15.

Na temelju članka 57. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Odrebe članka 17. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i članka 27. Statuta Grada Kraljevice (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 34/01) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, klasa: 350-05/06-01/00123, ur. broj: 2170-77- 01-00-06-09 od 25.05.2006. i po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva klasa: 350-02/07-04/040, ur. br. 531-06-07-3 od 26.03.2007., Gradsko vijeće Grada Kraljevice, na 17. sjednici održanoj 11. travnja 2007. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice

Članak 1.

(1) Ovim Izmjenama i dopunama Plana vrši se izmjena Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine« broj 01/03) i usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) (u daljnjem tekstu: Uredba). Izrada ovih Izmjena i dopuna utvrđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« broj 9/03 i 34/03).

(2) Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice donose se u integralnom tekstu.

(3) Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje se svrhovito korištenje, namjena i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, zaštita obalnog područja mora, zaštita osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštita graditeljske baštine na području Grada Kraljevice.

(4) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Kraljevice određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 90/92 i 58/93).

(5) Naselja u sastavu Grada Kraljevice su: Kraljevica, Bakarac, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

0. UVODNE NAPOMENE

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze

1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

1.2.6.3. Energetika

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine za izdvojene namjene izvan naselja

3.2.2.1. Gospodarska namjena

3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjena (GI, KL)

3.2.2.5.Groblja (G)

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.6. Morske površine

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1.Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav

3.5.1.1.Kopneni promet

3.5.1.2.Pomorski promet

3.5.1.3.Zračni promet

3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

3.5.2.1.Vodoopskrba

3.5.2.2.Odvodnja otpadnih voda

3.7.4. Zaštita mora

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE

1.1. Površine naselja

1.2. Površine za izdvojene namjene izvan naselja

1.5. Morske površine

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Stambene građevine

2.2.2.2. Višestambene građevine

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.3. Izgrađene strukture van naselja

2.3.1. Površine za izdvojene namjene izvan naselja

2.3.1.1. Gospodarska namjena

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena

2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene

2.3.1.5. Groblja

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni sustav

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovni promet

5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije i radijske komunikacije

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

5.2.1. Korištenje voda

5.2.2. Sustav odvodnje

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.4. Zaštita mora

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000

1. Korištenje i namjena površina 1:25000

1a. Korištenje i namjena površina - Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25000

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25000

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25000

b) Kartografski prikaz u mj. u 1:5000

4. Građevinska područja

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Grad Kraljevica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Kraljevica - označava naselje Kraljevica.

3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja naselja.

5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, površine infrastrukturnih sustava, groblja, sportsko-rekreacijska namjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine.

6. Površine za izdvojene namjene izvan naselja - izdvojene namjene izvan naselja su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje.

Grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja i ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji).

7. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

8. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene građevine:

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana,

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.

9. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl.

10. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

11. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

12. Podrum - je etaža građevine koja je potpuno ili djelomično ukopana sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina.

13. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 metara.

14. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući i podrum,

- potkrovlje čija je visina najvišeg nadozida viša od 90 cm.

15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema ovoj Odluci.

16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.

17. Koeficijent iskorištenosti je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

18. Visina građevine je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine mjereno od kote prirodnog terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova.

19. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

20. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

21. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, more, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

- komunalna oprema;

- opremljenost komunalnom infrastrukturom;

- druge vrijednosti i posebnosti.

22. Ribarske kućice - građevine uz obalu mora građene na autohtoni način namijenjene smještaju ribarske opreme i pribora.

23. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta

I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.

II. A Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno - stambene građevine mogu spojiti na individualne uređaje do veličine 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša.

II. B Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, direktni kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu mrežu, priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročišćivačem.

III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25000.

(2) Prostor Grada Kraljevice se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine za izdvojene namjene izvan naselja,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- morske površine.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine za izdvojene namjene izvan naselja.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine.

tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, kao i automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 6.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u sastavu Grada Kraljevice, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to:

1. Građevinska područja naselja unutar obuhvata ZOP-a su:

- NA1, NA2 i NA3 - Bakarac,

- NA5, NA6, NA7 - Kraljevica, Kraljevica - Vršina, Kraljevica - Banj

- NA8 - Kraljevica - Podbanj,

- NA10 - Šmrika - Bobuši,

- NA11 - Šmrika - Kuntija,

- NA12 - Šmrika - Grmani,

- NA13 - Šmrika - Neriz.

2. Građevinska područja naselja izvan obuhvata ZOP-a su:

- NA4 - Bakarac,

- NA9 i NA9₁ - Šmrika,

- NA14 i NA15 - Mali Dol,

- NA16 - Križišće,

- NA17 i NA18 - Veli Dol.

(2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000 i na katastarskoj podlozi u mj. 1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«.

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA

Članak 7.

(1) Razgraničenje površina za izdvojene namjene izvan naselja određeno je za:

- gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1), turistička naselja (T2),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar, rekreacijsko područje-kupalište, rekreacijsko područje-obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji),

- infrastrukturnu namjenu,

- groblja,

- ostalu namjenu (turistički, trgovački i poslovni sadržaji).

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000, te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla (P2 i P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 12.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje na kojem se prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.

1.5. MORSKE POVRŠINE

Članak 13.

(1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000.

(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe.

(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti (unutarnji plovni put)

- rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu tj. zaštićeni obalni pojas mora, koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 300 metara od obalne crte).

- ostale djelatnosti (akvatorij brodogradilišta, lučka područja i sidrišta).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 14.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu i županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskog područja naselja Kraljevice uređuju se prema ovoj Odluci.

(3) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Proizvodne građevine:

- brodogradilište u Kraljevici - postojeća građevina u proizvodnoj zoni

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik.

b) Cestovne građevine:

- Autocesta i brza cesta:

(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac

- čvor Križišće - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj

3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za vodoopskrbu:

- regionalni vodoopskrbni sustav

4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

- naftovodi i produktovodi - magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj-Sisak,

- plinovod (planiran) - alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport, kopnena trasa Omišalj - Delnice - Republika Slovenija.

b) Elektroenergetske građevine

- prijenosni dalekovod 220kV Meline - HE Senj.

5. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

a) međunarodni TK kabeli I razine:

- Rijeka-Krk-Senj/Rab-Novalja,

- alternativni: Rijeka-Senj

Članak 15.

Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednje škole - Kraljevica

b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Kraljevica

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Kraljevica

b) luke posebne namjene:

- luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici.

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj,

b) Osnovne županijske ceste:

- Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika.

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam.

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II razine - Rijeka-Krk-Rab-Pag;

- alternativni pravac Rijeka-Senj,

b) poštanske građevine

- postojeći poštanski uredi

5. Građevine za vodoopskrbu podsustava:

- »Rijeka«

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Kraljevica

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Kraljevica (planirana 110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV - postojeći:

- Melina - HE Vinodol

- Kraljevica - RS Omišalj

- Meline - Kraljevica

c) distribucijski dalekovod 2x110 kV - planirani:

- Melina - HE Vinodol

8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Županijska plinska mreža

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 16.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela definiranog ovim Prostornim planom.

(2) U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice moraju imati I. kategoriju uređenosti.

(4) Za građevinska područja naselja iz članka 6 stavak (1) točka 1. utvrđuje se II. B kategorija uređenosti, (zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem). Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja iz članka 6 stavak (1) točka 1, do izgradnje priključka na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno izgradnje zatvorenog sustava kanalizacije s pročišćivačem moguće je odvodnju otpadnih voda rješiti na način da se, do izgradnje javne mreže odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno - stambene građevine mogu spojiti na individualne uređaje do veličine 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša.

Članak 17.

(1) U građevinskom području naselja unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja točnih trasa moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81, stavkom (3).

Članak 18.

(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 metara.

(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.

(3) Posebne prometne uvjete priključenja na državne i županijske ceste određuje nadležno tijelo prema posebnom propisu, a za nerazvrstane nadležna služba Grada Kraljevice.

(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

(6) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Stambene građevine

Članak 19.

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 164.) grade se:

- slobodnostojeće stambene građevine,

- poluotvorene stambene građevine,

- stambene građevine u nizu,

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

(2) Odredbe od dosadašnjeg članka 20. do dosadašnjeg članka 28., vrijede samo za neposredno provođenje Odredbi ovog Prostornog plana.

Članak 20.

Površina građevne čestice ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara,

- za poluotvorene građevine: 250 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara;

- za građevine u nizu: 200 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 metara.

Članak 21.

(1) Minimalna tlocrtna površina nove stambene građevine je 50 m² za sve veličine građevnih čestica.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,4

- za poluotvorene građevine: 0,4

- za građenje u nizu: 0,5

(3) Iznimno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i veći prema odredbama plana nižeg reda, a tamo gdje on nije propisan, obvezatna je izrada detaljnog plana uređenja

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest:

- za slobodnostojeće građevine 0,8

- za poluotvorene građevine 0,8

za građenje u nizu 1,0.

Članak 22.

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 4 etaže.

(2) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,5 metara.

(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib do 30^o.

Članak 23.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.

(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

(3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

Članak 24.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskih područja naselja u ZOP-u mora izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja nije dozvoljena.

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 25.

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma.

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:

- maksimalna dozvoljena visina iznosi 6 m,

- tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene minimalno 1 metar,

- slobodnostojeća pomoćna građevina može se graditi i na udaljenosti manjoj od 1 metra prema susjednoj čestici uz uvjet da se na pročelju građevine koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 1 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora., odvodnja oborinske vode sa krovišta se mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- za građenje u već izgrađenim dijelovima naselja primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz članka 21., stavak (4).

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 4 metara.

(5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.

(6) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.

Članak 26.

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da:

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava,

- najveća dopuštena visina iznosi 7 metara,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene minimalno 1 metar,

- iznimno, slobodnostojeća pomoćna građevina može se graditi i na udaljenosti manjoj od 1 metra prema susjednoj čestici uz uvjet da se na pročelju građevine koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 1 metra (ili na granici građevne čestice sa susjednom česticom) od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora., odvodnja oborinske vode sa krovišta se mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od granice građevne čestice, ako su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3 metra ako su okrenuta u suprotnom smjeru.

(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti minimalno 12 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 17 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(5) Gnojišta moraju biti minimalno 17 m udaljena od građevina osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

(7) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

(8) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.

(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Članak 27.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajobraza, tj. primorskom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

(2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.

(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Članak 28.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) U naseljima u ZOP-u mora dio građevne čestice između regulacijskog pravca i građevnog pravca hortikulturno se uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.

(4) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

(5) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 150 cm.

(6) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.

2.2.2.2. Višestambene građevine

Članak 29.

Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Kraljevica (NA 5).

Članak 30.

(1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati kojima se ne povećava visina građevine.

(2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 31.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze u području uže povijesne jezgre Kraljevice koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,8.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6.

Članak 32.

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 4 etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 17,5 m.

(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je do 30^o.

Članak 33.

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 metra, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevni pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama.

Članak 34.

(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 28.

ovih Odredbi.

(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima nisu dozvoljene.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 35.

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja koja se nalaze izvan ZOP-a grade se građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 400 m² i visine do 2 etaže.

(2) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1a »Korištenje i namjena površina - Prometni i telekomunikacijski sustav« u mj. 1:25000.

Članak 36.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevinske čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4.

(3) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.

(4) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(5) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti.

Članak 37.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice):

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m² po djetetu, za dvoetažnu 25 m² po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m².

(3) Osnovne škole:

- brutto površina građevine je oko 4,8 m²/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene.

(4) Srednje škole:

- U Kraljevici se planira otvaranje srednje škole u prostoru bivše vojarne.

(5) Sport i rekreacija:

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana),

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

(6) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- na području današnjeg dvorca Frankopan planira se otvaranje multimedijalnog centra,

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

- u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema sljedećim standardima:

-gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

-dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika,

-ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m² po korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m² po korisniku doma,

-depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

-ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m² po korisniku doma.

(7) Vjerske građevine:

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

(8) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) - (7) ovog članka.

(9) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 38.

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja koja se nalaze izvan ZOP-a i za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja grade se:

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 500 m²,

- poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 46, stavak (3).

Članak 39.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine zanatske namjene,

- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne),

- poljoprivredne gospodarske građevine.

2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene

Članak 40.

(1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 400 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

(4) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m².

Članak 41.

(1) Najveći dopušteni broje etaža građevine zanatske ili poslovne namjene iznosi 2 etaže.

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 metara.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 42.

(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 metara.

Članak 43.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 44.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 45.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m² .

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,5.

(4) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 m.

Članak 46.

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

- odraslih goveda do 2 komada,

- teladi ili junadi do 3 komada,

- konja do 2 komada,

- peradi do 100 komada,

- kunića do 20 komada,

- ovce, koze 15 komada.

(2) Broj grla moguće je i kombinirati.

(3) Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne smiju se graditi unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 47.

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja izvan ZOP-a, građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m².

Članak 48.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0.

(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(5) Iznimno od stavaka (2) i (3) ovog članka u građevinskim područjima naselja koja se nalaze u ZOP-u se utvrđuje sljedeće:

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8.

- Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne građevine za smještaj može biti do 80 kreveta, a planira se unutar površine određene za mješovitu namjenu.

Članak 49.

(1) Najveći broj etaža građevine su četiri etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 50.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na manjoj udaljenosti od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine minimalno 5,5 metara.

(3) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.

(4) Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Članak 51.

(1) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 52.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko - turističke namjene na području zaštićene graditeljske baštine moguća je u skladu sa stavkom (1) ovog članka i člancima 132.-138. ovih Odredbi.

(3) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depadanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

2.2.6. Kiosci

Članak 53.

Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Članak 54.

Lokacije za postavu kioska na području naselja Kraljevica utvrđuju se posebnom Odlukom koju donosi Gradsko vijeće.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 55.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- površine za izdvojene namjene izvan naselja,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Površine za izdvojene namjene izvan naselja

Članak 56.

Za površine gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke namjene, sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) te za infrastrukturne površine obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, što je određeno člancima 164 i 165. ovih Odredbi.

Članak 57.

(1) Površine za izdvojene namjene izvan naselja utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(3) Građevine na površinama za izdvojene namjene izvan naselja mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5,5 m.

Članak 58.

Prostornim planom određena su građevinska područja za:

- gospodarsku namjenu,

- ugostiteljsko-turističku namjenu,

- sportsko-rekreacijsku namjenu,

- infrastrukturnu namjenu,

- groblja,

- ostalu namjenu.

Članak 59.

(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

2.3.1.1. Gospodarska namjena

Članak 60.

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:

- proizvodne namjene,

- poslovne namjene,

(2) Površina proizvodne namjene na području Grada Kraljevice je brodogradilište u Kraljevici, namijenjeno proizvodnoj djelatnosti s pratećim sadržajima kao što su skladišta, servisi, radionice i druge djelatnosti.

(3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Proizvodna i poslovna namjena

Članak 61.

(1) Proizvodna namjena (I) planirana je na slijedećoj lokaciji:

- I₁ - Kraljevica: brodogradilište, P = 10,88 ha.

(2) Poslovna namjena (K) planirana je na slijedećim lokacijama:

- K₁ - Kraljevica: zona Banj-Zlibina, P = 6,25 ha,

- K₂ - Kraljevica: zona Medomišljina - Briljeva, P = 5,17 ha,

- K₃ - Kraljevica: zona Lukićevo P = 2,70 ha.

(3) Za zone navedene u stavku (2) ovog članka obvezna je izrada detaljnog plana uređenja, a za zonu navedenu u stavku (1) ovog članka obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja.

Članak 62.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne i proizvodne namjene je 500 m².

(2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0.

(5) Najveća dopuštena visina građevine određuje se kao u članku 41. ovih Odredbi.

Članak 63.

(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- potporni zidovi,

- komunalne građevine i uređaji,

- prometne građevine i uređaji,

- površine i građevine za šport i rekreaciju,

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

- potporni zidovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- komunalne građevine i uređaji,

- prometne građevine i uređaji.

Članak 64.

(1) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m.

Članak 65.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 66.

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2 m.

(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 67.

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne ili proizvodne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 68.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

Članak 69.

Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 70.

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko- turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja.

(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

- hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1),

- turistička naselja, (T2) sadrže hotele, smještajne kapacitete, sportske i rekreativne djelatnosti, parkove, zelenilo itd.

- kampove (T3)

Članak 71.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine ugostiteljsko turističke namjene iznosi 400 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,5.

(4) Najveći broj etaža građevine su pet etaža, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.

(5) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 17 m.

(6) Iznimno od stavka (2) i (3) ovog članka za građevne ugostiteljsko-turističke namjene unutar ZOP-a utvrđuje se:

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,3;

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8.

(7) Proračunski broj kreveta za smještajne jedinice - hotel iznosi 2 kreveta po jednoj smještajnoj jedinici; za turističko naselje iznosi 3 kreveta po smještajnoj jedinici i za kamp 3 kreveta po smještajnoj jedinici.

. Hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1)

Članak 72.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1).

(2) Na području Grada Kraljevice predviđena su sljedeća građevinska područja za hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne, zabavne i sl. namjene (T1):

- T1₁ i/ili T2_1A - Šmrika - Uvala Marenska P = 9,00 ha, neizgrađena, kapacitet do 400 kreveta,

- T1₃ - Šmrika (Šmrika) P = 1,75 ha, neizgrađena, kapacitet do 150 kreveta,

- T1_3A i/ili T2₃ - Uvala Scott (Kraljevica), površine 16,90 ha, kapacitet do 1100 kreveta,

- (T1) - rt Nirvana (Kraljevica) površine 1,55 ha, izgrađena kapacitet do 200 kreveta

(3) Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom urbanističkih planova uređenja.

(4) Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene - T1₁ i/ili T2_1A - Šmrika: uvala Marenska, T1₃ - Šmrika, i T1 - rt Nirvana, dozvoljena je gradnja motela i hotela bez mogućnosti izgradnje novih vikend i turističkih apartmana.

Turistička naselja

Članak 73.

(1) Na području Grada Kraljevice predviđena su slijedeća turistička naselja (T2):

- T2₁ i T3₁- Oštro (Kraljevica), P = 27,11 ha,

- T2₂ - Javorišće - Podbanj (Kraljevica), P = 6,00 ha,

- T1_3A i/ili T2₃ - Uvala Scott (Kraljevica), P = 16,90 ha,

- T2_3A - Uvala Scott - postojeće vikend naselje (Kraljevica), P = 1,88 ha.

- T2₄ i T3₄ - Bakarac (Bakarac), P = 4,00 ha.

U sklopu ugostiteljsko - turističke namjene T1_3A i/ili T2₃ i T2_3A u uv. Scott (Kraljevica) planiran je privez. Namijenjena je privezu i odvezu putnika i brodica. Broj vezova može biti najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke zone T1_3A i/ili T2₃ i T2_3A, ali ne više od 200 vezova.

(2) Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2₁ i T3₁ - Kraljevica: rt Oštro, nije dozvoljena gradnja vikend i turističkih apartmana.

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2₂ - Kraljevica: lokacija ispod Javorišća, dozvoljena je izgradnja hotela.

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T1_3A i/ili T2₃ - Kraljevica: uvala Scott, dozvoljena je izgradnja hotela, bungalova bez mogućnosti izgradnje kampa.

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2_3A - Kraljevica: uvala Scott, pretežito sezonsko stanovanje koje je gotovo u potpunosti izgrađeno, moguća je rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina, bez povećavanja visine, tj. broja etaža te dogradnja u prizemnoj etaži građevine do najviše 30 m².

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2₄ i T3₄ - Bakarac, dozvoljena je izgradnja hotela, gradnja i uređenje kampa, bez mogućnosti izgradnje vikend i turističkih apartmana

(3) Za zone T2₁ - T2₄ obvezna je izrada urbanističkih planova uređenja. Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom urbanističkih planova uređenja u skladu sa Odredbama ovog Plana članak 48 stavak (6), članak 50. stavak (3) i (4) članak 51. stavak (3), članak 71. i stavci (1) i (2) ovog članka.

Kampovi (T3)

Članak 74.

(1) Temeljem isparavka usklađenja PPŽ-a Primorsko-goranske županije u zonama T2₁ i T3₁ - Oštro (Kraljevica) i T2₄ i T3₄ - Bakarac (Bakarac), moguća je gradnja i uređenje postojećeg kampa i turističkog naselja (T2). Maksimalni kapaciteti zona izneseni su u članku 72 i 73. »Turistička naselja».

(2) Razgraničenje između kampa - T3 i turističkog naselja - T2, te između vrste »hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. namjene« - T1 i turističkog naselja - T2, unutar istih zona navedenih u stavku (1) ovog članka, utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja čija je obavezna izrada utvrđena ovim Odredbama.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 75.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Kraljevice dijele se na:

- R1₁ - Bakarac, P = 4,52 ha,

- R1₂ - Šmrika, P = 8,95 ha,

- R1₃ - Mali Dol P = 1,43 ha.

(2) Za zone u Bakarcu (R1₁) i Šmriki (R1₂) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 20 i UPU 8), dok je za zonu u Malom Dolu (R1₃) propisana obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 7).

(3) Prije bilo kakvih zahvata na području zone u Malom Dolu R1₃ potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine (fragmenti zamočvarene šikare sa stablima ugroženog i rijetko poplavnog poljskog jasena). Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline.

Članak 76.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 3,0.

(4) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m.

(5) Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 19 m.

2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene

Članak 77.

Na području Grada Kraljevice građevine i površine infrastrukturne namjene razvrstane su na:

- GI₁ - Benzinske postaje s ugostiteljsko-turističkim sadržajima u Kraljevici i Šmriki, P = 3,71 ha,

- GI₃ - Vodospreme u Šmriki i Kraljevici, P = 0,69 ha,

- GI₄ - Plinsku podstanicu u Kraljevici, P = 0,83 ha,

- GI₅ - Pročišćivač na Oštrom, P = 0,87 ha.

Članak 78.

(1) Prostornim planom određene su infrastrukturne površine za kopneni dio luke otvorene za javni promet lokalnog značaja na kojem su izgrađene građevine (»ribarske kućice«) i pripadajući dio akvatorija.

(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi »ribarske kućice« brutto razvijene površine površine maksimalno do 15 m², maksimalne visine 4 m. Obavezna je upotreba autohtonih materijala.

(3) Područja iz stavka (1) ovog članka predviđena su na sljedećim lokacijama:

- IS₁ - Šmrika, uvala Črišnjeva, P = 2,20 ha,

- IS₂ - Kraljevica, Trnova (uvala Tiha), P = 0,68 ha,

- IS₃ - Šmrika, uvala Dumboka, P = 1,19 ha.

(4) Za područja iz stavka(1) ovog članka određena je izrada urbanističkih i detaljnih planova uređenja za jedno s površinama akvatorija luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja.

2.3.1.5. Groblja

Članak 79.

(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Kraljevice su:

- G₁ Bakarac, P = 0,22 ha,

- G₂ Kraljevica, P = 1,89 ha,

- G₃ Šmrika P = 0,78 ha,

- G₄ Mali Dol P = 0,46 ha,

- G₅ Mali Dol P = 0,78 ha.

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura.

(3) Sva groblja na području grada Kraljevice svrstana su u mala groblja.

Površina po pojedinom grobnom mjestu za ukop klasičnim načinom iznosi 6-14 m².

2.3.1.6. Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji)

Članak 80.

(1) Prostornim planom određene su površine za ostale namjene i to:

- O₁ - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva P = 4,59 ha,

- O₂ - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva I P = 5,23 ha,

- O₃ - Kraljevica: Bobuši - Furlanovo P = 3,13 ha,

(2) Za navedene zone određena je izrada urbanističkog i detaljnih planova uređenja.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 81.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(2) Ukoliko se građevine iz stavka (1) ovog članka nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (zaštićenog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog krajobraza, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica),

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.

(4) Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Prostornim planom predviđena za taj prostor, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

(5) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

- manjih kapelica, križeva i sl.

(6) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(7) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(8) Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slično, sukladno obilježjima prostora.

(9) Izgradnja građevina izvan građevinskog područja utvrđena je člankom 42. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04).

(10) Na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mj 1:25000, i kartografskom prikazu 4 »Građevinska područja« u mj 1:5000 određeni su lokaliteti za infrastrukturne građevine koje se mogu graditi neposrednom provedbom ovog plana. To su:

- GI₂ - centar za kontrolu prometa uz državnu cestu prema Krku,

- GI₆ - vodosprema Mižolovo.

Uređene i prirodne plaže

Članak 81a.

(1) Uređene plaže - UPL određene su kao lokaliteti u akvatoriju uz građevinska područja na kopnu. Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno Uredbi. To su:

- UPL₁ - Bakarac: uvala Dobra,

- UPL₂ - Bakarac: uvala Bakarac,

- UPL₃ - Kraljevica: uvala Carevo,

- UPL₄ - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro,

- UPL₅ - Kraljevica: uvala Scott,

- UPL₆ - Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica,

- UPL₇ - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica.

(2) Prirodne plaže određene su kao lokaliteti. Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno Uredbi. To su:

- PPL₁ - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica,

- PPL₂- Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott,

- PPL₃ - Kraljevica: južni dio uvale Scott,

(3) Lokaliteti uređenih (UPL) i prirodnih (PPL) plaža na području Grada Kraljevice prikazane su na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« i 3a. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000 te u mj. 1:5000 na kartografskom prikazu 4. »Građevinska područja«.

(4) Plaže iz stavka (1) ovog članka, određene su kao lokaliteti uz građevinska područja naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

(5) Detaljnije uređenje plaža i akvatorija koji se nalaze u građevinskom području naselja i/ili izdvojenoj namjeni izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, odredit će se ovim Planom propisanim urbanističkim planom uređenja za odnosno građevinsko područje sukladno članku 164. ovih Odredbi i stavku(5) ovog članka.

(6) Do donošenja urbanističkih planova iz stavka (6) ovog članka omogućuje se uređenje, održavanje ili sanacija izgrađenih, djelomično uređenih plaža navedenih u stavku (1) ovog članka (izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine, sanitarni uređaji i sl.) dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.

(7) Ukoliko se predviđenim rješenjem za uređenje plaže mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš.

(8) Uređene plaže potrebno je infrastrukturno opremiti. Na uređenim plažama moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta i sl.),

- moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaža, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja, te odgovarajućeg parkirališta,

- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, odvodnju, vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), vodoopskrbu, električnu energiju, a sve na osnovu posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća,

- moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku i opremanje ostalom urbanom opremom.

- površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sa sportskim sadržajima više od 30%, a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo.

Članak 82.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 98 a. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi.

Članak 83.

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

(2) Dopustivu izgradnju građevina iz stavka (1) moguće je planirati na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.

(3) Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

Članak 84.

(1) Veličina posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, je:

- građevina / građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 1,5 ha,

- građevina / građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,

- građevina / građevine za uzgoj vinove loze ili maslina na posjedu minimalne veličine od 1,0 ha,

- građevina / građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka u ZOP-u se ne može planirati gradnja niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha, prizemnice do 200 m², i udaljene min. 300 m od obalne crte.

Članak 85.

(1) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 5 uvjetnih grla.

(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Vrsta stoke	Koeficijent	Broj grla
- krava, steona junica	1,00	5
- junad 1-2 god.	0,7	7
- junad 6-12 mjeseci	0,5	10
- telad	0,25	20
- ovce, koze	0,1	50
- janjad i jarci	0,05	100
- tovna perad	0,00055	9000
- konzumne nesilice	0,002	2500
- rasplodne nesilice	0,0033	1500

(3) Najmanja dopuštena veličina čestice za izgradnju stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi 2.000 m².

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,1.

(5) Najveći dopušteni broj etaža građevine su dvije etaže.

Članak 86.

(1) Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.

(2) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:

Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost (m)

5-10 70

10 - 15 100

16 - 100 150

101 - 300 300.

(3) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.

Članak 87.

(1) Izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, dozvoljava se ako se najmanje 80 % površine obrađuje jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metara.

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metara.

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.

(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1 m.

(6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 88.

(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja,

- u površinama za izdvojene namjene izvan naselja,

- izvan građevinskog područja.

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

(3) Prostornim planom su određeni gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- šumarstvo,

- poljoprivreda,

- ugostiteljstvo i turizam,

- ostale gospodarske djelatnosti.

3.1. Šumarstvo

Članak 89.

(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Kraljevice podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma.

(3) Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.) koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama.

(4) Na području šuma i šumskih površina unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja trasa autoceste i željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena.

Poljoprivreda

Članak 90.

(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Kraljevice treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima.

(2) Osnovne djelatnosti su: stočarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i uzgoj ljekovitog bilja.

(3) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.

(4) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i pasmine postiže visoke prinose.

(5) U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to:

a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje na građevnim česticama stambene namjene. Uvjeti građenja određeni su u članku 26. ovog Prostornog plana,

b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja (određeno člancima 83-87. ovog Prostornog plana).

(6) Na području poljoprivrednog tla unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja trasa autoceste i željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena.

Ugostiteljstvo i turizam

Članak 91.

(1) Obalno područje Grada Kraljevice predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima.

(2) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz:

- područje Kraljevice (prvenstveno rt Oštro),

- Uvalu Scott,

- Bakarac,

- planirano turističko naselje iznad uvale Marenska.

(3) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi u skladu s Uredbom tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

(4) Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 47-52. ovog Prostornog plana.

(5) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene unutar površina za izdvojene namjene izvan naselja određeni su člancima 70-74. ovog Prostornog plana.

Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 92.

(1) Postojeće zone industrije, malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

(2) Gospodarska namjena predviđa se unutar građevinskog područja naselja i na površinama za izdvojene namjene izvan naselja (proizvodna i poslovna namjena).

(3) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 38. - 44. ovog Prostornog plana.

(4) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar površina za izdvojene namjene izvan naselja određeni su člancima 60.-69. ovog Prostornog plana.

(5) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 93.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br.1a »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav« u mj 1:25000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 94.

(1) Predškolska ustanova (dječje jaslice i vrtići), osnovna škola (središnja i područna) i srednja škola smjestiti će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

(3) Lokacija za predškolsku i školsku ustanovu te srednju školu određena je u građevinskom području naselja Kraljevica.

Sport i rekreacija

Članak 95.

(1) Građevine i područja namijenjena smještaju sportsko- rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene izvan naselja.

(2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 37. stavak (5), a u površinama za izdvojene namjene izvan naselja u članku 76. ovog Prostornog plana.

Zdravstvo i socijalna skrb

Članak 96.

(1) Postojeće i planirane građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivati će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima).

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (6).

Članak 97.

(1) Vjerske građevine (crkve, svetišta, kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja.

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (7).

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 98.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),

- energetski sustav (opskrba električnom energijom, plinoopskrba, naftovod),

- sustav vodoopskrbe i odvodnje.

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1A »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mj. 1:25000.

(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 14. i 15. ovog Prostornog plana.

Članak 98a.

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore,

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine.

(2) Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz stavka (3) ovog članka i kartografskim prikazima br. 1.a »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav« i br. 2 (2 i 2b) »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1:25000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(3) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.

Članak 98b.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

(2) Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne građevine provodi se određivanjem namjena, a prema kriterijima iz članka 98a. ovih Izmjena i dopuna.

(3) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:

1. Prometni sustav

a) morske luke

. luka otvorena za javni promet:

- županijskog značaja (Kraljevica)

- lokalnog značaja: uv. Dobra i uv. Bakarac (Bakarac), u uvali Carevo(Kraljevica), uz rt Lipica (Kraljevica-Podbanj), u uvali Trnova (Kraljevica - Banj), uvali Črišnjeva (Šmrika - Bobuši i Kuntija) uvali Dumboka (Šmrika), i uvali Neriz (Šmrika-Neriz).

. luka posebne namjene:

- brodogradilište u Kraljevici,

b) zračne luke

- ostale zračne luke (helidrom)

2. Vodnogospodarski sustav

a) vodoopskrba

- vodospreme u Šmriki i Kraljevici

- vodosprema Mižolovo

b) odvodnja otpadnih voda

- uređaj za pročišćavanje i ispust

3. Elektroenergetski sustav

a) transformatorski uređaji

- trafostanica TS 110/20 kV Kraljevica

b) plinska podstanica u Kraljevici

4. Benzinske postaje; Centar za kontrolu prometa.

(4) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti infrastrukturne građevine vodnogospodarskog, prometnog i elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na moru.«

(5) Planiran je privez u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene u uv. Scott.

5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 99.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog, željezničkog, cijevnog prometa te sustava telekomunikacija i pošta), pomorskog i zračnog sustava.

(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav«, mj. 1:25000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovni promet

Članak 100.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Kraljevice čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste

- nerazvrstane ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Kraljevice čine:

Autoceste:

1. Trst (Pasjak)/Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana),

Ostale državne ceste:

2. Čvor Križišće (novi) - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj (planirana nova dionica sa spojem na čvor Križišće (planirani))

3. Čvor Šmrika - Crikvenica - N. Vinodolski - Senj (Jadranska turistička cesta).

(3) Mrežu županijskih cesta čine:

1. Crikvenica - Tribalj - Drivenik - čvor Križišće (postojeći) - Meja - Praputnjak - Sv. Kuzam

2. čvor Križišće (postojeći) - čvor Križišće (novi)

3. JTC - luka Kraljevica

4. Čvor Križišće (postojeći) - Bakar - Plase - Fužine

5. JTC - odvojak za Oštro - čvor most

6. Rijeka - Bakar - Bakarac - čvor Šmrika.

(4) Planirane lokalne prometnice imaju funkciju povezivanja zona naselja s glavnim prometnicama.

Mrežu postojećih i planiranih lokalnih cesta čine:

1. lokalna cesta koja povezuje naselje NA14 (čvor Križišće-postojeći) sa županijskom cestom (čvor Oštrovica - Meja)

2. lokalna cesta sa spojem na državnu cestu (čvor most - most Krk) do uvale Črišnjeva

3. lokalna cesta do rta Oštro sa spojem na županijsku cestu (JTC - čvor most)

4. lokalna cesta od čvora Križišće (postojeći) kroz Šmriku do Jadranske turističke ceste

5. lokalna cesta kroz Šmriku uz zonu K₁ do naselja NA5 sa spojem na županijsku cestu (JTC - čvor most) (dijelom novoplanirana)

6. lokalna cesta sa spojem na JTC Kraljevica kroz naselja NA2, NA3 i NA4 u Bakarcu do zone G4

7. novoplanirana cesta od Šmrike do uvale Marenska kroz naselja NA12 i NA13

8. novoplanirana cesta koja spaja naselje NA8 i zonu T2₂ sa županijskom cestom (JTC - čvor most)

9. novoplanirana cesta od naselja NA6 sa spojem na postojeću lokalnu cestu u zoni Medomišljina - Briljeva (zona O₂)

10. lokalna cesta od spoja na državnu cestu (čvor Križišće (planirani) - čvor Šmrika) kroz zonu Medomišljina - Briljeva do spoja na lokalnu cestu (Šmrika - Kraljevica)

11. novoplanirana prometnica sa spojem na lokalnu cestu (čvor Križišće (postojeći) - Šmrika - JTC) do naselja NA19

12. lokalna cesta od lokalne ceste (Križišće - JTC) kroz zonu K3 do zone GI₃

13. lokalna cesta od spoja na županijsku cestu (JTC - luka Kraljevica) kroz naselje NA5 do spoja na županijsku cestu (JTC - čvor most)

14. lokalna cesta do zone I₁ sa spojem na lokalnu cestu (rt Oštro - NA5)

15. novoplanirana cesta od zone O₃ kroz naselje NA9₁ i NA10 do zone R1₂

16. novoplanirana cesta od državne ceste (čvor Šmrika - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj) do naselja NA11 i sa spojem na novoplaniranu lokalnu cestu

Mrežu postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta potrebno je obnoviti i poboljšati njihove prometno-tehničke i sigurnosne elemente.

(5) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.

Članak 101.

Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 18. ovog Prostornog plana.

Članak 102.

(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina može iznositi manje od 4,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 103.

(1) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od Bakarca do Jadranova, tj. duž cijele obalne linije područja Grada Kraljevice.

(2) Točna trasa, način uređenja i opremanja šetnice odrediti će se za područje Kraljevice i Oštrog izradom urbanističkog plana uređenja, a za prostore izvan građevinskih područja idejnim projektom u skladu sa Uredbom.

(3) Na području Grada Kraljevice graditi će se biciklističke staze i trake:

- odvojene od županijske ceste,

- kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta.

Parkirališna i garažna mjesta

Članak 104.

Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.

Članak 105.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine.

(2) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.

(3) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza.

Članak 106.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestice te namjene.

(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 107.

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećoj tablici:

(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(4) Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 108.

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(5) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(6) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

(7) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

(8) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u 2 ili više razina mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.

(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

5.1.1.2. Željeznički promet

Članak 109.

Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst- Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik na području Grada Kraljevice utvrditi će se izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO 1).

5.1.1.3. Cijevni promet

Članak 110.

(1) Područjem Grada Kraljevice prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak.

(2) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40 metara.

5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije i radijske komunikacije

Članak 111.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1a »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav«, mj. 1:25000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka -Split-Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih građevina u urbanom području, turističkim naseljima i područjima poslovne namjene. Kapaciteti DTK odrediti će se projektima.

(3) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

(4) Privremeno se mogu postavljati automatske telefonske centrale.

(5) Objekti, tehnička oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija i terminalna oprema namijenjeni za uporabu u Republici Hrvatskoj moraju se projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati prema hrvatskim normama, tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe, preuzetim normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) te pravilnicima, odlukama i preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih administracija (CEPT).

(6) Zajednički antenski sustav i instalacija za distribuciju radijskih i televizijskih programa u stambenoj, poslovnoj ili drugoj građevini do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika u toj građevini (kabelska televizija) mora se izgrađivati u skladu s propisanim tehničkim uvjetima i normama iz prethodnog odlomka. (Zakon o telekomunikacijama - članak 6. stavak 1.).

5.1.2. Pomorski promet

Članak 112.

(1) Na području Grada Kraljevice luka otvorena za javni promet županijskog značaja je luka Kraljevica, luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su luke u uvalama: uvali Dobra (Bakarac), uv. Bakarac (Bakarac), uvali Carevo (Kraljevica), rtu Lipica (Kraljevica-Podbanj), uv. Črišnjeva (Šmrika - Bobuši i Kuntija), uvali Trnova (Kraljevica - Banj), uvali Dumboka (Šmrika) i uvali Neriz (Šmrika-Neriz). (Rasatica), a luka posebne namjene je luka brodogradilišta u Kraljevici.

Planiran je privez u sklopu ugostiteljsko turističke namjene T1_3A i/ili T2₃ i T2_3A u uv. Scott.

(2) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja u Kraljevici planirane su slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez), privez i odvez turističkih brodica te servisiranje plovila. Zadržava se postojeći kapacitet luke.

(3) Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja planirane su slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i roba, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) privez i odvez ribarskih brodova te servisiranje plovila.

To su sljedeće luke sa planiranim djelatnostima:

1. Bakarac - u uv. Dobra

privez i odvez brodica, spuštanje i dizanje brodica, zimski suhi deponij, servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 150 vezova.

2. Bakarac - u uv. Bakarac,

ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) privez i odvez ribarskih brodova te servisiranje plovila. Postojeći kapacitet luke se zadržava.

3. Kraljevica - u uv. Carevo,

ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez), privez i odvez ribarskih brodica, te servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 400 vezova.

4. Kraljevica - Podbanj (NA8) - uz rt. Lipica,

privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) s mogućnošću izvlačenja i popravaka brodica tj. servisiranja plovila. Kapacitet luke je do 200 vezova, Kraljevica - NA7

5. Šmrika (Šmrika - Bobuši NA10, Šmrika-Kuntija-NA11, Šmrika-NA12 i NA9 - su naselja, udaljena od obalne crte pa imaju svoje vezove i kopneni dio luke prema čl. 78 ovih Odredbi. ali su tradicionalno povezana sa morem sljedećim lukama:

NA 7 u uv. Trnova - komunalna lučica domicilnog stanovništva s mogućnošću izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. Kapacitet luke je do 100 vezova,

NA 10, NA 9 u uv. Črišnjeva - pričuvna trajektna luka, uslužni sadržaji, sadržaji vezani uz servis i opremu plovila, izletnički sadržaji. Kapacitet luke je do 200 vezova,

NA 9 i u uv. Dumboka - komunalna lučica domicilnog stanovništva s mogućnošću izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. Kapacitet luke je do 100 vezova.

6. Šmrika - Neriz u uvali Neriz: planirane su slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i roba, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) te servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 200 vezova.

(4) Privez u sklopu ugostiteljsko - turističke namjene T1_3A i/ili T2₃ i T2_3A u uv. Scott. Namijenjen je privezu i odvezu putnika i brodica. Broj vezova može biti najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko-turističke zone T2₃ i T2_3A., ali ne više od 200 vezova.

(5) Akvatorijem područja Grada Kraljevice prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka, te plovni put lokalnog značaja koji povezuje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

(6) Lokacije područja iz stavka (1) i (2) (3) i (4) ovog članka, kao i unutarnji plovni put i plovni put lokalnog značaja prikazani su na kartografskom prikazu br. 1a. »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav, na kartografskom prikazu br. 3a. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:2000 i 4. »Građevinska područja« u mj 1:5000.

(7) Ovim Planom propisanim urbanističkim planovima uređenja za građevinska područja naselja i/ili izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene, koja graniče s obalom mora, odredit će se detaljnija namjena akvatorija.

5.1.3. Zračni promet

Članak 113.

(1) Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokaciji Selce- Lazine, u blizini naselja Kraljevice (kartografski prikaz br. 1a »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav«, mj. 1:25000).

(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 30 x 30 metara, a prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena.

5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.2.1. Korištenje voda

Članak 114.

(1) Prostornim planom, na kartografskom prikazu br. 2a »Infrastrukturni sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i odvodnje«, mj. 1:25000, utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada Kraljevice kojim su obuhvaćene:

- postojeće vodospreme u Kraljevici i Šmriki i planirana vodosprema »Mižolovo« te prekidna komora »Vršine«;

- mreža cjevovoda koja je usmjeravajućeg značenja, te su dozvoljene odgovarajuće prilagodbe kojima se ne odstupa od koncepcije rješenja.

(2) Cjevovod kojim bi se napajala vodosprema Mižolovo priključio bi se na tlačni vod koji sada spaja vodospremu/ crpnu postaju »Kraljevica« i vodospremu »Šmrika

(3) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Kraljevice treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode

Članak 115.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(3) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

5.2.2. Sustav odvodnje

Članak 116.

(1) Sustav odvodnje područja Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i odvodnje«, mj. 1:25000.

(2) Prostornim planom određuju se u I. fazi pet zasebnih podsustava javne odvodnje otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije) te njima pripadajuće građevine i instalacije

(kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) za naselja Bakarac, Kraljevicu, Šmriku, Križišće i zonu ugostiteljsko-turističke namjene T1₁i/ili T2_1A uz uvalu Marenska i T1₃ - Šmrika.

(3) U II. fazi određuje se spajanje pet zasebnih sustava u jedan tako da se sve vode dovedu u sustav naselja Kraljevica na zajednički uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom u more (županijskog značaja).

(4) Za područje naselja u ZOP-u Šmrika (NA 10, NA 11 te R12) planirana je cjevovodna mreža za odvodnju otpadnih voda koja vodi do obalnih kolektora u uvali Črišnjeva, a zatim na uređaj za pročišćavanje u Kraljevici.

Drugi sklop naselja Šmrika (NA 12) i zona ugostiteljsko- turističke namjene T1₁ i/ili T2_1A i T1₃ planira se povezati na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u uv. Marenska. Ispuštanje pročišćenih voda vršiti će se u podmorje putem ispusta.

(5) Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u ZOP-u do izgradnje priključka na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno izgradnje zatvorenog sustava kanalizacije s pročišćivačem moguće je odvodnju otpadnih voda riješiti na način da se stambene, stambeno - poslovne, i poslovno - stambene građevine spoje na individualne uređaje do veličine 10 ES na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša.

(6) Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je graditi istovremeno.

(7) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava , zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se neposrednim provođenjem plana .

Članak 117.

(1) Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršit će se po fazama, i to:

I. faza: mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini;

II. faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje;

III. faza: viši stupanj pročišćavanja izgraditi će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora.

(2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97, NN 150/05), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

(3) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora.

(4) Potrebno je prikupljati komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

Uređenje vodotoka

Članak 117a.

(1) Uređenje vodotoka podrazumjeva građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje.

(2) Dozvoljeni radovi na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina su oblaganje korita i obala kamenom, cementnim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina.

(3) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina.

(4) Ukoliko radnjom iz stavka (3) ovih Odredbi nastane šteta, štetnik je dužan uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi nadležni vodopravni inspektor na prijedlog »Hrvatskih voda«.

Ako štetnik ovoga stavka ne uspostavi prijašnje stanje, potrebne radove obavit će »Hrvatske vode«, uz obvezu štetnika na naknadu vrijednosti izvršenih radova.

Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stavka (4) ovoga članka, štetnik je dužan naknaditi štetu u iznosu koji određuje vodopravni inspektor prema cjeniku koji donose »Hrvatske vode« uz suglasnost ravnatelja.

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju

Članak 118.

(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.

(3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija iznosi najmanje 1 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

Članak 118A.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih grđevina na području obuhvata plana ovisni o namjeni, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno Zakonu o vadama (NN 107/95, NN 150/05).

Članak 118B.

(1) U svrhu očuvanja i održavanja regulacijskih, zaštitnih i dr. vodnih građevina kao i vodnog režima zabranjeno je u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine koje nisu u funkciji vodotoka.

(2) Na melioracijskim kanalima odvodnjavanje pod nadležnosti Hrvatskih voda i do udaljenosti od 5 m od tih kanala nisu dozvoljene radnje iz stavka (1) ovih Odredbi.

(3) Nije dozvoljena gradnja na zemljištima iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

5.3. ENERGETSKI SUSTAV

5.3.1. Elektroopskrba

Članak 119.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, mj. 1:25000.

(2) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača planira se izgradnjom trafostanice 110/20 kV Kraljevica, na području koje će se utvrditi razvojnim planovima nadležne organizacije. Potrebna površina čestice za izgradnju trafostanice je cca 75x 75 metara.

(3) Postojeći dalekovodi na području Grada Kraljevice su:

- DV 220 kV /TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj),

- DV 2x110 kV (TS 400/200/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol) i

- DV 110 kV (podzemni kabel) zadržava se u funkciji, a izgradnjom novog 2x110 kV TS 380/220/10 kV Meline - TS 110/35 kV He Vinodol, demontirati će se postojeći 1x110 kV dalekovod na toj dionici,

- 110 kV dalekovod prema Krku.

(4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.

Članak 120.

Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom.

Članak 121.

(1) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.

(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.2. Opskrba plinom

Članak 122.

(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Kraljevice određen je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, mj. 1:25000.

(2) Plinoopskrbni sustav Grada Kraljevice sastavni je dio opskrbnog sustava Županije. Priključak visokotlačnog plinovoda radnog tlaka 16 bar izvršiti će se iz pravca Grada Bakra.

Članak 123.

(1) Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih toplinskih potreba u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru, a za područje Grada Kraljevice planirane su dvije redukcijske stanice:

- RS Kraljevica, kapaciteta 2275 m³/h, za područje Kraljevice i Bakarca,

- RS Šmrika, kapaciteta 800 m³/h, za područje Šmrike, Križišća, Malog i Velog Dola.

(2) Iz redukcijskih stanica predviđena je opskrba prirodnim plinom srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bar.

Uvjeti gradnje plinske mreže

Magistralni plinovod

Članak 124.

(1) Prostornim planom predviđena je alternativna trasa magistralnog plinovoda koja je vezana uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a koja kroz područje Grada Kraljevice prolazi paralelno s trasom magistralnog naftovoda, a južno od naselja Bobuši ga i prelazi sa sjeverne strane na južnu.

(2) Prilikom održavanja koridora međunarodnog plinovoda i lokacija MRS potrebno je pridržavati se Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tehničkih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. 26/85).

(3) Magistralni plinovod potrebno je locirati izvan naselja uz osiguranje koridora od 60 m. Unutar koridora zabranjeno je graditi stambene građevine, a iznimno je moguća izgradnja u užem koridoru, ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda.

Razvodna plinska mreža

Članak 125.

(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

Članak 126.

(1) Plinska distributivna mreža polaže se u trupu prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja.

(2) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(3) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevine.

(4) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije

Članak 127.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Kraljevice.

(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama.

(3) Dopunski izvori energije koji ulaze u elektroenergetski sustav mogu se graditi samo izvan građevinskih područja i propisuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 128.

(1) Područja prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3a. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mjerilu 1:25000.

(2) Prirodni krajobraz pretežito sačinjavaju šumske površine na sjevernom dijelu područja Grada Kraljevice na dijelu Bakarca do Križišća, te na obroncima Vinodolske doline.

(3) Kultivirani krajobraz predstavlja područje Vinodolske doline sa naseljima Mali i Veli Dol.

Članak 129.

Uvjeti korištenja prirodnog krajobraza su:

- sačuvati izvorne karakteristike prirodnog krajobraza,

- spriječiti izgradnju na vizuelno eksponiranim dijelovima prostora,

- uvažavati strukturne značajke i očuvati izmjenu poljoprivrednih i šumskih površina,

- racionalno koristiti i upravljati planiranim prostorom zaštićenog krajobraza Vinodol,

- prilikom projektiranja i izvođenja planiranih prometnica - autoceste i magistralne željezničke pruge potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri nastojati očuvati prirodne karakteristike predjela.

Članak 130.

Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su:

- uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih materijala (kamen, kupa kanalica, drvo),

- uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima, bez zagađivanja,

- odrediti (izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja) optimalnu trasu autoceste prostorom Vinodolske doline kako bi se zadržale karakteristike kultiviranog krajobraza.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 131.

(1) Dio prirode predložen za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 30/94 i 72/94) prikazan je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

(2) Prostornim planom, radi zaštite prirodnih vrijednosti, utvrđeno je osobito vrijedno područje, te su određene mjere njegove zaštite. To je:

n u kategoriji zaštićenog krajobraza: sjeverozapadni dio Vinodolske doline (evidentirano).

(3) U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, zamočvarenih šikara sa stablima poplavnog poljskog jasena, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti Vinodolske doline.

(6) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 132.

(1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na kartografskom prikazom br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštita prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara (NN 69/ 99), drugim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 133.-138. nadležan je Konzervatorski ured u Rijeci.

Arheološka baština

Članak 133.

(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima.

(2) Obzirom na arheološke nalaze na području Grada Kraljevice i u neposrednoj okolici, nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.

(3) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine, izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara.

(4) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih.

Etnološka baština

Članak 134.

(1) Za etnozonu »Tunere« propisuje se održavanje drvenih i kamenih dijelova tradicijskog ribolovnog sustava bez nove gradnje u njihovoj blizini, i bez pregradnji pomoćnih kamenih građevina.

Revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno reviziju granica zone zaštite utvrđuje nadležno tijelo. Za bilo kakve zahvate i intervencije unutar zaštićenog kulturnog dobra etno zone Tunere« i etno zone Prezida obvezatno je ishodovanje posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

(2) Etnozona »Bakarski prezidi« uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom području, s tim da se preporučuje revizija granica zaštićene zone, koju utvrđuje nadležno tijelo.

(3) Za područja izvan građevinskih područja u K.O. Kraljevica i K.O. Šmrika nije dozvoljeno rušenje suhozida (gromača) te se propisuje njihovo održavanje radi očuvanja preostalih elemenata primorskog ruralnog ambijenta.

(4) Za lokalitete koji su ovim Izmjenama i dopunama utvrđeni i evidentirani na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mj 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mj 1:5000. - Kalci - stari kamenom zidani zdenci (pojila, perila), predlaže se zaštita u kategoriji etnološke baštine. To su: 1. Kalac; 2. Banjski kalci, 3. Dražice, 4. Lokva Sitovica, 5. Pišćina, 6. Vrtača; 7. Hrustina, 8. Slivonj, 9. Drenova, 10. Dolac. Predlaže se njihova rekon

strukcija, održavanje i turističko vrednovanje uz konzultaciju nadležne konzervatorske službe i uz konzultaciju sa stručnom osobom za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

Etnoselo Sitovica

Članak 134.a.

Za područje koje je ovim Izmjenama i dopunama prikazanom u kartografskom prikazu br. 3.

»Uvjeti korištenja i zaštite prostira - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mj. 1:25000 i u kartografskom prikazu « br. 4. »Građevinska područja«, u mj. 1:5000 evidentirano kao etnološka baština - napušteno selo Sitovica potrebno je izraditi arhivsko istraživanje radi preciznijeg utvrđivanja povijesnih podataka. Preporučuje se izrada konzervatorske studije koje će uz snimak postojećeg stanja uključiti i projekat sanacije i rekonstrukcije. U projektu rekonstrukcije moguće je planirati sljedeće namjene: stanovanje, turizam, ugostiteljstvo, etno-zbirka.

Zaštita naselja - gradska naselja i dijelovi naselja

Članak 135.

(1) Za užu povijesnu jezgru Kraljevice (II. stupanj zaštite) predlaže se izrada konzervatorske dokumentacije kao podloge za Urbanistički plan uređenja naselja Kraljevica.

(2) II. stupanj zaštite obuhvaća čuvanje povijesne planske matrice, gabarita gradnje, karakterističnih građevnih materijala, stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme (popločenje luke, podzid i sl.).

(3) Za sve urbanističke i građevinske zahvate unutar i na registriranim (zaštićenim) kulturnim dobrima potrebno je ishoditi prethodne uvjete građenja od nadležnog Konzervatorskog odjela, uključujući i urbanističke sanacije i interpolacije u obalnom dijelu.

(4) Postojeću substandardnu gradnju u neposrednoj blizini dvorca »Frankopan« potrebno je ukloniti.

(5) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Članak 136.

(1) Kontaktna zona uže jezgre Kraljevice (III. stupanj zaštite) ne podliježe strogoj zaštiti urbane i građevne strukture, ali podrazumijeva očuvanje uličnih poteza, osnovne gabarite, dekorativne elemente i kompoziciju pročelja povijesnih građevina, s mogućnošću interpolacija koje neće narušiti navedene kulturno-povijesne vrijednosti.

(2) Buduća urbanizacija na širem prostoru naselja mora slijediti postojeće ulične poteze, odnosno stvoriti raster ulica s gradnjom uz uličnu frontu.

(3) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Članak 137.

(1) Za potez rezidencijalnih i turističkih građevina uz more na Oštrom (III. stupanj zaštite) predlaže se istraživanje i dokumentiranje, te valorizacija i revitalizacija pojedinih vila temeljem konzervatorskih istraživanja i dokumentiranja.

(2) Postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine moraju se čuvati, kao i prostorni odnosi među građevinama.

(3) Građevne intervencije na pojedinim građevinama moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, za što se predlaže izraditi konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice za pojedine građevine.

Zaštita pojedinačnih povijesnih građevina i njihove neposredne okolice

Članak 138.

(1) Za pojedinačne povijesne građevine unutar uže povijesne jezgre (II. stupanj zaštite) određuje se:

- istraživanje, dokumentiranje i zaštita građevina,

- zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela,

- buduću namjenu i način uporabe zaštićenih građevina odredit će nadležno tijelo, nakon pribavljenog mišljenja Poglavarstva Grada Kraljevice.

(2) Za evidentirane građevine izvan uže povijesne jezgre propisuje se očuvanje osnovnog volumena i gabarita, te kompozicije i dekorativnih elemenata pročelja.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 139.

(1) Na području Grada Kraljevice nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana, osim otpada građevinskog materijala, za koje je odlagalište planirano na području zone poslovne namjene K₃ u Šmriki (Lukićevo).

(2) Evidentirane divlje deponije na području Grada Kraljevice potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija (predio Medomišljina, lokacija uz cestu Križišće-Zlobin) spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.

Članak 140.

(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,

- tehnološki otpad (od boja i rđe), talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona, gume, konfiskat-otpad iz mesnica, zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 141.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 34/95) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/96),

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98).

Članak 142.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Kraljevica, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 143.

(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

(2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 144.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 145.

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 146.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 147.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 148.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja i turističkih područja.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 149.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama - vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo i slično,

- temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 150.

(1) Na području Grada Kraljevice izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25000.

(2) I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (na najvećem dijelu područja Grada). U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

(3) I.A. geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša, koja se proteže uz naselje Kraljevica. U toj je zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine 4 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

(4) III. geotehička kategorija je zona fliša na području jugozapadno od Bakarca i Turinova sela. U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja je manja od 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja. Upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.

(5) III.A. geotehnička kategorija je zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama na području Bakarac - Križišće - Mali i Veli Dol. U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; velika opasnost je pojava nestabilnosti prilikom zasijecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna. Teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena detalja istraživanja.

(6) IV. geotehničku kategoriju u uvali Bakarac sačinjavaju zone naplavina. Naplavine su mjestimične debljine preko 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode.

(7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 151.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/98) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Članak 152.

(1) Kod gradnje i održavanja brodova potrebno je postupno ukinuti klasičnu tehnologiju pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita), te prijeći na tehnologiju obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstva.

(2) Do ukidanja klasične tehnologije pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska, potrebno je pjeskarenje obavljati u posebnim zatvorenim halama.

(3) Potrebno je redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom - isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala).

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 153.

(1) Na području grada Kraljevice nema utvrđenih zona sanitarne zaštite.

Članak 154.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom navedenom u članku 153. stavak (1),

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite.

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama

koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/1999).

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 155.

(1) Za područje Grada Kraljevice potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.

(2) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području pod djelovanjem bujica (Bakarac) treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/ 95, NN150/05), te županijskim planovima obrane od poplava.

(3) Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine i Bakarački rov u dijelu koji se nalazi na području Grada Kraljevice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava Sliva Dubračine i Sliva Bakaračkog roga. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu i Bakarački rov, s pritocima.

(4) Širina koridora obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine najmanje 5,0 m mjereno od gornjeg ruba korita.

(5) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi automatizacije njenog rada.

(6) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 107/95, NN 150/05).

(7) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra Dubračine i Bakaračkog roga s pritocima.

8.4. ZAŠTITA MORA

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja

Članak 156.

(1) Kategorizacija mora i područje ZOP-a prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

(2) Pojas mora u širini od 300 m od obalne crte određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o prostornom uređenju, Nar. nov. br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04 i Uredba, Nar. nov. br. 128/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana. Osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena u ovom Planu, posebno se ovim Planom određuju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda, a to je izgradnja zajedničkih i zasebnih sustava određenih ovim Planom te zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.

(3) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

- kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije,

- izrada katastra zagađivača mora,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

- Izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture sukladno članku 81. iz ovih Odredbi, uređenje pješačkih staza (lungo mare) i prostora za odmor sukladno članku 103. ovih Odredbi te uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i članku 81.a ovih Odredbi.

(4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(5) Izvori onečišćenja u brodogradilištu u Kraljevici i odgovarajuće mjere zaštite su:

- neriješena odvodnja tehnoloških, sanitarnih i oborinskih voda, a rješava se na slijedeće načine:

- izgraditi uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda,

- izgraditi oborinsku kanalizaciju,

- riješiti izlijevanje otpadnih voda iz acetilenske stanice u internu kanalizaciju,

- izgraditi odgovarajući prostor za odlaganje opasnih i štetnih tvari,

- spojiti tehnološke vode na kanalizaciju,

- izgraditi središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, crpne postaje i podmorski ispust sustava javne odvodnje Kraljevice.

(6) Vrste pjeskarenja u brodogradilištu i potrebne mjere zaštite su:

a) klasična tehnologija pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita):

- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina, otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i faunu,

- redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom - isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala), te da se spriječi ispiranje otpadnog pijeska s okolnog terena u more,

b) tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava:

- ukoliko se djelatnost obavlja visokotlačnim pištoljima i kopljima koji su povezani s rotirajućom mlaznicom, nastaje otpadni materijal (ostaci boje pomiješani sa hrđom) koji se zadržava na površini doka,

- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i faunu,

- redovito odvoženje otpadnog materijala (ostaci boje i hrđe), voda se ispušta u more (nije opterećena toksičnim otpadnim tvarima),

- obavezna primjena ekoloških boja, a boje koje sadrže olovni minij ili cink kromat kao pigment ne smiju se primjenjivati,

- ukoliko se djelatnost obavlja AQUABLASTOM, tj. čistačem površina koji je montiran na postojeću hidrauličnu

radnu košaru (opremljen je rotorima), oslobođene krute tvari i voda bit će direktno usisani u kombinirano vakuum-filter postrojenje u kome će biti odvojeni i spremni za daljnje zbrinjavanje (spaljivanje ostataka boje i hrđe).

(7) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 157.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću, što se odnosi i na granicu sa zonom brodogradilišta u Kraljevici.

(2) Izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom.

(3) Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(4) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi zelenila.

(5) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/90).

Članak 158.

(1) Klasičnu tehnologiju pjeskarenja kod gradnje i održavanja brodova potrebno je obavljati u posebnim zatvorenim halama.

(2) Potrebno je u potpunosti preći na tehnologiju obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava, jer je to povoljnija metoda zbog smanjene razine buke u odnosnu na klasičnu tehnologiju pjeskarenja (posjeduje filtre za zaštitu od buke 80 dB/7 m).

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 159.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Kraljevice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Kraljevice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Kraljevice je uvjetna, jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.6.2. Zaštita od potresa

Članak 160.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

8.6.3. Zaštita od rušenja

Članak 161.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene izvan naselja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.

(3) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(4) Kod projektiranja većih raskrižja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

(6) Detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada Kraljevice, a posebno za dijelove naselja (jezgre) koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.4. Zaštita od požara

Članak 162.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Kraljevice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Kraljevice, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(8) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

(10) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne objekte i građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih najmanje 4 metra ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Zaštita od prijenosa požara može se postići i gradnjom zaštitnog zida vatrootpornosti najmanje 90 minuta (čija visina nadvisuje krov štićene građevine za najmanje 50 cm ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod krovišta), koji mora biti od negorivog materijala najmanje 1 m ispod pokrova krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole).

(11) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisom.

(12) Prilikom građenja ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se ukoliko već ne postoji predvidjeti i gradnja vanjske hidrantske mreže za potrebe snabdijevanja vatrogasnih postrojbi vodom.

(13) Za potrebe izgradnje objekata ili postrojenja za skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) kao i propisa temeljenih na istomu Zakonu.

(14) Potrebno je obavezno ishoditi suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka, temeljem čl. 15. st. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93), kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 163.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za:

n PPPPO 1 - priobalna dionica autoceste i željezničke pruge,

n PPPPO 2 - zaštićeno područje Vinodol,

n PPPPO 3 - Bakarski zaljev.

(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Kraljevice prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 164.

(1) Urbanistički planovi uređenja donijet će se za:

- građevinska područja naselja:

n UPU 1 - Kraljevica: NA 5, NA 6 i NA 7 zajedno s građevinskim područjem za izdvojene namjene izvan naselja (G₂) i T1 - rt Nirvana, lukom otvorenom za javni promet županijskog značaja kod rta Nirvana i lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja u uvali Carevo.

n UPU 2 - Kraljevica: NA 8, zajedno s uređenom (UPL₇) i prirodnom (PPL₂) plažom,

n UPU 3 - Šmrika: NA 13, zajedno s lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja u uvali Rasatica,

n UPU 9 - Bakarac: NA 1 i NA 2, zajedno s građevinskim područjem za izdvojene namjene izvan naselja (T2₄ i T3₄), uređenim plažama (UPL₁, UPL₂) i lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvalama Dobra i Bakarac,

n UPU 10 - Bakarac: NA 3,

n UPU 13 - Šmrika: NA 10,

n UPU 14 - Šmrika: NA 11,

- zone ugostiteljsko-turističke namjene:

n UPU 4 - Kraljevica: T2₁ i T3₁, zajedno s prirodnom plažom (UPL₄) i lukom otvorenom za javni promet sjeverno od rta Lipica,

n UPU 5 - Kraljevica: T2₂,

n UPU 6 - Kraljevica: T1_3A i/ili T2₃, i T2_3A, zajedno s prirodnom (UPL₅) i uređenim (PPL₃ i PPL₄) plažama te lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvali Trnova i u uvali Scott,

n UPU 7 - Šmrika: T1₁ i/ili T2_1A, zajedno s uređenom plažom (UPL₆),

n UPU 9 - Bakarac: T2₄ i T3₄, zajedno s NA 1 i NA 2, uređenim plažama (UPL₁ i UPL₂) i lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvali Bakarac i rtu Dobra,

n UPU 16 - Šmrika: T1₃,

- zone sportsko-rekreacijske namjene:

n UPU 8 - Šmrika: R1₂,

n UPU 20 - Bakarac: R1₁ zajedno s uređenom plažom (UPL₈),

- zone ostale namjene:

n UPU 12 - Kraljevica O₂,

n UPU 19 - Kraljevica O₃,

- zonu gospodarske namjene:

n UPU 17 - Kraljevica: brodogradilište (I₁) zajedno s akvatorijem luke posebne namjene (LB),

- zonu infrastrukturne namjene:

n UPU 18 - Šmrika: IS₃, zajedno s lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja u uvali Dumboka.

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka ucrtane su na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000.

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

Članak 165.

(1) Detaljni planovi uređenja donijet će se za prostore i građevine utvrđene ovim Izmjenama i dopunama i to za:

- dio građevinskog područja naselja:

DPU 1 Šmrika: za središnji dio naselja NA9 u čijem sklopu je i građevna čestica za planiranu građevinu gospodarske namjene.

- zone gospodarske namjene:

n DPU 3 - Kraljevica: K₂

n DPU 5 - Šmrika: K₃,

- zone sportsko-rekreacijske namjene:

n DPU 7 - Veli dol: R1₃.

- Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji):

DPU 4 - Kraljevica: O₁.

(2) Detaljni planovi uređenja koji su na snazi:

- DPU 2 - Poslovna zona K1 »Žlibina« (»Službene novine« broj 15/04)

- DPU 8 - Područje luke Kraljevica (»Službene novine« broj 11/01)

(3) Detaljni plan uređenja koji se stavlja izvan snage:

Za detaljni plan uređenja područja luke Kraljevica (»Službene novine« broj 11/01) potrebno je provesti postupak stavljanja Plana izvan snage.

(4) Detaljni plan uređenja čija je izrada u tijeku:

- DPU 6 - Šmrika (uvala »Črišnjeva«): zona luke otvorene za javni promet lokalnog značaja zajedno sa IS₃.

(5) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) (2) i (4)ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25000 Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su i na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000.

(6) Izgradnja građevina temeljem donesenih detaljnih planova uređenja koji pokrivaju područje Grada Kraljevice u ZOP-u moguća je kada se provede postupak usklađenja s Uredbom i ovim Prostornim Planom, tj. kada kada isti ishode suglasnosti nadležnog Ministarstva.

(7) Detaljni plan uređenja - DPU 6 Šmrika (uvala Črišnjeva) čija je izrada u tijeku, potrebno je uskladiti s Uredbom i ovim Prostornim Planom.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 166.

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom.

(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada Kraljevice.

Članak 167.

(1) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili odlagališta otpada.

(2) Zemljište uz infrastrukturne namjene (prvenstveno uz planiranu priobalnu dionicu autoceste i željezničke pruge), sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 168.

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl., oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 169.

(1) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

(2) Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i:

- utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera;

- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 170.

Za pojedinačne građevine na kojima se vrši rekonstrukcija, a namjena je protivna planiranoj namjeni vrijede isti uvjeti kao za pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja.

Članak 171.

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81., stavkom (3).

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 172.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 173.

(1) Do donošenja urbanističkog plana uređenja za naselje Kraljevicu: NA 5, NA 6 i NA 7 - (UPU 1) na izgrađenom dijelu građevinskog područja dopuštena je rekonstrukcija i adaptacija prema članku 81. stavak (3) i (4) ovih Odredbi te zamjena svih vrsta postojećih građevina prema člancima 21.-28. ovih Odredbi, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine 5 000 m² i manjoj, izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora te uređenje rekreacijskih i parkovnih površina.

(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja za ostala naselja u ZOP-u, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja dopuštena je izgradnja stambenih građevina te rekonstrukcija, adaptacija i zamjena postojećih građevina prema člancima 21.-28. ovih Odredbi na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine 5000 m² i manjoj), izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora te uređenje rekreacijskih i parkovnih površina.

(3) Unutar postojećih, izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja, dozvoljava se izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora, rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina te uređenje postojećih rekreacijskih i parkovnih površina koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje neposrednom provedbom ovog Plana.

(4) Na planiranim neizgrađenim građevinskim područjima izdvojenih namjena izvan naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja, ne dozvoljava se izgradnja građevina niti uređenje površina.

Članak 174.

Iznimno od članka 173., stavka (3) ovih Odredbi, neposrednim provođenjem ovog Plana izgraditi će se višestambena zgrada na k.č. 702/4 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5 iz programa »poticane stanogradnje« Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Za ovu zgradu propisuju se sljedeći uvjeti:

- najveći dopušteni broj etaža je 5,

- najveća dopuštena visina je 22 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,7.

Ostali uvjeti određuju se prema ovoj Odluci.

(2) Iznimno od odredbe članka 173. može se pristupiti izradi DPU-a za k.č. 478/1 i 478/2 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5.

Članak 175.

Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Poglavarstva Grada Kraljevice.

Članak 176.

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Kraljevice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 177.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.

Članak 178.

Tekstualni dio (Glava I. - Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i 1:5000), sastavni su dijelovi Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 179.

Ove Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-02/04-01/2

Ur. broj: 2170/08-08-07-19

Kraljevica; 11. travnja 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRALJEVICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Danijel Frka, v.r.