SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 14. Četvrtak, 5. travnja 2007.
GRAD KRK
30

4.

Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj dana 29. ožujka 2007. godine, donosi

PROGRAM MJERA
za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka
za razdoblje od 2007. do 2011. godine

I. UVOD

II. UTVRĐIVANJE POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE GRADA KRKA

II.1. Razvoj gospodarstva i turizma

II.2. Značaj poljoprivrednih površina i ribarstva

II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja

II.3.1. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka

II.3.2. Stavljanje planova izvan snage

II.3.3. Zaustavljanje postupka izrade plana

II.3.4. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja: - usklađenje, izmjena i dopuna, izrada novih planova

II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji

II.5. Studije i pribavljanje katastaskih podloga

II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije

III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog programa mjera

III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje

III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava

III.4.1. Cestovni promet

III.4.2. Pomorski promet

III.4.3. Odvodnja otpadnih voda

III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

I. UVOD

Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Odredbama članaka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:

- Izvješće o stanju u prostoru,

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru gradovi donose četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

U četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine koje je promatrano kroz Izvješće o stanju u prostoru za prostor Grada Krka je donesen dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 6/03) koje je Gradsko vijeće Grada Krka donijelo na sjednici održanoj dana 11. ožujka 2003.godine. Predmetni program mjera je dva puta mijenjan i dopunjavan i to: na sjednici održanoj 24. listopada 2003. godine (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03) i na sjednici održanoj 27. svibnja 2004. godine (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/ 04).

Program mjera je izrađen na temelju Izvješća kojim je dana analiza provođenja postojeće dokumentacije prostornog uređenja, ocjena provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednih prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju; procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.

Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru je i preduvjet za zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja na razini Grada Krka.

II. UTVRĐIVANJE POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE GRADA KRKA

Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni prostornog uređenja, koje su utjecale na gospodarenje prostorom i na primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih važećom prostorno planskom dokumentacijom.

Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donesena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« br. 128/ 04).

Posljednjom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) utvrđena je obveza da gradovi koji to još nisu učinili donesu prostorni plan uređenja grada najkasnije do 31. prosinca 2005. Gradsko vi

jeće Grada Krka je na sjednici održanoj dana 16.veljače 2007. donijelo Prostorni plan uređenja Grada Krka, a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o usklađenosti istoga sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07) utvrdio je osnovne postavke koje je potrebno uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Grada Krka, a to su:

- racionalnim korištenjem prostora postići učinkovitiju funkcionalnu organizaciju i štednju resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža,

- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,

- ograničiti izgradnju na poljodjelskim površinama visoke kvalitete tla te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture,

- isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture,

- koncepcija razvoja temelji se na principima policentričnog razvitka, gdje su dostupno locirane nove izgradnje (stanovanje, gospodarske djelatnosti) i u novim žarištima razvoja ili u postojećim koja još nemaju samostalnu snagu razvitka,

- na području Grada Krka težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju Krk koji osigurava u sustavu s okolnim naseljima (Kornićem i Vrhom) uravnoteženi prostorno-strukturni model razvitka,

- površine gospodarskih djelatnosti premještene su izvan naselja. Okosnica razvitka su državne ceste Krčki most- Krk i Valbiska, te županijska cesta koja Krk spaja s ostalim naseljima,

- grad Krk treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu razinu,

- poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica državne uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima,

- zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,

- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta,

- spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te poticati razvoj naselja u dubinu prostora,

- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih puteva na moru (lokalnu mrežu plovnih puteva), te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu,

- rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava,

- izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko- turističkih) djelatnosti,

- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci, ADSL priključci i dr.),

- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,

- izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.

- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada,

- obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Grada Krka cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP),

- ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača,

- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalizirati uporabu energije,

- posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja,

- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja

- važan bi cilj u budućnosti trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru,

- jače afirmirati vinogradarsku, voćarsku i povrtlarsku proizvodnju u ponudi poljodjelske proizvodnje,

- jače afirmirati stočarsku proizvodnju (posebno ovčarstvo i kozarstvo, te peradarstvo),

- zaštiti gromače, gomile i poljoprivredne parcele kao etno baštinu,

- stvoriti preduvjete za skladniji odnos maslinara, ovčara i lovaca,

- stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje itd.),

- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta,

- razvoj agroturizma i revitalizacija starih kuća i dijelova naselja; gradnja novih smještajnih kapaciteta samo kao hoteli iz skupine hotela u izdvojenim namjenama za ugostiteljsko-turističku namjenu i unutar građevinskih područja naselja; ograničenje apartmana za iznajmljivanje unutar građevinskih područja naselja na tri jedinice unutar jedne stambene građevine,

- stimuliranje povezanosti otočkog turizma s autohtonim proizvodima, a pogotovo proizvodnjom zdrave hrane,

- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda,

- zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma,

- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava.

Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41 km2 na kopnu (oko 3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko- goranske županije (3.595,35 km2) i površinu od 152,27 km2 na moru. Duljina obalne linije Grada Krka je 62,5 km.

U sastavu Grada Krka nalazi se petnaest naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Grada živi ukupno 5 491 osoba, odnosno 1,8% stanovništva Županije. Opća gustoća naseljenosti devedesetih godina iznosila je 49,73 stanovnika na km2, što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvat

ske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87 stanovnika/km2).

