SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 26. Četvrtak, 28. lipnja 2007.
OPĆINA MRKOPALJ
30

10.

Na temelju članka 24. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« RH broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 18. Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 04/06), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Delnice, Klasa: 350-01/07-01/16, Ur. broj: 2170- 82-01-07-2 od 21. svibnja 2007. Općinsko vijeće Općine Mrkopalj na sjednici održanoj 26. lipnja 2007. godine donijelo je

ODLUKU
o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja
Općine Mrkopalj

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine« PGŽ broj 46/04), u daljnjem tekstu: Izmjena i dopuna Plana.

Izmjenom i dopunom Plana mijenjaju se slijedeći dijelovi osnovnog Plana:

- u tekstualnom dijelu I. Obrazloženje, dodaje se točka 0. UVOD, podtočka 0.1. Obrazloženje Izmjene i dopune Plana,

- mijenja se poglavlje 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA,

- mijenja se normativni dio Plana II. Odredbe za provođenje,

- mijenjaju se svi kartografski prikazi Plana.

Sve izmjene u tekstualnom dijelu i u kartografskim prikazima osnovnog Plana navedene su u sadržaju elaborata Izmjene i dopune Plana iz članka 2. ovih Odredbi.

Izmjena i dopuna Plana provodi se neposredno i putem prostornih planova užih područja.

Članak 2.

Izmjena i dopuna Plana sadržana je u elaboratu «Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj - Izmjena i dopuna Plana koji se sastoji od:

TEKSTUALNI DIO


KNJIGA 1

SADRŽAJ:

KARTOGRAFSKI PRIKAZI PLANA

Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj mijenjani su svi kartografski prikazi u mjerilu 1:25000 i 1:5000, zbog ažuriranja administrativne granice Općine Mrkopalj, određene detaljnije u odnosu na onu iz osnovnog Plana jer je utvrđena na katastru, te zbog ucrtanih izmjena i dopuna.

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA MJ 1:25.000

Površine za razvoj i uređenje prostora

Cestovni promet

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ 1:25.000

Energetski sustav

Pošta i telekomunikacije

Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE,

UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA MJ 1:25.000

3a Područja posebnih uvjeta korištenja MJ 1:25.000

Zaštićeni dijelovi prirode

Graditeljska baština

Područja posebnih ograničenja u korištenju

Krajobraz

3b Područja posebnih ograničenja u

korištenju MJ 1:25.000

Tlo

Vode - vodozaštitna područja

3c Područja primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite MJ 1:25.000

Uređenje zemljišta

Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

Područja i dijelovi primjene planskih

mjera zaštite

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA MJ 1:5.000

4.1. - 4.7. Kartografski prikazi građevinskih

područja MJ 1:5.000

4.1. SUNGERSKI BUKOVAC

4.2. SUNGER

4.3. BRESTOVA DRAGA

4.4. MRKOPALJ

4.5. TUK MRKOPALJSKI I TUK VOJNI

4.6. BEGOVO RAZDOLJE

4.7. MRKOVAC

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Granica obuhvata Plana je administrativna granica Općine Mrkopalj određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, utvrđena na mjerilu katastarskog plana.«

Članak 4.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju sljedeće značenje:

Općina Mrkopalj je jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06).

Statističko naselje je manja administrativna jedinica unutar Općine, određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Naselje je izgrađena ili planirana struktura namijenjena stanovanju i pratećim funkcijama.

Stanovanje u kontekstu ovog Plana podrazumijeva stalno stanovanje.

Prateće funkcije obuhvaćaju javne društvene funkcije te gospodarske funkcije koje su sukladne stanovanju i mogu se odvijati u naselju.

Povijesnom jezgrom naselja smatra se gusto izgrađeni najstariji dio naselja N5 Mrkopalj-centar koje je zaštićeno kao evidentirano ruralno naselje.

Građevinsko područje je površina u kojoj je predviđena gradnja i uređenje prostora. Ovim Planom određena su građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.

Površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem. Osnovne grupe izdvojenih namjena su:gospodarska-poslovna namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostale namjene.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i vodova infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Cesta je javna prometna površina. U Općini Mrkopalj ceste se, po vrsti, dijele na: ostale državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste.

Priključak na javnu prometnu površinu je pješački i kolni prilaz građevnoj čestici, odnosno pristupni put građevini. Po vrsti se dijeli na: kolni prilaz i javne pješačke komunikacije.

Građevna čestica je zemljište u funkciji građevine (ili građevina) osnovano u skladu s odredbama ovog Plana. Na građevnoj čestici određuje se građenje jedne ili više građevina koje su u funkciji jedne namjene, odnosno korisnika.

Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene predviđene ovim Planom.

Građevna linija određuje položaj osnovne građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne

GRAFIČKI DIO


KNJIGA 2

SADRŽAJ:

čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti.

Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske značajke, komunalna i prometna opremljenost, tipologija gradnje u okruženju, morfologija krajolika, klimatski uvjeti i sl.).

Površina za gradnju je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja osnovne građevine i pomoćnih građevina.

Osnovna građevina je svaka građevina (pojedinačna ili kompleks građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene.

Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini. Gradi se kao zasebna cjelina u sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena.

Izgrađenost građevne čestice je zbroj izgrađenih površina zemljišta pod svim građevinama na čestici (osnovne i pomoćnih). Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenost građevne čestice ne računaju se građevine potpuno ukopane u teren, uređene površine u razini terena (terase, parkirališne površine, sportsko-rekreacijske površine i sl.), te građevine i površine kojima se uređuje okoliš.

Okoliš građevine čini slobodan, neizgrađen prostor unutar građevne čestice (okućnica, dvorište, vrt i sl.) koji mora biti uređen.

Ukupnu (bruto) razvijenu površinu čini zbroj površina svih nadzemnih etaža građevina (osnovne i pomoćnih) na građevnoj čestici. U zbroj površina ne računa se površina podzemne etaže - podruma.

Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici i površine građevne čestice.

Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja određene namjene.

Građevine stambene namjene u kontekstu ovog Plana su: obiteljske stambene kuće - s jednim stanom, višeobiteljske stambene kuće - s najviše tri stana i višestambene građevine. Mogu u svom sklopu imati i poslovni prostor.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne stambene građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Građevine društvenih namjena služe zadovoljenju društvenih potreba stanovništva i namijenjene su odvijanju središnjih funkcija (uprave i pravosuđa, predškolskog i školskog odgoja, zdravstva i socijalne skrbi, kulturnih funkcija, sporta i rekreacije, vjerskih ustanova, građanskih udruga i sl.).

Građevine gospodarskih namjena koje se smještaju u naselju su:građevine za obavljanje poslovnih djelatnosti koje su sukladne stanovanju, ostalim funkcijama naselja i ne ugrožavaju okoliš, građevine za obavljanje turističko- ugostiteljskih djelatnosti i poljoprivredne gospodarske građevine.

Vikend kuće namijenjene su odmoru. Grade se u pravilu kao skupne aglomeracije u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljske namjene, a iznimno u stambenom naselju kao pojedinačne građevine.

Teren je nivo konačno uređenog zemljišta neposredno uz građevinu.

Etaža je svaki funkcionalni nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). Kod strmijih nagiba krovišta u potkrovlju mogu biti i dvije potkrovne etaže.

Podrum je etaža koja je sa svih strana potpuno ili djelomično ukopana u teren. Gornji rub stropne konstrukcije djelomično ukopanog podruma ne smije nadvisivati najniži dio terena oko građevine više od 1,0 m.

Suteren je etaža djelomično ukopana u teren s tri strane, s jednim slobodnim pročeljem.

Prizemlje je etaža u razini ili neposredno iznad terena.

Potkrovlje je etaža ispod kose krovne konstrukcije.

Nivelacijska kota od koje se računa katnost građevine je kota poda prve nadzemne etaže uzdignute maksimalno 1,0 m od najniže točke konačno uređenog terena na dijelu građevne čestice koji pokriva građevina.

Visina građevine određuje se katnošću tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca ili donjeg ruba podrožnice kosog krova.

Oblikovanje građevina, zbog arhitekture specifične za planinske predjele, mora biti u skladu s tradicijom goranskog graditeljstva ali i slobodno u arhitektonskom izričaju i upotrebi novih građevinskih materijala, u skladu sa suvremenim zahtjevima.

Nagib krovnih ploha građevina stambene namjene i vikend kuća kreće se u rasponu od minimalno 45o do maksimalno 60o. Pojedinačni dijelovi krovišta mansardnog tipa mogu imati i veći nagib. Lokacijskom dozvolom utvrditi će se nagib krovnih ploha sukladno građevinama u okruženju. Za višestambene građevine i građevine javnih, društvenih i gospodarskih namjena dozvoljavaju se i drugi nagibi ako su izraz arhitektonskog oblikovanja građevine.

Stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje, poslovnu ili turističko-ugostiteljsku djelatnost, s neophodnim pomoćnim prostorijama koje čine zasebnu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.«

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE MRKOPALJ

Površine naselja

Članak 5.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom uspostavljen je sustav naselja prema njihovoj razvojnoj ulozi na sljedeći način:

1. lokalno središte (VII. kategorija centraliteta) je:

naselje N5-Mrkopalj-centar: općinsko središte - sjedište lokalne samouprave i središte društvenog i gospodarskog razvoja,

2. manje razvojno središte je:

naselje N9-Begovo Razdolje - središte turističkog razvoja.«

Članak 6.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»Prema značaju i razini funkcionalne opremljenosti naselja Općine Mrkopalj dijele se na:

1. administrativno-gospodarski centar:naselje N5-Mrkopalj-centar, s dijelovima N6-Mrkopalj i N7-Mrkopalj- škola mira

- naselje sa stambenim, središnjim uslužnim i pratećim gospodarskim funkcijama,

2. podcentri: naselja N9-Begovo Razdolje i N2-Sunger,

- naselja sa stambenim i pratećim gospodarskim funkcijama,

3. manja naselja ruralnog tipa: naselja N1-Sungerski Bukovac, N3-Brestova Draga s dijelom N4-Brestova Draga, N8-TukVojni i Tuk Mrkopaljski,

- naselja s pretežito stambenim funkcijama i nekim pratećim gospodarskim funkcijama.«

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 7.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»Površine izvan naselja za izdvojene namjene predviđene su za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja. Planiraju se odvojeno prema pojedinim namjenama i određuju građevinskim područjima. Koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima, a u njima se ne može planirati novo stanovanje.

Ovim Planom vrši se razgraničenje površina izvan naselja prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su:

a. gospodarska namjena,

b. ugostiteljsko-turistička namjena,

c. sportsko-rekreacijska namjena i

d. infrastrukturna namjena.«

b. Turističko-ugostiteljska namjena

Članak 8.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»Površine za turističko-ugostiteljske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju različiti sadržaji turističko-ugostiteljske djelatnosti (stacionarnog, izletničkog, lovnog, seoskog turizma i sl.) koji uključuju i ugostiteljsku ponudu kraja. U te površine svrstana su i vikend naselja namijenjena odmoru.

Razgraničuju na slijedeće kategorije:

. površine stacionarnog turizma (hoteli, veći pansioni i sl.)

. turistička naselja (turističke aglomeracije koje mogu uključiti hotele, pansione i sl.) i

. vikend naselja.«

Članak 9.

Iza članka 13. dodaje se podtočka d. Infrastrukturna namjena, te se dodaje članak 13 a. koji glasi:

»Kao površina infrastrukturne namjene Planom se određuje javno parkiralište (planska oznaka JP) uz naselje Mrkopalj, u podnožju Čelimbaše. Javno parkiralište određeno je izdvojenim građevinskim područjem infrastrukturne namjene.«

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 10.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Na području Općine Mrkopalj ovim Planom određuju se građevinska područja naselja N1 N9 na slijedeći način:

N1-N2, oznake su građevinskog područja naselja Sunger,

N3-N4, oznake su građevinskog područja naselja Brestova Draga,

N5-N7 oznake su građevinskog područja naselja Mrkopalj,

- oznakom N5 označeno je građevinsko područje središnjeg naselja,

N8, oznaka je građevinskog područja naselja Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni,

N9, oznaka je građevinskog područja naselja Begovo Razdolje.

Razgraničenje građevinskih područja naselja prikazano je na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000 i na kartografskim prikazima 4.1. - 4.7. »Građevinska područja u mjerilu 1:5000.«

Članak 11.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu kojim se osigurava pješački i kolni prilaz čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnom vozilu.

Javne prometne površine su ceste koje se, po vrsti, dijele na: ostale državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste.

Priključak na javnu prometnu površinu je pješački i kolni prilaz građevnoj čestici, odnosno pristupni put građevini. Po vrsti se dijeli na: kolni prilaz i javne pješačke komunikacije.

Minimalne širine kolnog priključka određuju se prema vrsti i namjeni osnovne građevine. Kod neposredne provedbe Plana, kolni prilaz za obiteljske stambene kuće ima minimalnu širinu 3,0 metra, a za višestambene građevine te građevine društvenih i gospodarskih namjena min. 4,5 metra.

U građevinskom području naselja, iznimno se građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može pristupiti i putem pješačkog prilaza koji ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m.

Priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema minimalnim prometnim uvjetima iz članka 101. ovih odredbi.

Kolne i pješačke prilaze građevinama i javnim površinama izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.«

Opći uvjeti građenja osnovnih građevina

Članak 12.

Članak 33. mijenja se i glasi:

»Građenje osnovnih građevina i uređenje površina u građevinskim područjima naselja vrši se neposrednim provođenjem odredbi Plana za sva naselja, osim za središnje naselje N5 Mrkopalj-centar gdje se vrši posredno, temeljem urbanističkog plana uređenja.

Neposrednim provođenjem mogu se u naselju graditi građevine stambene namjene, građevine društvenih namjena, građevine turističko-ugostiteljske namjene, građevine gospodarske - poslovne namjene, te pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene, poljoprivredne gospodarske građevine, infrastrukturne i komunalne građevine i ostale građevine.

Ovim Planom određuju se kriteriji i uvjeti građenja za građevine iz stavka 2. čija je izgradnja moguća neposrednom provedbom, primjenjujući kumulativno sve odrednice Plana.«

Članak 13.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»Udaljenost osnovnih građevina, mjerena od najistaknutijih dijelova pročelja, od granica građevne čestice, osim od granice prema javnoj prometnoj površini, određuje se

ovisno o vrsti i namjeni osnovne građevine te lokalnim uvjetima kako slijedi:

. udaljenost slobodnostojećih građevina stambene namjene, osim višestambenih građevina, od granica građevne čestice mora biti najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra, odnosno najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina,

. prethodna odredba odnosi se i na izgradnju građevina stambene namjene, osim višestambenih građevina, koje se grade na poluotvoreni način (dvojne građevine) a primjenjuje se na slobodna pročelja,

. udaljenost višestambenih građevina te građevina društvenih i gospodarskih namjena mora iznositi najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne može biti manja od 4,0 m.«

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 14.

Članak 39. mijenja se i glasi:

»Sve vrste osnovnih građevina moraju se, u tlocrtnom gabaritu i u volumenu, prilagoditi i podrediti ambijentalnoj slici cjeline naselja. Dozvoljava se suvremeni arhitektonski izričaj, ali se građevina načinom gradnje, mjerilom, oblikovanjem pročelja i upotrijebljenim materijalima mora prilagoditi lokalnim uvjetima, te skladno uklopiti u proporcije, ritam i izgled koji je ostvarila postojeća arhitektura u užem okruženju.

Unutar gusto izgrađene jezgre naselja N5 Mrkopalj-centar koje je evidentirano kao ruralno naselje, uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina odrediti će se urbanističkim planom uređenja naselja, a uvjete rekonstrukcija do donošenja plana utvrđuje nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine.

U ostalim naseljima, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja, uvjetuje se upotreba materijala i načina građenja u tradiciji goranskog narodnog graditeljstva. Preporuča se korištenje predložaka tradicionalnih tipova goranskih kuća.

Građevine stambene namjene svojim oblikovanjem moraju biti usklađene s načinom izgradnje postojećih građevina u okruženju, moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 45o ni većim od 60o. Dijelovi krovišta mansardnog tipa, (zidovi koji su sastavni dio krovišta i oblažu se pokrovom) mogu biti i većeg nagiba. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno korištenje i drugih suvremenih materijala (pokrov od bitumenskih ili drvenih elemenata malog formata (šindra), azbestcementni pokrovi i sl.) te tradicionalnih materijala upotrebljavanih u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl). Predlažu se boje u rasponu toplih tonova (od crvene do tamno- smeđe).

Arhitektonsko oblikovanje višestambenih, društvenih i gospodarskih - turističko-ugostiteljskih građevina koje se grade u naselju na izdvojenim građevnim česticama mora biti primjereno namjeni, gabaritom prilagođeno neposrednom okruženju, a oblikovanjem pročelja skladno uklopljeno u ambijentalnu cjelinu naselja.

Građevine gospodarske - poslovne namjene mogu se oblikovati i suvremenim arhitektonskim izričajem, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku i primjenu suvremenih materijala, te slobodniju kolorističku obradu. Pročelja treba skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.«

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 15.

Članak 42. mijenja se i glasi:

»građevinskom području naselja mogu se graditi sljedeće vrste građevina stambene namjene za stalno stanovanje:

. obiteljska stambena kuća

- s jednom stambenom jedinicom,

. višeobiteljska stambena kuća

- s najviše tri stambene jedinice,

. višestambena građevina

- s više od tri stambene jedinice.

Obiteljske i višeobiteljske stambene kuće mogu se graditi u svim naseljima, dok se gradnja višestambenih građevina dozvoljava samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u naselju N6 Mrkopalj.«

Obiteljska stambena kuća - s jednom stambenom jedinicom

Članak 16.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»Obiteljska stambena kuća s jednom stambenom jedinicom namijenjena je stanovanju jedne obitelji, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Može se graditi na slobodnostojeći ili poluotvoreni način.

Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći kriteriji građenja:

a) izgradnja na slobodnostojeći način:

. minimalna površina građevne čestice: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 15 m

. maksimalna površina građevne čestice: 2000 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,3

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 0,8

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 250 m2

. broj etaža:podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 6,0 m

b) izgradnja na poluotvoreni način - po jednoj jedinici dvojne kuće:

. minimalna površina građevne čestice: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m

. maksimalna površina građevne čestice: 1200 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,4

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 0,8

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 200 m2

. broj etaža: podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 6,0 m«

Višeobiteljska stambena kuća - s najviše tri stambene jedinice

Članak 17.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»Višeobiteljska stambena kuća s najviše tri stambene jedinice je slobodnostojeća ili dvojna kuća, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Stambene jedinice mogu se organizirati u vertikalnom ili horizontalnom smjeru unutar dozvoljenih gabarita građevine.

Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći kriteriji građenja:

a) izgradnja na slobodnostojeći način:

. minimalna površina građevne čestice: 400 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 18 m

. maksimalna površina građevne čestice: 2000 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,3

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 0,8

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 400 m2

. broj etaža: podrum i najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 8,0 m

b) izgradnja na poluotvoreni način - po jednoj jedinici dvojne kuće:

. minimalna površina građevne čestice: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 14 m

. maksimalna površina građevne čestice: 1200 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,4

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 0,8

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 360 m2

. broj etaža: podrum i najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 8,0 m«

Višestambena građevina

Članak 18.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»Višestambena građevina namijenjena je prvenstveno kolektivnom stanovanju. U njoj se na jedan vanjski ulaz vezuju više od tri stambene jedinice, odnosno više od tri samostalne uporabne cjeline.

Prizemna etaža može se namijeniti sadržajima društvenih i gospodarskih funkcija. U podrumskoj etaži treba predvidjeti zajedničku parkirališnu garažu i pomoćne prostorije za svaki stan.

Građenje novih višestambenih građevina dozvoljeno je u naselju N5 Mrkopalj-centar i naselju N6 Mrkopalj, u ostalim naseljima se ne dopušta.

Neposrednim provođenjem dozvoljena je rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina te izgradnja (interpolacija) novih u naselju N6 Mrkopalj. Uvjeti građenja višestambenih građevina u središnjem naselju N5 Mrkopalj- centar odrediti će se urbanističkim planom uređenja.

Kriteriji za rekonstrukciju postojećih i građenje novih višestambenih građevina (koji su ujedno i smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja) su sljedeći:

. minimalna površina građevne čestice za izgradnju nove višestambene građevine (ili zemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojeće): 600 m2, uz uvjet da minimalna širina građevne čestice na crti građevne linije iznosi 24 m za nove građevine,

. maksimalna površina građevne čestice nije ograničena,

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,4

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 1,2

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 800 m2

. maksimalni broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 10,00 m

Ne dozvoljavaju se pojedinačne intervencije na pročeljima i zajedničkim djelovima višestambene građevine.

Urbanističkim planom uređenja naselja N5 Mrkopalj- centar mogu se za višestambene građevine odrediti uvjeti građenja koji minimalno odstupaju od navedenih u stavku 5 ovog članka.«

GRAĐEVINE DRUŠTVENIH NAMJENA

Članak 19.

Članak 47. mijenja se i glasi:

»Društvene djelatnosti služe zadovoljenju javnih i društvenih potreba stanovništva koje obuhvaćaju:upravne funkcije (općinski organi samouprave, policijska stanica), obrazovne funkcije (predškolske ustanove, područna osnovna škola), primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, kulturne funkcije, financijske, intelektualne i ostale usluge, te razne druge društvene funkcije (sportske organizacije, udruge građana, političke stranke, nestranačke organizacije, vjerske zajednice i sl.).

Obavljaju se u građevinama društvenih namjena koje se u pravilu grade u građevinskom području naselja, na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stalnog stanovanja, a iznimno se mogu graditi i van građevinskih područja.

Građevine iz stavka 1. grade se uglavnom u građevinskim područjima središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar, naselja N6-Mrkopalj i N7 Mrkopalj-škola mira, a izgradnja građevine socijalne skrbi (dom za starije osobe) planirana je u naselju N8 Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni. Za potrebe stanovništva u planskom razdoblju do 2015. godine nije potrebna izgradnja nove osnovne škole niti građevina primarne zdravstvene zaštite. Planom je predviđeno ponovno otvaranje matičnog ureda i policijske stanice. U ostalim naseljima minimum zadovoljenja društvenih potreba stanovnika treba omogućiti dolaskom bibliobusa.

Ostale društvene funkcije dopunjavati će svoje sadržaje izgradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina u naselju. Prema iskazanim potrebama stanovništva mogu se graditi različiti drugi sadržaji kao što su:građevine namijenjene predškolskom odgoju (jaslice i dječji vrtić, dječje igraonice), socijalnoj skrbi (socijalno savjetovalište za sve kategorije stanovništva), pružanju zdravstveno-estetskih usluga (sve vrste specijalističkih ordinacija, vježbaonice, prostori za estetiku tijela i sl.), građevine obrazovne i kulturno-zabavne namjene (knjižnica i čitaonica, škola stranih jezika, muzička škola, izložbeni salon, galerija, muzejska zbirka, kino, videoteka, disco-klub, prostori sa više namjena i sl.), građevine sporta i rekreacije (pojedinačna otvorena ili zatvorena sportska igrališta i prostori za rekreaciju građana).«

Članak 20.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina društvene namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine.

Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje tih građevina u svim naseljima, osim naselja N5 Mrkopalj-centar gdje se grade temeljem urbanističkog plana uređenja.

Određuju se uvjeti građenja građevina društvenih namjena kada se grade na izdvojenim građevnim česti

cama, za neposredno provođenje i kao smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja:

. minimalna veličina građevne čestice: 400 m2,

. maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,5

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 1,2

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 600 m2

. broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 10,00 m

Izgradnja građevina složenih društvenih namjena u kojima se okuplja veći broj ljudi i koje imaju veću bruto razvijenu površinu, dozvoljava se samo u naselju N5 Mrkopalj-centar gdje će njihovi uvjeti građenja biti definirani urbanističkim planom uređenja.«

GRAĐEVINE GOSPODARSKIH NAMJENA

Građevine poslovne namjene

Članak 21.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći uvjeti građenja građevine poslovne namjene kada se ona gradi u naselju na zasebnoj građevnoj čestici:

. oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike ili tehnološki proces (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.),

. minimalna veličina građevne čestice: 400 m2,

. maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,6

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 1,2

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 700 m2

. maksimalna visina proizvodno-poslovnih građevina je, u pravilu jedna nadzemna etaža, koja za radni prostor može imati svjetlu visinu do 6,0 m,

. maksimalna katnost ostalih poslovnih građevina je podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 10,00 m

Izgradnja poslovnih građevina veće bruto razvijene površine, te složenih građevina sa većim tehničkim i tehnološkim zahtjevima, dozvoljava se samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u zonama poslovne namjene izdvojenim iz naselja gdje će njihovi uvjeti građenja biti definirani urbanističkim planom uređenja.«

Građevine turističko-ugostiteljske namjene

Članak 22.

Članak 53. mijenja se i glasi:

»Za neposredno provođenje Plana određuju se sljedeći uvjeti građenja turističko-ugostiteljske građevine kada se ona gradi u naselju na zasebnoj građevnoj čestici:

. oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.),

. minimalna veličina građevne čestice: 400 m2,

. maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,5

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 1,2

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 700 m2

. maksimalni broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): u pravilu 8,00 m

. iznimno se, za manje hotele, veće turističko-ugostiteljske pansione i sl., može dozvoliti maksimalna visina do 10,0 m

Građevine veće bruto razvijene površine, te složene turističko-ugostiteljske građevine sa većim tehničkim zahtjevima, mogu se graditi samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u zonama turističko-ugostiteljske namjene izdvojenim iz naselja gdje će se uvjeti građenja odrediti urbanističkim planom uređenja«

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 23.

Članak 60. mijenja se i glasi:

»Izgrađene strukture izvan naselja postoje ili se njihova izgradnja planira na površinama za izdvojene namjene koje su određene građevinskim područjima. Ovim Planom su određena građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene:

. gospodarske-poslovne namjene,

. turističko-ugostiteljske namjene,

. sportsko-rekreacijske namjene i

. infrastrukturnu namjenu.

Na površinama izdvojenih namjena izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje, ali se u sklopu njih mogu uređivati površine parkovnog i zaštitnog zelenila, sporta i rekreacije, parkirališne površine, te graditi prateći sadržaji što upotpunjuju namjenu osnovnih građevina i pridonose kvaliteti prostora u okruženju.

Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je samo temeljem prostornih planova užeg područja. Planom je određena izrada urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja.

Građevinska područja za izdvojene namjene određena su u kartografskim prikazima 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000 i 4.1. do 4.7. »Građevinska područja, u mjerilu 1:5000.«

Površine za gospodarske - poslovne namjene

Članak 24.

Članak 62. mijenja se i glasi:

»Planom se određuju slijedeća građevinska područja izdvojenih površina za gospodarske-poslovne namjene:

K1 - poslovno-proizvodna namjena - drvoprerađivačka:postojeći pogon drvoprerađivačke proizvodnje u Mrkoplju,

K2 - poslovna namjena - pretežito trgovačko-uslužna:planirana poslovna zona u Mrkoplju,

K3 - poslovna namjena - pretežito uslužno-servisna:planirana poslovna zona u Mrkoplju.

K4 - poslovno-proizvodna namjena: planirana asfaltna baza uz kamenolom Mrkovac.«

Površine za turističko-ugostiteljske namjene

Članak 25.

Članak 63. mijenja se i glasi:

»Površine za turističko-ugostiteljske namjene određuju se građevinskim područjima izdvojenim iz naselja, koja mogu imati postojeći, izgrađeni dio i neizgrađeni dio, planiran za proširenje ili novu izgradnju. Dijele se na površine stacionarnog turizma, turističkih naselja i vikend naselja.

Namijenjene su izgradnji novih građevina stacionarnog tipa (hotela, većih pansiona) i turističkih struktura (turističkih i vikend naselja), u kombinaciji s poslovnim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim, kulturno-zabavnim, sportsko- rekreacijskim i ostalim pratećim sadržajima, te rekonstrukciji i preoblikovanju postojećih - izgrađenih građevina i struktura.

Izgradnja u građevinskim područjima novoplaniranih površina za turističko-ugostiteljske namjene moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja.

Rekonstrukcije građevina, zahvati u uređenju prostora i interpolacije novih građevina unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja vrše se neposrednim provođenjem ovog Plana, kumulativnim korištenjem odredbi koje se odnose na građevine turističko-ugostiteljske namjene čija je izgradnja moguća u naselju.«

Članak 26.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom na području Općine Mrkopalj određuju se sljedeća građevinska područja izdvojenih površina za turističko-ugostiteljsku namjenu:

T1 - smještajni (stacionarni) turizam (sa smještajnim kapacitetima u hotelima, većim i manjim pansionima, izletišnim kompleksima, planinarskim domovima i sl.):

T11 - zona smještajnog turizma u Mrkoplju, podno skijališta Čelimbaša,

T12 - zona smještajnog turizma u Mrkoplju, uz Biatlonski centar »Zagmajna«,

T13 - zona smještajnog turizma u Begovom Razdolju, uz skijališta Mlačice i Bijela Kosa, u blizini sportsko-rekreacijskog područja »Tri poljane«,

T2 turistička naselja (koja mogu uključiti i građevine stacionarnog turizma):

T21 - turističko naselje na ulazu u Sunger,

T22 - turističko naselje u Brestovoj Dragi, uz skijalište Prenka,

T23 - turističko naselje u Mrkoplju, na predjelu između Čelimbaše i Zagmajne,

T24 - turističko naselje u Begovom Razdolju, uz skijalište Klobučarev vrh,

T25 - turističko naselje u Begovom Razdolju, uz skijalište Jukina Kosa,

T3 vikend naselja:planirano je proširenje postojećih i izgradnja novih vikend naselja:

T31 - vikend naselje u Sungerskom Bukovcu,

T32 - vikend naselje u Sungeru,

T33 - vikend naselje u Brestovoj Dragi,

T34 - vikend naselje »Gmajna«, u Mrkoplju,

T35 - vikend naselje u Tuku Vojnom.«

Članak 27.

Članak 65. mijenja se i glasi:

»Vikend kuće grade se u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljske namjene - kao skupne aglomeracije namjenjene odmoru.

Iznimno se vikend kuće mogu graditi - interpolirati kao pojedinačne građevine u građevinskim područjima stambenih naselja. Grade se na slobodnostojeći način, a preporuča se izgradnja prema predlošcima tradicionalnog goranskog graditeljstva.

Za rekonstrukciju postojećih i gradnju - interpolaciju novih vikend kuća u građevinskim područjima naselja i u izgrađenim dijelovima postojećih vikend naselja, određuju se slijedeći uvjeti građenja:

. minimalna površina građevne čestice: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m

. maksimalna površina građevne čestice: 1000 m2

. koeficijent izgrađenosti (Kig): 0,3

. koeficijent iskorištenosti (Kis): 0,6

. maksimalna bruto razvijena površina građevine: 220 m2

. broj etaža: podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju

. visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 6,0 m.

Za vikend kuće koje se interpoliraju u stambenom naselju, uvjeti smještaja građevine na građevnu česticu, priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti uređenja okućnice i svi ostali uvjeti isti su kao za obiteljske kuće.

Vikend kuće koje se interpoliraju u izgrađeni dio postojećeg vikend naselja priključuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu pod istim uvjetima kao i već izgrađene građevine.

Ako se građevna čestica mora odrediti kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi postojeće vikend kuće tada njezina površina ne može biti manja od 250 m2 niti veća od 500 m2

Infrastrukturne površine

Članak 28.

Iza članka 68. dodaje se članak 68.a koji glasi:

»Izdvojena površina infrastrukturne namjene kojoj je Planom određeno građevinsko područje je površina javnog parkirališta (planska oznaka JP) uz središnje naselje N5 Mrkopalj-centar.

Uvjeti građenja, uređenja površina i mjere zaštite okoliša odrediti će se urbanističkim planom uređenja UPU-1 u čijem obuhvatu se nalaze građevinska područja središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar i javnog parkirališta JP.«

2.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja

Članak 29.

Članak 69. mijenja se i glasi:

»Građevine izvan građevinskih područja lociraju se, grade i koriste na način da ne ometaju druge namjene u prostoru i korištenje drugih građevina, a prema kriterijima iz članka 20. Odluke o Planu, preuzetim iz Zakona o prostornom uređenju i Županijskog plana.

Među građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, ovim Planom uvršten je i Memorijalni centar na Matić poljani kao zdravstveno-rekreacijska građevina - planinarski (spomen) dom s malim smještajnim kapacitetom.

Na površinama označenim IV. kategorijom geotehničke prikladnosti i I. kategorijom zaštite (osjetljivosti) prostora dozvoljena je izgradnja samo građevina infrastrukture i građevina u isključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora.«

Građevine infrastrukture

Članak 30.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»Građevine infrastrukture izvan građevinskih područja podrazumijevaju izgrađene i neizgrađene građevine, vodove, instalacije i uređaje u funkciji sustava prometa i veza, vodnogospodarskog sustava i energetskog sustava, smještene unutar infrastrukturnih trasa, koridora ili površina, te komunalne građevine - odlagališta otpada i groblja.

Od novih infrastrukturnih i komunalnih građevina izvan građevinskog područja planirana je izgradnja:

- građevine u funkciji korištenja dopunskih (obnovljivih) izvora energije (planska oznaka GDE)- energane na biomasu, vjetroenergane ili sl.

- reciklažnog dvorišta (planska oznaka RC), uz postojeće odlagalište komunalnog otpada (OK) na lokaciji Mrzle Drage za koje je obvezna sanacija nakon uspostave gospodarenja otpadom na razini Županije.

Infrastrukturne i komunalne građevine izvan građevinskih područja grade se neposrednom provedbom, kumulativnom primjenom odredbi svih članaka koji se odnose na pojedini infrastrukturni sustav, a prema uvjetima iz točke 5. Odluke o Planu. Potrebna je izrada idejnog rješenja s detaljnim opisom zahvata u prostoru i mjerama zaštite okoliša, te suglasnost nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Ovisno o veličini, kategoriji ili kapacitetu infrastrukturnih građevina iz stavka 1. i energetskom kapacitetu građevina u funkciji korištenja dopunskih (obnovljivih) izvora energije propisuje se obveza izrade studije utjecaja na okoliš, sukladno popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) i članku 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko-goranske županije (»Službene novine« PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).

Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 31.

Članak 72. mijenja se i glasi:

»Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifičnosti prirodnog područja, a važne su za zdravlje stanovništva (posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka prve kategorije, šumski prostori, ljepota krajobraza, konfiguracija terena i sl.) i omogućuju rekreaciju u slobodnoj prirodi.

Zdravstvene građevine su sanatorijumi, klimatska lječilišta u prirodi i slične građevine namijenjene zdravstvenom turizmu, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportsko-rekreacijski sadržaji. Planom nije predviđena njihova izgradnja.

Dozvoljava se izgradnja manjih građevina zdravstveno- rekreacijske namjene u obliku planinarskog dom s malim stacionarom, u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema slijedećim uvjetima građenja:

. građevini treba odrediti građevnu česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - minimalna veličina parcele je 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje,

. osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 4,5 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevne čestice,

. građevinu zdravstveno-rekreacijske namjene - planinarski dom s manjim stacionarom izgraditi kao pojedinačnu građevinu u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa,

. maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 600 m2, uključujući sve građevine na parceli,

. maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju,

. najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta,

. pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz, koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom.

Lokacijskom dozvolom za građevine se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti korištenja i uređenja površina, uvjeti oblikovanja, posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša. Podloga za njeno utvrđivanje je idejno rješenje s detaljnim opisom zahvata u prostoru, a u postupku je potrebno ishoditi suglasnost Poglavarstva Općine Mrkopalj.

Izvan građevinskih područja mogu se planirati novi atraktivni sportsko-rekreacijski sadržaji. Rekreacijske staze, površine i građevine namijenjene su različitim vidovima aktivne i pasivne rekreacije i sportova u slobodnoj prirodi. To su pješačke, biciklističke, jahačke, planinarske, trim - staze, karting - staze, staze za rekreativno skijanje, skijaško hodanje, skijanje po neuređenim stazama, površine za planinarenje, alpinističko penjanje, zmajarenje, padobranstvo i za odvijanje drugih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi.

Neposrednom provedbom dozvoljava se uređenje, rekonstrukcija postojećih i građenje novih rekreacijskih staza i površina, a u sklopu njih, građenje pratećih građevina za čiju su izgradnju potrebni manji zahvati u prostoru, bez štetnih posljedica po okoliš. Podrazumijeva se maksimalna rekreacijska površina do 2000 m2 i građevina do max. 50 m2 namijenjena manjem ugostiteljskom sadržaju, sanitarnoj grupi i sl.«

Članak 32.

Iza članka 72. dodaje se podnaslov:Memorijalni centar na Matić poljani i dodaje se članak 72.a koji glasi:

»Planom je predviđena izgradnja specifične zdravstveno- rekreacijske građevine - planinarskog (spomen) doma - Memorijalnog centra na Matić poljani. Građevina se gradi izvan građevinskog područja, u polivalentnoj funkciji, posvećena sjećanju na tragičan događaj iz oslobodilačke borbe naroda ovog kraja, na 26-toricu smrznutih partizana stradalih u snježnoj oluji tijekom marša, potkraj 1944. godine.

Zbog specifičnosti namjene i smještaja građevine uz rub Matić poljane - registriranog memorijalnog područja spomeničke baštine od značaja za Primorsko-goransku županiju, određuju se posebni uvjeti građenja i uređenja površina.

Stručnu podlogu za utvrđivanje lokacijske dozvole čini idejno rješenje Memorijalnog centra u kojem će se, u tekstualnom i grafičkom obliku, detaljno razraditi:

. osnovna namjena,

. sadržajno-funkcionalne cjeline u građevini i mogući kompatibilni sadržaji,

. unutarnja organizacija prostora,

. uređenje okoliša građevine - kolno-pješački prilazi građevini (za pješake, invalide i dostavna vozila), parkiralište, vanjske terase i površine za okupljanje na otvorenom prostoru, hortikulturno uređenje zelenih površina u obuhvatu građevne čestice i sl.,

. priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturu i

. svi ostali elementi propisani člankom 36. Zakona o prostornom uređenju važni za predmetnu građevinu i zahvat u prostoru.

Za neposrednu provedbu određuju se slijedeći detaljni uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te uvjeti građenja građevine prema kojima treba izraditi stručnu podlogu - idejno rješenje:

. Osnovna namjena građevine:

Memorijalni centar / spomen dom - građevina u funkciji očuvanja postojeće faktografske dokumentacije koja se odnosi na tragičan događaj iz oslobodilačke borbe naroda primorsko-goranskog i istarskog kraja tijekom Drugog svjetskog rata, te u funkciji prenošenja antifašističkih i domoljubnih tradicija i njegovanja naprednih ideja među mladim generacijama,

. Sadržajno-funkcionalne cjeline:

uz primarnu sadržajno-funkcionalnu cjelinu koja obuhvaća multimedijalnu dvoranu s info-punktom i spomen sobu, u građevini odvojeno riješiti manji ugostiteljski sadržaj, mogućnost smještaja i boravka posjetitelja centra te odvijanje različitih pratećih kompatibilnih aktivnosti (znanstveno-obrazovni skupovi, upoznavanje i edukacija mladih generacija u duhu poštivanja prošlosti, kulturno-zabavne manifestacije i slična događanja) - u okolišu građevine predvidjeti uređene vanjske površine za odvijanje takvih aktivnosti na otvorenom prostoru - u sklopu građevine riješiti i pomoćne prostorije (vanjske i unutarnje sanitarne grupe, garderobe, spremišta, prostore potrebne za opskrbu građevine vodom, električnom energijom i sl.),

. Položaj, veličina i oblik građevne čestice:

- memorijalni centar locirati na početku Matić poljane, na ulazu u planirani Park prirode Bjelolasica, neposredno uz lokalnu cestu prema Tuku Vojnom,

- zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine određuje veličinu građevne čestice i iznosi maksimalno 2500 m2,

- oblik građevne čestice odrediti idejnim rješenjem, na način da se unutar građevne čestice smjeste svi osnovni i prateći sadržaji koji se odvijaju u građevini i na otvorenom prostoru,

. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice: Kig = 0,2

. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice: Kis = 0,4

. Maksimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 500 m2 i predstavlja zbroj površina svih etaža građevine - uračunavaju se i vanjske terase koje su izvedene na stropnoj (krovnoj) konstrukciji suterenske etaže - ne uračunavaju se uređene površine terasa, vanjskih stepenica, rampi, staza, kolno-pješačkih prilaza i parkirališnih površina izvedenih na terenu,

. Katnost građevine: najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju,

. Maksimalna visina: 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta,

. Oblikovanje građevine:

- koristiti elemente tradicionalnog goranskog graditeljstva,

- primijeniti uvjete arhitektonskog oblikovanja određene Pojmovnikom i ovim Planom,

- kao završnu obradu vanjskih ploha zidova i krova građevine upotrijebiti prirodne materijale (drvenu oblogu, šindru goranskih proizvođača i sl.),

- na pročeljima minimalizirati staklene površine, vodeći računa o vizurama prema poljani i kamenim spomenicima, a na krovnoj plohi ugraditi simbolički element »svjetla u tami«,

- građevinu skladno uklopiti u okolni krajobraz,

. Uređenje građevne čestice:

- maksimalno očuvati zatečenu autohtonu vegetaciju u obuhvatu građevne čestice,

- sve izgrađene vanjske površine (terase, kolno-pješačke prilaze građevini, staze, rampe i stepenice po terenu) opločiti prirodnim materijalima (kamen, drvena kocka i sl.)

- nakon izgradnje građevine, vanjske zelene površine hortikulturno urediti korištenjem ukrasnog niskog i visokog autohtonog zelenila,

. Uvjeti priključka na prometnu infrastrukturu:

- do građevne čestice Memorijalnog centra potrebno je rekonstruirati postojeću pristupnu cestu iz Tuka Vojnog u dužini 5 km - prometni elementi moraju zadovoljiti Planom propisane veličine za kategoriju lokalne ceste,

- unutar građevne čestice riješiti kolno-pješačke prilaze građevini (za pješake i dostavna vozila), rampu za osobe smanjene pokretljivosti, maksimalnog nagiba 5 %, te minimalno 6 parkirališnih mjesta za osobne automobile i dostavno vozilo,

- glavno parkiralište za izletničke autobuse i osobne automobile posjetitelja cijelog memorijalnog područja Matić-poljane planirano je na odvojenoj parceli u neposrednoj blizini Memorijalnog centra, uz glavni ulaz u planirani Park prirode Bjelolasica, a riješiti će se u sklopu izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO),

. Posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka:

Građevini je potrebno osigurati autonomnu infrastrukturu:

- agregat za proizvodnju električne struje ili korištenje alternativnih, obnovljivih izvora - solarne energije, energije vjetra i sl.,

- cisternu za vodu s hidroforom, do izgradnje cjevovoda za dovod izvorske vode iz područja Samara,

- septičku taložnicu s upojnim bunarom ili biouređaj za pročišćavanje otpadne vode,

- rezervoar ukapljenog naftnog plina, ukopan u okoliš, za centralno grijanje i pripremu tople vode,

- obvezno ugraditi gromobransku instalaciju.

. Uvjeti zaštite okoliša:

- sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš riješiti određivanjem mjera zaštite tla, vode i zraka, mjera zaštite od buke, te mjera za zbrinjavanje otpada, sukladno važećim zakonskim propisima.«

Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 33.

Članak 73. mijenja se i glasi:

»Na području Općine Mrkopalj aktivan je kamenolom tehničkog kamena Mrkovac (planska oznaka E). Postoje dva aktivna i nekoliko napuštenih šumskih kamenoloma koji se uglavnom koriste za iskop tehničkog kamena potrebnog za uređenje i održavanje šumskih cesta i putova, a Planom su, nakon završenog korištenja, predviđeni za sanaciju. Aktivni kamenolomi označeni su u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

U postojećem kamenolomu Mrkovac neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija izgrađenih građevina i uređaja, izmjena i uvođenje novih tehnoloških linija u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta rada.

Vršenje novih zahvata na prostoru kamenoloma Mrkovac u svrhu povećanja kapaciteta proizvodnje tehničkog kamena, moguće je pod uvjetima građenja van građevinskih područja, uz obveznu izradu studije utjecaja na okoliš.

Sanacija postojećih šumskih kamenoloma moguća je neposrednim provođenjem Plana, temeljem stručne dokumentacije za provedbu sanacije. Na nekim manjim napuštenim šumskim kamenolomima u tijeku je proces prirodne biološke sanacije.

Na prostoru postojećih šumskih kamenoloma na lokacijama Zagmajna i Plana, nakon njihove sanacije, planirano je uređenje površine za helidrom.

Eksploatacijska polja šumskih kamenoloma predviđena za sanaciju označena su u kartografskom prikazu 3.c Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.«

Stambene i gospodarske građevine

Članak 34.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»Na općinskom području izvan građevinskih područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, odnosno u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti.

Ovim Planom određene su slijedeće građevine:

- gospodarska građevina u funkciji gospodarenja šumama (planska oznaka GŠ) - predviđena je rekonstrukcija postojeće građevine u vlasništvu Hrvatskih šuma, koja je namijenjena garažiranju i održavanju mehanizacije potrebne u gospodarenju šumama,

- gospodarska građevina u funkciji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (planska oznaka GPZ) - planirana je izgradnja nove građevine namijenjene garažiranju i održavanju mehanizacije potrebne u korištenju vrijednog obradivog poljoprivrednog tla - Mrkopaljskog polja - za primarnu namjenu,

- gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma (planska oznaka GST) u sklopu kojih je moguća izgradnja stana vlasnika, odnosno registriranog seoskog domaćinstva.

Dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina navedenih u stavku 2 ovog članka kojima su Planom određene lokacije, kao i građenje stambenih i gospodarskih građevina na drugim lokacijama, u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema sljedećim uvjetima građenja:

Dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema sljedećim uvjetima građenja:

. građevini treba odrediti građevinsku česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - veličina parcele ne može biti manja od 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje,

. osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 3,0 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevinske čestice,

. građevina se gradi kao pojedinačna, u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa,

. maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 400 m2, uključujući sve građevine na parceli,

. maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju,

. najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta,

. pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom te voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz.

Lokacijskom dozvolom za građevine se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti korištenja i uređenja površina, uvjeti oblikovanja, posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša. Podloga za njeno utvrđivanje je idejno rješenje s detaljnim opisom zahvata u prostoru. U postupku je potrebno ishoditi suglasnost Poglavarstva Općine Mrkopalj.«

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 35.

Članak 83. mijenja se i glasi:

»Prilikom izrade prostornih planova užih područja čija je izrada određena ovim Planom za građevinska područja izdvojenih gospodarskih poslovnih, poslovno-proizvodnih i turističko-ugostiteljskih namjena, treba uvažiti slijedeće smjernice:

. priključenje građevinskog područja izdvojene namjene na javnu prometnicu vrši se neposredno ili kolnim prilazom minimalne širine kolnika 6,0 m - za interne prometnice unutar građevinskog područja preporuča se minimalna širina kolnika od 4,5 m,

. ukupna izgrađenost građevinskog područja može iznositi maksimalno 60% za osnovnu namjenu, ostali dio su interne prometnice, parkirališni prostor i zaštitne zelene površine,

. oblik i veličina građevne čestice pojedinačne građevine (građevnog sklopa) unutar građevinskog područja izdvojene namjene, mora obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa u odvijanju te namjene (osnovnu i pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno- tehničku infrastrukturu i sl.),

. udaljenost građevne linije pojedinačne građevine (građevnog sklopa) od regulacijske linije interne prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine,

. uvjeti građenja pojedinačnih građevina (građevnog sklopa) unutar građevinskog područja izdvojene gospodarske - poslovne namjene određuju se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena - preporuča se korištenje elemenata propisanih ovim Planom za građenje takvih građevina u građevinskom području naselja, uz dozvoljena minimalna odstupanja,

. uvjeti građenja pojedinačnih građevina (građevnog sklopa) unutar građevinskog područja izdvojene turističko-ugostiteljske namjene ovise o vrsti i načinu izgradnje građevinskog područja (T1 - stacionarni turizam, T2 - turističko naselje, T3 - vikend naselje). Preporuča se korištenje elemenata propisanih ovim Planom za građenje građevina turističko-ugostiteljske namjene i vikend kuća u građevinskom području naselja, uz dozvoljena minimalna odstupanja,

. pojedinačne građevine (građevni sklopovi) svojim oblikovanjem moraju biti odraz osnovne namjene i funkcionalnog rješenja, a u kontekstu cjelokupnog građevinskog područja činiti skladnu cjelinu, uklopljenu u okolni krajolik ili naseljsko okruženje. U arhitektonskom oblikovanju uvažiti i koristiti odredbe propisane Pojmovnikom i ovim Planom,

. parkirališni prostor dimenzionirati prema članku 103. Odluke o Planu,

. zaštitu okoliša u svim segmentima te zbrinjavanje otpada provesti prema važećim zakonskim propisima i odrednicama ovog Plana.«

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Sustav prometa

CESTOVNI PROMET

Članak 36.

Članak 96. mijenja se i glasi:

»Prostornim planom određena je osnovna mreža cestovnog prometa koju na području Općine Mrkopalj čine državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste (ulice u naseljima).

Mrežu državnih cesta čine:

- dionice ostalih državnih cesta: (granica Republike Slovenije) - Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice - Mrkopalj - Begovo Razdolje - (Bjelolasica - Jasenak),

Mrežu županijskih cesta čine:

- županijska cesta (»Karolina«) Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja

- županijska cesta (»Lujzijana«) - čvor Ravna Gora - »Karolina« - (Vrelo, Bjelolasica - Jasenak)

- županijska cesta Begovo Razdolje - Begova Cisterna (veza na Ravnu Goru - Jasenak),

Mrežu lokalnih cesta čine:

- lokalna cesta Sunger - Brestova Draga i

- lokalna cesta Mrkopalj - Tuk Mrkopaljski - Tuk Vojni - Matić poljana - spoj na ostalu državnu cestu (Bjelolasica - Jasenak).

Važnije nerazvrstane ceste ucrtane su u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 i kartografskim prikazima 4.1. 4.7. »Građevinska područja«.«

Lokalne ceste

Članak 37.

Članak 99. mijenja se i glasi:

»Postojeće ceste Sunger - Brestova Draga i Mrkopalj - Tuk Mrkopaljski - Tuk Vojni - Matić poljana - spoj na ostalu državnu cestu (Bjelolasica - Jasenak) treba rekonstruirati na način da se postignu prometni elementi i standardi za kategoriju lokalne ceste.«

ZRAČNI PROMET

Članak 38.

Članak 105. mijenja se i glasi:

»Planom je predviđeno uređenje triju površina za helidrome:

- u Mrkoplju - uz Biatlonski centar »Zagmajna« i skijalište Čelimbaša, na mjestu postojećeg šumskog kamenoloma koji se određuje za sanaciju,

- u Begovom Razdolju, na području Mlačice - uz turističko-ugostiteljsku zonu i sportsko-rekreacijsko područje »Tri poljane«,

- na području Plana - u parku prirode Bjelolasica, na prostoru postojećeh šumskog kamenoloma koji se određuje za sanaciju.

Približne lokacije helidroma određene su u kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«.

Uz helidrom na prostoru saniranog šumskog kamenoloma Zagmajna (alineja 1, stavka 1) može se planirati izgradnja garažno-servisnog prostora za mehanizaciju koja služi uređivanju skijališta Čelimbaša i Biatlonskog centra, kada ona nije u funkciji. Izgradnja helidroma moguća je na krovnoj konstrukciji garažno-servisnog prostora, a uvjeti građenja odrediti će se stručnom podlogom - idejnim rješenjem.

Moguće je otvaranje novih helidroma prema uvjetima građenja van građevinskih područja. Osigurati ravnu uređenu travnatu površinu minimalne veličine 100x100 metara, za mogućnost slijetanja helikoptera, uz minimalne zahvate u prostoru i osiguranje nužnih pratećih sadržaja u tipskim prefabriciranim objektima montažnog tipa.

Lokacijska dozvola se utvrđuje neposrednom provedbom, uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima.«

5.4. Energetski sustav

Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

Članak 39.

Članak 113. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak područja. Obzirom na postojeći pogon drvne industrije to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase.

Omogućeno je građenje energetskih građevina koje koriste energiju biomase ili prirodnu snagu vjetra. Predviđena je izgradnja energane na biomasu ili vjetroenergane čija je lokacija približno određena na širem području Mrzle Drage.

Za izgradnju vjetroenergane potrebno je prethodno provesti istraživanja snage i učestalosti vjetra na konkretnoj lokaciji koja mora biti udaljena od naselja i određena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri naruši krajobrazne vrijednosti područja.

Energetske građevine koje koriste dopunske i obnovljive izvore energije mogu se graditi neposrednom provedbom, pod uvjetima građenja izvan građevinskih područja, uz obveznu izradu stručne podloge i ishođenje suglasnosti nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Prema energetskom kapacitetu propisuje se obveza izrade studije utjecaja na okoliš, ako se građevine nalaze na popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) ili su određene člankom 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko - goranske županije (»Službene novine« PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/ 06).

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 40.

Iza članka 113. dodaje se članak 113.a koji glasi:

»Sukladno kriterijima i mjerama zaštite iz Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« RH broj 70/05) i Županijskog plana, određeni su uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina Općine Mrkopalj, a odnose se na:

- očuvanje krajobraznih vrijednosti,

- zaštitu vrijedne prirodne baštine,

- zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa.«

6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Članak 41.

Članak 114. mijenja se i glasi:

»Područje Općine Mrkopalj obuhvaća dio Velikokapelskog međuprostora koji se, među ostalim, ubraja u područja i lokalitete gorskog prostora Primorsko-goranske županije osobitih krajobraznih ljepota i koji se štiti kao vrijednost od županijskog značaja.

Velikokapelski međuprostor na mrkopaljskom tlu obuhvaća slijedeća područja osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza:

. Bijele i Samarske stijene - područje je zbog geomorfološke izuzetnosti prirode te bogate flore i faune zaštićeno kao strogi rezervat,

. dio planinskog masiva Bjelolasice - vrh planine je najviša točka Gorskog kotara i vidikovac - šire područje predviđeno je za zaštitu u kategoriji parka prirode / regionalnog parka,

. vršni dio Burnog Bitoraja - slikoviti su bijeli kameni kukovi, jame snježnice, zanimljiva i bogata šumska vegetacija, te planinska flora - predviđeno je očuvanje i zaštita u kategoriji značajnog krajobraza.«

6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti

b. Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu

Članak 42.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»Područja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote, predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značaja, sa već određenom kategorijom zažtite koja se ovim Planom preuzima, na mrkopaljskom području su:

. PARK PRIRODE / REGIONALNI PARK »Bjelolasica«

- prijedlog za proglašenje parka prirode / regionalnog parka,

. POSEBNI REZERVAT »Sungerski lug«

- prijedlog za proglašenje posebnog (botaničkog) rezervata,

. ZNAČAJNI KRAJOBRAZ »Vršno područje Burnog Bitoraja«

- prijedlog za proglašenje značajnog krajobraza.

Za Park prirode / Regionalni park »Bjelolasica« koji obuhvaća prostor dviju županija, Prostornim planom Primorsko-goranske županije utvrđena je, a ovim Planom preuzeta obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja.

Proglašenje parka prirode ili regionalnog parka i posebnog - botaničkog rezervata izvršit će se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« RH broj 70/05).«

c. Zaštita vrijedne prirodne baštine od lokalnog značaja

Članak 43.

Članak 119. mijenja se i glasi:

»Planom se predlažu za zaštititu slijedeća područja osobite ljepote krajobraza i vrijednih dijelova prirode od značaja za lokalnu zajednicu:

. Pilarova ledenica, Mrzle Drage - »ledena« špilja,

. speleološki objekti: Glavica, Grganjina jama i Medvjeđa špilja kraj Sungera,

. Žile - stajačica - glacijalni ostaci i

. brezdanice na lokalitetima Lisina kraj Mrkoplja i Lazina ispod Sungera,

- prijedlog za zaštitu u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode,

. Višnjevica,

. Vršno područje Bjelolasice,

. lokalitet Marin grob,

- prijedlog za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza,

. staro stablo tise na lokalitetu Kruna, Široka Draga

- prijedlog za zaštitu u kategoriji dendrološki spomenik prirode.

Navedene krajobrazne i prirodne vrijednosti zaštititi kao vrijednu prirodnu baštinu od lokalnog značenja u cilju očuvanja postojeće bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta u njima.«

Članak 44.

Iza članka 119. dodaje se članak 119. a koji glasi:

»Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« RH broj 70/05), na cjelokupnom administrativnom području Općine Mrkopalj prirodu treba štititi prema sljedećim uvjetima zaštite:

Uvjeti zaštite prirode

1. Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

2. U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od neprimjerenih zahvata i radnji.

3. Za područja predviđena za zaštitu ovim Planom propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog Plana.

4. Unutar prostornog obuhvata planiranog Parka prirode / Regionalnog parka »Bjelolasica« koji je predložen za zaštitu na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini a obuhvaća i već zaštićeno područje strogog rezervata Bijele i Samarske stijene, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova prirodna obilježja i vrijednosti zbog kojih je predložen za zaštitu. Isto vrijedi i za prostor posebnog (botaničkog) rezervata Sungerski lug i značajnih krajobraza:Vršno područje Burnog Bitoraja, Višnjevica, Vršno područje Bjelolasice, te za lokalitet Marin grob unutar Parka prirode, koji su također predloženi za zaštitu.

5. Prostornim planom Primorsko-goranske županije propisana je, a ovim Planom preuzeta obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) kojim će se regulirati korištenje, uređenje i zaštita prostora u planiranom Parku prirode / Regionalnom parku »Bjelolasica«.

6. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine Mrkopalj treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« RH broj 70/05) i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (»Narodne novine« RH broj 7/ 06).

7. Za planirane zahvate u prirodi koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, zaštićenu prirodnu vrijednost ili prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu treba ocijeniti, sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

8. Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma.

9. Vegetacijski pokrov na području Općine Mrkopalj vrlo je raznolik (šumska vegetacija, vegetacija travnjaka i ostalih nešumskih zajednica, vegetacija cretova, močvarna i vodena vegetacija, vegetacija sječina i visokih zeleni, vegetacija stijena, ruderalna i korovna vegetacija), a utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja:

. gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

. očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zarastanja travnjaka i cretova i dr.);

. očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednicama visokih zeleni, poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva na travnjačkim područjima;

. prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

. u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove;

. u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

. u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

. pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.

10. Prostorni obuhvat ovog prostornog plana, koji odgovara ukupnoj površini administrativnog područja Općine Mrkopalj, nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske (NEN).«

6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

Članak 45.

Članak 121. mijenja se i glasi:

»Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe Općine Mrkopalj nije veliko, ali je od velikog značenja za etnološku baštinu i očuvanje tradicija goranskog narodnog graditeljstva. Kulturno-povijesno i graditeljsko naslijeđe koje je zaštićeno ili predloženo za zaštitu štiti se mjerama zaštite određenim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« RH broj 69/99 i 151/03), drugim propisima i ovim Planom. Dijeli se na:

a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značaja

b. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značaja.«

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja

Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)

Članak 46.

Članak 151. mijenja se i glasi:

»Utvrđuje se obveza donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za sljedeće područje:

PPPPO - Park prirode / Regionalni park Bjelolasica

Granica obuhvata Parka prirode / Regionalnog parka Bjelolasica« na administrativnom području Općine Mrkopalj utvrđena je ovim Planom. Moguće su minimalne korekcije obuhvata u postupku proglašenja cjelokupnog područja Parka prirode ili Regionalnog parka.

Do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja, za postupanje i zahvate u prostoru unutar parka prirode / regionalnog parka vrijede mjere provedbe ovog Plana.«

Urbanistički plan uređenja (UPU)

Članak 47.

Članak 152. mijenja se i glasi:

»Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za sljedeća područja predviđena ovim Planom:

. za građevinsko područje naselja:

UPU 1 - N5 središnje naselje Mrkopalj-centar

U obuhvatu urbanističkog plana uređenja UPU 1 nalazi se i građevinsko područje infrastrukturne namjene JP - javno parkiralište.

. za građevinska područja gospodarske - poslovne namjene:

UPU 2 - K1 poslovna zona u Mrkoplju

UPU 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju

UPU 4 - K3 poslovna zona u Mrkoplju

. za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene:

R1 - sva skijališta u sastavu Skijaškog centra

»Mrkopalj« - dijela Hrvatskog olimpijskog

centra / HOC »Bjelolasica«:

UPU 5 - R11 skijalište Prenka u Brestovoj Dragi

UPU 6 - R12 skijalište Čelimbaša

UPU 7 - R13 skijalište Maj

UPU 8 - R14 skijalište Jukina Kosa

UPU 9 - R15 skijalište Klobučarev vrh

UPU 10 - R16 skijalište Pod Višnjevicu

UPU 11 - R17 skijalište Mlačice i Bijela Kosa

UPU 12 - R3 Sportsko-rekreacijski centar »Begovo

Razdolje«

UPU 13 - R4 Sportsko-rekreacijsko područje

»Tri poljane«

Detaljni plan uređenja (DPU)

Članak 48.

Članak 153. mijenja se i glasi:

»Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za sljedeća područja predviđena ovim Planom:

. za građevinsko područje gospodarske - poslovno-proizvodne namjene:

DPU 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac,

. za građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene:

. stacionarni - smještajni turizam (hotel, pansion i sl.):

DPU 2 - T11 u Mrkoplju, uz skijalište Čelimbaša

DPU 3 - T12 u Mrkoplju, uz Biatlonski centar Zagmajna

DPU 4 - T13 u Begovom Razdolju, uz skijalište Mlačice

. turistička naselja:

DPU 5 - T21 u Sungeru

DPU 6 - T22 u Brestovoj Dragi, uz skijalište Prenka

DPU 7 - T23 u Mrkoplju, na predjelu Zagmajna

DPU 8 - T24 u Begovom Razdolju, uz skijalište

Klobučarev vrh

DPU 9 - T25 u Begovom Razdolju, uz skijalište Jukina

Kosa

. vikend naselja:

DPU 10 - T31 u Sungerskom Bukovcu

DPU 11 - T33 u Brestovoj Dragi

DPU 12 - T35 u Tuku Vojnom

. za građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene:

DPU 13 - R2 Biatlonski centar »Zagmajna«.«

Članak 49.

Članak 154. mijenja se i glasi:

»Pored detaljnih planova uređenja određenih ovim Planom, urbanističkim planovima uređenja može se unutar njihovih prostornih obuhvata odrediti izrada i drugih detaljnih planova uređenja ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi. Obuhvat detaljnog plana uređenja određuje se u planu višeg reda - urbanističkom planu uređenja.«

Članak 50.

Članak 155. mijenja se i glasi:

»Do donošenja prostornih planova užih područja ne može se odobriti gradnja novih građevina ni zahvata u uređenju prostora.

Iznimno se dozvoljavaju rekonstrukcije i prenamjene postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života, te rekonstrukcije postojećih građevina u izgrađenim dijelovima građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja) u okviru Planom određene namjene za to građevinsko područje.«

9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjcaja na okoliš

Članak 51.

Članak 156. mijenja se i glasi:

»Građevine i zahvati u prostoru za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i izrada studije o utjecaju na okoliš (SUO), određene su popisom zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« RH broj 59/00, 136/04 i 85/ 06) i člankom 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko - goranske županije (»Službene novine« PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).«

9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 52.

Članak 159. mijenja se i glasi:

»U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenja ciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora Općine Mrkopalj, Općinsko vijeće donosi četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, sukladno Županijskom programu mjera utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj općine,

- upravljanje prostorom,

- zaštita prostora,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja.

Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, mora:

. utvrditi obvezu izrade prostornih planova užih područja određenih ovim Planom, drugih prostorno-planskih dokumenata, studija i sl.

. utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera,

. odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.),

. prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,

. odrediti izračun komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

. predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

. predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina,

. navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru,

. predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Općine, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog,

. predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti (različitih poslovnih i turističko-ugostiteljskih djelatnosti, a naročito za oživljavanje poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, te razvoja svih oblika turizma, posebno seoskog turizma u okviru seoskih obiteljskih domaćinstava).

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, u skladu s četverogodišnjim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, utvrđuje:

- visinu komunalnog doprinosa i područja na koja se odnosi,

- program financiranja gradnje građevina i komunalne infrastrukture iz sredstava komunalnog doprinosa,

- visinu komunalne naknade i područja za koja se ona primjenjuje,

- poticajne mjere i područja njihove primjene iz nadležnosti Općine.«

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj izrađena je u 4 (četiri) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.

Članak 54.

Izvornici Izmjene i dopune Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Općine Mrkopalj, Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci i u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove - Ispostava Delnice.

Članak 55.

Odluka o Izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Članak 56.

Zadužuje se Upravni odjel Općine Mrkopalj da izradi pročišćeni tekst Odluke o Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj. Pročišćeni tekst Odluke objavljuje se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/01

Ur. broj: 2112-05-01-07-11

Mrkopalj, 26. lipnja 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ

Predsjednik
Općinskog vijeća
Tomislav Cuculić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr