11.

Na temelju članka 24. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/ 02 i 100/04), članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine« primorsko-goranske županije broj 24/01, 03/06 i 16/06) i uz prethodnu suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave Delnice, Klasa: 350-01/07-01/12, Urbroj: 2170-82-01-07-2 od 23. ožujka 2007. godine, Općinsko vijeće Općine Skrad, na sjednici održanoj dana 24. travnja 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Skrad

Članak I.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Skrad (u nastavku teksta: Plan) za područje Općine Skrad, koji utvrđuje koncepciju, oblike i način korištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i ograničenja u prostoru.

Plan predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora s ciljem da se omogući razvitak svih subjekata, osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti, te rezervira prostor za sve objekte komunalne infrastrukture.

Plan utvrđuje organizaciju prostora i sustav naselja, prometne i infrastrukturne sustave, podjelu prostora prema osnovnoj namjeni, površine za gradnju naselja, te poljoprivredne, šumske, vodene i ostale površine.

Plan se provodi neposredno i putem prostornih planova užih područja.

Članak II.

Plan iz članka I. sadržan je u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela u jednoj knjizi, s naslovom »Prostorni plan uređenja Općine Skrad« sa sljedećim sadržajem:

0. UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE SKRAD U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATRSKE

1.1.1. Geografska obilježja prostora općine

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka građa

1.2.1.2. Seizmičnost

1.2.1.3. Mineralne sirovine

1.2.1.4. Hidrološke značajke

1.2.1.5. Tlo

1.2.1.6. Klimatska obilježja

1.2.1.7. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Središnje uslužne funkcije

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze

1.2.6.2. Vodoopskrba i odvodnja

1.2.6.3. Energetika

1.2.7. Postupanje s otpadom

1.2.8. Zaštita prostora

1.2.8.1. Prirodna baština

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština

1.2.8.3. Zaštita voda

1.2.8.4. Kakvoća zraka

1.2.8.5. Tlo

1.2.8.6. Buka

1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.5.1. Demografska valorizacija naselja

1.5.2. Gospodarski podaci

1.5.3. Prostorni pokazatelji

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Razvoj grada i naselja posebnih funkcija (i infrastrukturnih sustava)

2.2.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.2.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova prirode

2.3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.3.1. Demografski razvoj

2.3.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.3.3.1. Razvoj društvene infrastrukture (središnjih uslužnih funkcija)

2.3.3.2. Razvoj naselja

2.3.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

2.3.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.4. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.4.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.4.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

3.2.1. Građenje i korištenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.2.2.1. Gospodarska namjena (K)

3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.2.4. Površine groblja

3.2.3. Izgradnja izvan građevinskih područja naselja

3.2.4. Poljoprivredne površine (P)

3.2.5. Šumske površine (Š)

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

3.2.7. Vodne površine

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Društvene djelatnosti (središnje uslužne funkcije)

3.3.3. Sustav središnjih naselja

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Građevinska područja naselja

3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

3.4.3.2. Zaštita kulturno povijesne vrijednosti

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

3.5.1.2. Željeznice

3.5.1.3. Žičara

3.5.1.4. Javne telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroenergetika

3.5.2.2. Opskrba plinom

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Korištenje voda

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Zaštita voda

3.7.2. Zaštita tla

3.7.2.1. Šumsko tlo

3.7.2.2.Poljoprivredno tlo

3.7.2.3. Tlo za planiranje gradnje

3.7.3. Zaštita zraka

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

3.7.6. Posebne mjere zaštite

B) ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

1.2. POVRŠINE NASELJA

1.3. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

1.5. VODENE POVRŠINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Oblik i veličina građevne čestice

2.2.2.2. Smještaj građevine na građevnoj čestici

2.2.2.3. Visina i oblikovanje građevina

2.2.2.4. Ograde i parterno uređenje

2.2.2.5. Priključak na prometnu infrastrukturu

2.2.2.6. Komunalno opremanje građevina

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (K)

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

2.3.1.4. Površine groblja (G)

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

2.3.2.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

2.3.2.3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

2.3.2.4. Građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma

2.3.2.5. Građevine i površine infrastrukturne namjene

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UREĐIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Željeznički promet

5.1.3. Žičara

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Opskrba plinom

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI, ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE I KULTURNIH DOBARA I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. PRIRODNA BAŠTINA

6.2. KULTURNA DOBRA

7. MJERE POSTUPANJA OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

8.3. ZAŠTITA VODA

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

8.5. ZAŠTITA BILJNOG I ŽUVOTINJSKOG SVIJETA

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od potresa

8.6.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

C) Grafičkog dijela:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA mj. 1 : 25.000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE mj. 1 : 25.000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

ENERGETSKI I VODNOGOSPODARSKI SUSTAV mj. 1 : 25.000

3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

(PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA, TLO) mj. 1 : 25.000

3.2. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

(VODOZAŠTITNA PODRUČJA, SANACIJE,

OBUHVATI OBVEZNIH PLANOVA) mj. 1 : 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA mj. 1: 5.000

4.1. K.O. DIVJAKE D1 naselje - GORICA SKRADSKA

PODSTENA

TUSTI VRH

MALO SELCE

PUCAK

VELIKO SELCE

PLANINA SKRADSKA

SKRAD

4.2. K.O. DIVJAKE D2 naselje - BREZJE DOBRANSKO

MALO SELCE

DIVJAKE

SLEME SKRADSKO

HRIBAC

VELIKO SELCE

4.3. K.O. DIVJAKE D3 naselje - HLEVCI

4.4. K.O. BELO D4 naselje - BELSKI RAVAN

TRŠKI LAZI

RASKRIŽJE

4.5. K.O. BELO D5 naselje - BUKOVAC PODVRŠKI

PODSLEMENSKI LAZ

GORANI

RASOHE

HOSNIK

4.6. K.O. BUKOV VRH D6 naselje - BUKOV VRH

MALA DOBRA

ŽRNOVAC

GORNJA DOBRA

PEČIŠĆE

GRAMALJ

RESNATOVAC

4.7. K.O. BROD NA KUPI D7 naselje - VRH BRODSKI

ZAKRAJC BRODSKI

4.8. K.O. BROD NA KUPI D8 naselje - BUZIN

ROGI

4.9. K.O. BROD MORAVICE D9 naselje - GORNJA DOBRA

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina

Članak 1.

(1) Prostornim planom uređenja Općine Skrad (u daljnjem tekstu PPUO Skrad) određene su slijedeće osnovne namjene površina:

a) POVRŠINE NASELJA

b) POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

c) POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

d) ŠUMSKE POVRŠINE

e) OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKE POVRŠINE

f ) VODNE POVRŠINE

(2) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar:

- građevinskog područja:

n površine naselja,

n površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- područja i građevine izvan građevinskog područja.

Članak 2.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000.

(2) Razgraničenja površina naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima broj 4.1. - 4.9. »Građevinska područja« na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.

(3) Razgraničenja površina izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarska, ugostiteljsko-turistička, športsko- rekreacijska, infrastrukturni sustavi i groblja) određena su na kartografskim prikazima navedenima u prethodnom stavku.

(4) Granice građevinskih područja razgraničuju površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene.

1.1. Površine naselja

Članak 3.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko- rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 4.

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu - K):

- Podstena Veliko Selce (K₁),

- Mala Dobra (K₂);

- ugostiteljsko-turističku namjenu (T):

- Skrad (T₁) - za smještajne kapacitete,

- Skrad (T₂ ) - za ugostiteljstvo,

- Skrad »Zeleni Vir« (T₃) - za izletište;

- sportsko-rekreacijsku namjenu(R):

- golf igralište »Hlevci« (R1),

- centar za zimske sportove »Veliko Selce« (R2),

- sportski centar »Veliko Selce« (R3),

- groblje (G):

- Divjake (G₁),

- Rogi (G₂),

- Skrad (G₃).

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovoga članka detaljno je određeno na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina « u mj. 1:25.000 i br. 4.1- 9. »Građevinska područja» u mjerilu 1:5.000.

Članak 5.

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima;

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:

- površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica, žičara),

- površine za građevine telekomunikacija i pošte,

- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,

- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija, plin).

1.3. Poljoprivredne površine

Članak 6.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla (P2 i P3).

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 7.

(1) Šumske površine razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. Vodne površine

Članak 8.

(1) Vodne površine razgraničavaju se prema namjenama na:

- vodotoke (Dobra - Skradska, Curak, Jasle, V. Čedanj, Šišica, Ložac s mnogobrojnim pritocima).

(2) Namjena i način korištenja vodnih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(3) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovoga članka određeno je na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina « u mj. 1:25.000.

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko- goransku županiju

Članak 9.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

. Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. željezničke građevine

- magistralna pruga Rijeka Delnice - Karlovac - Zagreb (I. reda),

. poštanske i telekomunikacijske građevine

- međunarodni TK kabel I. Razine Rijeka - Delnice - Karlovac Zagreb.

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. građevine sustava vodoopskrbe

- regionalni vodoopskrbni sustav.

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. Elektroenergetske građevine

- prijenosni dalekovod 400 kV Meline - Tumbri,

. Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina

- magistralni plinovod DN 500 radnog tlaka 75 bara (Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac.

Članak 10.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

. ostale državne ceste:

- Rijeka - Zagreb »Lujzijana« (Orehovica - G. Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac),

. osnovne županijske ceste s pripadajućim objektima i uređajima

- Gašparci (GR R.S.) - Brod na Kupi Brod Moravice D3,

- T.L. »Zeleni Vir« - Skrad (D3),

2. -poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- magistralni TK kabeli II. razine Rijeka-Delnice-Ogulin/ Karlovac,

- poštanske građevine (centar pošta Rijeka-poštanski uredi u Skradu),

3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- »Lokve«.

4. Elekktroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- hidroelektrana HE Zeleni Vir,

- distribucijski dalekovod 110 kV Delnice HE Dol.

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- županijska plinska mreža (opskrbni sustav Delnice),

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

Članak 11.

(1) U građevinskom području naselja smješta se:

- stanovanje;

- javne i društvene namjene (školske i predškolske ustanove, kulturni, zdravstvene, zabavne, vjerske institucije i ostale društvene namjene);

- ugostiteljski i turistički sadržaji;

- građevine gospodarske namjene - poslovni prostori i

građevine;

- uslužni servisi;

- komunalni servisi;

- zanatske i obrtničke

radionice;

- športsko-rekreacijska namjena;

- javne zelene površine;

- infrastrukturne građevine;

- groblja.

(2) Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, zaštitne zelene površine, ostale zelene površine i sl.) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja.

Članak 12.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Skrad na sljedeći način:

Članak 13.

(1) Sva građevinska područja naselja na području Općine Skrad, moraju imati I. kategoriju uređenosti minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put.

(2) II. kategorija uređenosti podrazumjeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osnovnu infraristrukturu: pristupni put, javna vodoopskrba, odvodnja i električna energija. Predviđena kategorija obvezna je za naselja:

- općinsko središte Skrad s Podstenom, Planinom Skradskom i Veliko Selce (N33_1-5 ), Skrad/Malo Selce (N34;)

- naselje:Tusti Vrh (N37);

- građevinska područja u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta voda za piće: Hribac (N17);

- površine za izdvojene namjene.

Članak 14.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.

(2) Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene ili druge namjene, izgrađena osnovna infrastruktura, infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i dr.).

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 15.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja navedenih u članku 174.) grade se:

- stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu

- pomoćne i manje građevine poslovne namjene, te gospodarske (poljoprivredne) građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

(2) Na jednoj građevnoj čestici, mogu se graditi stambene, te uz njih poslovne, gospodarske i pomoćne građevine koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(4) Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog prostora (prenamjena prostora).

(5) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se, u pravilu, postavljaju prema ulici, a pomoćne, gospodar

ske i dvorišne poslovne građevine po dubini čestice, iza tih građevina.

(6) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija građevne čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 16.

Stambenim građevinama smatraju se jednoobiteljske i višeobiteljske kuće, višestambene zgrade (građevine s 3 ili više stambenih jedinica) i zgrade koje se koriste za povremeno stanovanje.

Članak 17.

(1) Poslovnim sadržajima iz Članka 15. stavka 1. smatraju se:

zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i slične djelatnosti.

- za tihe i čiste djelatnosti:

- prostori za obavljanje intelektualnih usluga (različite kancelarije, uredi, biroi i druge slične djelatnosti), mali proizvodni pogoni, trgovački i ugostiteljski sadržaji, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske i slične uslužne radnje i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez onečišćenja vode ili tla, sa bukom manjom od 30 dB noću i 40 dB danju u boravišnim stambenim prostorijama, odnosno u javnim građevinama;

- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:

- mali bučni proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i ugostiteljske građevine s glazbom na otvorenom i slično; odnosno sve one djelatnosti svojim radom uzrokuju vanjsku buku, čija razina prelazi dopuštene vrijednosti.

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima.

Članak 18.

Gospodarskim (poljoprivrednim) građevinama smatraju se:

- bez izvora zagađenja:

šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice) i sl.

- s potencijalnim izvorima zagađenja:

staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, nadstrešnice i obori za stoku, gnojište i sl.

Članak 19.

(1) Gospodarske građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi u građevinskom području naselja za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi, kojim se smatra broj komada od:

- odraslih goveda do 10

- tovnih teladi i junadi do 10

- konja do 5

- odraslih svinja, krmača do 5

- tov svinja do 10

- peradi do 200

- sitnih glodavaca do 75

(2) Izgradnja građevina omogućena je za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrsta uzgoja. Za samo jednu od vrsta uzgoja određenih u stavki 1. dozvoljeni broj komada se udvostručuje.

(3) Izgradnja građevina iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena unutar građevinskog područja naselja Skrad (N31_1-5), te u područjima posebnog režima zaštite (graditeljske i prirodne baštine).

Članak 20.

Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta i sl.

2.2.2.1.OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 21.

Građevna čestica nalazi se u građevinskom području naselja i mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog plana.

Članak 22.

(1) Minimalne veličine građevinskih čestica za jednoobiteljske i višeobiteljske kuće i za zgrade koje se koriste za povremeno stanovanje određuju se za:

(2) Građevinama koje se izgrađuju na samostojeći način u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

(3) Građevinama koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

(4) Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine.

(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

(6) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) jest:

- za gradnju na slobodnostojeći način 0,6

- za gradnju na poluugrađeni način 0,8

- za gradnju u nizu 1,0

(7) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

(8) Maksimalna površina građevne čestice iznosi unutar zahvata UPU-a 1. Skrada:

1. za gradnju na slobodnostojeći način 1.350 m²

2. za gradnju na poluugrađeni način 1.000 m²

3. za gradnju u nizu 700 m².

na ostalim površinama:

1. za gradnju na slobodnostojeći način 1.800 m²

2. za gradnju na poluugrađeni način 1.350 m²

3. za gradnju u nizu 900 m²

(9) Iznimno građevna čestica može biti max 3.000 m², uz najveću izgrađenost 30 %, kada se uz objekte za stanovanje izgrađuju objekti za poljoprivrednu ili neku drugu gospodarstvenu djelatnost koja zahtijeva veću površinu.

(10) Prostornim planom užih područja (UPU, DPU) mogu se u pogledu gradnje interpolacija i rekonstrukcija u pojedinim područjima (izgrađeni dio građevinskog područja) propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, kao i urbanističko - tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici.

(11) Izuzetno od stavaka 1. i 2. ovog članka, za čestice na kojima će se uz stambenu građevinu izgraditi i gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, širina novoformirane građevne čestice ne može biti manja od 25 m, a dubina ne manja od 40 m.

Članak 23.

Iznimno od prethodnog članka, najmanja površina građevinskih čestica jednoobiteljskih i višeobiteljskih kuća unutar građevinskog područja naselja Skrada, za postojeće građevne čestice, utvrđuje se temeljem UPU-a.

Članak 24.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m².

(2) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) za izgradnju višestambenih građevina te poslovnih i stambeno - poslovnih građevina ne može biti veći od:

- 0,60 za gradnju na slobodnostojeći i poluugrađeni način

- 0,80 za gradnju u nizu

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za izgradnju novih višestambenih građevina iznosi 1,6.

(4) Iznimno, ukoliko se radi o zahvatu na građevini neophodnom za funkcioniranje postojeće građevine kao cjeline, može se predvidjeti i veća izgrađenost od maksimalne propisane u stavku 1. ovog članka.

Članak 25.

(1) Površina građevne čestice višestambene utvrđuje se shodno potrebama tih građevina i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu uporabu građevine.

(2) Višestambene građevine mogu imati garaže, te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama.

2.2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Udaljenost građevina od ruba građevne čestice

Članak 26.

(1) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

(2) Iznimno, udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 5,0 m za P; 8,0 m za P+1; 10,0 m za P+2.

(3) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim kad je susjedna građevna čestica s javnom namjenom (zelenilo, prometnica i sl.).

(4) Otvorima se u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvišeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizuelni kontakt.

(5) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

Članak 27.

(1) Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni.

(2) Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, prohodne terase i otvorena stubišta) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

(3) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište.

(4) Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište.

Članak 28.

Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne građevine. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao vatrootporni. Na izgradnju završnih čestica u nizu, primjenjuju se odredbe članka 27. koje se odnose na izgradnju na poluugrađen način.

Članak 29.

(1) Udaljenost gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i gnojišta mora iznositi najmanje 3 m od susjedne međe.

(2) Izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeće gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske.

(3) Udaljenost gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi najmanje 5,0 m od susjednih građevina.

(4) Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bez mogućih ispuštanja u okoliš locirati prema ulici, minimalno udaljenu 3,0 m od međe susjeda.

(5) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 30.

Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.

Članak 31.

Uz stambene ili stambeno-poslovne građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi manje poslovne, pomoćne građevine i gospodarske građevine bez izvora zagađenja i to:

- prislonjene uz stambene građevine na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način,

- odvojeno od stambene građevine na istoj građevnoj čestici,

- na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici, uz uvjet:

- da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se zid prema susjedu izvede bez otvora i istaka,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

Udaljenost građevina od regulacijske linije

Članak 32.

(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije (linija ulične ograde) od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika minimalne širine 1,6 m uz nerazvrstane ceste i 2,0 m uz ostale javne ceste, te proširenje kolnika ceste ako širina nije zadovoljavajuća.

(2) Ako se predviđa izgradnja biciklističke staze ili biciklističke trake, mora se uzeti u obzir i širina te izgradnje (0,9 m za jednosmjerni, odnosno 1,8 m za dvosmjerni biciklistički promet).

(3) Određuje se udaljenost građevine od regulacijske linije najmanje:

- za stambene građevine 5,0 m

- za garaže 5,0 - 10,0 m

- za pomoćne građevine na čestici 10,0 m

- za gospodarske građevine s potencijalnim

izvorom zagađenja 20,0 m

- za pčelinjake 15,0 m

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka na regulacijskom pravcu može se izgraditi garaža za osobni automobil pod uvjetom da je građevna čestica strma, nagiba većeg od 12% i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

(5) Odredbe navedene u ovom članku ne odnose se interpolacije građevina.

Članak 33.

(1) Ako građevna čestica graniči s vodotokom, udaljenost regulacijske linije građevne čestice od granice vodnog dobra ne može biti manja od 20 m.

(2) Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Međusobna udaljenost između građevina

Članak 34.

(1) Međusobni razmak građevina mora biti veći od visine više građevine, odnosno ne manji od 5,0 m za prizemne objekte, udaljenost između jednokatnih objekata iznosi min. 8,0 m, dok udaljenost između dvokatnih objekata iznosi min. 10,0 m.

(2) Visina građevine iz stavka 1. ovog članka mjeri se na zabatnoj strani od sljemena do završne kote uređenog terena, a na ostalim stranama od visine vijenca do završne kote uređenog terena. Navedena odredba odnosi se i na dvorišne građevine na istoj građevnoj čestici.

Članak 35.

Pomoćne građevine bez izvora zagađenja (osim kotlovnica) mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj građevnoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću građevnu česticu.

Članak 36.

(1) Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se najmanja udaljenost od 8,0 m.

(2) Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 15,0 m, a od građevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) i ulične ograde ne manja od 20,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne može biti manja od 10,0 m ako su letišta okrenuta u suprotnom pravcu, a 15 m ako su letišta okrenuta u pravcu navedenih objekata.

2.2.2.3. VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 37.

(1) Za izgradnju na području Općine Skrad, najveća visina stambenih ili poslovnih objekata jest (4 etaže) prizemlje i jedan kat, uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja ili mansarde (P_o+P_r+1+P_potk ili P_o+P_r+1+M), odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 7,5 m od najniže kote terena.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Skrad, dozvoljena je izgradnja višestambenih zgrada maksimalne visine (5 etaža) podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje, odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 12 m. U višestambenim objektima može se koristiti podrum, prizemlje i potkrovlje za manje poslovne - uslužne i javne namjene. Visina građevina određuje se pretežitom visinom okolnih građevina.

(3) Iznimno od stavki 1. i 2. ovog članka, omogućuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju

i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, te kontaktna područja spomenika kulturne i prirodne baštine.

(4) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je (preporučan) do 45^o. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.

Članak 38.

Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne građevine mora biti usklađena sa stambenom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti.

Članak 39.

(1) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa.

(2) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa svojom krovnom konstrukcijom.

(3) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 110 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne zgrade, smatraju se etažom, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom krova od 35 stupnjeva, mjereno u visini nadozida.

(4) Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Članak 40.

Ispod građevine, po potrebi, se može graditi podrum. Podrumom se smatra dio građevine, koji je najmanje polovicom svog volumena ukopan u uređeni teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačno uređenog okolnog terena.

Članak 41.

(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način ili u nizu moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

(3) Postojeće lođe na višestambenim zgradama moguće je zatvoriti, ali isključivo na način da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samo jedan oblikovni model zatvaranja lođe ili prema projektu preoblikovanja pročelja cijele građevine.

2.2.2.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 42.

(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometne površine.

(2) Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,50 m.

(3) Iznimno, ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

(4) Visina ograda između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.

(5) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

(6) Kolna ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 43.

(1) Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

(2) Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.

(3) Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu, te da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu, položenu na među između susjednih građevnih čestica.

Članak 44.

Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se spriječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili protočnost vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

Članak 45.

(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 46.

Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

2.2.2.5. PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

Članak 47.

(1) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu.

(2) Javne prometne površine su javne ceste (razvrstane i nerazvrstane ceste), trgovi i dr. pješačke površine.

(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Članak 48.

(1) Na državnu cestu nije dozvoljen direktan pristup sa građevnih čestica neizgrađenog dijela građevinskog područja.

2.2.2.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA

Članak 49.

(1) Unutar građevinskog područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje, uvjetuje se

gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Sabirne jame se trebaju prazniti putem ovlaštenog komunalnog društva.

(2) Priključak stambene građevine na sustav elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi javnih poduzeća.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 50.

(1) Unutar građevinskog područja naselja, pored postojećih građevina koje se po potrebi mogu adaptirati, rekonstruirati u cilju poboljšanja standarda i uvjeta korištenja, mogu se graditi i nove građevine prema važećim standardima i ukazanim potrebama.

(2) Detaljni uvjeti smještaja i gradnje razrađeni su u poglavlju 4. (Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti) Odredaba PPUO-a i Članku 52.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 177. mogu se graditi otvorena sportska igrališta, ambulante i vjerske građevine.

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 51.

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,6 za izgradnju na slobodnostojeći način, a 0,8 za izgradnju ugrađenih građevina, osim građevne čestice za škole ili predškolske ustanove, gdje može iznositi najviše 0,3 u kojeg se ne uračunavaju površine športskih terena i prostora za odmor i rekreaciju učenika, odnosno djece.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4.

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 12,0 m do vijenca građevine s najviše tri etaže.

(5) Iznimno se može se dozvoliti i veća visina za pojedine građevine, unutar obuhvata UPU-a 1. Skrad, koja će se definirati UPU-om na osnovu posebnih kriterija definiranih istim planom.

(6) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

(7) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 20% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 52.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m² po djetetu, za dvoetažnu 25 m² po djetetu,

- potreba za predškolskim ustanovama načelno se određuje na 8% udjela djece, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m²,

Osnovne škole

- mreža osnovnih škola načelno se dimenzionira na 10,5% udjela djece u ukupnom broju stanovnika,

- za planiranje sadržaja za odgoj i obrazovanje normativ se utvrđuje prema posebnim propisima,

- brutto površina građevine je oko 5,0 m²/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene.

- lociranje manjih športskih igrališta i školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije osnovnih i srednjih škola:

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m² po školskom djetetu.

Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), te bazena i otvorenih sportskih igrališta,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

- za planiranje djelatnosti društvenih i kulturnih organizacija, orjentacijski normativ je 0,20 m² po stanovniku,

- za planiranje djelatnosti javne djelatnosti (pošte, banke i sl.), orjentacijski normativ je 0,10 m² po stanovniku

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

- za planiranje sadržaja primarne zdravstvene zaštite, orjentacijski normativ je 0,10 m² po stanovniku

- u djelatnosti socijalne skrbi na području Općine Skrad moguće je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:

- radi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, najviše 200; 15 m²/stanovniku,

- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m² po korisniku.

- ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m² po korisniku doma,

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m² po korisniku doma.

Vjerske građevine

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

(4) Navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, no

ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 53.

Udaljenost građevina društvene namjene mora iznositi najmanje 3,0 m od susjedne međe.

Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 54.

(1) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mogu se graditi i nove građevine (poslovne ili zanatske). Postojeće građevine po potrebi se mogu adaptirati, rekonstruirati radi poboljšanja uvjeta korištenja i osiguranja ekoloških standarda odnosno osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša.

(2) Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i susjednim česticama.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine površine građevne čestice minimum 1.500 m² za poslovne namjene, a za zanatske sadržaje 500 m².

Članak 55.

(1) U slučaju kada se utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili rekonstrukciju poslovnih građevina bez izrađenog i donešenog Urbanističkog odnosno Detaljnog plana uređenja, na području na kojem nije definirana prometna mreža i ostala komunalna infrastruktura, u sklopu idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole, potrebno je naročito odrediti:

- veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti čestice;

- položaj građevne čestice u naselju;

- položaj građevne čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra;

- tehnološko rješenje i kapaciteti;

- način smještavanja pojedinih sadržaja na građevnu česticu;

- prometno rješenje;

- mogućnosti komunalnog opremanja građevne čestice;

- način tretiranja otpadnih voda;

- potencijalni utjecaj na okoliš;

- mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(2) Gradnji se može pristupiti tek nakon što se utvrde uvjeti gradnje za infrastrukturu i provede parcelacija za pristupne ceste.

Članak 56.

(1) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevinskim česticama treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,6;

- najmanje 20 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1,0.

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže;

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,5 m;

- unutar građevine pretežito poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m².

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0m;

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to iznimno nužno radi zaštite građevine.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Građevine u zoni gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 20 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina u zonama mješovite izgradnje.

(5) Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti, zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl..

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 57.

(1) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mogu se graditi nove građevine i adaptirati, rekonstruirati postojeće građevine

(2) Građevinama ugostiteljsko-turističke namjene smatraju se: smještajni kapaciteti (hoteli, moteli, pansioni, izletišta i sl.), ugostiteljske građevine i slično.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 181. mogu se graditi građevine površine građevne čestice do 0,15 ha. Za izgradnju ostalih građevina ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja koji će se utvrditi UPU-ovima.

(4) Za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 58.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

- najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1,0.

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 14,0 m;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(5) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 59.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se smještaj infrastrukturnih prometnih i komunalnih građevina s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama.

(2) Benzinske postaje s pratećim sadržajima (ugostiteljstvo, praonica automobila), mogu se smjestiti uz javne i ostale ceste, do najviše 400 m², visine 4,5 m, te min. udaljenosti od granice građevne čestice 3,0 m.

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 60.

Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 61.

Prostornim planom određena su građevinska područja za:

- gospodarske namjene (poslovne);

- ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti, izletišta, ugostiteljstvo);

- sportsko-rekreacijska namjena (golf igralište, skijalište, sportski centar);

- površine za infrastrukturu (koridori i građevine),

- groblja.

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (K)

Članak 62.

(1) Na površinama gospodarske poslovne namjene (K) smještaju se sadržaji s poslovnim namjenama pretežito trgovački, pretežito uslužni, komunalno servisni, manjim proizvodnim djelatnostima i sl., prema potrebi i prateći skladišni prostori.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama poslovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske građevine, prometne građevine i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 63.

(1) Ovim prostornim planom predviđene su sljedeće zone poslovne namjene:

- Podstena - Veliko Selce (K₁) - površine 8,34 ha, neizgrađena,

- Mala Dobra (K₂) - površine 1,06 ha, neizgrađena,

- Gornja Dobra (K₃) - površina 0,14 ha, neizgrađena.

(2) Za zone (K₁) i (K₂) propisana je obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU 4 i UPU 5). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.

Članak 64.

(1) U sklopu zona gospodarskih djelatnosti (K), izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,6;

- najmanje 20 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1,0.

- najveći dopušteni broj etaža građevine inosi 2 etaže;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili »živice«, najveće dopuštene visine 2,0 m.

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

Članak 65.

(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) smještaju se sadržaji: hoteli, moteli, pansioni, izletišta, ugostiteljske građevine i slično.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

(3) Izgradnja građevina stambene namjene nije dopuštena.

(4) Površina ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

- smještajne kapacitete (T₁),

- ugostiteljstvo (T₂),

- izletište (T₃).

Članak 67.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (T₁) hotele, moteli, pansioni.

(2) Na području Općine Skrad predviđeno je sljedeće građevinsko područje za smještajne kapacitete (T₁):

- Skrad (T₁ ) - površine 13,09 ha, 6,66 ha izgrađeni dio.

(3) Za navedenu zonu propisana je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 2). Do donošenja navedenog plana ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.

Članak 68.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti (T₁) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

- najmanje 30% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 69.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za ugostiteljstvo (T₂).

(2) Na području Općine Skrad predviđena su sljedeća građevinska područja za ugostiteljstvo (T₂):

- Skrad (T₂) - površine 0,58 ha, izgrađeno;

(3) Za navedenu zonu (T₂), zajedno s zonom (R3) propisana je obvezna izrada Detaljnog plana uređenja (DPU

1). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.

Članak 70.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - ugostiteljstvo (T₂) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

- najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 71.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za izletište (T₃).

(2) Na području Općine Skrad predviđeno je sljedeće građevinsko područje za izletište (T₃):

- Skrad - »Zeleni Vir« (T₃) - površine 0,19 ha, izgrađeno.

(3) U sklopu zone može se planirati i stanica žičare.

Članak 72.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - izletište (T₃) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

- najmanje 30% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

Članak 73.

(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R) smještaju se sadržaji namijenjeni sportskim i rekreacijskim aktivnostima.

(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

- golf igralište (R1);

- centar za zimske sportove (R2);

- sportski centar (R3).

(3) Na područjima sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i zatvorenih natjecatjeljskih, rekreacijskih, sportskih građevina sa ili bez gledališta te drugi prostori koji služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

(4) Najmanje 50% građevne čestice mora biti uređena zelena površina. Ukupna bruto razvijena površina (BRP) zatvorenih građevina može iznositi do 100 m²/ha cjelovite uređene sportsko-rekreacijske površine - građevne čestice. Najveća visina zatvorenih i poluotvorenih građevina je prizemlje s podrumom i potkrovljem.

Članak 74.

(1) Na području Općine Skrad predviđena su sljedeća građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene za skijališta (R1):

- golf igralište »Hlevci« (R1) - površine 88,85 ha, neizgrađeno;

- centar za zimske sportove »Veliko Selce« (R2) - površine 17,69 ha, izgrađeno;

- sportski centar »Veliko Selce« (R3) - površine 1,36 ha, izgrađeno.

(2) Za zone (R1) i (R2) propisana je obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU 6) i (UPU 3). Za zonu (R3), zajedno s (T3) obvezna je izrada Detaljnog plana uređenja (DPU 1). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.

Članak 75.

(1) Prostornim planom unutar površine sportsko-rekreacijske namjene za sadržaj golf igrališta (R1) mogu se graditi i prateće građevine: hotel ili motel, apartmani, upravne zgrade, klupski i sanitarni prostori, te drugi sportski tereni i objekti za sadržaje rekreacije i rehabilitacije koji će se odrediti planom užeg područja (UPU-om 6).

(2) Uvjet za izgradnju građevina jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/2004).

Članak 76.

(1) U sklopu zone centra za zimske sportove (R2) mogu se predvidjeti pored površina za skijanje i površine za sanjkanje i žičare te drugi prateći sadržaji prema uvjetima koji će se odrediti planom užeg područja (UPU-om 3).

(2) Uvjet za izgradnju građevina jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/2004).

Članak 77.

U sklopu zone sportskog centra (R3) mogu se predvidjeti različiti sportski sadržaji (igralište za nogomet, rukomet i sl.), prateći sadržaji (garderobe, gledalište) prema uvjetima koji će se odrediti planoma užeg područja (DPU 1).

2.3.1.4. Površine groblja (G)

Članak 78.

Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području Općine Skrad su:

- Divjake (G₁) - površine 0,18 ha, izgrađeni dio 0,06 ha,

- Rogi (G₂) - površine 0,40 ha, izgrađeni dio 0,25 ha,

- Skrad (G₃) - površine 1,29 ha, izgrađeni dio 1,06 ha.

Članak 79.

(1) Na lokacijama planiranima za groblja mogu se graditi, pored prostora za ukapanje umrlih prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (oproštajni, prateći i pogonski dio, prometne površine, parkirališta i ostale usluge).

(2) Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora.

(3) Postojeće zelenilo treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri na površinama predviđenim za proširenje.

(4) Prostore groblja ambijentalno će se oblikovati kao zelene parkovne površine. Uređenje groblja uskladiti s Zakonom o grobljima, Pravilnikom i ostalim propisima.

(5) Izvan građevinskog područja mogu se graditi kapelice, križevi, pilovi i slične građevine.

(6) Groblje u Skradu detaljnije se treba razraditi prema uvjetima koji će se odrediti planom užeg područja (UPU-u naselja Skrad - UPU 1). Do donošenja navedenog plana ne dopušta se gradnja novih građevina u neizgrađenom dijelu.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 80.

(1) Građevine, što se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

(2) Izvan građevinskog područja, na području Općine Skrad može se odobravati izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

. stambene za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova njegove obitelji i drugih djelatnika koji na njoj rade;

. građevine za uzgoj životinja (tovilišta);

. građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti:

. spremišta voća u voćnjacima, sušare;

. ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.;

. plastenici, staklenici;

. ribnjaci i druge građevine na vodi;

. zdravstvene i rekreacijske građevine;

. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina;

. građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma;

. spremišta drva u šumama;

. planinarski i lovački domovi te izletnička skloništa;

. infrastrukturne građevine (prometne i ostale komunalne infrastrukture, sa pratećim sadržajima - benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.);

. vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda.

(3) Planiranje i izgradnja građevina izvan građevinskog područja odnosi se na gradnju pojedinačnih građevina i zahvata, koje se određuju jednom građevinskom česticom.

(4) Građevina ne može biti bliža od 1.000 m od prvog najbližeg građevinskog područja.

(5) Građevina ne može biti udaljena manje od 1.000 m od prve susjedne građevine istih osobitosti.

(6) Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi te treba štiti od izgradnje panoramski vrijedne točke i vrhove uzvisina.

(7) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

2.3.2.1.GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Stambeno - gospodarski sklopovi (farme)

Članak 81.

Farmom za uzgoj stoke i peradi smatra se funkcionalno povezana grupa zgrada sa pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. Čestica na kojoj se izgrađuje farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.

Članak 82.

(1) Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke iznosi 10 uvjetnih grla.

(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1.

(3) Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Vrsta stoke i peradiKoeficijentiBroj grla

- krava, steona junica 1,00 10

- bik 1,50 7

- vol 1,20 8

- junad 1-2 god. 0,70 14

- junad 6-12 mjeseci 0,50 20

- telad 0,25 40

- krmača + prasad 0,055 181

- tovne svinjedo 6 mjeseci 0,25 40

- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77

- teški konji 1,20 8

- srednje teški konji 1,00 10

- laki konji 0,80 13

- ždrebad 0,75 13

- ovce, koze i jarci 0,10 100

- janjad i jarad 0,05 200

- tovna perad 0,00055 18.000

- konzumne nesilice 0,002 5.000

- rasplodne nesilice 0,0033 3.000

- za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima.

(4) Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su:

- stambeno - gospodarski sklopovi,

- pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.)

- gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje.

(5) Površina i raspored građevina iz prethodnog stavka utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

(6) Najveća dopuštena visina građevina je prizemlje i potkrovlje, odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 5,0 m od kote uređenog terena.

(7) Izuzetno, visina gospodarskih građevina primarne dorade ili prerade (klaonice, hladnjače, mješaonica stočne hrane i slično), te drugih gospodarskih i pomoćnih građevina, može biti i veća od 18,0 m, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva.

Članak 83.

(1) Programom o namjeravanim ulaganjima, te idejnim rješenjem, temeljem kojeg se može planirati izgradnja, potrebno je minimalno prikazati:

- veličina čestice i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje,

- vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati,

- tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje,

- područje namjeravane izgradnje građevina na farmi sa predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja,

- pristup na prometnu površinu, izravno ili pristupom sa pravom služnosti,

- mogućnosti opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.),

- ozelenjavanje građevne čestice i sadnja zaštitnog drveća,

- potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.

(2) Kod izgradnje prioritetno graditi stambene, gospodarske i poslovne građevine, a nakon toga građevine ugostiteljstva, turizma i rekreacije.

(3) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 84.

(1) Minimalna veličina zemljišta na kojem se planira zasnovati poljoprivredno gospodarstvo, odnosno gradnja građevina, ovisno o vrsti poljoprivredne djelatnosti preporuča se u slijedećim površinama:

- za intenzivnu ratarsko stočarsku djelatnost - 10 ha;

- za intenzivno bilinogojstvo - voćarstvo i vinogradarstvo - 2 ha;

- za sjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko - plasteničku proizvodnju - 1 ha,

- za uzgoj malih životinja - 2 ha.

(2) Poljoprivredno zemljište može biti sastavljeno od više katastarskih čestica, a može biti u vlasništvu ili dugoročnom zakupu.

(3) Najveća površina građevnih čestica namijenjenih za izgradnju građevina poljoprivrednog gospodarstva određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama farme:

- 5% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivnu ratarsko-stočarsku djelatnost;

- 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivno bilinogojstvo- voćarstvo i vinogradarstvo;

- 25% poljoprivrednog zemljišta farme za uzgoj malih životinja;

- 50% površine poljoprivrednog zemljišta farme za sjemenarstvo, rasarničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko-plasteničku proizvodnju.

(4) Građevna čestica farme mora biti izgrađena minimalno 20%, a može se izgrađivati do maksimalno 40 %.

Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta)

Članak 85.

(1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi).

(2) Površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m², s najvećom izgrađenošću do 40%.

(3) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na slijedećim minimalnim udaljenostima od:

(4) Izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja (tovilišta) od građevinskog područja može biti i manja (ne manja od 30 m do 100 uvjetnih grla, 150 m do 300 uvjetnih grla i 300 m za više od 300 uvjetnih grla) ako je to funkcionalno povezano sa postojećim domaćinstvom s poljoprivrednim gospodarstvom, a prirodni uvjeti ne dozvoljavaju gradnju na većoj udaljenosti.

(4) Minimalne udaljenosti tovilišta od cesta utvrđujuju se u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova.

(5) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na parceli zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Uvjet za izgradnju građevina, ovisno o vrsti i kapacitetu jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/2004).

Ostale poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 86.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina nije manja od 2.000 m².

(2) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poljoprivredne gospodarske građevine ne može se parcelirati na manje dijelove.

(3) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovih odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih objekata, ne može se parcelirati na manje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Članak 87.

(1) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemnica s mogućnošću izvedbe podruma, maksimalne visine 7 metara, mjereno od najniže kote uređenog terena do vijenca građevine.To se ne odnosi na građevine kod kojih tehnološki proces zahtijeva veću visinu (npr. sušare, silosi i sl.).

(2) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito:

- tlocrt građevine izdužen, s preporuučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine;

- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena;

- krov mora biti dvostrešan, sa zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 450^o.

Članak 88.

(1) Spremište voća može se graditi samo u voćnjacima starim najmanje 2 godine čija površina nije manja od 1.000 m².

(2) Za spremišta razvijena netto površina podruma i prizemlja ne može biti veća od 50 m².

(3) Razvijena površina iz stavka 2. ovog članka može se uvećati za 20 m² za svakih daljnjih 2000 m² voćnjaka, ali max. do 80 m².

Članak 89.

(1) Kada se spremište voća locira u blizini sjeverne međe do susjednog voćnjaka, udaljenost građevine od te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca u odnosu na završnu kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m.

(2) Udaljenost spremišta voća, od ostalih međa ne može biti manja od 1,0 m.

(3) Međusobna udaljenost spremišta voća, koje su izgrađene na susjednim česticama ne može biti manja od 6,0 m.

(4) Izuzetno se može dozvoliti gradnju spremišta voća na poluugrađen način, tj. građevina se može graditi na međi, uz suglasnost susjeda.

Članak 90.

Gospodarske građevine iz članka 88. priključuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu po potrebi.

Članak 91.

(1) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici.

(2) Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju montažne građevine sa staklenom ispunom, odnosno montažne građevine čija je konstrukcija obložena PVC folijom ili drugim prozirnim materijalom.

(3) Udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih čestica je najmanje 3,0 m.

(4) Za postavljanje građevina iz stavka 1. ovog članka nije potrebno formiranje građevne čestice.

Članak 92.

(1) Na rijekama, potocima i stajaćim vodama smiju se graditi ribnjaci (maksimalne površine 0,75 ha), dok se na rijekama i potocima smiju još graditi i građevine za potrebe mini elektrana (MAHE) i mlinova (Dobra).

(2) Gradnja ribnjaka (za komercijalne i osobne potrebe) i građevina za potrebe uzgoja ribe (spremišta za hranu, vozila, uređaji i sprave) te stanovanje djelatnika, dozvoljena je na poljoprivrednom zemljištu katastarske kulture močvara, trstik, bara, na tlima trajno nepogodnim za obradu te na neplodnom tlu, napuštenim iskopima i riječnim rukavcima.

(3) Uz građevine osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskom domaćinstvu moguća je izgradnja građevine za smještaj (dvije smještajne jedinice), visine do dvije etaže (P + Pk), odnosno 4,5 m do vijenca od konačno zaravnatog terena.

(4) Ostali uvijeti izgradnje vrijede kao za gradnju stambenih građevina u građevinskim područjima naselja.

(5) Uvjet za izgradnju ribnjaka je nepropusno tlo, dovoljne količine vode i nepostojanje opasnosti od poplave, a prilikom izgradnje iskopani materijal potrebno je deponirati i koristiti za uređenje okoliša, kako bi se u slučaju napuštanja eksploatacije područje moglo vratiti u prijašnje stanje.

(6) U brdskim predjelima na visinskim vodama mogu se graditi ribnjaci na mjestima gdje ima dovoljno čiste i hladne vode koja sadrži mnogo kisika.

(7) Uvjet za izgradnju građevina, ovisno o vrsti i kapacitetu jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/2004).

2.3.2.2. ZDRAVSTVENE I REKREACIJSKE GRAĐEVINE

Članak 93.

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (dijelovi područja Općine Skrad, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.) a namjenjene su u prvom redu za aktivnu i pasivnu rekreaciju građana, za izletnički turizam, planinarstvo i građevine za specifične zdravstvene sadržaje (sanatorij i sl).

(2) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m, osim za planinarski dom.

(3) Najveći dopušteni broj etaža iznosi Po+P+1.

(4) Površina zemljišta namjenjenog gradnji navedenih sadržaja može biti maksimalno do 1,0 ha.

(5) Najveća površina građevne čestice, namijenjene za izgradnju građevina određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama navedenih sadržaja, je 25% površine zemljišta kompleksa za zdravstvenu i rekreacijsku djelatnost. Ostalo zemljište se uređuje kao zelena površina (prirodna) sa pješačkim stazama, šetnicama, odmorištima i dr.

(6) Građevna čestica može biti izgrađena minimalno 20% a maksimalno 40%; do 50% površine mogu biti športski tereni.

(7) Građevine iz stavka 1. ovog članka ne smiju se graditi na oranicama, voćnjacima I i II. kategoriju zaštite poljoprivrednog zemljišta, odnosno obradivom tlu P2 i P3 kategorije (grafički prikaz br.1. Korištenje i namjena površina).

2.3.2.3. GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 94.

(1) Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.

(2) Nove lokacije koje se mogu utvrditi za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, određuju se u skladu s kriterijima:

- istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode (I., II. i III. zona zaštite voda),

- lokacija za istraživanje i iskorištavanje mora biti na udaljenosti od građevinskog područja naselja, ugostiteljsko-turističkog, sportsko-rekreacijskog i područja vrijedne prirodne i kulturne baštine, većoj od 1000 m,

- da u radijusu od 10 km ne postoji drugo, aktivno ili nesanirano eksploataciono polje istovrsne sirovine,

- najveća odobrena površina može biti 2 ha,

- da se transport sirovine predvidi izvan područja naselja.

(3) Uvjet za izgradnju građevina, ovisno o kapacitetu jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/ 2000, 136/2004).

Članak 95.

U zonama vremenski ograničenog korištenja prostora (eksploatacija prirodnih dobara, iskop i prerada šljunka) mogu se graditi samo građevine koje služe za vrijeme obavljanja tih djelatnosti.

Članak 96.

Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova rudarska organizacija je dužna izvršiti sanacijske radove u konačnu namjenu.

2.3.2.4. GRAĐEVINE U FUNKCIJI ISKORIŠTAVANJA I ZAŠTITE ŠUMA

Članak 97.

(1) Na površinama pod šumom i šumskom zemljištu mogu se graditi građevine koje su u funciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase, šumske, lovačke, lugarske i slične građevine, u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama.

(2) Za izgradnju građevina treba birati one prostore da se ne smanjuju kvalitetne šumske površine, dakle prostore manje gospodarske i krajobrazne vrijednosti.

(3) Građevina se gradi maksimalne tlocrtne površine od 70 m², maksimalne visine 7,5 m do vijenca (prizemlje + kat).

(4) Obavezan je pristupni put, minimalno pješački.

(5) Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno rješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda.

(6) Oblikovanje građevine mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta.

(7) Najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane prometnice iznosi 10 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno dražavnim cestama.

(8) Građevine u funkciji lova mogu se graditi samo na površinama utvrđenim kartografskim prikazom 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Lovištem nisu obuhvaćena građevinska područja, infrastrukturni koridor autoceste. Udaljenost lovišta od granica građevinskog područja iznosi 300 m.

Članak 98.

Na šumskim površinama, minimalne površine 2000 m² izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi spremišta za drva u vidu nadstrešnica pod uvjetom da naktrivena površina nije veća od 30 m². Ova se površina može povećati za 20 m² za svakih daljnih 2000 m² zemljišta.

2.3.2.5. GRAĐEVINE I POVRŠINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE

Članak 99.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće infrastrukturne građevine: prometnog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava veza, sustava eneregetike.

(2) Veličina građevne parcele i gabarit građevine određeni su tehnološkim projektima.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 100.

(1) Smještaj gospodarskih djelatnosti omogućen je:

. unutar građevinskih područja naselja pod uvjetima propisanim u točki 2.2.4., 2.2.5.,

. unutar građevinskih područja izdvojenih namjena pod uvjetima propisanim u točki 2.3.1. i

. izvan građevinskih područja na poljoprivrednim i šumskim površinama pod uvjetima propisanim u točki 2.3.2. ovih odredbi.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 101.

(1) Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPUO-u.

(2) Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za:

- upravu i pravosuđe,

- odgoj i obrazovanje,

- zdravstvo i socijalnu skrb,

- kulturne i društvene organizacije,

- športa i rekreacije;

- vjerske sadržaje.

(3) Smještaj javnih i društvenih djelatnosti omogućen je unutar građevinskih područja naselja a pod uvjetima gradnje propisanim u Člancima 51. i 53. točke 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 102.

(1) Prostornim planom uvaženo je postojeće stanje mreže institucija uprave i pravosuđa.

(2) U općinskom središtu Skrad trebaju se razvijati institucije lokalne samouprave općinske razine, ali i one županijske razine, koje trebaju biti bliže korisnicima.

(3) U nekim naseljima (manje lokalno središte - pomoćno središte Divjake i Gornja Dobra, a može i u drugima) trebaju ostvariti bar najbitnije središnje uslužne funkcije (na pr. Mjesni odbor, DVD i drugo).

Članak 103.

(1) Predškolske ustanove trebaju biti zastupljene dječjim vrtićem u glavnom središtu Skradu, a moguće su njegove ispostave u lokalnim središtima, ako je potrebno. Mogu se nalaziti zajedno s područnim razrednim odjeljenjima osnovne škole.

(2) Prostornim planom se predlaže zadržati u okviru razvijanja osnovnog školstva jedna samostalna matična osnovna škola u Skradu, a sukladno potrebama lokalne zajednice u lokalnim središtima i gušće naseljenim naseljima osnivaju se područni odjeli osnovne škole, što će prvenstveno zavisiti o potrebama i broju djece u pojedinim lokalnim cjelinama i naseljima.

Članak 104.

(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za općinu Skrad su sadržaji primarne zdravstvene zaštite, dok se u manjim lokalnim središtima također treba organizirati začeci primarne zdravstvene zaštite ili osigurati prostor za povremene posjete medicinskih timova i osoblja te deponij za ljekove ispostava ljekarne, i to:

- Dom zdravlja: ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim ambulantama i sadržajima,

- najmanje jedna ljekarna u Skradu,

(2) Za lociranje ustanove socijalne skrbi potrebno je pridržavati se slijedećih normativa:

- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini.

(3) Dom za umirovljenike predlaže se locirati unutar građevinskog područja jednog od naselja na području općine Skrad.

Članak 105.

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje općinsko središte - Skrad su knjižnica, čitaonica, sportski klubovi i školske-sportske dvorane.

(2) U svim manjim naseljima, mogu se nalaziti inicijalni sadržaji kulture.

(3) Vjerske građevine (crkve, župne urede, kapele i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja.

5. Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne sustave

Članak 106.

(1) PPUO-om Skrada osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (cestovna, željeznička, žičara);

- infrastrukturu telekomunikacije i pošta;

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje.

- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, plinoopskrba, ptencijalni lokalni izvori energije).

(2) Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova gradnja sve do izdavanja lokacijske dozvole na temelju idejnog rješenja, kojim se utvrđuje stvarna trasa i zaštitni pojas.

(3) Na području Općine Skrad potrebno je radi što racionalnijeg iskorištenja prostora, a kada to prostorni uvjeti omogućavaju, grupirati koridore za infrastrukturne vodove i voditi više infrastrukturnih pravaca u jedinstvenom infrastrukturnom koridoru.

Članak 107.

(1) Detaljno određivanje trasa prometne infrastrukture, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni PPUO-om Skrada, utvrđuje se lokacijskom dozvolom na temelju idejnog rješenja ili stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno dokumentima prostornog uređenja užih područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Unutar Planom utvrđenih koridora komunalne infrastrukture, za sve gradnje i intervencije potrebna je ishoditi odobrenja i suglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća.

(3) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(4) Prilikom izdavanja lokacijske dozvole može se utvrditi izvedba objekata i uređaja komunalne infrastrukture i kvalitetnijim materijalima nego što je to predviđeno dokumentima prostornog uređenja iz prethodnog stavka.

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Cestovni promet

Članak 108.

(1) U cestovnom prometu određena je osnovna mreža cesta na području Općine Skrad koju čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Općine Skrad čine:

- ostale državne ceste:

- dio Rijeka Zagreb »Lujzijana« ( Orehovica Gornje Jelenje Delnice Skrad - Vrbovsko Karlovac);

- osnovne županijske ceste s pripadajućim objektima i uređajima

- (državna cesta) - Čabar - Brod na Kupi Brod Moravice (»Lujzijana«),

(3) Mrežu lokalnih cesta na području Općine Skrad čine:

- Skrad Divjake, dužine 3,7 km;

- Skrad Bukov Vrh, dužine 6,1 km;

- Brod na Kupi - Zakrajc Brodski - Gorica - Planina, dužine 6,1 km.

Članak 109.

(1) Područjem Općine Skrad prolazi mreža državnih i županijsklih prometnica odnosno željezničkih pruga čije su trase definirani na kartografskom prikazu, br. 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije.

(2) Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom PPUO-om Skrada.

(3) Rekonstrukcija dionice ispravkom loših tehničkih karakteristika ceste ne smatra se promjenom trase.

(4) PPUO-om Skrada određuju se sljedeće širine planiranih koridora cestovnih prometnica:

- za autocestu: 200 m ili 105 m za postojeće građevine;

- za ostale državne ceste: 100 m ili 70 m za postojeće građevine;

- za županijske ceste: 70 m ili 40 m za postojeće građevine;

- za lokalne ceste 20 m ili 9-12 m za postojeće građevine;

- za nerazvrstane ceste 15 m izvan građevinskog područja, a 10 m unutar građevinskog.

(5) U dijelovima prolaska kroz izgrađene dijelove naselja, koridori se mogu planirati u širinama manjim od određenih, ali ne manjima od širina određenih za slučaj kada postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000.

(6) U sklopu cestovnih koridora, unutar kao i izvan građevinskih područja, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, moguća je izgradnja pratećih objekata (moteli, benzinske crpke s pratećim sadržajima i sl.).

Članak 110.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.

(3) Prostornim planom predviđena je rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta u cilju povezivanja pojedinih sadržaja (gospodarske zone, sportsko-rekreacijske zone i dr.) ili dijelova Općine Skrad na sustav javnih cesta.

Članak 111.

Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevinskih parcela ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

Članak 112.

(1) Ulice u naselju koje su razvrstane kao državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom cesta.

(2) Broj prometnih trakova i širina kolnika za državne i županijske ceste iznose 2x3,25 m.

(3) Broj prometnih trakova i širina kolnika za županijske ceste iznose 2x3,0 m.

(4) Kolnici ulica iz stavka 1. ovog članka i za nerazvrstane ceste mora imati najmanju širinu 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvije vozne trake, odnosno 3,0 m za pristup.

(5) Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to:

- na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalište,

- u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu.

(6) Na završetku slijepe ulice potrebno je izvesti okretište koje će svojim tehničkim karakteristikama zadovoljavati uvjetima prometovanja interventnim vozilima, te vozilima za odvoz otpada.

(7) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima tijela nadležnih za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 113.

(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.

(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 114.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 115.

(1) Idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, za izgradnju građevina javne, proizvodno-servisne ili sportsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila.

(2) Okvir za dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih mjesta za građevine iz prethodnog stavka su normativi iz sljedeće tablice:

namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta PGM

1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposlenik 0,5 PGM

2. UREDSKI PROSTORI 1000 m² korisnog prostora 20 PGM

10 zaposlenih 7 PGM

3. TRGOVINA 50 -100 m² korisnog prostora 7 PGM

1000 m² korisnog prostora 40 PGM

4. BANKA, POŠTA, USLUGE 1000 m² korisnog prostora 40 PGM

5. UGOSTITELJSTVO 30 - 50m² korisnog prostora 7 PGM

50 do 100 m² korisnog prostora 9 PGM

1000 m² korisnog prostora 10 PGM

6. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,2 PGM

7. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelj 0,3 PGM

8. ŠKOLE 1 zaposleni 2 PGM

(3) Svaka stambena jedinica mora imati osigurano 1,0 parkirališno ili garažno mjesto po stanu u sklopu građevne čestice, odnosno prema normativu za eventualno predviđenu drugu namjenu. Iznimno, Detaljnim planom uređenja moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini.

(4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta (proporcionalno navedenom) je potrebno predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenog pojasa ispred parcele, na javnim površinama, uz suglasnost tijela uprave nadležnog za promet.

(5) Na javnim parkirališnim površinama za automobile invalida potrebno je osigurati najmanje 5 % parkirališnih (garažnih) od ukupnog broja, odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 116.

PPUO-om Skrada predviđa korištenje državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica za javni gradski prijevoz. Na stajalištima javnog gradskog prijevoza potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

Članak 117.

PPUO-om Skrada uz prometnice predviđa obostrano uređenje nogostupa za kretanje pješaka, u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,6 m.

Članak 118.

(1) Uz razvrstane ceste, na mjestima gdje za to postoje prostorni i tehnički uvjeti predviđa se gradnja i uređenje biciklističkih staza sukladno odredbama posebnih propisa i normativa.

(2) Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti:

- odvojeno od kolnika u drugoj razini,

- kao fizički odvojeni dio kolnika, i

- prometnim znakom i horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika,

- izvan koridora prometnice.

5.1.2. Željeznički promet

Članak 119.

(1) Na postojećoj magistralnoj pruzi I reda Zagreb- Rijeka predviđa se izmjena sustava vuče, ugradnja APB i sigurnosnog sustava.

(2) Prostornim planom zadržavaju se postojeće željezničke stanice otvorene za javni putnički promet.

(3) Križanja ceste i željezničke pruge potrebno je uskladiti sa »Pravilnikom o kriterijima, postupku, načinu utvrđivanja i osiguranja križanja željezničke pruge i ceste« (NN 32/94).

(4) Planom su utvrđeni kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora:

- željeznica I. reda 6/11 m (postojeći),

5.1.3. Žičara

Članak 120.

(1) PPUO određuje smještaj žičare - gondole (turističke) na relaciji naselja Skrad i zone ugostiteljsko-turističke namjene Zeleni Vir.

(2) Točna lokacija i način uređenja površina odrediti će se daljnom razradom projektne dokumentacije a na temelju provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, propisanog Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/2004.). Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja (UPU 1) nalazi se lokacija za gornju stanicu.

(3) Prostornim planom utvrđene su i dvije manje žičare (vučnice, »sedežnice« i sl.) unutar zone »Veliko Selce« (R2 centar za zimske sportove). Urbanističkim planom uređenja (UPU 3) utvrditi će se točan položaj žičara.

(4) PPUO-om Skrada određuju se širina planiranog koridora za žičaru gondolu od 25 m.

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

Članak 121.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacija i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25.000.

(2) Uz cestu Rijeka Zagreb položen je svjetlovodni kabel međunarodnog značaja, u planu i pripremi je alternativni pravac uz novo izgrađenu autocestu Rijeka - Zagreb.

(3) Korisnici telekomunkacijkih usluga mjesta Čedanj, Belo, Golik i Zamost vezani su na višu prometnu ravninu pomoću lokalne telekomunikacijske centrale smještene u mjestu Brod na Kupi. Na tu centralu povezani su i korisnici u mjestima Ložac, Iševnica, Rogi, Buzin i Radočaj.

(4) Korisnici telekomunikacijskih usluga u mjestima Hlevci i Manci vezani su na lokalnu telekomunikacijsku centralu u Ravnoj Gori, a korisnici u Šubetovom mostu na lokalnu telekomunikacijsku centralu u Kupjaku.

(5) Lokalna telekomunikacijska centrala Skrad smještena je u Skradu i ima mogućnost priključka 512 korisnika. Njen iskorišteni kapacitet je 93%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijke mreže je 1400 parica, a izvedeni kapacitet iznosi 70%.

(6) Ovim prostornim planom predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza, za što postoje rezerve u postojećim kapacitetima.

(7) Na području Općine Skrad izgrađena TK mreža kapacitetom i kvalitetom, uglavnom zadovoljava postojeće potrebe korisnikan za TK uslugom.

(8) Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

(9) Supstitucija dijela mreže izvršiti će se u dijelovima mreže koje koriste zastarjelu kabelsku tehnologiju.

(10) Planom su utvrđeni kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora:

- telekomunikacije - kablovska kanalizacija 1 m.

Članak 122.

(1) Za građevine baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže temeljem Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, određeno je da područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice.

(2) Postava baznih stanica mobilne telefonije ne može se vršiti na:

- vrijednim poljoprivrednim površinama označenim kao P2;

- prostoru ostalih zaštićenih dijelova prirode ili predloženih za zaštitu, do donošenja mjera zaštite;

- vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza;

- vodozaštitnim područjima vodocrpilišta (I. i II. zona);

- u povjesnim graditeljskim cjelinama - do donošenja mjera zaštite;

- unutar građevinskog područja naselja s manje od 1.000 stanovnika;

- na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već izgrađene bazne stanice postavljene na samostojećem stupu.

(3) Prilikom izgradnje novih građevina baznih stanica potrebno je poštivati odredbe Zakona o građenju, Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Članak 123.

(1) Uređaji i građevine za potrebe radio i TV sustava veza trebaju biti u skladu s važećim propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala.

(2) Izgradnja novih građevina iz stavka 1. ovog članka će se vršiti u skladu sa propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina, pri čemu je potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom, te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora).

Članak 124.

Ovim planom zadržava se poštanska jedinica u Skradu.

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

Članak 125.

(1) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, te melioracijsku odvodnju, provodi se neposrednim provođenjem plana.

(2) Svi zahvati na području plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće ''Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04).

(3) Zahvati za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (cisterne za vodu, septičke jame, nadzemne i podzemne spremnike goriva) mogu se provoditi isključivo ako nisu u suprotnosti s odredbama važeće »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04).

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno čl. 122. »Zakona o vodama« (NN 107/95, 150/05). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl. 5. »Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata« (NN 28/95).

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 126.

(1) Vodovi i građevine sustava vodoopskrbe određeni su na kartografskom prikazu br. 2.2. »Energetski i vodnogospodarski sustav«, mj. 1:25.000.

(2) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije opskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadaš

njoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom.

(3) Najmanji profili cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi 1 100 mm, a sekundarna mreža može biti do 1 50 mm. Na svim čvorovima vodovodne mreže predviđeni su zaporni uređaji smješteni u betonska zasunska okna.

(4) Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijeti radni tlak od NP 10 bara.

(5) U sklopu vodoopskrbnog sustava Skrada planirana je izgradnja:

- rekonstrukcija starih, dotrajalih cijevnih vodova, kako bi se smanjili gubici vode,

- vodoopskrbni cjevovod, spoj na Regionalni vodoopskrbni sustav Gorskog kotara, vodospreme (Šerementovo 1400 m³).

(6) Točna lokacija planiranih vodoopskrbnih građevina i cjevovoda bit će utvrđena konkretnim projektantskim rješenjima.

(7) Planirano je također povezivanje vodovodnih sustava na području Županije (Regionalni sustav iz sliva Lokvarke) kako bi se u slučaju havarije mogle zadovoljiti minimalne potrebe, te automatizacija vodovodnih sustava.

(8) Planom su utvrđeni kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora:

- vodovodi: 6 m (postojeći) 10 m (planirani).

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 127.

(1) Planom je predviđeno prikupljanje svih sanitarno- potrošnih voda općinskog središta Skrada i gravitirajućih mu naselja Podstena, Planina Skradska i Veliko Selce, uz prepumpavanja na četiri crpne stanice prema uređaju za pročišćavanje s ispustom u Skradski potok. Na isti uređaj priključena je odvodnja i naselja Tusti Vrh.

(2) Na sustav odvodnje iz stava 1. priključiti će se i izdvojene zone: poslona (K₁) u Podsteni/Velikom Selcu; turistička (T₁) u Skradu; rekreacijska (R2) u Velikom Selcu; turističko-rekreacijska (T₂, R3).

(3) Planom je predveđeno naselje Hribac prikupljanje sanitarno-potrošnih voda naselja Hribac i pročišćavanje na uređaju za pročišćavanje.

(4) Koncepcijom odvodnje naselja prihvaćen je razdjelni sustav odvodnje kao generalni za cijelo područje.

(5) Planovima nižeg reda potrebno je planirati izgradnju uličnih gravitacijskih kanalizacijskih kolektora - razdjelnog sustava, koji se spajaju na glavni kolektor.

(6) Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području općine odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova, te važeće »Odluke zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara«.

(7) Odvođenje oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja moguće je s parkirnih i manipulativnih prostora površine do 200 m?, a iznad navedenih vrijednosti prije upuštanja u recipijent potrebno je pročišćavanje na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

Članak 128.

(1) Sanitarne i tehnološke otpadne vode s izdvojenog građevinskog područja gospodarske, sportsko-rekreacijske, turističke namjene skupljaju se i dovode do lokalnog uređaja za pročišćavanje čija će se lokacija odrediti prostornim planovima užih područja.

(2) Planom su utvrđeni kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora:

- kolektori: 6 m.

Članak 129.

(1) Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati tako da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

(2) Rješenje odvodnje manjih naselja predviđa se, u promatranom razdoblju, na dobro izvedenim, nepropusnim, trokomornim trulišnicama s djelomičnim biološkim pročišćavanjem i njihovom urednom čišćenju i održavanju ili biodisk uređajima.

(3) Oborinska odvodnja manjih naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do recipijenta.

(4) Ukoliko se u okviru manjih naselja izgrade gospodarski pogoni ili mini farme nužno je otpadnu vodu tretitati do potrebne razine prije ispuštanja u recipijent.

Članak 130.

Svi industrijski pogoni, pogoni male privrede kao i gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 131.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka općine Skrad dio je cjelovitog sustava vodotoka sliva Kupice i Zelenog Vira, sliva gornjeg toka rijeke Dobre, sliva izvorišta Ličanke i dio cjelovitog sustava obrane od poplava na vodotocima.

(2) Širina korita vodotoka, odnosno bujica obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 20,0 m za neuređeno korito, odnosno 6,00 m za uređeno korito, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(3) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te postavljanje vodomjernih uređaja.

(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno »Zakonom o vodama« (NN 107/95, 150/05).

(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava planira se za sve vodotoke i bujice utvrđivanje inundacijskog pojasa, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

(6) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.

(7) Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja.

(8) Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s čl. 106. Zakona o vodama (NN 107/ 95, 150/05).

Članak 132.

(1) Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda.

(2) Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

(3) Zabranjemo je ograđivanje prirodnih izvora u javnoj upotrebi.

Članak 133.

(1) Inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.

(3) Obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas.

(4) U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

(5) Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama (NN 107/95, 150/05).

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 134.

(1) Unutar obuhvata ovog plana nalazi se protočna distributivna hidroelektrana Zeleni Vir, prikazana u grafičkom dijelu.

(2) Postojeći prijenosni dalekovodi, prikazani u grafičkom dijelu, na području plana su:

- DV 400 kV, TS Meline - TS Tumbri,

- DV 110 kV, HE Vinodol Delnice EVP Moravice - Švarča.

(3) Unutar obuhvata ovog plana planira se izgradnja 110 kV dalekovoda koji bi prolazio sjevernim dijelom Općine i bio bi u sustavu budućih hidroelektrana na Kupi (sustav mini hidroelektrana ili akumulacije + hidroelektrane), a prikazani ju u grafičkom dijelu plana.

(4) Postojeći 35 kV distributivni dalekovodi, prikazan u grafičkom dijelu, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.

(5) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača na području Općine Skrad osigurano je iz trafostanice 35/20 kV »Kupjak« (izvan obuhvata ovog Prostornog plana).

(6) Distribucija električne energije obavlja se preko distributivnih trafostanica 20/0,4 kV odgovarajućeg tipa i kapaciteta, koje su s TS 35/20 kV »Kupjak« povezane s 20 kV vodovima.

(7) Distribucija električne energije vršiti će se kao i dosada na 20 kV naponskom nivou.

(8) Planirani distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 20 kV, 0,4 kV i javna rasvjeta mogu se graditi:

a) neposrednom provedbom ovog Plana uz ishodovanje lokacijske dozvole, na području za koje nije predviđena izrada planova nižeg reda, a isti nisu prikazani u grafičkom dijelu plana,

b) po izradi planova nižeg reda za područja plana za koje je predviđena njihova izrada. Izuzetno je do njihove izrade moguća rekonstrukcija postojećih ili izgradnja zamjenskih elektroenergetskih objekata uz prethodno ishodovanje lokacijske dozvole.

(9) Lokacije novih TS 20/0,4 kV treba tako odabrati da osiguravaju kvalitetno napajanje. Udaljenost od susjedne građevine treba biti 3-5 m odnosno 1-3 m ako građevina nema otvora.

(9) Unutar građevinskih područja planirani 20 kV vodovi izvoditi će se podzemnim kabelskim vodovima, dok će se u ostalom dijelu Općine graditi ili podzemnim kabelskim vodovima ili nadzemnim vodovima.

(10) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.

(11) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

(12) PPUO-om Skrada određuju se sljedeće širine koridora elektroenergetskih prijenosnih građevina:

- za dalekovod 400 kV: 38 m (postojeći)

- za dalekovod 110 kV: 9 m (postojeći) 70 m (planirani)

- za dalekovod 35 kV: 20 m.

(13) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 135.

(1) Sustav plinoopskrbe na području Općine Skrad određen je na kartografskom prikazu br. 2.2. »Energetski i vodnogospodarski sustav«, mj. 1:25.000.

(2) Područjem Općine Skrad prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara (Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac.

(3) Za opskrbu prirodnim plinom Općine Skrad predviđena je izgradnja mjerno redukcijske stanice - (MRS Delnice) locirane izvn obuhvata ovog plana, na koju bi se priklučio opskrbni plinovod za područje Općine Skrad. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

(4) U naselju Hlevci planirana je na magistralnom plinovodu blokadna stanica (BS Ravna Gora).

(5) Širina zaštitnog koridora plinovoda unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi:

- za međunarodni magistralni: 40 m (postojeći),

100 m (planirani),

- županijski (magistralni): 20 m (postojeći),

60 m (planirani).

(6) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko- goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Članak 136.

(1) Plinofikacija naselja na području Općine razvijati će se temeljem osnovnih postavki ovog Plana te Idejnom projektu plinofikacije Primorsko-goranske županije.

(2) Trase distributivne mreže utvrditi će se tek nakon odabira koncesionara što u momentu izrade plana nije još bilo utvrđeno.

(3) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima nižeg ranga.

(4) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(5) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

(6) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.

(7) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(8) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

(9) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 137.

(1) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Općine Skrad.

(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pogodnost ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.

(3) Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje.

(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji.

6. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, zaštićenih dijelova prirode i kulturnih dobara i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Prirodna baština

Članak 138.

(1) Na području Općine Skrad, prema Zakonu o zaštiti prirode (N.N. br. 30/94 i 72/94), nalaze se sljedeći zaštićeni dijelovi prirode:

- Vražji prolaz - Zeleni vir kod Skrada - posebni rezervat (hidrogeološki fenomeni, zaštićeni kao geomorfološki rezervat)

(2) Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značaja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.

Članak 139.

(1) Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine iz prethodnog članka, ovim su prostornim planom određeni ostali evidentirani dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora), a za koje bi se trebalo donijeti odgovarajuće akte o zaštiti, i to u rangu:

. značajni krajobraz

- Skradski vrh - markantan vidikovac na veliki dio prostora Gorskog kotara - E (predloženo za valorizaciju);

- Bukovska Dobra u dolini Gornje Dobre (izvorište rijeke Dobre s užim zaleđem hidrološka je vrijednost u krajobrazu) - E (predloženo za valorizaciju);

- Sušički jarak i Bukovska Dobra u dolini Gornje Dobre - hidrološka, pejzažna i biološka vrijednost u krajobrazu - E (predloženo za valorizaciju).

Članak 140.

(1) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično).

(2) U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

(3) U značajnom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Članak 141.

Za zahvate u prostoru na područjima navedenim u člancima 138. 139. obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta nadležnih tijela za zaštitu prirodne baštine.

Članak 142.

(1) Područje Općine Skrad pripada prirodno-geografskoj regiji gorske Hrvatske - Gorskom kotaru.

(2) To je područje Delničkog prostora, u osnovi pravi goranski kraj.

(3) U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje; osobito treba štiti područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada.

(4) U prostoru pretežito pod šumom treba održavati kao krajobrazne i ambijentalne vrijednosti: otvorene površine - polja i proplanke.

(5) Infrastrukturne koridore (ceste, dalekovode itd.) treba projektirati i graditi na način da što manje oštećuju krajolik.

(6) Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/ prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocjeniti sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

(7) Prirodu treba štiti očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

(8) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

(9) Potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišne tipove karakteristične za to područje te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte i ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme za njihova staništa.

6.2. Kulturna dobra

Članak 143.

(1) Na području Općine Skrad prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture nalaze se slijedeća registrirana, predložena za registraciju i evidentirana* kulturna dobra:

* dalje u tekstu korištene oznake za kategoriju zaštite: registrirano (RZG/R), pedloženo za registraciju (PR) i evidentirano (E) *

(2) Povjesni sklopovi i građevine

Sakralne građevina (crkve, kapele i poklonci)

- Divjake - crkva Sv. Izidora (1829. g.) - R;

- Rogi - crkva Sv. Andrije - E;

- Skrad - crkva Sv. Antuna Padovanskog (1864. g.) - R;

- Zakrajc - kapela Sv. Roka - E.

Etno-zone i spomenici

- Skrad - kuća Lončarić - R.

Javna plastika i urbana oprema

- spomen-biste i spomenici: Skrad (u parku), U selu Bukov Vrh - E;

- spomen-ploče i spomen obilježja u nizu mjesta - E.

(3) Etnološka baština

- u porječju Kupe (rubno područje Općine dio naselja Raskrižje i Belski Ravan) - E

Članak 144.

Za sve zahvate u prostoru na zaštićenim, preventivno zaštićenim i evidentiranim kulturnim dobrima iz prethodnog članka i u njihovoj neposrednoj blizini potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi posebnim zakonima propisane uvjete i odobrenja.

Članak 145.

(1) Osnovni oblik zaštitite kulturnih dobara provesti njihovom identifikacijom i dokumentacijom; stručnim i znanstvenim procesom utvrđivanja spomeničkih vrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenom povijesnom prostoru i organiziranim bilježenjem njihovih osobina na najprimjereniji način. Identifikacija rezultira izradom inventara graditeljske baštine, a dokumentacija arhivom podataka o toj baštini.

(2) U konzervatorskoj podlozi, treba provesti intenzivnu inventarizaciju, ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske baštine, te mjere i režime zaštite kulturnih dobara na području obuhvata Plana, što uključuje potrebu revizije zaštićenih cjelina obzirom na stupanj očuvanosti. Smjernice iz konzervatorske podloge koristiti će se u planu kao njegov integralni dio.

(3) Do izrade konzervatorske podloge posebni uvjeti zaštite i očuvananja kulturnih dobara utvrđivati će se temeljem postojećih elemenata i saznanja nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

(4) U područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukture ili određenih djelatnosti obvezatna su prethodna istraživanja graditeljske baštine, a osobito mogućih arheoloških zona ili lokaliteta.

(5) U područjima nove izgradnje ili izgradnje na dosad neizgrađenim lokacija, zbog potpune neistraženosti terena uvjetuje se povremeni arheološki nadzor.

Članak 146.

Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome Ministarstvo kulture - Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

7. Mjere postupanja s otpadom

Članak 147.

(1) Na području Općine Skrad ne predviđa se lokacija reciklažnog dvorišta i transfer stanice. Na području Grada Delnica planirana je lokacija (Sović Laz) reciklažnog dvorišta s transfer stanicom za komunalni otpad, koja bi bila uključena u županijski sustav gospodarenja otpadom. To je zajednička lokacija koja bi pokrivala i područje Općine Skrad.

(2) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati. Sanacija se provodi temeljem plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, kojeg donosi općinsko vijeće.

Članak 148.

(1) Osnovi ciljevi postupanja s otpadom su:

- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja,

- kontrolirano odlaganje otpada,

- saniranje otpadom onečišćenog tla.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 151/03.) i važećih propisa iz područja gospodarenja otpadom.

Članak 149.

(1) Gospodarenje otpadom razumjeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

(2) Postupanje s otpadom razumjeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namjenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

(3) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla,zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.

Članak 150.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo.

(3) U gušće građenim dijelovima naselja postavljaju se i spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

(4) Kako bi se spriječilo nekontrolirano odlaganje krupnog otpada preporuča se njegovo periodično prikupljanje u posebne veće spremnike ili organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici sami odvozili takav otpad.

(5) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 151.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Skrad, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama zakona koji se odnosi na opasni otpad.

(3) Provođenje mjera za postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(4) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 152.

(1) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti.

(2) Otpad iz 1. stavka ovog članka može se iznimno odložiti s ostalim otpadom ili spaliti ako je to gospodarski opravdanoi nije štetno za okoliš, uz suglasnost upravnog odjela županije nadležnog za poslove zaštite okoliša.

(3) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 153.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01), Plana intervencija u zaštiti okoliša PGŽ za područje Općine Skrad obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom propisuju (Članak 75., 76., 85., 92., 93., 94., 120.) zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000, 136/2004.) te zahvati propisani Prostornim planom Županije (SN 14/00).

Članak 154.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 155.

(1) Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.

(2) Šume i šumsko zemljište mogu mijenjati svoju namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama (NN 52/90).

(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih linijskih građevina predviđenih ovim planom i planovima višeg reda.

(4) Na šumskom zemljištu mogu se graditi:

- građevine za potrebe gospodarenja šumom,

- građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda,

- športske, rekreacijske, turističke i zdravstvene građevine (ako nisu u suprotnosti s funkcijom šume).

(5) Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, naročito na području uz koridor autoceste, predjelima uz vodotoke i sl.

(6) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 156.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

(3) Vrijedna obradiva tla P2 kategorije nalaze se na vrlo malim površinama u zapadnom dijelu Općine. Zahtjev za zaštitu se odnosi na smanjenje potrošnje za gradnju.

(4) Zemljište P3 kategorije, ostala obradiva tla, imaju manje zahtjeve za zaštitu pa se mogu koristi iznimno i za izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju »2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja«.

(5) Ostala tla nemaju ograničenja za bilo kakvu upotrebu izvan poljoprivrede.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 157.

(1) Na području Općine Skrad razlikuju se četiri grupe tla podobnog za građenje.

(2) Osnovno geotehničko zoniranje područja Općine Skrad izvršeno je na temelju raspoloživih podataka, a ustanovljeno je četiri geotehničke kategorije:

- Tla IV. grupe svrstana su u područja podložna djelovanju erozije. Područje oblikovana u tom tipu tla su istovremeno zone djelomične ili u cjelosti podložne poplavama.

- Tla II. i III. grupe su pretežito nestabilna područja s naglašenim djelovanjem erozije, pokrivaju veći dio prostora Općine.

- Tlo I. grupe čini tlo krša i pokriva ostali dio Općine.

(3) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko mikrozoniranje na područjima gdje se nalaze tla II., III. i IV. grupe kao i kontaktne zone s područjima I grupe u građevinskim područjima za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata

biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

(4) I. geotehnička kategorija - zona krša

U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

IA geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša

U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

II. geotehnička kategorija - zona paleozojskih klastičnih stijena

Osnovnu stijenu tvore paleozojske klastične stijene koje su vrlo raznolikog litološkog sastava (glinoviti do pjeskoviti šejlovi, pješenjaci i koglomerati). Osnovna stijena je većinom pokrivena glinovitom korom raspadanja, a djelomično i padinskim tvorevinama. Teren je djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je u mjestimice nestabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja, pojava manjih klizišta je moguća. Upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Tereni ove kategorije većinom su pogodni za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na zone I. kategorije. Manje pogodna mjesta su šire zone i padine pokrivene potencijalno pokretnim glinovitim naslagama.

IV. geotehnička kategorije - zona riječno-potočnih naplavina

Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni. Teren je u cijelosti nepogodan za građenje.

8.2. Zaštita zraka

Članak 158.

(1) Postojeći i planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(2) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 159.

(1) Na području općine Skrad kakvoća zraka je prve kategorije čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) i propisa donesenih temeljem Zakona.

(3) Kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a u temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

(4) Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996).

(5) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997).

(6) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

(7) Mjere zaštite zraka uključuju i:

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina, i to posebno u zaštitnim pojasevima državnih cesta (autoceste i brze ceste) i između zona poslovne namjene i stambene namjene,

- realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa,

- odabir najpovoljnijih dostupnih i primjenjivih tehnologija,

- poticanje korištenja čistih energenata, posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon realizacije magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne mreže).

8.3. Zaštita voda

Članak 160.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području općine Skrad određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mj. 1:25.000.

(2) Mjere zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite određene su Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće iz stavka (1) ovog članka, a radi zaštite od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Članak 161.

(1) Izvorišta vode za piće (podzemni vodonosnici i površinske akumulacije) koje se štite Odlukom podjeljena su u dvije grupe:

1. izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu i

2. planirana i potencijalna izvorišta vode za piće.

(2) Crnomorskom slivu na području općine Skrad pripadaju sljedeći vodotoci:

I. Sliv gornjeg toka rijeke Kupe:

- Sliv Kupice i Zelenog Vira

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: izvori Skrad I., II. i III., Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan

- potencijalno izvorište: Zeleni vir.

II. Sliv gornjeg toka rijeke Dobre:

- izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu: Veliki žljeb, Jazbina, Hribac, Kicelj.

Članak 162.

(1) Mjere zaštite vodozaštitnih područja postižu se propisivanjem mjera zaštite za cijelo priljevno područje (podzemno i nadzemno) i crpilišta. Vodozaštitno područje izvorišta vode podjeljeno je na tri zone zaštite za koje se propisuju smjernice za zaštitu.

(2) Za pojedina izvorišta utvrđene su sljedeće zone zaštite na području Općine Skrad:

1. Dvije zone (I. i II.) zaštite za izvor Skrad I., II. i III., Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Kosica, Veliki žljeb, Jazbina, Hribac, Kicelj, Podstena.

2. Dvije zone (II. i III.) zaštite za izvor Kupice.

3. Jedna zona (III.) zaštite za izvor Frankopan,

4. Tri zone (I., III. i IV.) potencijalni izvor Zeleni Vir:

(3) Prva zona sanitarne zaštite zona strogog režima, s najvišom razinom zaštite (zona sanitarne zaštite samog izvorišta i vodoopskrbnih objekata). Ova zona obuhvaća i zaštitu ponora i ponornih zona s direktnim utjecajem na izvorište vode.

(4) Druga zona - strogog ograničenja obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta pitke vode iz kojeg površinske i podzemne vode gravitiraju neposredno prema izvoru. U ovoj zoni se dozvoljava jedino izgradnja s odvodnjom otpadnih voda izvan zone zaštite, a zahtjeva se i posebna briga o uređenju slobodnih površina. U ovoj zoni se ograničava izgradnja rizičnih objekata za podzemne vode. Postojeće državne i županijske ceste moraju imati zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike. Postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite. Kod rekonstrukcije cesta treba provoditi sve mjere zaštite.

(5) Treća zona - zona ograničenja i kontrole obuhvaća preostali dio slivnog područja, tj. područje prihranjivanja izvorišta. U njoj se ograničava izgradnja i postojanje proizvodnih objekata koji koriste i stvaraju opasne tvari u proizvodnim procesima. U ovoj zoni posebnu pažnju treba dati odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda i zbrinjavanju otpadnih tvari kao i mjera zaštite za poljoprivrednu proizvodnju.

(6) U zonama zaštite potencijalnih izvorišta primjenjuju se iste mjere zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao u zonama zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

Članak 163.

Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu slijedećih mjera:

- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obvezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama,

- sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.

Članak 164.

(1) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.

(2) U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata.

(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(4) Operativne planove zaštite voda od izvanrednih zagađenja moraju izraditi svi potencijalni zagađivači voda tj. pravne i fizičke osobe koje svojom djelatnošću mogu zagaditi vode.

Članak 165.

(1) Gradnja sustava odvodnje neophodna je zbog zaštite izvorišta vode za piće. Odvodnju otpadnih voda postojeće i planiranih novih gospodarskih - poslovnih i turističko-ugostiteljskih zona rješiti priključenjem na sustave javne odvodnje uz prethodno pročišćavanje.

(2) Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti metodom autopurifikacije, izgradnjom trodjelnih septičkih jama s kontroliranim upuštanjem u tlo.

(3) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

(4) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame gnojovke ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje.

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 166.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(2) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i primjenom Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

(3) Za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

(4) U sklopu zona stambene namjene ne dopustiti lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke.

(5) Za pojedine postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili dislocirati.

(6) Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve

(7) Zbog smanjenja buke s prometnica provoditi sljedeće mjere zaštite:

- u cilju smanjena buke osigurati veću protočnost prometa i smanjenje inteziteta prometa, planiranom rekonstrukcijon i dogradnjom prometne mreže i uređenjem izdvojenih parkirališta,

- uz autocestu uređivati pojaseve zaštitnog zelenila, na kontaktu s površinama naselja uspostaviti sustav mjerenja

razine buke i na mjestima prekoračenja definirati postavu panoa za zaštitu od buke,

- postavu panoa za zaštitu od buke predvidjeti i uz magistralnu željezničku prugu na kontaktu s površinama naselja, posebno prilikom rekonstrukcije magistralne željezničke pruge (gradnje drugog kolosijeka).

8.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

Članak 167.

(1) U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta bilo bi svrhovito pokrenuti posebne programe i akcije.

(2) Održati postojeće stanje šumskih ekosustava te ga dalje unapređivati:

. gospodarenje šumama na načelu prirodnog sustava i prirodne obnove šumske biocenoze;

. sprječavanje smanjenja šumskih površina zabranom promjene namjene šumskog zemljišta;

. uspostaviti promatračku mrežu radi uočavanja negativnih procesa, a naročitu pažnju posvetiti prorjeđenim vrstama (pitomi kesten, pojedine vrste voćki, grabežljive ptice i dr.).

(3) Biološku i krajobraznu raznolikost biljnih i životinjskih vrsta na travnjacima i oranicama očuvati poticanjem integralnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji.

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 168.

Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara potrebno je primjeniti slijedeće mjere:

a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:

- dopunske zaštite otpornosti 50 kPa,

- osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.

b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa:

- skloništa planirati ispod građevina , kao najniže etaže,

- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),

- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,

- osigurati lokacije za javna skloništa.

c) Urediti rezervnu deponiju komunalnog otpada.

Članak 169.

(1) Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

(2) Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema :

- porodična skloništa za najmanje tri osobe,

- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m² razvijene građevinske (brutto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 170.

Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod planova nižeg reda u suradnji sa nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito uvažavati činjenicu da se Općina Skrad nalazi u zoni VII^o seizmičnosti prema MCS skali (što se isčitava i iz kartografskog prikaza 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«).

8.5.3. Zaštita od rušenja

Članak 171.

(1) Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(4) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Općine Skrad (a posebno za izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje), mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 172.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Skrad.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Članak 173.

(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.

(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

(3) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(4) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(5) Pri gradnji gradnji građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljiviha tekućina ili plniva moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95).

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 174.

(1) Izrada Urbanističkih planova uređenja obvezatna je za:

- građevinska područja naselja:

- UPU 1 - Skrad (N33_1-5) i izdvojenog građevinskog područja groblja (G₃);

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- poslovne namjene:

- UPU 4 - zona (K₁) u Veliko Selce - Podstena;

- UPU 5 - zona (K₂) u Maloj Dobri;

- ugostiteljsko turistička namjena:

- UPU 2 - zona (T₁) u Skradu;

- UPU 7- zona (T₄) u Hlevcima

- športsko-rekreacijska namjena:

- UPU 3 - centar za zimske sportove (R2) u Velikom Selcu;

- UPU 6 - golf igralište (R1) u Hlevcima;

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Članak 175.

(1) Izrada Detaljnih planova uređenja obvezatna je za:

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- ugostiteljsko turistička namjena:

- DPU 1 ugostiteljstvo (T₂) uz sportski centar (R3) u Skradu;

(2) Granice obuhvata Detaljnih planova uređenja iz stavaka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

(3) Za područja obuhvaćena obaveznom izradom UPU- a, izrada Detaljnih planova određuje se tim Planom.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 176.

(1) Rubna i manje razvijena naselja su: Rogi, Belski Ravan, Raskrižje, Rasohe, Buzin, Gorani, Pucak, Zakrajc Brodski; te mjesta bez stanovnika: Bukovac Podvrški, Gramalj, Hosnik, Mala Dobra, Podslemenski Lazi, Resmnatac, Trški Lazi, Vrh Brodski na ovim prostorima potrebno je:

- revitalizacija naselja (mjesta), gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja,

- provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i sl.) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i ulaganja u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život.

(2) Prostor u dolini Kupe ima mali broj naselja i stanovnika te mu je potrebno na svim nivoima osigurati uvjete za graničarsko gospodarstvo na temelju komparativnih prednosti područja i međudržavne pogranične suradnje.

Članak 177.

(1) Potrebno je ostvarivati poticajne mjere populacijske politike provođenjem »Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske«.

(2) Poticajnim mjerama potrebno je:

. poticati naseljavanje u Skrad, koje je kao općinsko središte glavni razvojni pokretač ovoga područja,

. revitalizirati ostala značajnija (vitalna) naselja (Veliko Selce, Gornja Dobra, Gorica Skradska) koja su ovim planom određena kao manja lokalna (pomoćno središte) središta (Divjake, Gornja Dobra) kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja.

Članak 178.

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 179.

U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Općine Skrad Općinsko vijeće donosi četverogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije,

- zaštita prostora,

- upravljanje prostorom,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,

- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),

- potrebna razina uređenja zemljišta, izvori i rokovi financiranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 180.

Za postojeće izgrađene građevine čija je namjena protivna namjeni određenoj ovim Prostornim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni utvrditi uvjeti za njihovu neophodnu rekonstrukciju. Može se odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za:

I. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima;

2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 10 m² brutto po stanu ili poslovnom prostoru;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m² brutto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka;

7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

8. Prenamjena dijela stambene građevine u poslovni prostor unutar postojećih gabarita

II. građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine):

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² brutto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine;

3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina samo unutar postojećih gabarita građevine, pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje okoliša i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima;

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;

6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnih prometnih površina;

7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

10. Prijelazne i završne odredbe

Članak 181.

Do izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

1. Do donošenja Urbanističkog plana naselja Skrad (UPU 1) dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja pomoćnih građevina uz postojeće građevine osnovne namjene prema uvjetima iz ovog Plana;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture;

2. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja i Detaljnih planova uređenja za zone ugostiteljsko turističkih namjena u Skradu i Velikom Selcu (UPU 2, DPU 1), dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko turističke namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

3. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja i DPU- a za špotrtsko-rekreacijske namjene u Hlevcima - Velikom Selcu (UPU 6, UPU 3; DPU 1) dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina športsko-rekreacijske namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

Članak 182.

Stupanjem na snagu ovoga Prostornog plana Generalni urbanistički plan Skrad (»Službene novine« broj 48/87, 19/92 i 9/99) primjenjuje se ukoliko nije u suprotnosti s ovim Prostornim planom (ili PPUO-om) sve do donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Skrad (UPU 1).

Članak 183.

Postupci pokrenuti po odredbama Prostornog plana (bivše) općine Delnice (SN 15/89, 19/92, 30/94) prije stupanja na snagu ove Odluke dovršiti će se prema tim odredbama.

Članak 184.

Danom stupanja na snagu ovog Plana na području Općine Skrad prestaje važiti Prostorni plan (bivše) općine Delnice (SN 15/89, 19/92, 30/94).

Članak III.

(1) Ovaj Plan izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerenih pečatom općinskog vijeća općine Skrad i potpisom predsjednika općinskog vijeća općine Skrad.

(2) Po jedan izvornik Plana zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

1. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

2. Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji; Službi za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove; Ispostava Delnice

3. Županijskom zavodu za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije

4. Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Skrad.

(3) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/03-01/01

Ur. broj: 2112/04-03-01-110

Skrad, 25. travnja 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SKRAD

Predsjednik
Duško Zatezalo, v.r.