U ostvarivanju zadaće gospodarenja prostorom, unapređenja stanja u prostoru određuju se osnovne težnje i ciljevi ovim Programom mjera i to naročito kao:

- uravnotežiti razvoj naselja s ciljevima zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšanja svakodnevne kvalitete življenja,

- urbanom obnovom treba očuvati graditeljski identitet povijesnog središta naselja i dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda. Strateški je interes da se površine za razvoj i nove programe traže prvenstveno unutar formiranog prostora naselja,

- urbano naselje Krk ujedno je i najznačajnija i najbolje očuvana povijesna cjelina. Građevna je struktura u povijesnoj jezgri pretrpjela znatne izmjene i nadogradnje, ali je očuvana planska matrica i osnovni gabariti. Unutar povijesne jezgre potrebno je provoditi sustavne mjere zaštite te utvrditi načine uređenja i oblikovanja fasada, unificiranih tenda, natpisa, reklama i sl. U Krku su smještene sve upravne funkcije, Krk se odlikuje bogatim kulturno-povijesnim identitetom što ga čini izuzetno privlačnim za izletnički tip turizma,

- budući se područje Grada Krka nalazi unutar zaštićenog obalnog područja, građevinska područja određuju se također sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04),

- seoska naselja su zbog gospodarskih promjena većim dijelom izgubila ruralnu funkciju, što je utjecalo i na njihov izgled. Tradicijska je arhitektura mahom očuvana u središtima zaštićenih zaselaka, ali je znatno ugrožena novijom gradnjom, pa i rušenjem. Temeljno obilježje svih naselja je da su razvila samo stambenu namjenu,

- krajobraz na području Grada Krka je izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije većim dijelom očuvao svoju povijesnu stratigrafiju i oblik. Neobnovljivi prirodni resursi - more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati u autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu izgradnju na obodu zatečene. Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda, odnosno popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja,

- naselja koja bilježe stalan pad broja stanovnika potrebno je revitalizirati, donošenjem poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije obnove i zaštite kulturne baštine, osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno uvažavanje tradicijskog gospodarstva, te nužno opremanje svom potrebnom infrastrukturom,

- smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata,

- intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture,

- u svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi,

- modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time biti osnovna infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske zaštite,

- razvijati mrežu opskrbe električnom i drugom energijom (plin) koja će se uklopiti u cjeloviti energetski sustav šireg područja,

- intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava kako ne bi trebalo proširivati koridor i drugo),

- opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika (stanovnika, turista i drugih),

- kod rješavanja odvodnje treba voditi računa o zaštiti okoliša, izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (sustavi za sakupljanje, pročišćavanje, odgovarajuća dispozicija u recipijent),

- racionalno koristiti poljoprivredna tla da se ista ne iscrpljuju, već da se obogaćuju. Potrebno je spriječiti nekontroliranu uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i pridavati veći značaj tzv. organskoj poljoprivredi koja poštuje prirodu biljaka, životinja i krajobraza u cjelini,

- sprječavanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta i smanjenja biološke raznolikosti uništenjem niže šumske vegetacije (šumarci, šibljaci, živice) na rubnim i manjim površinama unutar korištene zemljišne plohe,

- osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni potencijali zemlje,

- uključivati poljoprivrednu proizvodnju u budući razvoj turističkog gospodarstva u neposrednoj blizini kroz koji bi trebalo osigurati plasman poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na ovom području,

- na području Grada valja u najvećoj mjeri koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma, a sve uništene šumske površine valja obnoviti pošumljavanjem,

- šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa manje-više sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama,

- treba sačuvati prostor Krka koji se odlikuje velikim bogatstvom, raznolikošću i vrijednošću prirodne baštine. Raznolikost krškog krajobraza, razvedenost morske obale, izloženost buri, ali i blagim maritimnim utjecajima, bujičasti površinski tokovi, plodno tlo i šume kao i kamenjar, neke su od osobitosti ovog otoka,

- brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području Grada,

- cilj zaštite prirodne baštine je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje. Dosljedno provoditi mjere na zaštiti već evidentiranih objekata prirode, te provesti proceduru zaštite planiranih objekata prirode,

- očuvati dobra graditeljske baštine u neokrnjenom i izvornom stanju (sanirati neprimjerenu izgradnju u zaštićenim povijesnim jezgrama, definirati kontaktna područja dobara graditeljske baštine i odrediti smjernice za daljnju izgradnju),

- posebnu pozornost treba posvetiti evidenciji i zaštiti guvna,

- zabranjeno je iskorištavanje kamena, šljunka i pijeska, ubiranje listinca i smolarenje na borovim stablima,

- turizam je gospodarska grana koja se u suvremenom razvitku proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka. Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se još jače naglasi važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom,

- izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,

- razvoj gospodarstva treba temeljiti na snažnijem razvoju poljoprivrede, na razvoju različitih industrijskih grana proizvodnje suvremeno strukturiranih, prostorno preraspoređenih i ekološki prihvatljivih,

- prostornim planom predviđena je nova poslovna zona Vela Ravnica. U poslovnu zonu Vela Ravnica smjestili bi se svi sadržaji koji nisu kompatibilni sa stanovanje i/ili zahtijevaju veću česticu,

- poticati i ubrzati izgradnju potrebnih športskih i školskih igrališta, dvorana, boćališta i drugih športskih objekata i sadržaja,

- predvidjeti i podizanje razine društvene infrastrukture,

- s obzirom na očekivani broj predškolske djece i postojeću popunjenost dječjih vrtića neminovna je izgradnja novog ili proširenje kapaciteta postojećeg vrtića,

- osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa, a na temelju planirane demografske slike. Planirani broj djece osmoškolskog uzrasta u 2015. godini iznosi 1004 odnosno 15,3% populacije Grada, i ta će djeca pohađati osnovnu školu u Krku i Vrhu. Završetkom izgradnje nove osnovne osmorazredne škole i izgradnjom osmogodišnjih škola u drugim središtima jedinica lokalne samouprave stvorili bi se optimalni uvjeti rada osmogodišnje škole u samom Krku. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda naobrazbe, kroz izgradnju dodatnih sportskih sadržaja te organiziranje dodatne i dopunske nastave,

- s obzirom na dostignutu razinu srednje školskog obrazovanja potrebno računati i ubuduće s jednom kombiniranom srednjom školom, s hotelijersko-turističkim, ekonomskim i obrtničkom usmjerenjem,

- osnovni cilj planiranja na otocima je zdravstvenu zaštitu okrenuti k preventivi, a manje djelovati u kurativi. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ostale bi postojeće ambulante, a kao nova uvela bi se psihijatrijska ambulanta. Potrebno je dovršiti radove na izgradnji Doma zdravlja,

- razvoj Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« vidi se u povećanju stacionarnih mjesta,

- programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti što pridonose razvitku i unapređivanju svekolikog kulturnog života.

II.1. Razvoj gospodarstva i turizma

U cilju odabira optimalne prostorne i gospodarske strukture potrebno je predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih područja, tako da se prilagodi razvitak proizvodnih procesa novonastalim uvjetima.

U cjelini područje Grada Krka ostvaruje povoljniju razinu bruto domaćeg proizvoda u odnosu na druga područja. Turizam je jedna od ključnih djelatnosti jer ostvaruje oko 17% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava 13% svih zaposlenih.

Turizam će i u narednom razdoblju biti vodeća i propulzivna djelatnost područja grada Krka, jer se samo njegovim daljim razvojem mogu valorizirati sve prirodne ljepote, blaga klima i čist okoliš, a i potaknuti razvoj svih pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti.

S obzirom da turističku ponudu ne čine samo smještajni kapaciteti nego i usluge svih drugih pratećih djelatnosti (trgovine, športsko-rekreativne djelatnosti, komunalna infrastruktura, prometna povezanost, kulturna baština i priredbe, izleti, razgledavanje mora i riba, šetnice itd.), rezultati turističkog prometa mogli su biti mnogo veći da se u ranijim razdobljima više o tome vodilo računa, a ne samo pretežno o izgradnji smještajnih kapaciteta i to uglavnom u privatnom smještaju.

Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Potrebno je stvoriti turistički identitet ovog prostora, s osnovnim ciljevima:

- produljiti turističku sezonu povećanjem trajanja boravka gostiju,

- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog proizvoda Grada Krka koji bi osim kategoriziranih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta sačinjavali športsko-rekreativni, zabavno-kulturni i doživljajni sadržaji, uz bolje funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti,

- racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma, dajući prednost gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,

- uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača, između registriranih i neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvođenje zdravog konkurentnog natjecanja nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista,

- sprečavati nepovoljne utjecaje turizma na okoliš boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

Građevinarstvo je jedna od ključnih djelatnosti područja Grada Krka. Najveći broj zaposlenih angažiran je u građevinarstvu (19,9%), zatim u trgovini (14%) i turizmu (12,9%), a ostale djelatnosti sudjeluju s udjelima od 0,6% u poljoprivredi i šumarstvu do 8,2% u opskrbi vodom i električnom energijom.

Razvojne mogućnosti prerađivačke industrije su svakako veće u odnosu na postojeće stanje. Ova je djelatnost svakako interesantna kao dopuna daljnje diferencijacije gospodarske strukture i zapošljavanja kroz cijelu godinu. Postojeća poslovna zona i njeno moguće proširenje osnovni su preduvjeti za razvoj prerađivačke industrije.

U prerađivačkoj industriji može se razviti niz manjih pogona za proizvodnju i preradu hrane, tekstila i obrtništva. Takvi mali pogoni u industriji su: industrija »zdrave hrane« (maslina, riba, mesa, ovčjeg sira, smokava i drugog voća, ljekovitog bilja i drugo), proizvodnja proizvoda od vune, prerada komine maslina i priprema stočne hrane, izrada izolacijskog materijala s podlogom vune i sl., a u proizvodnom obrtu popravak vozila, kućanskih aparata, televizora, električnih instalacija, izrada odjeće za potrebe stanovništva i turista, izrada metalnih, drvenih, papirnih i plastičnih predmeta, suvenira i sl.

Trgovina bi trebala pratiti porast standarda stanovništva, povećanje turističkog prometa i brži razvoj gospodarskih djelatnosti, pa će se u njeno proširenje i modernizaciju ulagati veća sredstva nego dosada. U daljem razvoju trgovine potrebno je dalje širiti mrežu modernih oblika prodaje, obogaćivati asortiman roba, modernizirati tehničku opremu i poduzeti mjere za usavršavanje prodajnog i skladišnog osoblja.

II.2. Značaj poljoprivrednih površina i ribarstva

Obzirom da će poljodjelstvo i dalje biti značajnija gospodarska grana Grada Krka, te zbog rastuće potražnje za zemljištem, valja štititi vrijedna obradiva zemljišta od moguće nekontrolirane izgradnje. Stoga treba u najvećoj mogućoj mjeri čuvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu, a trenutačno neobrađene i zapuštene poljodjelske površine privesti njihovoj svrsi.

Od ukupne (kopnene) površine Grada Krka 10.716,8 ha na poljoprivredne površine otpada 1.925,69 ha ili 18 %, a na šumske površine 5.955,58 ha ili 55,6 %.

Glavni pravci razvoja poljoprivrede su obnova maslinika i vinograda, proširenje proizvodnje svih vrsta povrća, intenziviranje ovčarstva, kozarstva i pčelarstva, formiranje plantažne proizvodnje, izgradnja modernog poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva farmerskog tipa (proizvodnja za tržište) i uvođenje primarne prerade domaćih poljoprivrednih proizvoda za lokalno tržište pa i izvoz (ulja, vina, sira, meda i janjećeg mesa).

U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve veće značenje za opskrbu turista i domicilnog stanovništva zdravom hranom. Primjenom modernih agrotehničkih mjera, osiguranjem nužnih količina vode za minimalno navodnjavanje, većom stručnom pomoći i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika i ovčara moguće je do 2015. udvostručiti današnji opseg poljoprivredne proizvodnje i osigurati mnogo bolju i zdraviju prehranu stanovnika i turista, a i povećati dohodak poljoprivrednika.

Na otoku ima jestivih gljiva, a berba ovih plodova treba biti pod kontrolom kako bi se zaštitila priroda i bogatstvo njene raznovrsnosti. Osim toga, na tim prostorima moguća je proizvodnja ljekovitog i ukrasnog bilja.

Ribarstvo na Krku ima stogodišnju tradiciju i to kočarenjem i ribarenjem s malim alatima. Na cijelom otoku ima oko 100 obrtnika ribara, a na području Grada Krka oko 40. Premda ono nije organizirano kao profesionalna djelatnost, ribarstvo u Gradu ima izuzetno značenje kao redovna ili dopunska djelatnost i kao specifična i kvalitetna turistička ponuda. Područje ispred otoka Krka - Kvarnerić je bogato područje plave ribe.

Prostornim planom uređenja Grada Krka određen je lokalitet za određivanje područja za akvakulturu (H) u uvali Rabasalj. Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka. Isključuje se uzgoj plave ribe.

II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja

Cilj izrade detaljne planske dokumentacije je priprema dokumenta prostornog uređenja kojim će se odrediti detaljna namjena površina i uvjeti gradnje na slobodnim površinama, režimi uređenja prostora te način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom, kao i uvjeti za izgradnju građevina i uređaja iste.

Obveza izrade urbanističkog plana uređenja sa obuhvatom istog propisuje se prostornim planom šireg obuhvata - Prostornim planom uređenja Grada Krka (PPUG). Nadalje, temeljem odredaba Zakona o prostornom uređenju kojima je propisano da dokumenti prostornog uređenja užeg područja moraju biti usuglašeni s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, te da se obveza izrade detaljnog plana uređenja s granicama obuhvata utvrđuje prostornim planom šireg područja, obaveza izrade detaljnog plana uređenja može se propisati i urbanističkim planom uređenja.

II.3.1. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka

Donesen je Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07).

Obzirom da se pretpostavlja da će se tijekom izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja i tijekom vremena iskazati potreba promjena predmetnog plana, predviđa se izmjena i dopuna istog kako slijedi:

- provesti usklađenje grafičkih i tekstualnih dijelova plana,

- provesti izmjene i dopune provedbenih odredbi,

- detaljnije sagledati problematiku i u odnosu na isto provesti izmjene i dopune, a koja se iskaže kroz primjenu plana

- provesti usklađenje/izmjenu/dopunu Prostornog plana uređenja Grada Krka sa Prostornim planom Primorsko-goranske županije ukoliko dođe do njegove izmjene.

II.3.2. Stavljanje planova izvan snage

Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u prostoru.

Imajući na umu navedeno, potrebno je staviti izvan snage, sukladno proceduri propisanoj Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98) slijedeće planove:

1. Detaljni plan uređenja areala Svećeničkog doma k.č. 3228 u Zoni 23 u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/01),

2. Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/01),

3. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č. 3564 i 3558/3 k.o. Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03),

4. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03),

5. Detaljni plan uređenja areala k.č. 3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03).

II.3.3. Zaustavljanje postupka izrade plana

1. Detaljni plan uređenja poslovno-ugostiteljskog kompleksa Gromače Politin

Obzirom da je za predmetnu zonu, dosada utvrđenu kao dio naselja, odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07) određena obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja, uz činjenicu da je svrstana u građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene, postupak izrade Detaljnog plana uređenja poslovno-ugostiteljskog kompleksa Gromače Politin potrebno je zaustaviti.

2. Detaljni plan uređenja polivalentnog trgovačkog centra u gradu Krku

Obzirom da se Plan nalazi u pojasu 70 m do mora potrebno je zaustaviti postupak izrade (provedena prethodna rasprava) te kompleksno riješiti područje i dati smjernice za razvoj predmetne cjeline kroz usklađivanje/izmjenu UPU-a naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) s Uredbom o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i Prostornim planom uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/ 07).

3. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala Juričić-Sudar u Krku na području Kartec

Obzirom da predmetna zona prema Prostornom planu uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07) predstavlja neizgrađeno građevinsko područje potrebno je zaustaviti postupak izrade (provedena prethodna rasprava) te dati smjernice za razvoj predmetne cjeline (vodoopskrba, odvodnja.....) kroz usklađiva

nje/izmjenu UPU-a naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) sa Uredbom o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i Prostornim planom uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07 ) koji će kompleksno riješiti područje.

4. Detaljni plan uređenja u predjelu Portapižana u gradu Krku

Obzirom da je u proteklom razdoblju za predmetnu zonu dostavljeno samo pismo namjere potrebno je dati smjernice za razvoj predmetne cjeline (vodoopskrba, odvodnja.....) kroz usklađivanje/izmjenu UPU-a naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) sa Uredbom o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i Prostornim planom uređenja Grada Krka (»Službene novine« PGŽ, broj 07/07), koji će kompleksno riješiti područje.

5. Detaljni plan uređenja dijela područja Dunat

Za predmetnu zonu odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, br. 07/07) određena je obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja, te je svrstana u građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene. Urbanistički plan uređenja definirati će eventualnu potrebu izrade detaljnog plana uređenja.

II.3.4. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja: - usklađenje, izmjena i dopuna, izrada novih planova

Usklađenje

S odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i s odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07), (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana-oblik i veličina parcela), potrebno je uskladiti slijedeće planove i na iste ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br. 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04):

1. Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 8/01, 3/02),

2. Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/ 01),

3. Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/01),

4. Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/01, 6/03),

5. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03).

Sljedeće planove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 6/03, 27/03, 19/04) a za koje je provedena javna rasprava i utvrđeni konačni prijedlozi, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/ 04) i s odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/ 07), (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana-oblik i veličina parcela), ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) te ih donijeti:

1. Detaljni plan uređenja dijela »Lunte« u zonama 2, 18 i 19 u gradu Krku,

2. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku,

3. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku,

4. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku.

Sljedeće planove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i s odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 07/07), (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana-oblik i veličina parcela), utvrditi konačni prijedlog, ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i provesti postupak donošenja:

1. Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku,

2. Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« Krk u gradu Krku,

3. Detaljni plan uređenja dijela područja »Kartec« u zoni 20 u gradu Krku.

Izrada izmjene i dopune detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

1. Urbanistički plan uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) UPU1 - NA1 sa površinom izdvojene namjene - sportsko-rekreacijska namjena R11 te R38, R39, R310, R311.

Imajući na umu da se u ovom četverogodišnjem razdoblju ne predviđa izrada UPU-a - NA1, pristupiti će se izradi i donošenju Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenje naselja Krk, uvažavajući sljedeće smjernice:

- višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1),

- poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar NA1,

- unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) nalazi se zona gospodarske namjene-poslovna,

- planirana luka nautičkog turizma-marina (LN) maksimalnog broja vezova 50,

- uređuje se postojeća luka posebne namjene - brodogradilište Krk,

- zona R11 Lunta površine 10,41 ha nalazi se unutar obuhvata ovog plana,

- luka otvorena za javni promet županijskog značaja Krk. Planirano je produljenje lukobrana i produbljenje luke. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika, prekrcaj roba, privezi brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, prostorije za udruge i ribolovna društva i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Prostorni raspored sadržaja i način ure

đenja luka otvorenih za javni promet utvrditi će se ovim planom.

2. Detaljni planovi uređenja

U narednom razdoblju, pretpostavlja se da će se tijekom vremena iskazati potreba za promjenom važećih detaljnih planova uređenja:

1. Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05) (15),

2. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 32/06) (36),

3. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 50/06) (31),

te planova navedenih u točki II.3.4., pa će se pristupiti izradi izmjena i dopuna istih.

Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

U narednom četverogodišnjem razdoblju predviđa se izrada i donošenje slijedećih planova:

Urbanistički plan uređenja

1. Urbanistički plan uređenja naselja Kornić (NA2) UPU2,

2. Urbanistički plan uređenja naselja Muraj (NA3) UPU3,

3. Urbanistički plan uređenja naselja Lakmartin (NA4) UPU4,

4. Urbanistički plan uređenja naselja Vrh (NA5.1) UPU5,

5. Urbanistički plan uređenja Salatić (NA5.2) UPU6,

6. Urbanistički plan uređenja Kosić (NA5.3.) UPU7,

7. Urbanistički plan uređenja Nenadići-Bajčići (NA7.1 i NA6) UPU8,

8. Urbanistički plan uređenja Kapovci (NA7.2) UPU9,

9. Urbanistički plan uređenja Brusići (NA8.1.) UPU10,

10. Urbanistički plan uređenja Brozići (NA8.2.) UPU11,

11. Urbanistički plan uređenja Poljica (NA9.1.) UPU12,

12. Urbanistički plan uređenja Poljica (NA9.2.) UPU13,

13. Urbanistički plan uređenja Žgaljići (NA10.1.) UPU14,

14. Urbanistički plan uređenja Žgaljići (NA10.2.) UPU15,

15. Urbanistički plan uređenja Brzac (NA11) UPU16,

16. Urbanistički plan uređenja Milohnići (NA12) UPU17,

17. Urbanistički plan uređenja Linardići (NA13) UPU18,

18. Urbanistički plan uređenja Skrbčići (NA14) UPU19,

19. Urbanistički plan uređenja Pinezići (NA15.1.) UPU20.

Površine naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja

- sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, sportske i uređene zelene površine, pješački putovi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,

- ugostiteljsko turistički sadržaji,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, i sl.,

- infrastruktura.

Urbanističkim planom uređenja dopušta se iznimno:

- više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja, koji će definirati odnose između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m,

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće od 200 m2,

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće od 200 m2. Predmetne građevine nisu za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište).

Urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka, s time da se razlikuju parametri za izgradnju u Krku (NA1), od izgradnje u ostalim naseljima (NA2 - NA15).

Kada je riječ o česticama ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja tada:

- najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana) i pristup obali.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene:

20. Urbanistički plan uređenja Ježevac (T23) UPU21,

21. Urbanistički plan uređenja Politin (T21, R312) UPU22,

22. Urbanistički plan uređenja Torkul (T22) UPU23,

23. Urbanistički plan uređenja Glavotok (T1) UPU24,

24. Urbanistički plan uređenja Glavotok (T3) UPU25,

25. Urbanistički plan uređenja Dunat (R12, IS4, R314) UPU26,

26. Urbanistički plan uređenja Valbiska (IS1) UPU27,

27. Urbanistički plan uređenja Sv. Fuska (IS2) UPU28,

28. Urbanistički plan uređenja Vela Jana (IS3) UPU29,

29. Urbanistički plan uređenja Glavotok (IS5) UPU30,

30. Urbanistički plan uređenja Vela Ravnica (K) UPU31,

31. Urbanistički plan uređenja Butežine (R13) UPU32.

Za gradnju unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene određuju se slijedeći uvjeti:

- nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,

- smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu,

- smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,

- najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

20. Urbanistički plan uređenja Ježevac (T23) UPU20

- površina obuhvata 11,0 ha, kapacitet zone je maximalno 700 kreveta, zona je izgrađena,

- propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

21. Urbanistički plan uređenja Politin (T21, R312) UPU21

- površina obuhvata 35,0 ha, kapacitet zone je maximalno 2.000 kreveta, zona je djelomično izgrađena,

- kamp Politin može se zadržati unutar T21. Do donošenja urbanističkog plana uređenja UPU 22 postojeći kamp može se rekonstruirati,

- uređena plaža izvan građevinskog područja R312, Valdagara i kamp Politin,

- propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

22. Urbanistički plan uređenja Torkul (T22) UPU22

- površina obuhvata 15,0 ha, kapacitet zone je maximalno 800 kreveta, zona je neizgrađena,

- propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

23. Urbanistički plan uređenja Glavotok (T1) UPU23

- površina obuhvata 15,0 ha, kapacitet zone je maximalno 800 kreveta, zona je neizgrađena,

- propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

24. Urbanistički plan uređenja Glavotok (T3) UPU24

- površina obuhvata 4,70 ha, kapacitet zone je maximalno 600 kreveta, zona je neizgrađena,

- predviđa se izgradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,

- u kampovima (auto-kampovima) smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte,

- smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način,

- prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte,

- propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

25. Urbanistički plan uređenja Dunat (R12, IS4, R314) UPU25

- površina R12 je 4,34 ha,

- uređena plaža izvan građevinskog područja R314, Sv. Dunat,

- u izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R12) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti,

- IS4 je luka lokalnog značaja Dunat, površine 1,67 ha. Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova,

- za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

26. Urbanistički plan uređenja Valbiska (IS1) UPU26

- površina Valbiske IS1 je 19,9 ha,

- luka je postojeća i dijelom je izgrađena. Izgrađeni elementi postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje priveza riješit će se ovim planom,

- unutar infrastrukturne površine IS1 (Valbiska je luka otvorena za javni promet županijskog značaja- trajektna luka) mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova,

- za sve zone IS propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

27. Urbanistički plan uređenja Sv. Fuska (IS2) UPU27

- površina Sv. Fuska IS2 je 5,6 ha,

- unutar infrastrukturne površine IS2 je luka lokalnog značaja Sv. Fuska. Sv. Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova,

- za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

28. Urbanistički plan uređenja Vela Jana (IS3) UPU28

- površina Vele Jane IS3 je 2,47 ha,

- unutar infrastrukturne površine IS3 je luka lokalnog značaja Vela Jana. Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova,

- za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

29. Urbanistički plan uređenja Glavotok (IS5) UPU29

- površina Glavotoka IS5 je 1,26 ha,

- unutar infrastrukturne površine IS5 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Glavotok i može se obavljati: ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova,

- za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

30. Urbanistički plan uređenja Vela Ravnica (K) UPU30

- površina obuhvata 27,0 ha,

- površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.),

- uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne, razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti,

- najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.,

- propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

31. Urbanistički plan uređenja Butežine (R13) UPU31

- površina R13 je 0,5 ha,

- u izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R13) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti,

- za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka.

Kako je već rečeno, obveza izrade urbanističkog plana uređenja sa obuhvatom istog propisana je Prostornim planom uređenja Grada Krka.

Tekstualni dio plana treba sadržati obrazloženje svih polazišta za izradu plana, odnosno što je bio osnov za izradu istog, ciljeve koji se trebaju postići u smislu prostornog uređenja, te odredbe za provođenje plana. Grafički dio treba sadržati kartografske prikaze i grafičke priloge na kojima se prikazuje stanje i planirani zahvati u prostoru.

Urbanistički plan uređenja izrađivati će se na katastarskom planu u mj. 1:1000 ili 1:2000 odnosno orto-foto podlozi u mj. 1:2000. Ovisno o obuhvatu plana odrediti će se mjerilo.

Urbanistički plan uređenja treba određivati načine i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu korištenja kao što su na primjer očuvanje oblikovnih vrijednosti područja naselja, zaštićena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive naseljene sredine.

Detaljni plan uređenja

1. Detaljni plan uređenja groblje Krk (G1)

- površina obuhvata 5,63 ha,

- na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura sukladno urbanističko-tehničkim parametrima određenim provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Krka,

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

2. Detaljni planovi uređenja čija će izrada biti utvrđena donošenjem pojedinih urbanističkih planova uređenja, odnosno Izmjenom i dopunom Urbanističkog plana uređenja naselja Krk.

II.4. Arhitektonsko - urbanistički natječaji

Arhitektonsko-urbanistički natječaji se u pravilu provode za veće prostorne obuhvate, ali i za pojedinačne zahvate u prostoru na način propisan Pravilnikom o provedbi natječaja Društva arhitekata.

Osim toga može se zatražiti izrada više arhitektonsko-urbanističkih rješenja sa ciljem dobivanja što kvalitetnijeg arhitektonsko-urbanističkog izražaja.

II.5. Studije i pribavljanje katastarskih podloga

Polazeći od opredjeljenja Grada Krka da svoj daljnji razvoj usmjeri na:

- turizam,

- razvoj poljoprivrede,

- razvoj malog i srednjeg poduzetništva,

- afirmiranje kulturoloških značaja,

- zaštiti graditeljske baštine,

u narednom četverogodišnjem razdoblju trebat će izraditi studije, odnosno analize, kao podlogu za donošenje bitnih odluka o gospodarskom i prostornom razvoju Grada.

U tijeku je izrada Programa ukupnog razvitka Grada Krka, koji je u narednom razdoblju potrebno završiti.

Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u Grad Krk i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.

Daljnji razvoj Geografsko Informatičkog Sustava usmjerio bi se prema:

- sakupljanju, pripremi i konverziji potrebnih podataka za GIS bazu,

- prebacivanju prostornih planova u GIS bazu,

- izradi programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u GIS-u,

- izradi programa raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Krka.

II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije

Način financiranja izrade prostornih planova definiran je Zakonom na slijedeći način:

- obaveza jedinice lokalne samouprave je financirati izradu Zakonom propisanih dokumenata prostornog uređenja - Prostornog plana uređenja Grada Krka (PPUG),

- ostali prostorni planovi - urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja mogu se djelomično ili potpuno financirati iz drugih izvora.

Financiranje Prostornog plana uređenja grada

Potrebna financijska sredstva za izradu Prostornog plana uređenja grada određuje se temeljem Pravilnika o cijenama usluga (»Narodne novine« broj 85/99) i osiguravaju se u proračunu Grada Krka.

Iz Proračuna Grada Krka se financira Prostorni plan uređenja Grada Krka.

Način financiranja ostalih prostornih planova

Zakonom je dana mogućnost financiranja prostornih planova i iz drugih izvora , što znači da zainteresirani pojedinci mogu financijski sudjelovati u izradi predviđenih planova kao i planova koji nisu naznačeni kao prioritetni.

Tako se iz drugih izvora potpuno ili djelomično financiraju svi detaljniji dokumenti prostornog uređenja.

Pojedini investitori mogu financirati izradu plana na način da Gradsko poglavarstvo odobri programske smjernice za izradu istog, kao i odabranog izrađivača po investitoru.

Za napomenuti je da se postupak prema ovom modelu realizira preko investitora koji nije obavezan provoditi postupak javnog nadmetanja prije zaključivanja ugovora o izradi plana sa izrađivačem plana, pa je rok za donošenje plana znatno kraći.

Obuhvat plana (UPU-a) je određen Prostornim planom uređenja Grada Krka, a Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« br. 101/98) je propisan način i postupak javne rasprave, te način na koji tijela i pravne osobe sudjeluju u javnoj raspravi.

III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Ovim programom do sada je obuhvaćen onaj dio mjera u okviru priprema za uređenje građevinskog zemljišta za izgradnju koji se odnosi na pripremu i izradu prostornih planova. Zakon o prostornom uređenju daje mogućnost ovom programu i utvrđivanje ostalih mjera i aktivnosti kojima se utvrđuje potreba uređenja zemljišta, razina uređenja, izvor financiranja, te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu (uređivanje imovinsko-pravnih odnosa, komunalno opremanje i dr.).

III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite pri čemu je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu.

Potrebno je stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti.

Potrebno je očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture. U sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanje narodnoga stvaralaštva radi odgojno obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka.

Područje Grada Krka izdvaja se u Primorsko-goranskoj županiji sačuvanim prirodnim krajobrazom. Obala je, osim litoralizacije na području Glavotoka te grada Krka, većim dijelom sačuvana od izgradnje. Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se uglavnom na građevinske aktivnosti. Specifičnost Grada Krka je u očuvanosti krajobraza koji nije znatnije degradiran novom izgradnjom.

Prostornim planom uređenja Grada Krka za zaštitu se predlažu:

- u kategoriji »posebnog rezervata«:

- otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat. Razlog ovom prijedlogu su uočena gnjezdišta bjeloglavih supova i najveće kolonije morskog vranca u Kvarneru,

- jezero Ponikve, nekad periodično jezero, a danas pretvoreno u stalnu akumulaciju vode, predlaže se u kategoriji posebnog rezervata zbog vodoopskrbe otoka Krka pitkom vodom, kao i zbog vrijednog živog svijeta, čije je sadašnje stanje još nedovoljno poznato.

- u kategoriji »zaštićenog krajolika«:

- vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska,

- šumsko područje u uvali Čavlena

- u kategoriji »spomenika prirode«:

- uvala Mala Jana,

- uvala Torkul,

- uvala Sv. Juraj

- sve veće lokve

- u »kategoriji kultiviranog krajobraza«:

- maslinici na području poluotoka Prnibe i zaljeva Puntarska Drage (krajobraz nepravilnog suhozida).

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara.

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta.

Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:

Cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Na području Grada Krka nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže u Općinu Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada »Treskavac«.

Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati.

III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog programa mjera

Svaka eventualna promjena namjene površina (pa čak i režima korištenja) mora se provoditi planski, a nakon detaljnog preispitivanja utjecaja na ukupno stanje u prostoru.

Potrebno je utvrditi realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, osobito u naseljima, i ostvarivati objektivnu ekonomsku naknadu za uređeno zemljište i položajnu rentu. Intenzivirati sređivanje i ažuriranje evidencija o zemljištu, osobito u građevinskim područjima, s ciljem omogućavanja izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja.

Za realizaciju Programa mjera sredstva se osiguravaju iz proračuna Grada Krka, temeljem kredita, te realizacijom investicija stranih i domaćih investitora i drugih izvora.

III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje

Problem bespravne gradnje potrebno je nastavno otklanjati postupanjem po njezinim osnovnim segmentima prema:

- sanaciji postojeće bespravne gradnje,

- suzbijanju i sprečavanju nove bespravne gradnje.

Kroz naredno razdoblje potrebno je planirati otkup i uređenje zemljišta za gradnju, čime će se otkloniti jedan od najvažnijih razloga nastajanja bespravne gradnje, u interesu zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti kao obaveze gospodarenja prostorom, što će uz jednostavnija i učinkovita urbanistička rješenja u takvim područjima omogućiti racionalnu individualnu stambenu izgradnju, te na taj način otkloniti veći dio opasnosti daljnje devastacije prostora bespravnom gradnjom.

III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava

Planiranje infrastrukturnih koridora vrši se uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. U slučaju odabira novih, potrebno je izbjegavati zauzimanja površina vrjednijih resursa.

III.4.1. Cestovni promet

Potrebno je modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim državnim i županijskim cestama, te intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture.

Do svih planiranih građevinskih područja za izdvojene namjene planirane su prometnice. Paralelno sa izgradnjom zona - privođenja istih namjeni potrebno je izvesti i prometnice.

U narednom četverogodišnjem razdoblju je prioritet:

- izgradnja zapadne zaobilaznice grada Krka,

- uređenje Šetališta Sv. Bernardina,

- uređenje Obale hrvatske mornarice,

- rekonstrukcija kružnog toka,

- izgradnja parkirališta uz sjeverna gradska vrata,

- rekonstrukcija ceste Krk- lokalna cesta (Skrbčići-Vrh),

- uređenje Trga Placa (MO Kornić),

- uređenje Place u naselju Linardić.

Za područje Grada Krka od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih protupožarnih putova, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti.

III.4.2. Pomorski promet

Predviđa se uređenje svih luka u skladu s urbanističkim planovima uređenja u kojima će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.

Planira se uređenje i proširenje Krčke luke, izgradnja lukobrana i produbljenje luke.

Unutar akvatorija naselja Krk nalazi se i ostaje luka posebne namjene-brodogradilište Krk. Razvojnim programom predviđa se osuvremenjivanje pojedinih radionica za popravak brodskih motora, plastificiranje oštećenih djelova i remont brodova.

Unutar akvatorija naselja Krk planirana je luka nautičkog turizma (do 50 vezova). Urbanistički plan uređenja Krka (UPU1) pokazati će mogućnost smještaja i veličinu ove luke.

Luku otvorenu za javni promet Valbiska treba proširiti. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova.

Luka lokalnog značaja Sv. Fuska služi za privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova.

Luka lokalnog značaja Vela Jana služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

Luka lokalnog značaja Dunat služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Glavotok može se obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova.

Privezište u Košljunu (postojeće) za prihvat turističkih brodova moguće je produžiti za cca 5,0 m (kako bi se omogućio bočni privez većih brodova). Privez se nalazi uz postojeći samostan na otoku Košljunu i jedini je pristup samostanu i sadržajima društvene namjene unutar samostana. Maksimalni kapacitet privezišta je 5 vezova.

III.4.3. Odvodnja otpadnih voda

Potrebno je objediniti postojeću kanalizaciju na zapadnom i istočnom dijelu grada Krka u jedinstveni kanalizacijski sustav.

U narednom četverogodišnjem razdoblju je prioritet:

- priključenje autokampa »Politin« na sustav javne odvodnje Krka (potrebno je izgraditi crpnu postaju CP-»Politin« sa tlačnim vodom),

- izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa podmorskim ispustom u Krku,

- izrada projektne dokumentacije i izgradnja sustava javne odvodnje za ostala naselja na području Grada Krka.

III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni sustav grada Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta - Vela i Mala Fontana, iz kojih se vodom osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo grada Krka.

Prema podacima iz ovih izvorišta se mogu osigurati dovoljne količine vode i za naselja koja još nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.

U narednom razdoblju potrebno je smanjiti značajne gubitke u cijevnoj mreži rekonstrukcijom dijela najstarijih opskrbnih i magistralnih vodova. U rekonstrukcijama i novoj izgradnji osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata.

U narednom četverogodišnjem razdoblju predviđa se:

- izgradnja vodoopskrbe za poslovnu zonu Sv. Petar (i sve potrebne infrastrukture),

- izgradnja vodoopskrbe za poslovnu zonu MO Kornić (i sve potrebne infrastrukture),

- nastavak izgradnje vodoopskrbe Šotoventa i ostalih naselja koja nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.

III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

U naseljima zamijeniti zračnu električnu mrežu podzemnim energetskim kablovima.

Osigurati pravovremenu izgradnju novih trafo-postrojenja u novim dijelovima naselja i drugdje gdje se planira povećani intenzitet potrošnje.

Unutar mreže je potrebno izvršiti određene rekonstrukcije zbog prelaska na srednjenaponski nivo. U tu svrhu predviđene su slijedeće rekonstrukcije:

- postojeći 35 kV dalekovod TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Dunat rekonstruirati će se i postaje 20 kV vod, a dio voda kroz naselje Kornić će se podzemno kablirati kao 20 kV vod,

- rekonstruirati će se također 35 kV podzemni kabel od TS 35/10 kV Dunat (briše se kao elektroenergetski objekt) - TS 110/20 kV Dunat koji se također pretvara u 20 kV kabel,

- postojeći 35 kV podzemni vod i 35 kV zračni vod od TS 110/20 kV Dunat - RS 20 kV Baška isto prelazi na 20 kV naponski nivo.

Opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Izgradnjom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac bit će moguće osigurati sustavnu opskrbu prirodnim plinom, pa će se izraditi idejno rješenje plinifikacije Grada Krka.

Na Krku postoje mogućnosti proizvodnje obnovljive energije. Mogućnost korištenja tih izvora je mala, jer su sadašnje tehnologije veoma skupe. Ipak na području Grada Krka moguće su značajne uštede energije i to prvenstveno korištenjem sunčane energije u pripremi tople vode i proizvodnji električne energije primjenom fotonaponskih kolektora. Za ove namjene već sada postoje relativno prihvatljive tehnologije.

III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

U svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi. Osigurati kapacitete veza i uređaja u skladu sa predvidivim višegodišnjim potrebama. Osigurati sigurnost uspostave, trajanja i privatnosti na telekomunikacijskim vezama. Modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time postati osnovna infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma te vojne i policijske zaštite.

III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora

Predškolski odgoj

- izgradnja dječjeg vrtića i jaslica u gradu Krku.

Školski odgoj

- adaptacija stare škole u MO Milohnić, za potrebe MO,

- izgradnja športske dvorane OŠ Fran Krsto Frankopan,

- rekonstrukcija sportske dvorane SŠ Hrvatski kralj Zvonimir,

Športski objekti

- izgradnja Sportskog centra Josip Pepi Uravić,

- izgradnja centra Jedriličarskog kluba Plav,

- izgradnja sportskog dvadesetpet-metarskog bazena na području šume Dražica,

- izgradnja boćališta Brzac,

- izgradnja sportsko igrališta u MO Vrh,

- izgradnja objekata za potrebe ŠRD Lovrata.

Zdravstvena i socijalna zaštita

Sustav zdravstvene zaštite na području Grada Krka ustrojen je tako da mreža zdravstvenih ustanova prati ustroj zdravstva na nivou države.

Predviđa se izgradnja Centra za socijalnu skrb Krk.

Objekti javne namjene

- adaptacija gradske knjižnice,

- izgradnja polivalentne dvorane,

- rekonstrukcija Dijecezanskog muzeja,

- uređenje Mjesnog doma Kornić,

- uređenje Mjesnog doma Pinezić,

- uređenje Mjesnog doma Vrh,

- uređenje Mjesnog doma Bajčić.

Groblja

- rekonstrukcija gradskog groblja Krk,

- izgradnja mrtvačnice i rekonstrukcija groblja MO Kornić,

- izgradnja mrtvačnice i rekonstrukcija groblja MO Poljica,

- izgradnja mrtvačnice i rekonstrukcija groblja MO Vrh,

- izgradnja mrtvačnice i rekonstrukcija groblja MO Milohnić,

- izgradnja mrtvačnice i rekonstrukcija groblja MO Pinezić.

Uređenje javnih prostora

U narednom četverogodišnjem razdoblju predviđa se uređenje:

- dječjeg igrališta u šumi Dražica,

- dječjeg igrališta u MO Kornić,

- dječjeg igrališta u naselju Skrbčići,

- dječjeg igrališta u MO Vrh,

- dječjeg igrališta u MO Milohnić

- dječjeg igrališta u MO Poljica,

- sanacija gradskih zidina Grada Krka,

- sanacija i uređenje park šume Dražica.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovaj Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 352-01/07-01/1

Ur. broj: 2142/01-01-07-9

Krk, 29. ožujka 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr