakonu o vodama.

Unutar obuhvata plana nema površinskih vodotokova Prostor je izvan vodozaštitnih zona.

Članak 56.

Zaštita podzemnih voda, i posredno mora, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člancima 37.-39. ovih Odredbi za provođenje.

Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.

Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

Korisnici moraju osigurati da opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, budu u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Zaštita od buke

Članak 57.

Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i ne smije na granici pojedine građevne čestice prelaziti 80 dB(A).

Izuzetno se za sadržaj višenamjenskog kompleksa (zabavni centar, koncerti na otvorenom) dopušta noću prekoračenje graničnih vrijednosti.

Članak 58.

Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:

- odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport

- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke

- uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.

Posebne mjere zaštite

Članak 59.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB, GRETENER ili EUROALARM.

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevine, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevine, vatrootpornosti građevine i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine, ali ne manje od 6 m. Udaljenost građevine od ruba javne prometne površine mora biti najmanje polovicu visine vijenca građevine.

Kod projektiranja prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94 i 142/03).

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, moraju se poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donesenih temeljem tog Zakona.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Raba, te mjera zaštite od požara predviđenih provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

Ishodovati suglasnost od nadležnog tijela kojim se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i urbanističkim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.

Članak 60.

Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Sve građevine moraju biti statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih istražnih radova, te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima. Maksimalni očekivani intezitet potresa za povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7o MSK-64 ljestvice.

Članak 61.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

Članak 62.

Za prostor u obuhvatu plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi osigurava se mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Raba.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 63.

Provedba plana, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

Lokacijske dozvole za planiranu gradnju i zahvate u prostoru izdaju se neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 64.

Graditi se može samo na uređenom građevinskom zemljištu (II. kategorija uređenosti).

Građevna čestica mora imati osiguran pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu.

Članak 65.

Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

Članak 66.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba.

Jedan primjerak izvornika Plana čuva se u Upravnom odjelu za razvoj, prostorno planiranje i javne potrebe Grada Raba, jedan primjerak u uredu državne uprave Primorsko-goranske županije, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 68.

Tekstualni dio (I. obrazloženje) i grafički dio sastavni su dijelovi ovog Plana, ali nisu predmet objave.

Članak 69.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 011-03/07-01/2-01

Ur. broj: 2169-01-2-07-47

Rab, 25. rujna 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik
Željko Peran, ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr