95.
Na temelju članka 28. stavak 2. Zakona o prostornom uređnju »Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru (»Službene novine« broj 09/06), članka 35. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 i
129/05) i članka 19. Statuta Grada Delnica (»Službene novine« broj 9/06 -
pročišćeni tekst i 29/07), Gradsko vijeće Grada Delnica, na sjednici održanoj
dana 26. rujna 2007. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog Plana uređenja
»Centar II. Delnice« u Delnicama
I. OPĆE ODREDBE
Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja »Centar II. Delnice« u
Delnicama - u daljnjem tekstu DPU Centar II.
DPU Centar II je dokument prostornog uređenja koji se sastoji od:
A. TEKSTUALNI DIO
A.1. OBRAZLOŽENJE
a.2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
B. GRAFIČKI DIO
SADRŽAJ
A.) TEKSTUALNI DIO
1. OBRAZLOŽENJE
1.0 Polazišta
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.1.1. Kvantificirani pokazatelji zatečenog stanja u prostoru
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2.0 Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
2.5.1. Mjere zaštite od požara
2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. Opće odredbe
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina, broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.3.1. Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)
2.3.2. Poslovna namjena - pretežito uslužna (K1)
2.3.3. Javne površine
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i
poprečni profili s tehničkim elementima)
3.1.2. Javna parkirališta i garaže
3.1.3. Biciklističke staze
3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcija i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom,
odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom
energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)
42
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
43
3.4.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
3.4.4. Plinoopskrba
4. Uvjeti uređenja i opreme javni zelenih površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina
47
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
B.) GRAFIČKI DIO
1 Detaljna namjena površina
2A Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - promet
2B Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
telekomunikacije
2C Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
elektroenergetika
2D Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
plinoopskrba
2E Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
vodoopskrba
2F Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja
otpadnih voda
3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite zelenih površina
4 Uvjeti gradnje
4A Uvjeti gradnje - namjena
4B Uvjeti gradnje - parcelacija
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
0. Opće odredbe
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja 'Centar II.' u Delnicama kojeg je izradio
Urbanistički institut Hrvatske d.d. iz Zagreba 2007. godine.
Članak 2.
'Detaljni plan' temelji se na smjernicama, ciljevima i ograničenjima
utvrđenim u okviru Urbanističkog plana uređenja naselja Delnice.
Članak 3.
'Detaljni plan' je izrađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju
(«Narodne novine« broj 30/94, 68/ 98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilnika o
sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i
standardu 'Detaljnog plana' prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98).
Članak 4.
(1) Područje obuhvata 'Detaljnog plana', utvrđeno Urbanističkim planom
uređenja naselja Delnice i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru,
obuhvaća površinu od 1,18 ha.
(2) Granica obuhvata 'Detaljnog plana' određena je; s jugoistočne strane
Supilovom ulicom, sa sjeveroistočne Ulicom A. Starčevića, s jugozapadne
pješačkom stazom s drvoredom jablana, a sa sjeverozapadne Gradskim parkom.
(3) Unutar obuhvata 'Detaljnog plana' nalaze se slijedeće čestice: 15999/3,
15530/2, 15531/2,.15528, 15529/1 15529/2, 15529/3, 15545, 15546, 15548, 15549,
15551, 15550, 15552, 15553, 15554, 15555, 15556/1, 15556/2, 15557, 15558,
15559, 15560, 15561, 15562, 15563, 15564, 15565, 15566, 15567 kao i dijelovi
obodnih prometnih površina.
Članak 5.
Svi zahvati na prostoru obuhvata 'Detaljnog plana' vezani uz izgradnju
građevina, uređenje prostora ili realizaciju bilo kakvih radova na površini,
ispod ili iznad zemlje, mogu se provoditi samo u skladu s uvjetima uređenja
prostora utvrđenim u skladu s postavkama 'Detaljnog plana' kao ina temelju
zakona i drugih propisa.
Članak 6.
Izdavanje izvoda iz 'Detaljnog plana' obavljat će se na osnovu tekstualnog i
grafičkog dijela 'Detaljnog plana' koji čine jedinstvenu cjelinu za njegovo
tumačenje, primjenu i provedbu.
Članak 7.
'Detaljni plan' iz članka 1. sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela:
A.) TEKSTUALNI DIO
3. OBRAZLOŽENJE
1.0 Polazišta
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.1.1. Kvantificirani pokazatelji zatečenog stanja u prostoru
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2.0 Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
B.) GRAFIČKI DIO
1 Detaljna namjena površina
2A Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - promet
2B Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
telekomunikacije
2C Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
elektroenergetika
2D Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
plinoopskrba
2E Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
vodoopskrba
2F Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja
otpadnih voda
3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite zelenih površina
4 Uvjeti gradnje
4A Uvjeti gradnje - namjena
4B Uvjeti gradnje - parcelacija
Članak 8.
U tekstualnom dijelu 'Detaljnog plana' koriste se sljedeći pojmovi:
Etaža je svaki nivo gradevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili
nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).
- podzemnom etažom (podrum) se smatra etaža kojoj je više od 2/3 visine
ispod najniže točke konačno zaravnatog terena.
- nadzemnom etažom smatra se etaža kojoj je manje od 2/3 visine ispod
najniže kote konačno zaravnatog terena
- potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad
vijenca posljednje etaže građevine
- za stambeni prostor etaža mora imati minimalnu visinu 2,4 m, a za pomoćni
prostor minimalno 2,2m.
- potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,2m.
- potkrovlje kojem je visina nadozida, mjereno u ravnini pročelja građevine
iznad vijenca posljednje etaže, manja od 1,20 m ne smatra se etažom nego
tavanom
- Tavan je dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, bez
namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, pri čemu visina
nadozida iznosi najviše 0,40 m.
Visina građevine, ovisno o vrsti građevine, određuje najvišu visinu
građevine do vijenca, računajući od najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta,
mjereno u metrima
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta
pod građevinom i ukupne površine građevne čestice, pri čemu se u zemljište pod
građevinom uračunava vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu
česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni
dio podzemne etaže.
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske
(brutto) površine svih građevina nagrađevnoj čestici i ukupne površine građevne
čestice.
Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na obodne
građevne čestice (prometnica, javna površina, građevina i sl.).
Regulacijski pravac određuje rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu
(cesta, ulica, trg, put, park, vodno dobro ili slično).
Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način su građevine koje se niti
jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili
susjednih građevina.
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 9.
(1) Prema Urbanističkom planu uređenja naselja Delnice područje unutar
obuhvata izrade 'Detaljnog plana' definirano je kao područje namijenjeno za
mješovitu - pretežito poslovnu namjenu (M2) i poslovnu namjenu (K).
(2) Namjena površina utvrđena je na temelju integralnog razmatranja područja
obuhvata s neposrednim kontaktnim područjem uključivo i širi okolni prostor,
što je rezultiralo koherentnošću ukupnog urbanog prostora i dobrom
funkcionalnom vezom s preostalim dijelovima grada u svim segmentima.
(2) Namjena površina određena je na kartografskom prikazu br. 1. Detaljna
namjena površina, grafičkog dijela 'Detaljnog plana'.
(3) Unutar obuhvata 'Detaljnog plana' planirana je detaljna namjena površina
i građevina za slijedeće funkcije i djelatnosti:
A. Poslovna namjena - pretežito uslužna (K1)
Unutar zone poslovne namjene, pretežito uslužne moguća je;
. sanacija i rekonstrukcija postojeće građevine na gr. čestice broj 10
. nova izgradnja objekata poslovne namjene.
B. Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)
Unutar zone mješovite namjene, pretežito poslovne moguća je;
. sanacija i rekonstrukcija postojećih građevina uz Supilovu ulicu, te
djelomična prenamjena postojeće izgradnje (stambeni u poslovni prostor)
. nova izgradnja objekata stambeno-poslovne namjene.
C. Javne zelene površine - park (Z1)
D. Zaštitne zelene površine (Z)
E. Prometne površine
- kolne površine,
- pješačke i kolno-pješačke površine,
- zelene površine,
- infrastrukturni objekti i uređaji.
Unutar obuhvata 'Detaljnog plana' nalaze se slijedeće prometne površine:
Pločnik Supilove ulice u širini od 3-4 m
Pločnik Starčevićeve ulice u širini od 2 m
Pješačka veza Supilova - Gradski park širine 3.5 m
Parkiralište na površini planiranog trga
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 10.
Za uređenje površina unutar obuhvata 'Detaljnog plana' potrebno je formirati
građevne čestice prema kartografskom prikazu 4 'Uvjeti gradnje', 4A 'Uvjeti
gradnje - namjena', i 4B 'Uvjeti gradnje - parcelacija' u mj.1:1000, grafičkog
dijela 'Detaljnog plana'.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
Članak 11.
(1) Veličina i oblik građevinih čestica odnosno gradivog dijela čestice,
određeni su kartografskim prikazom 4, grafičkog dijela 'Detaljnog plana', a
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti određeni su tablicom 1.
(2) Ukupni koeficijent izgrađenosti unutar područja obuhvata 'Detaljnog
plana' iznosi 0,26, a koeficijent iskorištenosti 0,60.
(3) Najmanje 10% građevinske čestice mora biti ozelenjeno na temelju
hortikulturnog uređenja.
(4) Pokazatelji maksimalne izgrađenosti (kig) i iskorištenosti građevne
čestice (kis), visine izgradnje i površine u okviru pojedinih dijelova planom
obuhvaćenog područja daju se u tablici 1.
Tablica 1. Pokazatelji maksimalne izgrađenosti (kig) i iskorištenosti
građevne čestice (kis), visine izgradnje i površine
*tablica se nalazi na kraju
dokumenta*
(1) Rekonstrukcija krovnih terasa i tavana postojećih građevina moguća je
pod uvjetom da novosagrađeni nadozid ne bude viši od 1,20 m.
(2) Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka ovog članka
mogu se namijeniti stambenoj, poslovnoj ili drugoj namjeni.
(3) Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba
otvora u kosini krova, odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne
površine 5,0 m2 na svakih 100 m2 tlocrtne površine
tavana.
(4) Izvan gabarita navedenih tablicom u stavki 1. ovog članka mogu se
izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.
(5) Galerijski prostori u pojedinim etažama ne smatraju se etažom, ukoliko
ne zauzimaju više od 60% neto površine etaže.
(6) Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili broj etaža više od
dozvoljene, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće
građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.
(7) Ispod građevine dozvoljava se gradnja podruma.
2.3. Namjena građevina
2.3.1. Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)
Članak 13.
(1) Zona mješovite namjene obuhvaća postojeće (broj 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i
9) i planirane (broj 12, 13, 14, 15, 16 i 17) građevne čestice
poslovno-stambene namjene.
(2) Zone mješovite, pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) su
prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne i stambene
namjene s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine,
uslužni obrti, ugostiteljstvo, javne službe, agencije, predstavništva i ostali
sadržaji koji ne ometaju stanovanje). Kat se koristi kao stambeni prostor, a
može se dijelom ili u cijelosti koristiti kao poslovni prostor.
(3) Planirane građevine u zoni mješovite, pretežito poslovne namjene moraju
imati najmanje 50% ukupno brutto izgrađene površine namijenjene poslovnim
sadržajima.
2.3.2. Poslovna namjena - pretežito uslužna (K1)
Članak 14.
(1) Zona poslovne namjene obuhvaća postojeću (broj 10) i planiranu (broj 11)
građevnu česticu poslovne namjene.
(2) U zonama poslovne namjene predviđena je pretežito izgradnja građevina
poslovne, uslužne, trgovačke, zanatske ili komunalno - servisne namjene;
prodavaonica artikala svakodnevne potrošnje
specijalizirane prodavaonica
informacijski punkt
građevine za zabavu
obrt
krojačke radnje
butici
2.3.3. Javne površine
Članak 15.
(1) Javne zelene površine - park
Zaštitne zelene površine
Kolno-pješačke površine
Pješačke površine
Trg
(2) Javne površine zauzimaju ukupno 4.584,8 m2, što iznosi 38,9%
u odnosu na ukupni obuhvat. Javne površine obuhvaćaju javne zelene
površine-park (građevna čestica br. 22), zaštitne zelene površine (gr.č.br.
26), kolno-pješačke površine i parkirališta (gr.č.br. 23), pješačke površine
(gr.č.br. 19, 20, 21, 24, 25 i 27) i trg (gr.č.br. 18)
(3) Javne zelene površine (Z1) unutar obuhvata 'Detaljnog plana' određene su
kartografskim prikazom 1 'Detaljna namjena površina' i 3 'Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite zelenih površina', a uređuju se prema točki 4. ovih Odredbi
za provođenje.
(4) Zaštitne zelene površine (Z) unutar obuhvata 'Detaljnog plana' određene
su kartografskim prikazom 1 'Detaljna namjena površina' i 3 'Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite zelenih površina', a uređuju se prema točki 4. ovih Odredbi
za provođenje.
(5) Prometne površine unutar obuhvata 'Detaljnog plana' određene su
regulacijskim pravcima.
(6) Unutar prometnih površina mogu se rekonstruirati, graditi i uređivati:
- kolno-pješačke površine,
- pješačke površine,
- zelene površine,
- infrastrukturni objekti i uređaji.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 16.
Građevine osnovne namjene grade se unutar gradivog dijela čestice, određenog
na kartografskom prikazu 4 'Uvjeti gradnje' i 4A 'Uvjeti gradnje - namjena' u
mj.1:1000, grafičkog dijela 'Detaljnog plana'.
Članak 17.
Građevni i regulacijski pravac te udaljenost građevine do ruba građevne
čestice određeni su na kartografskom prikazu 4 'Uvjeti gradnje'.
Članak 18.
Obvezni građevni pravac udaljen je od regulacijske linije 3-6 m. U stražnjem
dijelu građevne čestice potrebno je osigurati slobodan prostor minimalne širine
4,0 m. Bočni razmaci između nove izgradnje iznose 6,0 m, odnosno udaljenost
građevinskog pravca od bočne linije građevne čestice iznosi 3,0 m.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 19.
(1) Građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog
građenja, ali građevine u cjelini kao i njihovi pojedini elementi moraju
sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture ovoga kraja.
(2) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i
krovišta te upotrijebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s
okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima
podneblja.
(3) Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i
elemenata vizualnih komunikacija na građevinama.
Članak 20.
(1) Krovište građevine može biti ravno i koso, dvostrešno ili višestrešno,
tamnog pokrova, nagiba do 40o.
(2) Ravno krovište mora biti izvedeno najnovijim tehnologijama građenja, pri
čemu treba obratiti pažnju na kvalitetnu hidroizolaciju.
(3) Način ugradnje krovnih prozora nije ograničen.
4) Pročelja građevina izvode se sa završnom obradom od žbuke, kamena,
fasadne opeke i drva. Dozvoljena je kombinacija dva navedena materijala na
istom pročelju. Izvedba većih ostakljenih stijena, kao i njihovo uvlačenje
unutar gabarita građevine dozvoljeno je u prizemljima s poslovnim sadržajima.
2.6. Uređenje građevinskih čestica
Članak 21.
U zonama planirane mješovite, pretežito poslovne (M2) i poslovne (K1)
namjene neizgrađeni dijelovi građevnih čestica orjentirani na javne površine
uređuju se kao pješačke površine s režimom slobodnog pristupa do poslovnih
sadržaja u prizemljima objekata.
Članak 22.
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica u zonama mješovite namjene koji su u
kontaktu s Gradskim parkom oblikuju se kao uređene zelene površine, a ostali
dijelovi kao pristupi, terase i sl.
Članak 23.
Teren oko građevina, pristupi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne
narušavaju izgled okoline te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na
štetu susjedne čestice i građevina.
Članak 24.
(1) Ograda izvedena kao zeleni nasad visine do 1,20 m može se podizati prema
susjednim česticama.
(2) Nije dozvoljeno ograđivanje građevnih čestica br. 12, 13, 14, 15, 16 i
17 na regulacijskoj liniji.
(3) Za planirane građevne čestice poslovne namjene nije dozvoljeno dodatno
ograđivanje.
Članak 25.
Nova izgradnja poslovne namjene planirana uz Trg realizira se kao objekt L
oblika s prolazom za pješake koji vodi prema Gradskom parku. U sklopu zone
poslovne namjene (K1) neizgrađene površine orijentirane prema trgu uređuju se u
istom nivou s Trgom i jedinstvenih principa oblikovanja i obrade površina
(popločenje, materijali, urbana oprema).
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
Članak 26.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na komunalnu infrastrukturu
unutar obuhvata 'Detaljnog plana' prikazani su na kartografskom prikazu 2A
'Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - promet', 2B
'Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža -
telekomunikacije', 2C 'Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna
mreža - elektroenergetika', 2D 'Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža - plinoopskrba', 2E 'Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba' i 2F 'Prometna,
telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda'
u mjerilu 1:1000.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni
profili s tehničkim elementima)
Članak 27.
Pristupna cesta i njen profil određeni su kartografskim prikazom 2A
'Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - promet',
grafičkog dijela 'Detaljnog plana'.
Članak 28.
(1) Kolno-pješačka površina s pristupom na Supilovu ulicu planira se u
širini od 6 m (2*širina voznog traka 3 m s popratnim zelenilom širine 1.80 -
3.00 m) presjeka A-A i presjeka B-B (kartografski prikaz 2A. Prometna,
telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Promet), gdje je uz
odvijanje kolno pješačkih radnji dozvoljeno i parkiranje.
(2) Kolno-pješačka prometnica je planirana u obliku slova »T« s režimom
dvosmjernog prometa. Pristup se planira jedino sa Supilove ulice i izvodi se
kao križanje pod pravim kutom glavne (Supilove) i pristupne prometnice.
(3) Površine i prometni elementi podređuju se pješačkom prometu, s
elementima koji ograničavaju brzinu i protok vozila. U korištenju javnih
površina planira se režim ograničenog kolnog prometa s kontroliranim pristupom
vozilima i označenim parkirnim mjestima.
(4) Manevar okretaja smjera pometa navedenog prometnog toka omogućen je na
parkirališnom mjestu kao i samim oblikom prometnice (oblik slova »T«) s
očekivanim većim udjelom pješačkog od kolnog prometa.
3.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak 29.
(1) Parkiranje je unutar zone planirano u presjeku B-B (kartografski prikaz
2A. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Promet)
okomito na kolnik s 32 parkirališna mjesta od kojih obavezna 2 parkirališna
mjesta za invalide. Parkiralište osobnog automobila dimenzija 2,5 * 5 m i
parkirališno mjesto invalida dimenzija 3,75 * 5 m (Prema Pravilniku o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti, »Narodne novine« broj 151/05).
(2) Za stambene građevine mora se osigurati najmanje jedno
parkirališno-garažno mjesto za jedan stan.
(3) Za ostale namjene, ovisno o vrsti i namjeni prostora, potrebno je
osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici
NAMJENA POTREBAN BROJ
GRAĐEVINE PARKIRALIŠNO-GARAŽNIH
MJESTA (PGM)
poslovna namjena 20 PGM na 1.000 m2
bruto izgrađene površine
trgovina 40 PGM na 1.000 m2
bruto izgrađene površine
restorani i kavane 1 PGM na 2 sjedala
(4) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta ostvaruje se na građevnoj
čestici pripadajuce građevine ili na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni
ili privatni parkirališno - garažni prostor za više građevina u susjedstvu, ali
isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. Potreban broj
parkirališnih mjesta može se osigurati i njihovom izgradnjom na javnim
površinama ili na već izgrađenim javnim parkiralištima, uz prethodno
pribavljenu suglasnost Grada Delnica.
(5) Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo
ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru
parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).
(6) Pojedinačna garaža za osobni automobil može se izgraditi na
regulacijskom pravcu pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po njenoj
dubini i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže
ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.
3.1.3. Biciklističke staze
Članak 30.
(1) Unutar obuhvata 'Detaljnog plana' ne predviđa se realizacija
biciklističkih staza kao zasebnih prometnih površina.
(2) Odvijanje biciklističkog prometa je omogućeno u okviru mreže kolnih i
pješačkih površina.
3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 31.
(1) Prostor Trga namijenjen je prvenstveno pješačkom prometu (pješačka
zona), uz osiguranje kolnog pristupa dostavnim i interventnim vozilima.
Prilikom odabira načina oblikovanja i materijala plohe Trga potrebno je voditi
brigu o dostupnosti građevina svim korisnicima, sukladno Pravilnik o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN
151/05). Pri odabiru materijala za opločenje i opremanje Trga koriste se
materijali primjereni ambijentu na način da ekonomičnost izvedbe i održavanja i
estetske kvalitete budu međusobno usklađene.
(2) U prostoru Trga moguće je predvidjeti pojedine elemente vode (pitka
voda, manja fontana) uz izbjegavanje većih vodnih površina.
(3) Cijeli prostor Trga potrebno je adekvatno opremiti elementima javne
rasvjete, pazeći pri tome da se minimalno onečišćuje okoliš svjetlom (podne
svjetiljke).
(4) Pejzažno uređenje predviđa se u obliku manjih travnatih površina i
niskog ukrasnog grmlja koje može biti posađano u ravnini plohe Trga ili u
prijenosnim žardinjerama.
Članak 32.
(1) Pješački je promet predviđen unutar zone po kolno- pješačkoj i pješačkoj
prometnici i omeđuje zonu sa svih strana po Supilovoj ulici u širini 3 do 4 m,
po spoju Supilova - Gradski park u širini od 3,50 m, po pješačkoj stazi parka i
po bivšoj trasi Starčevićeve ulice minimalne širine 5,00 m.
(2) Planirane javne površine namijenjene pješačkom, kolno-pješačkom i
prometu u mirovanju, kao i pješačke površine u sklopu građevnih čestica koje se
koriste kao javni pristupi poslovnim sadržajima, uređuju se u više nivoa i s
različitim podnim oblogama ovisno o načinu korištenja.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 33.
Rješenje telekomunikacija unutar zone obuhvata 'Detaljnog plana' prikazano
je na kartografskom prikazu 2B 'Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža - telekomunikacije' u mjerilu 1:1000.
Članak 34.
(1) Trasa korisničkog voda planira se uz kolno-pješačku prometnicu i spaja se
na postojuću mrežu na pješačkom spoju Supilove i Gradskog parka. Kablovi se
planiraju polagati u PEHD cijevi promjera 50 ili 70 mm koji služe kao zaštita
od mehaničkih oštećenja i vlage.
(2) Nastavci i promjene smjera na planiranim kablovima vršiti će se na
lokacijama gdje se planiraju TK zdenci montažnog tipa.
(3) Svi izvodni TK ormarići će se polagati na betonsko postolje, zid
objekta, stup i sl. Kod priključenja TK instalacije na planirani objekt obaveza
investitora je izvedba cijevi promjera 40 ili 50 mm od priključnog zdenca do
ormarića od kojeg se vrši unutarnji razvod TK instalacije. Ormarić mora biti
propisno uzemljen.
(4) Projekti rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih prometnica u zoni
trebaju sadržavati mjere zaštite postojećih podzemnih telekomunikacijskih
kapaciteta.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcija i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom,
odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom
energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 35.
Rješenje vodoopskrbe i odvodnje unutar zone obuhvata 'Detaljnog plana'
prikazano je na kartografskom prikazu 2E 'Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba' u mjerilu 1:1000.
Članak 36.
(1) Opskrbu pitkom vodom treba izvesti priključenjem na postojeći cjevovod
(lijevano željezo 1125)
(2) Priključni vod lokalne mreže za cijelu zonu 'Detaljnog plana' izvesti iz
lijevano-željeznih i sl. cijevi DN 100 i DN 150 mm.
(3) Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za
mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.
(4) Hidrante spojiti na vod lokalne mreže DN 100 mm uz obaveznu izvedbu
zasuna. Hidrante izvesti kao nadzemne od lijevano-željeznih i sl. cijevi DN 80.
(5) Vodomjerna okna izvesti kao betonska dovoljnog svijetlog otvora da
unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema objektima.
(6) Vodoopskrbni cjevovodi prema objektima se mogu izvesti od cinčanih
cijevi prema proračunu za svaki pojedinačni objekt.
Članak 37.
(1) Vodovodne cijevi polagati u rov min. širine 80 cm. Cijevi polagati na
pješčanu posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sa strane i 30 cm iznad
tjemena cijevi. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja.
(2) Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija,
energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.) uskladiti sa uvjetima vlasnika
instalacija.
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 38.
Rješenje vodoopskrbe i odvodnje unutar zone obuhvata 'Detaljnog plana'
prikazano je na kartografskom prikazu 2F 'Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda' u mjerilu 1:1000.
Članak 39.
(1) Odvodnju obuhvata 'Detaljnog plana' treba riješiti kao razdjelnu
kanalizaciju. Posebnim cjevovodima potrebno je prikupljati sanitarne otpadne
vode i oborinske vode.
(2) Sve djelatnosti koje se planiraju unutar obuhvata 'Detaljnog plana'
moraju biti u skladu s člancima 7., 8., 10. i 11. Odluke o zonama sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara.
Članak 40.
Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti od poliesterskih, PVC ili sl.
cijevi DN 300 mm. Otpadne vode iz objekata ispuštati u kanalizacijski sustav
preko priključno kontrolnih okana.
Članak 41.
Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve tehnološke otpadne vode moraju
se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda zbog uklanjanja opasnih i
drugih tvari, a sve prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja,
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Članak 42.
(1) Oborinsku kanalizaciju izvesti od poliesterskih, PVC i sl. cijevi DN 400
do 600 mm prema hidrauličkom proračunu.
(2) Oborinske vode s krovova i terasa, parkirališnih i prometnih površina
prikupiti u oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki.
(3) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina predvidjeti
separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 200 m2.
(4) Sve oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode prema
planiranim upojnim bunarima.
Članak 43.
(1) Cijevi se polažu u rov minimalne širine 80 cm. Cijevi polagati na
pješčanu posteljicu debljine 10 cm uz zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena
cijevi.
(2) Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN 300 mm (izuzetno DN 250 mm ali
samo za sanitarne otpadne vode), minimalni pad 2o/oo, a
maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za
pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama.
(3) Revizijska okna izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom
penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu
(prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također izvesti kao tipske s
taložnicom.
(4) Cijeli kanalizacijski sustav izvesti kao vodonepropustan.
3.4.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 44.
Mjesto i način priključenja građevnih čestica na sustav elektroopskrbe
unutar 'Detaljnog plana' prikazani su na kartografskom prikazu 2C 'Prometna,
telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika' u
mjerilu 1:1000.
Članak 45.
(1) Novu niskonaponsku mrežu (0,4 kV) izvoditi s podzemnim kabelima, po
trasama prikazanim u grafičkom dijelu 'Detaljnog plana'.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar zone 'Detaljnog plana' prikazati u
izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje,
odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih
tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
(3) Sva eventualna odstupanja u vođenju trasa elektroopskrbnih vodova u
odnosu na ovaj 'Detaljni plan' dozvoljena su ukoliko su obrazložena projektnom
dokumentacijom.
3.4.4. Plinoopskrba
Članak 46.
(1) Kompletan sustav plinoopskrbe je planiran u širem području Supilovom i
Starčevićevom ulicom, a unutar zone u trasi planirane kolno-pješačke prometnice
preko planiranog Trga do spoja s Starčevićevom i do spoja s pješačkim spojem
Supilove i Gradskog parka gdje je također planirana trasa do Supilove Ulice.
(2) Priključenje svih planiranih objekata potrebno je izvesti sukladno
uvjetima gradnje nadležnog distributera plina i u skladu sa važećom zakonskom
regulativom.
(3) Cjevovode plinskih instalacija potrebno je polagati na dubinu od
0,80-1,20 m na pripremljenu posteljicu od pijeska debljine 10-20 cm. Zemljani
nad sloj mora biti 30 cm iznad tjemena cijevi sa trakom za označavanje
plinovoda.
(4) Mjerno regulacijsku stanicu potrebno je izvesti unutar planiranih
građevina ili izuzetno u samostojećem ormariću na vanjskoj fasadi objekta.
Mjerno regulacijska stanica mora sadržavati kuglastu plinsku slavinu i plinsko
brojilo s regulatorom tlaka plina prema važećim standardima.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 47.
(1) Javne zelene površine na području obuhvata 'Detaljnog plana' prikazane
na kartografskim prikazima 1 'Detaljna namjena površina' i 4 'Uvjeti gradnje' u
mjerilu 1:1000, i to kao javni park i urbano zaštitno zelenilo uređuju se
sadnjom i održavanjem visokog i parternog zelenila.
(2) Planira se sadnja autohtonim vrstama - drvoredi, grupe i pojedinačna
stabla uz pješačke površine, parkirališta i sl.
(3) Na javnim zelenim površinama - javni park i urbano zaštitno zelenilo, uz
prethodno vrednovanje prostora, omogućena je gradnja i uređivanje:
- pješačkih puteva,
- objekata za sklanjanje od nevremena (nadstrešnice, pergole i drugi
objekti),
- manjih komunalnih objekata
(4) Ukupna površina ovih objekata može biti najviše 10% neizgrađenih
površina na području obuhvata 'Detaljnog plana'.
(5) Oblikovanjem ovih objekata ne smije se narušiti prostorna ravnoteža s
okolinom, a mora se težiti visokoj estetskoj razini.
Članak 48.
(1) Područje obuhvata 'Detaljnog plana' treba opremiti kvalitetnim
elementima urbane opreme i urbanog mobilijara na dijelu zelenih i ostalih
javnih površina;
- elementima vizualnih komunikacija - informacijskih panoa
- elementima javne rasvjete
- klupama za sjedenje na neizgrađenim površinama,
- koševima za otpatke,
- drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.
(2) Svi navedeni elementi urbane opreme moraju naglasiti posebnost i
pridonijeti prepoznatljivosti prostora. Prednost se daje urbanoj opremi od
prirodnih materijala.
(3) Elemente urbane opreme na građevnim česticama osigurat će investitori.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina
Članak 49.
(1) Uvjetima uređenja javnih površina, gabarita i oblikovanja građevina
naglašava se urbani karakter područja.
(2) Uređenjem zelenih površina u dijelovima građevnih čestica u kontaktu s
Gradskim parkom, pretežito travnjacima i niskim raslinjem, naglašava se rub
Parka i njegove vrijednosti.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak 50.
(1) Uvjeti i načini gradnje dati su u odredbama za provođenje, i na
kartografskom prikazu 4. 'Uvjeti gradnje', 4A 'Uvjeti gradnje - namjena', i 4B
'Uvjeti gradnje - parcelacija' u mj.1:1000, grafičkog dijela 'Detaljnog plana'.
(2) Gradnja je dozvoljena na svim prostorima označenim kao granica građevnog
dijela čestice na kartografskom prikazu 4 'Uvjeti gradnje'.
(3) Postojeće građevine, izuzev onih predviđenih za rušenje, zadržavaju
dosadašnju namjenu i gabarite, uz odgovarajuće sanacije, dogradnje i
rekonstrukcije. Moguća je prenamjena prostora unutar građevine (stambeni u
poslovni prostor).
(4) Prilikom sanacije i rekonstrukcije postojećih građevina uz Trg potrebno
je funkcionalno i oblikovno uskladiti građevine s oblikovanjem planiranog Trga
kako bi se stvorila jedinstvena, kontinuirana cjelina.
(4) Postojeće pomoćne građevine predviđene su za uklanjanje.
(4) Nova gradnja obuhvaća građevne čestice 12, 13, 14, 15, 16 i 17.
(5) Za gradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u
aktivnim seizmičkim područjima, koristi se Pravilnik o državnom standardu za
proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju.
(6) Korisnici su obavezni osigurati sve mjere zaštite od požara prema
važećim propisima, kao i realizaciju planirane hidrantske mreže.
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 51.
Iako na području obuhvata 'Detaljnog plana' nisu utvrđene posebno vrijedne
i/ili osjetljive cjeline i građevine, mjere zaštite prirodnih cjelina i
ambijentalnih vrijednosti propisane su zakonom, drugim propisima i ovim
Odredbama.
8. Mjere provedbe plana
Članak 52.
(1) Gradnja i uređenje površina i građevina unutar obuhvata 'Detaljnog
plana' provodit će se prema ovim Odredbama, tekstualnom i kartografskom dijelu
'Plana' i zakonskim odredbama.
(2) Nadležno tijelo Gradske uprave pratit će provođenje 'Plana' te je
nadležno za njegovo tumačenje. Gradsko vijeće će po potrebi 'Plan' mijenjati i
dopunjavati.
(3) Posebne uvjete građenja, koji nisu navedeni u odredbama za provođenje iz
područja vodoprivrede, zdravstva, zaštite od požara i drugih područja utvrdit
će nadležne službe u suradnji sa stručnim službama, koje utvrđuju te posebne
uvjete u skladu s propisima.
(4) Unutar obuhvata 'Detaljnog plana' potrebno je ostvariti minimalnu razinu
infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:
izvedbu glavnih prometnica,
izgradnju mreže vodoopskrbe,
izgradnju mreže odvodnje otpadnih i oborinskih voda (po fazama),
izgradnju mreže elektroopskrbe,
izgradnju mreže telekomunikacija.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 53.
U cilju sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je provoditi
sljedeće mjere:
(1) Unutar zone 'Detaljnog plana' ne dozvoljava se mogućnost organizacije
djelatnosti koje mogu biti izvor zagađenja zraka, tla i vode ili buke veće od
propisanih vrijednosti.
(2) Zonu obuhvata 'Detaljnog plana' u cijelosti komunalno opremiti
povezivanjem na javnu gradsku komunalnu mrežu, prvenstveno uz kvalitetnu
odvodnju i vodonepropusnost sustava odvodnje;
(3) Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina proizvedenog otpada
(posebno izbjegavanje mogućnosti zagađe
nja otpadnim tvarima kao što su ulja, masti, kiseline i sl.
a eventualno zauljene otpadne vode odvoditi preko separatora);
(4) Na svakoj građevinskoj čestici treba osigurati prostor za privremeno
odlaganje otpada, lako pristupačno vozilima komunalnog poduzeća- odvoženje
otpada mora biti organizirano:
(5) Potrebno je organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.).
(6) U području obuhvata nije dozvoljeno skladištenje eksplozivnih i
zapaljivih tvari;
(7) U skladu s Pravilnikom o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave (NN 37/90), najviše dopuštene razine za dan iznose 65 dBA, a za
noć 50 dBA.
(8) Korisnik građevne čestice obvezan je osigurati zaštitu od požara prema
važećim propisima te zatražiti suglasnost nadležne policijske uprave
Ministarstva unutarnjih poslova na glavni projekt.
9.1. Mjere zaštite od požara
Članak 54.
Propisuju se sljedeće mjere zaštite od požara:
(1) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sustavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku
metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito
stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za
pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se
okuplja i boravi veći broj ljudi.
(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku
metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito
stambene građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i
boravi veći broj ljudi.
(2) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara.
Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine
sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne
površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se
ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
(3) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije
postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu
širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja. a sve u skladu s
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94 i
142/03).
(4) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).
(5) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donijetih na temelju
njega.
(6) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mejra iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Delnica, te mjera zaštite od požara
predviđenih u provedbenim odlukama Prostornog plana Grada Delnica.
(7) Ishodovati suglasnost od nadležnog tijela kojom se potvrđuje da se u
glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i
detaljnim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 55.
DPU »Centar II« izrađen je u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća
Grada Delnica i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Delnica.
Članak 56.
Izvornici DPU-a »Centar II Delnice« čuvaju se u pismohrani Ureda Grada
Delnica, Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Služba za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove,
Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske
županije te u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva.
Članak 57.
Tekstualni i grafički dijelovi DPU-a »Centar II Delnice« koji čine sastavni
dio DPU-a nisu predmet objave.
Članak 58.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-02/06-01/03
Ur. broj: 2112-01-07-62
Delnice, 26. rujna 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA DELNICA
Predsjednik
Goran Muvrin, v. r.
