SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 14. Četvrtak, 5. travnja 2007.
GRAD KRK
30

5.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj dana 29. ožujka 2007. godine, donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Grad Krk
za razdoblje od 2003. do 2007. godine

I. UVOD

II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I GRADA

II.1. Zakon o prostornom uređenju

II.2. Dokumenti prostornog uređenja

II.3. Prostorni plan uređenja grada

II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja

III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU GRADA KRKA

III.1. Položaj Grada Krka unutar Primorsko-goranske županije

III.2. Prostorni obuhvat Grada Krka

III.3. Stanovništvo Grada Krka

IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru Grada Krka

IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske županije

IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Grada Krka

IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE

V.1. Analiza realizacije programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 2003. do 2005. godine

V.2. Prostorno planska dokumentacija i bespravna gradnja

V.3. Stanje katastarskih podloga

V.4. Imovinsko pravna priprema

V.5. Komunalna opremljenost Grada Krka

V.5.1. Cestovni promet

V.5.2. Pomorski promet

V.5.3. Odvodnja otpadnih voda

V.5.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

V.5.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada

V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine

V.6.1. Zaštita prirodne baštine

V.6.2. Zaštita kulturne baštine

VI. ZAKLJUČAK

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

I. UVOD

Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Odredbom članka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) određeno je da integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito:

- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,

- izradu dokumenata prostornog uređenja,

- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.

Nadalje, odredbama članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:

- Izvješće o stanju u prostoru,

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u prostoru, definiraju se nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se određuje način korištenja i zaštite prostora. Isto tako sadrži ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge

elemente od važnosti za prostor. O stanju u prostoru grada izrađuje se četverogodišnje izvješće.

Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru grada donosi se četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.

Za prostor Grada Krka do sada je donešeno Izvješće o stanju u prostoru i to: Izvješće o stanju u prostoru Grada Krka (2000.-2002.) usvojeno na sjednici Gradskog vijeća održanoj 11. ožujka 2003. godine (»Službene novine« broj 6/2003). Imajući na umu navedene činjenice, odnosno da je u promatranom razdoblju doneseno jedno Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2003.-2005. godina, ovim Izvješćem o stanju u prostoru Grada Krka će se dati cjelovita slika stanja u prostoru s detaljnom analizom važeće prostorno planske dokumentacije, u odnosu na obveze iz navedenog Programa mjera.

Ovim Izvješćem će se izvršiti sve potrebne analize i ocjene koje će biti polazišta za utvrđivanje novog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. godine.

Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru je i preduvjet za zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja na području Grada Krka.

II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I GRADA

II.1. Zakon o prostornom uređenju

1994. godine donesen je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske.

Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika izmjena Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 68/98) koja je donijela značajne promjene u odnosu na prostorne planove:

- promjene u strukturi prostornih planova,

- uvođenje instituta javne rasprave,

- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja.

Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i to godine 2000., 2002., i 2004. (»Narodne novine« broj 61/00, 32/02 i 100/04).

Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donesena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

U proteklom razdoblju doneseni su važni propisi iz oblasti prostornog uređenja i to:

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04),

- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98),

- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

II.2. Dokumenti prostornog uređenja

Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.

Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Dokumenti prostornog uređenja jesu:

- Strategija i Program prostornog uređenja Države,

prostorni planovi:

- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,

- Prostorni plan područja posebnih obilježja,

- Prostorni plan uređenja općine i grada,

- Generalni urbanistički plan,

- Urbanistički plan uređenja,

- Detaljni plan uređenja.

Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:

- osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,

- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,

- očuvanje vrijednih resursa,

- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,

- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu preodređenost područja, prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.

Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem zajedničkih obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni, nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine otoke.

Programom prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.

Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i konkretizira opće i posebne strateške postavke.

II.3. Prostorni plan uređenja grada

Prostorni plan uređenja grada (PPUG) utvrđuje uvjete za uređenje gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i dru

gog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode.

Prostorni planovi uređenja grada trebaju se temeljiti na analizi postojećeg stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast, ostvarenu izgrađenost područja, ili na realnim novim programima gospodarskog rasta.

Grafički dio PPUG-a sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u mjerilu 1:25000, kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u mjerilu 1:5000. gdje se obvezno prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog područja, što bi trebalo odgovarajuće primjeniti i u odredbama za provođenje plana, te do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još neuređena pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.

Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni prostornog uređenja koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih važećom prostorno planskom dokumentacijom.

Posljednjom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) utvrđena je obveza da gradovi koji to još nisu učinili donesu prostorni plan uređenja grada najkasnije do 31. prosinca 2005. Gradsko vijeće Grada Krka je na sjednici održanoj dana 16. veljače 2007. godine donijelo Prostorni plan uređenja Grada Krka, a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o usklađenosti istoga sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja

Detaljniji dokumenti prostornog uređenja su Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja se donosi za :

1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,

2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline,

3. naselja i dijelove naselja određena prostornim planom županije i Grada Zagreba.

1. Kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja reći da su to ona naselja u kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15.000 stanovnika;

2. Kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline, valja naglasiti da su to naselja i dijelovi naselja registrirani kao povijesne urbanističke cjeline temeljem Zakona o zaštiti spomenika;

3. Kada se govori o naselju i dijelovima naselja odredena prostornim planom županije i Grada Zagreba, valja reći da se prostornim planom županije i Grada Zagreba mogu temeljem odabranih kriterija, a u odnosu na prostorne specifičnosti, odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati urbanistički plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu korištenja kao što su na primjer sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja naselja, zaštićena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske sredine.

Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:

- detaljna namjena prostora,

- režimi uređivanja prostora,

- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,

- uvjeti za izgradnju građevina,

- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.

Detaljni plan uređenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu, tako da kartografski prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.

III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU GRADA KRKA

III.1. Položaj Grada Krka unutar Primorsko-goranske županije

Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor Mediterana i Gornjeg Jadrana, to su tzv. »jadranska vrata« i prirodni koridor pomorskih putova prema središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500 km nalaze se južna Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija, Slovenija, zapadna Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Izgradnjom aerodroma otok Krk je povezan sa širim zaleđem i Europom, a izgradnjom mosta dobio je čvrstu vezu sa kopnom čime je postao naglašeno tranzitno područje za trajektni promet sa susjednim otocima i polazna točka tzv. »Plave magistrale«. Od Rijeke je povezan željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe te od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj i cestovnim pravcem prema Dubrovniku i Grčkoj.

Prostor Grada Krka je kulturno-povijesno integralni dio otoka Krka. Prometne značajke područja i blizina grada Rijeke značajno utječu na razvoj prostora. Rezultat je dinamičan gospodarski razvoj uzrokovan blizinom centralnog tržišta regije, blizinom najrazvijenijih Europskih regija, blizinom prometnih pravaca, te razvojem turizma.

III.2. Prostorni obuhvat Grada Krka

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99) Grad Krk je dio Primorsko-goranske županije. Grad Krk je jedna od 35 jedinica lokalne samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14 Gradova i 21 općine). Granica Grada Krka duga je 82.345 m. Grad graniči sa šest (6) Gradova/općina. Na kopnu graniči sa Općinom Punat, Općinom Vrbnik, Općinom Dobrinj, Općinom Malinska - Dubašnica, a na moru graniči sa Gradom Cresom i Gradom Rabom.

Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41 km2 na kopnu (oko 3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko- goranske županije (3.595,35 km2) i površinu od 152,27 km2 na moru. Duljina obalne linije Grada Krka je 62.5 km.

U sastavu Grada Krka nalazi se petnaest naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići.

III.3. Stanovništvo Grada Krka

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Grada živi ukupno 5.491 osoba, odnosno 1,8% stanovništva Županije. Opća gustoća naseljenosti devedesetih godina iznosila je 49,73 stanovnika na km2, što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87 stanovnika/km2).

Područje Grada Krka ima relativno povoljnu demografsku sliku. Na nepovoljnu ocjenu najviše utječu manja naselja. Ipak, od 15 naselja unutar Grada Krka samo četiri (Bru

sići, Linardići, Nenadići i Poljica) imaju pad stanovnika (popis 1991. i 2001. g.). U ostalim mjestima ostvaren je porast, a relativno i apsolutno najveći u samom gradu Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u mjestu Pinezići.

Specifičnost područja Grada Krka je u velikom broju manjih i malih naselja s jednim većim urbanim središtem - Krkom. Prema smještaju samo je jedno naselje smješteno na obali - Krk. Broj stanovnika u obalnom naselju (Krku) iznosi 3364 ili čak 61% ukupnog broja stanovnika. U obalnom pojasu (od obalne linije do 1000 m) smješteno je svega 4 naselja od 15: Brzac, Pinezići, Krk i Kornić.

Prema broju stanova za stalno i povremeno stanovanje 2001. godine na području Grada Krka naselja u kojima ima više stanova za povremeno stanovanje su Kornić, Krk, Lakmartin, Muraj i Pinezići.

IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se prikazuje dinamika izrade i pokrivenost područja Grada Krka prostornim planovima, zatim koncepcijska obilježja postojećih prostornih planova s tematskim osvrtima na stanovništvo, gospodarske i društvene djelatnosti, infrastrukturu, promet te zaštitu prostora i okoliša, primjenjivost tih planskih mjera i provođenje planova. Temeljem takve analize određuju se potrebne aktivnosti koje će se utvrditi u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru za slijedeće četverogodišnje razdoblje, a u prvom redu to je procjena izrade novih dokumenata prostornog uređenja.

IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru Grada Krka

- Strategija prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) kojom se utvrđuju dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve,

- Program prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) kojom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države,

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05, 50/ 06). Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno),

- Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 07/07),

- Urbanistički plan uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04),

- Detaljni plan uređenja Turči - visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 8/01, 3/02),

- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 33/01),

- Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 33/01, 6/03),

- Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/ 3 k.o.Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 27/ 03),

- Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 27/03),

- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 23/05),

- Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 32/06),

- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 50/06).

IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske županije

Prostorni razvoj Grada Krka dijelom ovisi o stupnju postojećeg odnosno planiranog gospodarskog razvoja samog Grada i njemu uže i šire regije, ali dobrim dijelom ovisi i o stupnju svijesti njegovih stanovnika odnosno političke sredine koja neposredno vrši utjecaj na kvalitetu prostora svojim ambicijama i intervencijama u cilju podizanja općeg standarda življenja. Da bi kvaliteta prostora ostala sačuvana sve što se gradi u prostoru trebalo bi planski osmisliti i povezati u jednu cjelinu, poštujući znanja svih struka koje u tome sudjeluju jer je osnovno obilježje prostornog planiranja multidisciplinarnost. Međutim, iako je važno biti svjestan problema na lokalnoj razini, njih nije moguće riješiti bez usklađivanja sa prioritetima razvoja na županijskoj odnosno državnoj razini. Dakle, drugo obilježje prostornog planiranja je aktivno sudjelovanje u stvaranju, a kasnije i provođenju prostorno planskih smjernica u okviru planova višeg reda koji se odnose na razvoj države odnosno županije.

Ovim izvješćem valja istaknuti smjernice razvoja iz planova višeg reda koje se neposredno odnose na Grad Krk i koje treba ugraditi u sve dokumente prostornog uređenja koji se donose za prostor Grada Krka, ali i otoka, jer Grad i otok čine jedinstvenu i nedjeljivu cijelinu.

Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 50/99)

Ovim prostorno planskim dokumentom najviše razine utvrđena su strateška opredjeljenja i područja djelovanja u smislu razvoja Republike Hrvatske, a koja se provedbeno ugrađuju u sve planove nižeg reda. Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države je postizanje održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora, kako bi se isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije, treba omogućiti slijedeće postavke:

- težiti sprječavanju prevelike koncentracije stanovništva, odnosno ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu ruralnog i graničnog područja u svrhu demografske obnove,

- poboljšati postojeću urbanu mrežu i postići skladni regionalni razvoj,

- osigurati investicije u proizvodne i infrastrukturne objekte,

- optimalno koristiti postojeća građevinska područja, a proširivati ih samo uz opravdanje održivog razvoja,

- obnavljati ruralna naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva,

- izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljoprivrednom zemljištu dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih ekonomskih dvorišta,

- za naselja koja se nalaze na područjima visoko pogodnog poljodjelskog zemljišta obvezno pokrenuti postupak za određivanje novih građevinskih područja i njihovo smanjivanje ili usklađivanje sa stvarnim potrebama,

- spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja i njihovog drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama,

- usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom (a imaju pričuve u instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu graditeljsku cjelinu (radi njezine obnove i zaštite), uz osiguravanje prostornih preduvjeta za izgradnju pretežito obiteljskih kuća, s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama, a u skladu s psihološkim, sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i činiocima.

Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:

- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje, zdravstvo),

- specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti i ograničenog kapaciteta otoka,

- razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje) otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,

- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,

- maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.

Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija), bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju otpada i zaštiti od požara.

Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka države, pa je njegov ukupni razvitak potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini.

Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su :

- modernizacija cjelokupne turističke ponude,

- selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete turističkog prostora,

- uvođenje evropskih standarda i kvalitete turističke ponude,

- utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih zajednica,

- utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00) i njegovo Usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštiććenog obalnog područja mora (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 10/05), te Ispravak Usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 50/06).

Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno).

Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka navedene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije :

- očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka,

- provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja,

- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,

- poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama,

- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve prometne kapacitete.

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja:

- razviti mrežu područnih osnovnih škola,

- objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu općina,

- locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite,

- izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja ), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,

- neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje,

- poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, marikultura, mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,

- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost.

Polazišta izmjene Prostornog plana županije bila su:

- isključivo usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti ZOP - a,

- usklađenjem mijenjati PPŽ samo prema odredbama Uredbe (tehnički i normativno).

U nastavku dan je pregled građevina koje imaju poseban status s obzirom na državni odnosno županijski značaj.

Građevine od državnog, odnosno županijskog značaja na području Grada Krka su:

Građevine, odnosno zahvati od značaja za Državu, su:

1. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radio relejna postaja Krk (Zidine),

- čvor u sustavu prijenosa Krk,

- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,

- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj.

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav.

Temeljem Prostornog plana Primorsko-goranske županije na području Grada Krka mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko-goransku županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

- Srednja škola: Krk,

- Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk.

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Krk,

- Valbiska - trajektna luka,

b) luka nautičkog turizma Krk.

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag,

- Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt),

b) Osnovne županijske ceste:

- Krk - Dobrinj - Šilo,

- državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška,

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac: Mali Lošinj-Krk-Senj,

- mjesna pristupna centrala: Krk,

b) poštanske građevine:

- postojeći poštanski ured u Krku,

5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- sustav Krk.

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Krk (110/35 kV),

- Dunat (planirana 110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:

- Crikvenica-Krk,

- Krk-Lošinj,

- Krk-Rab.

IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko- goranske županije, broj 07/07)

Gradsko vijeće Grada Krka je na sjednici održanoj dana 16. veljače 2007. godine donijelo Prostorni plan uređenja Grada Krka.

Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Grada Krka koje je potrebno uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Grada Krka su:

- racionalnim korištenjem prostora postići učinkovitiju funkcionalnu organizaciju i štednju resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža,

- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,

- ograničiti izgradnju na poljodjelskim površinama visoke kvalitete tla te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture,

- isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture,

- koncepcija razvoja temelji se na principima policentričnog razvitka, gdje su dostupno locirane nove izgradnje (stanovanje, gospodarske djelatnosti) i u novim žarištima razvoja ili u postojećim koja još nemaju samostalnu snagu razvitka,

- na području Grada Krka težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju Krk koji osigurava u sustavu s okolnim naseljima (Kornićem i Vrhom) uravnoteženi prostorno-strukturni model razvitka,

- površine gospodarskih djelatnosti premještene su izvan naselja. Okosnica razvitka su državne ceste Krčki most- Krk i Valbiska, te županijska cesta koja Krk spaja s ostalim naseljima,

- grad Krk treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu razinu,

- poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica državne uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima,

- zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,

- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta,

- spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te poticati razvoj naselja u dubinu prostora,

- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih puteva na moru (lokalnu mrežu plovnih puteva), te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu,

- rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava,

- izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko- turističkih) djelatnosti,

- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci, ADSL priključci i dr.),

- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,

- izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.

- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada,

- obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Grada Krk cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP),

- ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača,

- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalizirati uporabu energije,

- posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja,

- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja

- važan bi cilj u budućnosti trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru,

- jače afirmirati vinogradarsku, voćarsku i povrtlarsku proizvodnju u ponudi poljodjelske proizvodnje,

- jače afirmirati stočarsku proizvodnju (posebno ovčarstvo i kozarstvo, te peradarstvo),

- zaštititi gromače, gomile i poljoprivredne parcele kao etno baštinu,

- stvoriti preduvjete za skladniji odnos maslinara, ovčara i lovaca,

- stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje itd.),

- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta,

- razvoj agroturizma i revitalizacija starih kuća i dijelova naselja; gradnja novih smještajnih kapaciteta samo kao hoteli iz skupine hotela u izdvojenim namjenama za ugostiteljsko-turističku namjenu i unutar građevinskih područja naselja; ograničenje apartmana za iznajmljivanje unutar građevinskih područja naselja na tri jedinice unutar jedne stambene građevine,

- stimuliranje povezanosti otočkog turizma s autohtonim proizvodima, a pogotovo proizvodnjom zdrave hrane,

- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda,

- zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma,

- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava.

IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata prostornog uređenje

Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na području Grada Krka su:

- Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07),

- Urbanistički plan uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04),

- Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 8/01, 3/02),

- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/01),

- Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/01, 6/03),

- Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/ 3 k.o. Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03),

- Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03),

- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05),

- Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 32/06),

- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 50/06).

Velika uloga detaljnijih dokumenata prostornog uređenja je u definiranju prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, istima se određuju načini i oblici korištenja, uvjeti uređenja javnih i drugih prostora. Isti tako detaljnijim prostornim planovima razgraničuje se javno od privatnog, kako kroz namjenu, tako i kroz načine korištenja.

V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE

V.1. Analiza realizacije Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 2003. do 2005. godine

U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2002. do 2006. godine za prostor Grada Krka je donešen dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 6/03) koje je Gradsko vijeće Grada Krka donijelo na sjednici održanoj dana 11. ožujka 2003. godine. Predmetni program mjera je dva puta mijenjan i dopunjavan i to na sjednici održanoj 24. listopada 2003. godine. (»Službene novine« Primorsko- goranske županije, broj 27/03) i na sjednici održanoj 27. svibnja 2004.godine. (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/04).

Navedenim Programom mjera i njegovim izmjenama i dopunama utvrđena je potreba za izradom slijedeće prostorno planske dokumentacije:

1. Prostorni plan uređenja Grada Krka,

2. Ispravak Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/ 00, 18/00),

3. Detaljni plan uređenja dijela »Lunte« u zonama 2, 18 i 19 u gradu Krku,

4. Detaljni plan uređenja dijela područja »Kartec« u zoni 20 u gradu Krku,

5. Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku,

6. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/ 01),

7. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad,

8. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad,

9. Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku,

10. Detaljni plan uređenja poslovno-ugostiteljskog kompleksa Gromače Politin,

11. Detaljni plan uređenja Sveta Fuska-Pinezići-uvala,

12. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku,

13. Detaljni plan uređenja Oaza mira - Butežine Sv.Rok,

14. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku,

15. Detaljni plan uređenja dijela područja Radiće ulice u gradu Krku, (zona 27-areal Pajalić),

16. Urbanistički plan uređenja naselja Pinezići,

17. Urbanistički plan uređenja naselja Kornić s područjem Dunat,

18. Detaljni plan uređenja zone nad vrtovima Mandulijera, zona 11,

19. Detaljni plan uređenja zapadne zaobilaznice,

20. Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacione zone - tenis park, zona 33,

21. Detaljni plan uređenja Redagare, zona 4,

22. Detaljni plan uređenja zone 8,

23. Detaljni plan uređenja kupališno-turstičke zone Dražice, zona 3,

24. Detaljni plan uređenja turističke i plažne zone Ježevac, zona 1 i 2,

25. Detaljni plan uređenja uvale Vela Jana,

26. Detaljni plan uređenja dio područja Dunat,

27. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala auto-kampa Bor u Krku na području Veliki Kartec,

28. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala Juričić-Sudar u Krku na području Kartec,

29. Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« Krk u gradu Krku,

30. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku,

31. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku,

32. Detaljni plan uređenja u predjelu Portapizana u gradu Krku,

33. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku,

34. Detaljni plan uređenja na predjelu Manduljera u gradu Krku,

35. Detaljni plan uređenja polivalentnog trgovačkog centra u gradu Krku,

36. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku.

U proteklom razdoblju od prethodno navedenih dokumenata prostornog uređenja doneseni su slijedeći planovi:

1. Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07)(1) 1,

2. Ispravak Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/ 00, 18/00) - (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03, 17/04) (2)

3. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/ 01) - (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 6/03) (6),

4. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03) (7),

5. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03) (8),

6. Detaljni plan uređenja areala k.č. 3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03) (9),

7. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03) (12),

8. Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05) (15),

9. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 32/06) (36),

10. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 50/06) (31).

1. Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07)

Sa izradom Prostornog plana uređenja Grada Krka započeto je 1998. godine, temeljem odredaba Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94). Već u samom početku izrade prostornog plana donesena je Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 68/98), Uredba o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, broj 101/98), te Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/ 98). Sukladno navedenim propisima pristupilo se usklađivanju nacrta plana sa istima. Sadržaj plana je prilagođen odredbama pravilnika.

U tijeku izrade Prostornog plana uređenja Grada Krka provođen je proces donošenja Prostornog plana Primorsko- goranske županije (»Službene novine« Primorsko - goranske županije, broj 14/00). Donošenjem Prostornog plana Primorsko-goranske županije pojavila se slijedeća problematika:

- procjene broja stanovnika,

- način dimenzioniranja građevinskih područja naselja,

- determinirano određivanje gospodarskih i turističkih područja (građevinskih područja za izdvojene namjene) neovisno o dinamici razvoja i gospodarskim potrebama koje proizlaze iz nje,

- druge obaveze i planska rješenja koje proizlaze iz Odluke o donošenju PPPGŽ - razgraničenje prostora, zaštita prostora...

Navedeni problemi su uvjetovali zaustavljanje procesa donošenja plana i preusmjerili aktivnosti na istraživanje mogućnosti usklađenja sa PPPGŽ.

Obzirom na iskazanu problematiku odlučeno je da se započne sa izradom novog dokumenta prostornog uređenja. Izabrani su novi izrađivači te je između Grada Krka i Urbanističkog instituta Hrvatske d.d. Zagreb potpisan 22. 04. 2004. godine ugovor o izradi Prostornog plana uređenja Grada Krka.

Prethodna rasprava održana je 29. 07. 2004.godine. U narednom razdoblju prikupljani su podaci od državnih ureda i javnih poduzeća, te održani radni sastanci i dogovori sa predstavnicima Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje. Održano je niz zajedničkih radnih sastanaka Gradskog poglavarstva Grada Krka, Odbora za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Gradskog vijeća Grada Krka, svih Mjesnih odbora i izrađivača Plana.

Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«, broj 128/04) dovela je do Odluke o usklađenju Prostornog plana Primorsko - goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 10/05), objavljene 25.04.2005.godine (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/05) od 13. 05. 2005. godine.

Slijedi nastavak izrade Prostornog plana uređenja Grada Krka. Na sjednici Gradskog poglavarstva Grada Krka 27. srpnja 2005. godine usvojen je Prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Krka za javnu raspravu. Upućene su 253 obavijesti svim podnosiocima prijedloga i primjedbi na javnoj raspravi 1999.godine sa obrazloženjem za novu javnu raspravu, te s pozivom da nakon izvršenog uvida u Prijedlog plana mogu podnijeti primjedbe u zakonom propisanom roku, ukoliko smatraju to potrebnim. Javna rasprava održana je u razdoblju od 16. kolovoza 2005. do 15. rujna 2005. godine sa javnim izlaganjem 6. rujna 2005. godine u Velikoj vijećnici Grada Krka. Tijekom trajanja javne rasprave zaprimljene su 382 pismene primjedbe i očitovanja. Nakon javne rasprave primjedbe su obrađene na zajedničkim radnim sastancima Gradskog poglavarstva Grada Krka, Odbora za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Gradskog vijeća Grada Krka, Mjesnih odbora (prema katastarskim općinama) i izrađivača Plana. Dana 13. prosinca 2005. na 10. sjednici Gradskog poglavarstva Grada Krka usvojeno je Izviješće s javne rasprave o Prijedlogu prostornog plan uređenja Grada Krka i utvrđen Konačni prijedlog prostornog plana uređenja Grada Krka.

Krajem 2005. godine upućen je Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Krka na mišljenja i suglasnosti propisane Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), te drugim posebnim zakonima.

Posljednja suglasnost/mišljenje zaprimljenja je 19. 01. 2007. godine, te je nakon poslanih odgovora podnosiocima primjedbi zaprimljenih u tijeku javne rasprave, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, broj 101/98) Prostorni plan uređenja Grada Krka usvojen na sjednici Gradskog vijeća Grada Krka dana 16. veljače 2007. godine.

2. Ispravak Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/ 00 i 18/00) - (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03, 17/04).

Predmetnim ispravkom Urbanističkog plana uređenja naselja Krk unešene su ispravke teksta plana i namjena u području obuhvata.

3. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/ 01) - (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 6/03)

Predmetnom izmjenom i dopunom detaljnog plana uređenja jasnije su definirani uvjeti za izgradnju na predmetnom području.

4. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03)

Navedenim detaljnim planom utvrđeni su uvjeti za izgradnju na jednoj parceli. Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/ 04 - ispravak i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u prostoru.

5. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03)

Navedenim detaljnim planom utvrđeni su uvjeti za izgradnju na jednoj parceli. Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/ 04 - ispravak i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u prostoru.

6. Detaljni plan uređenja areala k.č. 3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03)

Navedenim detaljnim planom utvrđeni su uvjeti za izgradnju na jednoj parceli. Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/ 04 - ispravak i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u prostoru.

7. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03)

Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za navedeni prostorni obuhvat.

8. Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05)

Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za navedeni prostorni obuhvat.

9. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 32/06)

Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za navedeni prostorni obuhvat.

10. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 50/06)

Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za navedeni prostorni obuhvat.

U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine temeljem donešenog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko- goranske županije, broj 6/03, 27/03, 19/04) za neke planove je provedena javna rasprava i utvrđeni konačni prijedlozi, za neke je samo provedena javna rasprava, za neke prethodna rasprava, a za neke nije niti započeto sa bilo kakvim radnjama na izradi istih.

Provedena javna rasprava i utvrđeni konačni prijedlozi:

1. Detaljni plan uređenja dijela »Lunte« u zonama 2, 18 i 19 u gradu Krku (3),

2. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku (14),

3. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku (30),

4. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku (33).

Provedena javna rasprava:

1. Detaljni plan uređenja poslovno-ugostiteljskog kopleksa Gromače Politin (10),

2. Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku (5),

3. Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« Krk u gradu Krku (29),

4. Detaljni plan uređenja dijela područja »Kartec« u zoni 20 u gradu Krku (4).

Provedena predhodna rasprava:

1. Detaljni plan uređenja polivalentnog trgovačkog centra u gradu Krku (35),

2. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala Juričić-Sudar u Krku na području Kratec (28).

Započeti dogovori o izradi istih:

1. Detaljni plan uređenja u predjelu Portapižana u gradu Krku (32),

2. Detaljni plan uređenja dio područja Dunat (26).

Nije niti započeto sa izradom:

1. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala auto-kampa Bor u Krku na području Veliki Kartec (27),

2. Urbanistički plan uređenja naselja Pinezići (16),

3. Urbanistički plan uređenja naselja Kornić s područjem Dunat (17).

4. Detaljni plan uređenja na predjelu Manduljera u gradu Krku (34),

5. Detaljni plan uređenja zone nad vrtovima Mandulijera, zona 11 (18),

6. Detaljni plan uređenja zapadne zaobilaznice (19),

7. Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacione zone - tenis park, zona 33 (20),

8. Detaljni plan uređenja Redagare, zona 4 (21),

9. Detaljni plan uređenja zone 8 (22),

10. Detaljni plan uređenja kupališno-turističke zone Dražice, zona 3 (23),

11. Detaljni plan uređenja turističke i plažne zone Ježevac, zona 1 i 2 (24),

12. Detaljni plan uređenja uvale Vela Jana (25).

Planovi koji nisu dobili suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju:

1. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku (14),

2. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku (30),

3. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku (33).

V.2. Prostornoplanska dokumentacija i bespravna gradnja

Prostor Grada Krka je oduvijek bio pokriven prostornim planovima. Dosadašnji razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje uz postojeće prometnice.

U ovom desetljeću jasno je vidljivo intenziviranje gradnje u obalnim zonama definiranim kao zone stanovanja, te širenje tog trenda rezervacijama prostora za građenje i pojačanim prometom zemljišta na zone naselja u unutrašnjosti otoka. Taj trend je jasno izražen i kroz zahtjeve za proširenjem granica građevinskih područja, pri čemu je stalno prisutna tendencija poništenja prirodne granice između naselja, te pretvaranja cijelog prostora u amorfnu bezličnu antropogenu cjelinu.

U zonama koje su bile namjenjene stanovanju evidentan je negativan utjecaj odredbi za provođenje Prostornog plana (bivše) općine Krk. Odredbe ovog plana stvorile su veliki problem anarhičnog stanja građenja na rubu dozvoljenog u zonama stanovanja koji su razrješeni donošenjem Prostornog plana uređenja Grada Krka.

Prostor obale je zbog svoje atraktivnosti napadnut bespravnom gradnjom, koja se dešava kao pojavnost izvan građevinskog područja naselja, ali i unutar građevinskog područja naselja kao pojedinačni slučajevi prekoračenja gabarita u odnosu na građevinsku dozvolu.

U razdoblju od 2002. do 2006. godine zaprimljeno je 17 predmeta koji se odnose na bespravnu gradnju, a to su:

- izgradnja privatnih investitora,

- postavljanje antene HT mobile,

- izgradnja u autokampovima.

V.3. Stanje katastarskih podloga

U proteklom razdoblju nabavljene su topografske, orto- photo i katastarske podloge za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja, kao što je bilo i određeno kroz Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, i to kako slijedi:

- topografske karte za područje Grada Krka mj 1:25 000,

- katastarske podloge u mj. 1:2880 za cijelo područje Grada Krka,

- ažurirane katastarske podloge u mj. 1:1000 samo za naselje Krk i pojedine dijelove naselja,

- orto-photo snimke iz 2003. bez verifikacije,

- orto-photo snimke iz 2006. bez verifikacije.

Unatoč učinjenom, Grad Krk ne posjeduje kvalitetnu reambuliranu i digitaliziranu katastarsku podlogu za cijelo područje grada, što predstavlja određenu teškoću prilikom izrade planova i evidencije postojeće izgrađenosti.

U razdoblju 2003. -2007. za unapređenje GIS-a uložena su sredstva u:

- nabavku softvera i hardvera,

- projekt GIS groblja,

- adresni model,

- evidenciju javne rasvjete,

- katastar vodova.

Unos podataka izvršen je djelomično. Daljnji razvoj usmjerio bi se prema:

- sakupljanju, pripremi i konverziji potrebnih podataka za GIS bazu,

- prebacivanju prostornih planova u GIS bazu,

- program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u GIS-u,

- program raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Krka.

Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje kvalitetnog Geografsko Informatičkog Sustava u Grad Krk i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.

V.4. Imovinsko pravna priprema

Nisu izvršene nikakve potrebne predradnje za gospodarenje građevinskim zemljištem. U narednom razdoblju bit će potrebno uvesti službeni cjenik građevinskog zemljišta po zonama i namjenama i utvrditi pravila provedbe javnog natječaja sukladno važećim zakonima, kako bi se osigurala javnost i transparentnost za sve načine raspolaganja.

V.5. Komunalna opremljenost Grada Krka

Stanje komunalne opremljenosti se može ocijeniti zadovoljavajućim, uz važnu napomenu da se opremanje naselja komunalnom infrastrukturom obavlja kontinuirano.

V.5.1. Cestovni promet

Osnovnu mrežu na području Grada Krka čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i lokalnih cesta, te nerazvrstanih cesta.

Državne ceste:

D102 Šmrika(D8) - Krk - Baška

D104 D102 - Valbiska (trajektna luka)

Županijske ceste:

Ž5106 Vrh - D102

Ž5107 Kras (Ž5087) - D102

Lokalne ceste:

L58085 Brzac - Milohnići - Poljica - Bajčići - Ž5106

L58086 L58085 - Linardići - Vrh (Ž5106)

L58087 D104 - Škrbčići - L58086

L58088 Pinezići - D104

L58090 Vrh (Ž5106) - Krk (D102)

L58091 Kornić - D102

Opća ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo tehničkog standarda i sigurnosti. Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta, ne zadovoljavaju standarde za javne ceste. Tehnički elementi nerazvrstanih cesta su vrlo loši, održavanje je neredovito.

V.5.2. Pomorski promet

Trajektna povezanost održava se preko luka Valbiska- Merag, što omogućuje prijevoz robe i putnika glavnom otočnom cestom do otoka Cresa i Lošinja i Jadranske ceste.

Luke otvorene za javni promet su:

- županijskog značaja - trajektna luka Valbiska,

- lokalnog značaja - luka Krk i luka Glavotok.

Postojeće luke posebne namjene-nautičkog i sportskog turizma su: Vela Jana, Sv. Fuska i Dunat.

U luci nautičkog i sportskog turizma »Sv. Fuska« smješteni su vezovi sela Pinezić i Skrpčić te vezovi namijenjeni prihvatu brodica u nuždi. Okvirni broj postojećih vezova 110. U luci nautičkog i sportskog turizma »Vela Jana« smješteni su vezovi sela Linardić i Brzac te dva veza namijenjena prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez). Okvirni broj vezova 110. U luci nautičkog i sportskog turizma »Dunat« smješteni su vezovi sela Kornić te vezovi namijenjeni prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez), sidrište-ljetni vezovi (10 vezova) za plovila malog gaza (do 0,5m - gumenjaci), sidrište-ljetni vezovi (20 vezova) za plovila većeg gaza. Ukupni broj vezova je oko 100.

Luka posebne namjene je brodogradilište Krk.

Ostale postojeće lučice i privezišta na prostoru Grada Krka su: Portopižana, Čavlena, Torkul i privezište na Košljunu. Portopižana ima 37 postojećih vezova i 32 sidrišta. Čavlena se koristi za privez brodica domaćeg stanovništa (cca 25 vezova). Torkul se koristi samo u ljetnim mjesecima kao privez. Privezište-gat za manje brodove na Košljunu koristi franjevački samostan Navještenja Marijina. Postojeći gat ima 3-4 veza i omogućava ograničeno iskrcavanje putnika i tereta. Postojeće privezište je jedini pristup na Košljun.

V.5.3. Odvodnja otpadnih voda

Izgrađeni sustav javne odvodnje u skladu je sa »Studijskim rješenjem odvodnje i dispozicije otpadnih voda anglomeracija otoka Krka« (»TEH-PROJEKT« Rijeka, br. RN 73129, VI/79). Koncepcijom odvodnje prihvaćen je razdjelni sustav odvodnje kao generalni za cijelo područje.

Na području Grada Krka sustav javne odvodnje izgrađen je samo u Krku, dok je u ostalim naseljima dispozicija otpadnih voda rješena putem najčešće neadekvatnih septičkih jama unutar pojedinih okućnica.

Sustav javne odvodnje dimenzioniran je i izgrađen kao razdjelni tip kanalizacije i namijenjen je prikupljanju i odvodnji isključivo sanitarne otpadne vode. No, u sustav se upuštaju i oborinske vode sa krovova i okućnica većeg broja objekata, što predstavlja veliki problem u radu i održavanju sustava.

Sadašnja odvodnja Krka rješena je izgradnjom glavnog obalnog kolektora, kanalizacijske mreže, 4 crpne postaje (CP-»Dražica«, CP-»Stari grad«, CP-»Sunčani sat« i CP- »Porat«) i podmorskog ispusta. Zasad se otpadne vode upuštaju u more bez prethodnog pročišćavanja.

Glavna crpna postaja CP-»Porat« svu otpadnu vodu prepumpava prema podmorskom ispustu čiji je početak u autokampu »Ježevac«. U sklopu CP-»Porat« ugrađena je fina automatska rešetka na kojoj se iz otpadne vode izdvaja otpad veći od 3 mm.

Izgradnjom glavnog kolektora istočnog dijela Krka te crpnih postaja CP-»Dražica« i CP-»Stari grad« rješeno je priključenje hotelskog kompleksa »Dražica« na sustav javne odvodnje Krka.

Kanalizacija je izvedena i u postojećim autokampovima »Ježevac« i »Politin«. Autokamp »Ježevac« u sastavu internog sustava kanalizacije ima dvije crpne postaje. Jednom od ovih crpnih postaja prepumpavaju se otpadne vode autokampa u sustav javne odvodnje Krka. Autokamp »Politin« ima zaseban sustav odvodnje sa svojim ispustom u more.

V.5.4. Izgradnja vodopskrbnog sustava

Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni sustav grada Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve ukupne površine 40 km2 u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta Vela i Mala Fontana iz kojih se vodom osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo grada Krka.

Prema podacima iz ovih izvorišta se mogu osigurati dovoljne količine vode i za naselja koja još nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.

Za naselja na području Šotoventa trenutno ne postoji vodoopskrbna mreža pa se potrebe za vodom rješavaju individualno vlastitim cisternama. Problemi su najizraženiji u ljetnim mjesecima kada u jeku turističke sezone zbog povećane potrošnje i nedostatnih oborina komunalno poduzeće mora dovoziti vodu auto-cisternama do krajnjih korisnika.

Isti problemi postoje i na području naselja Lakmartin koje također nije integrirano u sustav vodoopskrbe.

V.5.5. Izgradnja elektroenergetskog sustava i plinifikacija

Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a električne energije za sadašnje potrebe ima dovoljno. Električnom mrežom pokrivena su sva naselja, a opskrba se obavlja preko vodova na Krčkom mostu te od Crikvenice na Šilo i na trafostanicu 110/20 (110/35) kW u Gabonjinu i preko Dunata podmorskim kabelom na otoke Rab i Cres.

Kontinuirano se obnavlja postojeća i gradi nova distibutivna mreža.

Na području Grada Krka ne postoji mreža opskrbe plinom pa opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Izgradnjom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac bit će moguće osigurati sustavnu opskrbu prirodnim plinom.

V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

Razvoj telekomunikacija na području Grada Krka dio je integralnog sustava Republike Hrvatske i identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja, odnosno omogućuje pružanje brze, kvalitetne, sigurne komunikacije širokog spektra telekomunikacijskih usluga različitih brzina prijenosa.

Telekomunikacijski sustav kontinuirano se dograđuje.

V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada

Otpad s područja Grada i cijelog otoka Krka odlaže se na području Općine Vrbnik na lokaciji »Treskavac«.

U svim naseljima je organizirano selektivno sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada.

V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine

Postojeću prirodnu i kulturnu baštinu je potrebno štititi sukladno posebnim propisima.

Potrebno je sustavno nastaviti sa zaštitom vrijednih građevina kulturne baštine.

V.6.1. Zaštita prirodne baštine

Zaštićeni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Grada Krka su:

. Posebni rezervat

Šuma hrasta crnike na Glavotoku

Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je nedaleko franjevačkog samostana Sv. Marije vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex).

. Park šuma

Otočić Košljun u Puntarskoj Dragi

Otočić je zaštićen kao park šuma i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom.

V.6.2. Zaštita kulturne baštine

U segmentu zaštite graditeljske baštine, otok Krk označen je kao kompleksno spomeničko područje.

Pregled postojeće registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Krka:

Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti

1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen,

2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok,

3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte,

4. grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.),

5. polje Kimp: ruševine »kaštela« (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa); ruševine srednjovjekovne kapele sv. Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv. Anastazije,

6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja,

7. Puntarska Draga:

7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba),

7.2. Prvo more (prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet),

7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12. st. u blizini starijeg ruralnog naselja),

8. Prniba:

8.1. Sv. Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice),

8.2. Sv. Toma (arheološki lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba),

8.3. Sv. Danijel,

9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba),

10. Uvala sv. Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom nekropolom i ranokršćanskim oratorijem),

11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod Linardića),

12. kod sela Bajčić (prapovijesna gradina),

13. »Kostrij« kod Kornića (prapovijesna gradina),

14. »Zagrajine« u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna gradina - najveće prapovijesno naselje na otoku),

15. Sv. Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali),

16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska),

17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim, antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena),

18. Ponikve:

18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem),

18.2. Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona),

19. Sv. Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u kuću),

20. Sv. Marina (ruševine srednjovjekovne kapele),

21. Sv. Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu Krk-Vrh),

22. Sv. Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem).

Povijesna graditeljska cjelina:

Urbana cjelina

- Krk (reg. 108/1-1965),

Ruralna sredina:

- Brzac (reg. 07-436/1-1971),

- Lukmartin (reg. 07-436/1-1971),

- Linardići (reg. 07-437/1-1971),

- Milohnići (reg. 07-438/1-1971).

Graditeljski sklop:

1. Civilne građevine

- Krk: Frankopanski kaštel (reg. 03-120/3-1961),

- Krk: Šesterokutna kula na obali (reg. 03-238/2-1961),

- Krk: Gradski bedemi.

2. Sakralne građevine

- Krk: Katedrala (reg. 569-1956),

- Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (reg. 03-237/2-1961),

- Krk: Crkva Sv. Kvirina (reg. 568-1956),

- Krk: Crkva Sv. Lucija,

- Krk: Crkva Sv. Lovro (van grada),

- Crkva Sv. Mikula,

- Košljun: Samostan Sv. Marija (reg. 03-211/1-1961),

- Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog),

- Linardići: Crkva Sv. Fuska,

- Glavotok: Samostan (reg. KB-313/3-1972),

- Milohnići: Crkva Sv. Krševana (reg. 222/1-1961),

- Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru,

- Poljica: Crkva Sv. Marija,

- Skrpčići: Crkva Sv. Franjo,

- Kornić: Crkva Sv. Dunat (reg. 03-224/1-1961).

Etno zone i spomenici:

- Etnozona Poljica (reg. BG-83/2-1972). Etnografska zona Poljica obuhvaća i naselja Bajčići, Žgaljići, Nenadići, Brusići (sa zaseocima Kapovci, Brozići),

- Etnozona Kornić (reg. BG-95/1-1975). Prostorno, zona se spaja u jednu cjelinu cestom Lakmartin - Muraj - Brautovci - Kornić te ista zajedno sa naseljima Lakmartin - Brautovci - Kornić predstavlja povijesno vrijednu cjelinu.

VI. ZAKLJUČAK

Prema ovom Izvješću o stanju u prostoru Grada Krka za proteklo razdoblje, obrazložena je ključna problematika prostornog uređenja temeljem koje je postavljen novi Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka za razdoblje 2007.-2011. godine.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovo Izvješće o stanju u prostoru Grada Krka objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 352-01/07-01/1

Ur. broj: 2142/01-01-07-8

Krk, 29. ožujka 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr